Gagana Sāmoa. Tausaga 13. Tusi 1
 9825170816

  • Author / Uploaded
  • coll.

Citation preview

Gagana Samoa Yr13 Bk1

9/7/04

12:07 PM

Page 1

Gagana g Gagana Samoa Samoa

Tusi 1

Tausaga 13 Tausaga 13 Tusi 1

Gagana Samoa nzaid © Ministry of Education, Sports and Culture, Sämoa, 2004

Gagana Sämoa Tausaga 13 Tusi Muamua

MÄLÖ O SÄMOA

MATAGALUEGA O A·GA TAflLOGA MA AGANU‚

Agaga Fa⁄mälö E momoli atu le fa⁄mälö a le Matagaluega i tusitala mo manulauti, onosa‹ ma galulue fa⁄tasi mo le tusiga ma le tufifa⁄tasiga o lenei tusi täua. Tusitala: Elaine Ufagafä Lameta Agafili Tuitolova⁄ Fa⁄tonu o Tusitusiga: Agafili Tuitolova⁄

© Ministry of Education, Sports and Culture, Sämoa, 2004 Designed, edited and typeset by Egan-Reid Ltd, Auckland, as part of the Sämoa Secondary Education Curriculum and Resources Project for: Government of Sämoa Ministry of Education, Sports and Culture, 2004. Funded by the New Zealand Agency for International Development, Nga Hoe Tuputupu-mai-tawhiti. Printed through Egan-Reid Ltd. Managing Contractor: Auckland UniServices Limited. ISBN 982-517-081-6

flnotusi Äutalaga 1 Gagana Fa‘amauina – Tala Moni



























5

Äutalaga 2 Sa‹li‹liga



























60

Äutalaga 3 Fa⁄tinoga o Läuga



























77

-Autalaga

1

Gagana Fa‘amauina – Tala Moni ÄLÄFUA MA FAflNAUNAUGA IA flUSIA

Äläfua

Fa⁄naunauga ia flusia E tatau ona mafai e tamaiti ona:

Gagana

Ia söloga lelei ma feso›ta‹ manatu, fua fa⁄åpuga o le gagana e talafeagai ma se ⁄utü, le ⁄ufaitau ma le ⁄ufaafofoga.

A›ina o Gagana

Mätau vaega täua o galuega tusitusi ma fautuaina tusitusiga a isi tamaiti mo le fa⁄leleia atili; mata‹tü o latou tomai i tusitusiga ma faitaulaulu i le au‹li‹li o a latou fa⁄tinoga ma fautuaga mai isi; mälamalama ma ia iloiloina mafua⁄ga o upu, alagäfipu, muägagana, ma isi fuaitau faapena.

Faamaumauga ma fetufaaiga

Faatino ni talanoaga i se matäfipu, saunia lelei ma aumai ni lipoti o se talanoaga a se vaega; fefinaua‹ i se ⁄utü; fa⁄utagia manatu o isi a o finau atu i se tulaga olo› talitonu i ai; mätau ma au‹li‹li uiga loloto o tusitusiga; mätau ma au‹li‹li uiga o fesili e su¤su¤ ai le gagana fa⁄mauina, ma ia mafai ona fa⁄ali manatu loloto ia latou tali; ia atagia i tali le mafai ona feaofa‹ mau ma va⁄iga ¤se¤se i ni uiga talafeagai; ia mafai fo‹ ona fa⁄ali ni manatu fou; mälamalama i tagata ⁄utü o tusitusiga, o latou uiga ma mafua⁄ga e ala ai ona fa⁄pea; atina¤ lo latou tomai faatusitala i tusitusiga i le: faia o ni tapenapenaga muamua ao lei faatinoa tusitusiga ft. suesuega po o sailiiliga, talanoaga, faatalatalanoaga ma isi; tusia o ni tusituisga muamua, talatalanoa atu i isi tamaiti po o faiä›ga e uiga i tusitusiga muamua ma tusitusiga fa⁄ifi, toe iloilo ma teuteu lelei tusi ma kopi faaifi, fetufaä‹ a latou galuega ma faiä›ga ma isi tamaiti o le vasega, ia faia ma tausia se faila mo tusitusiga lomia po o le faaalia o ana tusitusiga mo le ⁄ufaitau.

5

6

Fa⁄tinoga 1

Mälamalama i fa⁄naunauga ma aiaiga o le ⁄usia E täua lo outou mälamalama lelei i fa⁄naunauga o äutalaga ta‹tasi, ma aiaiga o lo latou ⁄usia. O fa⁄naunauga o fa⁄ta‹muaga ia o matäfipu ma galuega uma i totonu o se äutalaga. E tafi mai e fa⁄naunauga tomai ma agava⁄ ole¡ a›a›ina i autalaga. O fa⁄naunauga fo‹ ia olo› i le Ta‹ala mo le A›a›ina o le Gagana Sämoa ma olo› ta‹ta‹ina ai fa⁄sinoala o su¤ga o le Tausaga 12 ma le 13. E täua ona tou mälamalama i fa⁄naunauga o äutalaga ma aiaiga po o uiga fa⁄alia e iloa ai ua mafai ona outou ⁄usia. O se faiga lenei e fesoasoani tele i le la⁄la⁄ i luma o lo outou taumafai. 1. Galulue i vaega ta‹to⁄fä. 2. Fa⁄logo a› fa⁄manino e le faiä›ga fa⁄naunauga ta‹tasi ma aiaiga o le ⁄usia 3. Talanoa le tou vaega i le uiga o fa⁄naunauga ta‹tasi ma aiaiga. O nisi o fa⁄naunauga e tele ni aiaiga o lo latou ⁄usia. 4. Fa⁄tumu pusa e lua olo› avatu – mulimuli i le fa⁄ta‹ta‹ga olo› iai. E mafai ona tufifa⁄tasi i se siata. 5. Galulue ta‹to⁄tasi e fa⁄ta⁄tia ni sini a le tagata lava ia mo le ausia o fa⁄naunauga

O tomai ma agava⁄ ole¡ a›ina . . .

E tatau ona mafai e tamaiti ona: ❑ mätau vaega täua o galuega tusitusi ma fautuaina tusitusiga a isi tamaiti mo le fa⁄leleia atili ❑ mata‹tü o latou tomai i tusitusiga ma faitaulaulu i le au‹li‹li o a latou fa⁄tinoga ma fautuaga mai isi.

E iloa ua ⁄usia pe ¡ . . .

❑ fa⁄ali mai vaega täua o galuega tusitusi i le vase o upu

❑ ❑ ❑ ❑

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

⁄utü, fa⁄matala le ⁄utü ma le aufaitau, fa⁄ta⁄tia se fa⁄va⁄ o le fa⁄sologa o le tusitusiga e talafeagai ma le ⁄utü ma le ⁄ufaitau au‹li‹li tapenaga muamua o tusitusiga ma fa⁄ali manatu po o ua ausia vaega fa⁄tulagaina ma mafua⁄ga faitau tusitusiga a se isi o le vasega, ma avatu e fautuaina ai tulaga mo le fa⁄leleia atili fa⁄matala tulaga olo› lelei ai le malamalama i tusitusiga, tulaga e tatau ona fa⁄leleia, gaoioiga ole¡ fai i ai toe iloilo tapenaga muamua o tusitusiga, fa⁄aogä fautuaga mai isi e toe teuteu ai; ua iai ni suiga lelei

7 Fa⁄naunauga ia ⁄usia O tomai ma agava⁄ ole¡ a›ina

Fa⁄tinoga 2

Aiaiga po o foliga o le ⁄usia E iloa ua ⁄usia pe ¡ . . .

Au‹li‹li fesili o tala moni O fesili e su¤su¤ ai le Gagana Fa⁄mauina olo› sa‹lia ni tulaga täua se lua. O le tulaga muamua, olo› sa‹lia po o le ä lou iloa o le tala po o le solo, pese, po o tala fa⁄tino. O le tulaga lonalua olo› sa‹lia, o le mafai ona fa⁄ali o ni ou manatu i le tala. O le itu olo› fa⁄mamafaina o le mafai ona e fa⁄feso›ta‹ (application) manatu ⁄utü olo› atagia i le tala i nisi tulaga o le soifuaga. E matuä täua lou mauafanafa i tulaga uma ia ma ia loloto lou malamalama i tala olo› fa⁄aogä i le tausaga lenei. A› e sauniuni ai e tali fesili o le Gagana Fa⁄mauina e tatau lava ona e manatunatu i fesili nei: Ua ou malamalama i le tala? O ä ni ofi manatu i vaega täua ¤se¤se o le tala ft. ⁄uga, mafua⁄ga o le tala, fatufatuga o le tala, tagata o le tala, nofoaga o le tala mf.? E mafai ona ou fa⁄manino ia manatu i se isi tagata?

1. Galulue i vaega ta‹to⁄lua. 2. Au‹li‹li fesili o le Gagana Fa⁄mauina olo› avatu i itü nei: ❑ Vase lalo o upu ⁄utü ❑ Fa⁄talanoa matäfipu e tatau ona aofia i le tali – fa⁄⁄upogaleveleve a lua tali ❑ Fa⁄talanoa le fa⁄vasegaga ma le fa⁄sologa o le tali, fa⁄ata mai a tou tali ❑ Fa⁄talanoa aiaiga o le ⁄usia o le tali o le fesili ma togi e tatau ona maua i vaega ta‹tasi. O lona uiga, o ä foliga e iloa ai ua fa⁄malieina le tali o le fesili? E fa⁄pefea ona vaevaeina togi e 15 i vaega ua lautogia? Tufifa⁄tasi a tou tali i se siata ma lipoti i le vasega ❑ Fa⁄talanoa i le vasega atoa ma tufifa⁄tasi se siata se tasi o aiaiga o le ⁄usia o le tali. 3. Toe faitau lelei fa⁄naunauga o le autalaga ma aiaiga o le ⁄usia. O fea o ia fa⁄naunauga e feso›ta‹ ma fesili olo› su¤su¤ ai tomai o tala fatu? 4. Fa⁄talanoa i le vasega atoa a outou tali o le fesili 2 ma le 3. – AUTALAGA 1

8

Pacific Senior Secondary Certificate 2001 Fesili 4 4. MATÄ‚PU 4: TALA MONI a. Filifili se tagata ⁄utü o se tala moni na e su¤su¤ina ma fa⁄matala mai pe na fa⁄pefea ona a⁄fia soifuaga o isi tagata i totonu o le tala i uiga ua fa⁄alia o lea tagata ⁄utü. 15 togi po o le e. Fa⁄matala mai ni mea ua täua ua e mauaina mai le a›a›ina o oe i Tala Moni. 15 togi

Pacific Senior Secondary Certificate 2002 4. MATÄ‚PU 4: TALA MONI Fa⁄aogä se Tala Moni se tasi (1) na e su¤su¤ina. a. Fa⁄matala mai ni vaega o se Tala Moni olo› atagia ai ituaiga fa⁄fitauli nei e tolu. Na fa⁄pefea fo‹ ona fö‹a nei fa⁄fitauli? Afai e le‹ mafai ona fö‹a, – Aiseä? i. Fa⁄fitauli Fa⁄lenatura? ii. Fa⁄fitauli Fa⁄lemafaufau ma le iii. Fa⁄fitauli Fa⁄letino 15 togi po o le e. O nofoaga olo› täfia i Tala Moni e moni. Toe tepa i ia nofoaga i ona po nei. O ä ni suiga pe ¡ fa⁄tusatusa foliga va⁄ia o ia nofoaga i ona po nei ma foliga olo› fa⁄mauina i Tala Moni? Aumai ni suiga se fa. Aumai foi ni fa⁄maoniga o foliga tuai o lenei nofoaga e pei ona fa⁄mauina ai i le Tusi. 15 togi

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

9

Pacific Senior Secondary Certificate 2003 4. MATÄ‚PU 4: TALA MONI Filifili se tala moni (1) na su¤su¤uina, ona tali mai lea o le (a) po o le (e). i. O ä ni mafua⁄ga e täua ai le fa⁄mauina o lenei tala? po o le e. Fa⁄matala mai se tagata olo› täfia i le tala moni, ua talafeagai ona fai ma fa⁄ta‹ta‹ga lelei i le tupulaga talavou, i ona po nei? 15 togi

Fa⁄tinoga 3

Matäfipu ⁄utü: Gagana Fa⁄mauina – Tala Moni 1. Galulue ta‹to⁄lua. 2. Fa⁄logo ⁄o fa⁄matala e le faiä›ga manatu ⁄utü. 3. Fa⁄talanoa vaega e tatau ona aofia i tali o fesili (i) e o› i le (ix). 4. Fa⁄mau i api ma fa⁄talanoa i le vasega. O fa⁄naunauga o le Gagana Fa⁄mauina i le tausaga 13 olo› una‹ina tama ma teine ina ia faitau ma mafaufau loloto i so o se tusitusiga. O nisi o uiga e iloa ai le loloto o le malamalama i se tusitusiga o le mafai lea ona iloilo pe au‹li‹li fa⁄uigaga ¤se¤se o iai ma fa⁄ali manatu i uiga po o manatu ⁄utü ma fatufatuga e tusitala o ia uiga. E fa⁄mamafaina i le tausaga lenei le mafai ona fa⁄aogä o tomai o le Gagana Fa⁄mauina sa fa⁄failele mai i isi tausaga e va‹li‹li ai tusitusiga ole¡ fa⁄aogä. A iloilo pe au‹li‹li se tusitusiga o lona uiga e faitau ma va⁄i loloto i itü uma fa⁄tulagaina. E aofia ai i ia itü le ⁄uga o le tusitusiga, le mafua⁄ga ua tusia ai, o le agaga olo› momoli mai ai manatu ⁄utü, o talitonuga, manatu ma lagona o le tusitala, o aga fa⁄tusitala e aofia ma fa⁄aogaga o le gagana, o le ⁄ufaitau. O nisi nei o fesili e masani ona su¤su¤ina tulaga ua täfia: i. O ä ni ou manatu i le fa⁄vasegaga ma le fa⁄sologa o manatu o le tusitusiga? ii. O le va⁄iga po o le leo o ai olo› fa⁄aogä i le tusitusiga? iii. Aumai se fa⁄ta‹ta‹ga o le fa⁄matalaina o se tagata, se nofoaga po o se mea na tupu. Fa⁄ali ou manatu i le ola ma le talafeagai o fa⁄aogaga o le gagana i ia fa⁄matalaga. iv. Fa⁄matala le manatu po o le lagona o le tusitala i le ⁄utü o le tusitusiga. v. Fa⁄matala manino ni itü olo› feso›ta‹ ai manatu o le tusitala ma le gagana olo› fa⁄aogä i le tusitusiga. vi. Iloilo le fa⁄aogäina o le gagana o läuga/gagana o tausuaga i le tusitusiga. vii. O se tasi auala olo› fa⁄aogä e le tusitala e fa⁄malosi ai va⁄iga ma lagona o le tusitusiga o le fa⁄tusatusa. Si‹ mai se fa⁄tusatusaga olo› i le tusitusiga. Tafi mai po o ä mea olo› fa⁄tusatusa i fuaiupu ia. Aiseä e fa⁄aogä ai e le tusitala fa⁄tusatusaga? – AUTALAGA 1

10 viii. Tafi mai se aga fa⁄tusitala olo› fa⁄aogä i le tusitusiga. O le ä sona aogä i le agaga o le fuaifipu ma le tulaga olo› iai le gasologa o le tala? E ao ona nofo uta tamaiti o le Tausaga 13 i itu¡iga o fesili e sa‹li‹li ai le loloto o malamalamaga i tusitusiga. E tatau ona sa‹li‹li mäe⁄ i galuega o le tausaga 9 i le 12 olo› galuea‹ina ai le anoano o tomai o le Gagana Fa⁄mauina.

Fa⁄tinoga 4

Tala Moni fl› le‹ faitauina le tala 1. Fetufaa‹ le vasega atoa ma le faiä›ga i tulaga nei. 2. Su¤ vave le tusi ma mätau vaega ta‹tasi. O ä tulaga e atagia ai o se tala moni?

O le ulutala “O LE LUPE I VAO‡SE” O le tala i le galuega i Papua. 1. O ai olo› fa⁄tatau i ai le lupe? 2. O le vao¤se o le ä lea? 3. O ai olo› i le tala? 4. O le ä le galuega olo› täfia? O fea olo› fa⁄tino ai? 5. fliseä e fa⁄tino ai lea galuega? 6. Fa⁄sino i le fa⁄fanua Papua. 7. O ä ni talitonuga, tu ma aga, tamaoaiga, laufanua ma le tau o lea atunufi e ono a⁄fia ai le fa⁄tinoga o le galuega? 8. Mafaufau i le galuega lenei, o le si›si›maga olo› fa⁄tino ai, ma ë ole¡ tauavea le galuega. O ä tomai, agava⁄ ma uiga e ao ona iai i le aufaigaluega? Aiseä? Filifili e le tagata sana upu se tasi e fa⁄matala ai le aufaigaluega. Tusi le upu a le tagata i se pepa fa⁄tafafä ma fa⁄pipi‹ i le puipui e fatufatu ai se si› ft. O le ⁄ufaigaluega: tomai, agava⁄ ma uiga

fa⁄tuatua

agava⁄ i gagana

agava⁄ i faiva alofilima: kamuta,

lototele

lë fa⁄logologo tigä ft. itulau

malamalama i tu ma aga

fa⁄palepale

E täua ona tatala le avanoa e fa⁄opoopo ai i le si› a› fa⁄gasolo le autalaga. E tatau fo‹ ona aumai i pepa ta‹tasi mau si‹ mai le tala e lagolagoina upu ua filifilia. ft. o le itulau olo› iai le pinefa⁄mau. Ole¡ fesoasoani tele le si› i se täaofa‹ga o manatu i tagata o le tala pe ¡ mäe⁄ ona faitau. E mafai fo‹ ona fai se si› mo nofoaga o le tala, e aofia ai se fa⁄fanua.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

11 9. Fa⁄mata o ä ni fa⁄fitäuli e ono alia¤ mai i le galuega? Filifili mai se fa⁄fitäuli se tasi. O ä ni mafua⁄ga a› ä fo‹ ni fofö? Fa⁄vasega fa⁄pea au tali: Fa⁄fitäuli:

Mafua⁄ga

Fa⁄tinoga 5

O se fofö

O ni taunufiga

Upu Tomua 1. Galulue ta‹to⁄lua e fa⁄talanoa muamua fesili o le vaega lenei. 2. Fa⁄logo a› faitau e le faiä›ga le vaega lenei. Tusi au tali o fesili. 3. Fa⁄talanoa tali o fesili i vaega ta‹to⁄lua. 4. Fa⁄talanoa i le vasega atoa. i. O le ä le aogä po o le täua o le Upu Tomua i se tusi? ii. O ai le Misionare o Misionare olo› tafia? E fa⁄pefea ona e iloa? iii. Sa‹li‹li i le tala⁄ga o le upu “misionare” ma tafi mai mea nei: ❑ a⁄ o le upu ma le uiga, o le gagana na nonö mai ai le upu ❑ uiga o le upu ❑ vaega o le gagana e iai ❑ o nisi upu e tupuga mai le upu lea ma o latou uiga. iv. Fa⁄aogä au tali o le (iii) e fa⁄matala ai i au lava upu le uiga o le upu misionare i se palakalafa pe tusa ma le 6–8 fuaiupu le umi.

Fa⁄tinoga 6

O se miti ua tino, e avatu ai le fa⁄mälö 1. Fa⁄talanoa tali o fesili nei i le vasega atoa. i. O ai na tusia le vaega lenei? ii. O le ä le täua po o le aogä o le vaega lenei? Fa⁄matala le feso›ta‹ga ma le ulutala o le vaega lenei. iii. O ä ni mafua⁄ga e täua ai ona fa⁄mauina le tala moni lenei? Fa⁄vasega mai i ni mafua⁄ga se fa pe sili atu fo‹.

– AUTALAGA 1

12

Fa⁄tinoga 7

Vaega 1: O le tafa ma tapenaga mo le galuega 1–2 1. Galulue ta‹to⁄tasi e faitau le matäfipu lenei ma tali fesili olo› avatu iä tou api. 2. Fa⁄talanoa a tou tali i vaega ta‹to⁄fä. Teuteu a tou tali. Fa⁄talanoa tali ma le faiä›ga.

Palakalafa 1 i. O ä nafa o faife⁄u motu Pasefika a› a nafa o faife⁄u papalagi i le galuea‹ina o le Talalelei i Päpua Niu Kini? ii. O ai olo› tafia o uso sisina? iii. Tusi fa⁄⁄upogaleveleve le feso›ta‹ga o tagata po o vaega olo› täfia i le palakalafa 1: ❑ faife⁄u motu pasefika ❑ faife⁄u papalagi ❑ tama ma tina o le vasa i saute ❑ fanau pele a le Ekalesia Sämoa ❑ Ekalesia ❑ Ekalesia Kerisiano So›fa⁄tasi muamua i le vasa i saute. iv. O le ä le fa⁄moemoe na tufia ai nufi moni?

Palakalafa 2 3. ·to›to mai se va⁄iga iä Päpua i vaitau olo› täfia i le palakalafa 2 i le 3. Fa⁄aogä le pusa olo› avatu. Vaega

Fa⁄matalaga

Ekalesia ma matäti⁄

1872 1968

Pulega fa⁄kolone

Täfia o le _____________o Päpua ma _____________ Pulea e _____________ mätü po o _____________ Pulea e _____________ saute po o _____________

Tuä›i i sasa¤

Atunufi o _____________

Ekalesia na galulue ai

Ekalesia _____________

Matäti⁄

_____________

Ituä‹ga tagata

___________________________

Gagana

___________________________

Aganufi ma agaifanua

___________________________ ___________________________

Si›si›maga ma laufanua

___________________________ ___________________________

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

13 4. fliseä e täua ai le uiga o le fuaitau lea “O vaega ¤se¤se uma lava ia e onomea ona nofoilo ai, ina pagamalie le taumafaiga e tala‹ina le talalelei.” 5. Va⁄i i le fa⁄fanua olo› avatu. Fa⁄sino mai: ❑ Papua ❑ Niu Kini ❑ Atu Solomona ❑ Ausetalia ❑ Sämoa ❑ Vasa i Saute.

South Pacific Ocean PAPUA NEW GUINEA SOLOMON ISLANDS

SAMOA

FIJI

TONGA

NOUMEA A

U

S

T

R

A

L

I

A

NEW ZEALAND

Itulau 2 palakalafa 2, 3 6. Lisi mai a›a›ga sauniuni mo misionare sa fai. Fa⁄aogä se ata e fa⁄feso›ta‹ ai ia galuega i vaega ¤se¤se o soifua o se misionare ft. o le mafaufau, agaga, o le loto, o le poto i faiva ¤se¤se o le soifuaga. E mafai fo‹ ona fa⁄pusa a tou tali. tala i tagata – tu ma aga

A›a›ga sauniuini

Aogä i le misionare

Fa⁄inisinia Tala i tagata, tu ma aganufi Uiga fa⁄onaponei o le tala‹ga Gagana Motu Tusi Pa‹a

– AUTALAGA 1

14 7. Va⁄i i le laina mulimuli palakalafa 2 itulau 2, ua fa⁄ifi fa⁄pea . . . “ina ia atiina a¤ ai le Ekalesia i le nufi ua iai, ae lë o le si‹ atu i ai o le Ekalesia mai se tasi mea ma fa⁄tüina ai i le tafa fa⁄misionare”. Fa⁄matala le täua o lenei manatu ⁄utü i le taliaiina e tagata o le talalelei. 8. O le ä le ala laupapa olo› täfia i le itulau 2 palakalafa mulimuli?

Au‹li‹li le Gagana 9. O ä uiga o upu, fuiupu, fuaifipu nei pei ona fa⁄aogä ai. Tafi mai le a⁄ o le upu ma le uiga olo› fa⁄aogä ai: ❑ tafa (ulutala itulau 1) ❑ ua filogia le ¤le¤le o Päpua Niu Kini i le efuefu o tama ma tina o le Vasa i Saute . . . (itulau 1 palakalafa 1) ❑ uso sisina (itulau 1 palakalafa 1) ❑ tuäoi fa⁄upufai na sosofa e le so›fa⁄tasi o le Ekalesia (itulau 1 palakalafa 2) ❑ pagamalie (itulau 1 palakalafa 2) ❑ faiga fa⁄kolone (itulau 1 palakalafa 2) ❑ vala ⁄utü o le fa⁄moemoe (itulau 2 palakalafa 2) ❑ atiina a¤ (itulau 2 palakalafa 2) ❑ Misi (Misi Teveli itulau 2 palakalafa 3) ❑ Gagana Motu (itulau 2 palakalafa 3) ❑ matafelefele (itulau 2 palakalafa 4). 10. Au‹li‹li fuaifipu. O le fausaga o fuaiupu o se isi lea auala e iloa ai faiga po o aga a le tusitala. Galulue ta‹to⁄lua e auiliili fuaiupu nei ma fa⁄igoa mai vaega o le gagana: i. A ua tupu pea lava le fa⁄moemoe na latou tufia ai nufi moni. ii. Auä o aso ia o pulea e Ausetalia le atunufi ma fa⁄failele se fa⁄tasiga e pulea ai, a› fa⁄gasolo ona tufimuli ese mai faiga faakolone. iii. I Papua Niu Kini lava ia, e sili atu i le 700 gagana o i ai. iv. Auä o matäfipu sa tuliloa i lenei aoaoga, sa fa⁄saga lava i le agavaa lautele e pei o le fa⁄inisinia . . . v. I le ma le tasi, o le atiina ae lea o se vaaigatotoa ma malamalamaga fou i le uiga fa⁄onaponei o le talaiga . . . vi. Ina iloa ai e ia olo› ta‹mua pea le Ali‹. Tafi mai nisi fuaiupu e fa⁄pea le amataga olo› i le vaega lenei. O le ä se feso›ta‹ga o le faiga lea ma le momoliga o manatu ⁄utü i le aufaitau?

Aotelega 11. Talanoa i vaega ta‹to⁄lua.Aumai se aotelega o le vaega lenei. Auaua‹ e fa⁄aogä itu nei e fa⁄ali ai o oulua manatu. Fetufa⁄i i le vasega atoa. Fa⁄mau tali i api.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

15 Vaega

Aotelega

flutü

O le ä le ⁄utü o le vaega lenei?

Mafua⁄ga

O le ä le mafua⁄ga o le tusia o le vaega lenei? ft. e toe fafagu, fa⁄manatu, fa⁄tauanau, fa⁄ali se lë malie . . . mf.

Agaga o le tusitusiga

O le ä le agaga olo› tusia ai? ft. agaga fa⁄fetai, fa⁄mälö,f fa⁄sausili, lë malie, fa⁄läei⁄u mf. Aumai ni mau si‹ e fa⁄maonia ai lou manatu.

Fa⁄tinoga 8

Manatu o le tusitala

O ä ni manatu po o lagona o le tusitala i le ⁄utü lenei? E fa⁄pefea ona e iloa?

Fa⁄vasegaga/ fa⁄sologa

Oto›to mai le fa⁄sologa o manatu ⁄utü o le vaega lenei. O le ä sou manatu, na feso›ta‹ le fa⁄sologa ma le ⁄utü o le vaega lenei?

Vaega 2: DAGONA – O le matafelefele faamisionare 1969–1970, 3–16 1. Galulue ta‹to⁄tasi 2. Su¤ vave itulau o le vaega lenei ina ia iloa ai mea olo› iai ft. va⁄va⁄i i ata ma faitau o latou fa⁄matalaga. 3. Faitau galuega olo› avatu. 4. Faitau le tala o le galuega i Dagona. 5. Galulue i vaega ta‹to⁄lua e fa⁄tino galuega. 6. Fa⁄talanoa tali i le vasega. Fa⁄mau i api tali o fesili.

Itulau 3 & 4 1. Fa⁄sino i le fa⁄fanua ❑ Dagona ❑ Seven Miles ❑ Port Moresby

2. ·to›to mai le va⁄iga i laufanua ma fale, fa⁄fitauli o le galuega ma auala sa taumafai le faife⁄u misionare e fö‹a ai. 3. O ä talitonuga fa⁄vae o tagata Päpua i fa⁄ma‹? Aiseä e täua ai le a›a› o tagata Päpua i ala tumama, i le va⁄iga fa⁄misionare? 4. O ä uiga fa⁄alia o tama i mea⁄i na avea ma fa⁄fitauli, aiseä? 5. Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga na iloa ai le faigata o le galuega ma le täua o le nofo malamalama o le misionare i talitonuga, tu ma aga a tagata i le fa⁄talaleleiina o i latou. 6. fliseä e iai le fa⁄moemoe fa⁄pea “so› se faife⁄u tausi nufi, ia fai sana ä›ga”? Fa⁄matala le feso›ta‹ga o lea fa⁄moemoe ma le fa⁄talaleleiina o tagata.

– AUTALAGA 1

16

Itulau 13 & 14 7. ·to›to mai tulaga o a›a›ga sa iai faapea: Ä›ga mo tagata Päpua

ěga mo isi tagata nufi

matäfipu gagana o ë ao›ga totogi 8. O ä tulaga olo› tutusa pe ¤se¤se ai a›ga a Päpua i lena vaitaimi ma ä›ga i Sämoa? 9. O le ä le sao o faife⁄u Sämoa i nisi olo› mautofi nei i le mälö ma ekalesia i Päpua. 10. Lisi i lalo faife⁄u misionare sa galulue i Päpua. E täua le tulaga lenei mo le sa‹li‹liga.

Itulau 15 11. Fa⁄matala tulaga e lelei ae leaga ai foi le totogi sa› e le mälö o faiä›ga o ä›ga a ekalesia. 12. Aiseä e fa⁄nanau ai pea le ali‹ faife⁄u i se galuega fa⁄faife⁄u e ui olo› fiafia i le galuega i Dagona? 13. Fa⁄sino i le fa⁄fanua nufi nei olo› täfia ❑ Dagona ❑ Saroa ❑ Kerema ❑ Petoe ❑ Hanuabado i Metoreia

Aotelega 14. O le ä le uiga o le ulutala “O le matafelefele fa⁄misionare”? 15. ·to›to mai lu‹ na feagai ma le faife⁄u ma lona ¡iga a› feagai ai ma le galuega i Dagona? Ia aofia ai lu‹ ❑ fa⁄lemafaufau ❑ fa⁄lenatura ❑ fa⁄letino ❑ fa⁄leagaga 16. Toe va⁄i i galuega faasauniuni o misionare a› le‹ o i le galuega. O fea o ia sauniuinga sa sili ona fa⁄aogäina e le misionare i Dagona? Aumai se fa⁄maoniga o ou manatu. 17. Galulue ta‹to⁄fä. Fa⁄pea o outou o ni tusitala mai alafa⁄salalau ¤se¤se. a. Tapena ni fesili se 3 e fa⁄talanoa ai tagata nei e uiga i le galuega i Dagona ft. ❑ fesili se 3 e fesiligia ai le faife⁄u misionare ❑ fesili se 3 e fesiligia ai le faletua o le faife⁄u misionare

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

17 ❑ fesili se 3 e fesiligia ai alo o le faife⁄u misionare i lo latou nonofo ai

i Dagona ❑ fesili se 3 e fesiligia ai ni tama ä›ga nofo tumau ❑ fesili se 3 e fesiligia ai mätua o tama nofo tumau Mo le faiä›ga. A›a› tamaiti i ¤se¤sega o fesili tatala pe loloto tali nai lo fesili e ioe pe leai tali. Ia taga‹ fo‹ lau susuga i itü¡‹ga fesili olo› ua saunia i le talafeagai. O le ⁄uga o le galuega fa⁄ta⁄loga lenei o le mafai ona fai fesili loloto, mafai ona fa⁄ali manatu loloto ma fa⁄aogä ni pinefa⁄mau e lagolago ma fa⁄lautele ai manatu. O le fa⁄moemoe ia vä‹li‹li tamaiti i uiga loloto olo› i le tala. e. Faitau ma teuteu a tou fesili. Tusi fesili ta‹tasi i ni pepa mälö ma tufi i se pusa. Ia tusi i tua o pepa le igoa o le tagata olo› fa⁄tatau i ai le fesili. i. Tusi i ni pepa malö ta‹tasi tagata olo› fa⁄tatau i ai fesili (tusi ina ia 3 pe 4 pepa mo tagata ta‹tasi nei, o lona uiga e 3 pe 4 ni pepa ua tusi ai le faife⁄u misionare, 3 pe 4 ni pepa ua tusi ai le faletua mf.) ❑ faife⁄u misionare ❑ faletua ❑ alo o le faife⁄u ❑ tama nofo tumau ❑ matua o tama nofo tumau Tufi uma pepa nei i se pusa. o. Se‹ pepa le vasega mai le pusa lenei. O lona uiga e tatau ona to⁄tolu pe to⁄fä tagata ua avea ma faife⁄u, faletua, alo o le faife⁄u, tama nofo tumau, matua. Vaevae ia tolu pe fa ni ⁄u ta‹to⁄lima. Ia tofu le au ma le tagata olo› tafia i luga. O isi o totoe o le vasega e avea ma tagata o alafa⁄salalau. u. Fili se ⁄u muamua e saofafa‹ i se li› i luma o le vasega. O i latou ia ole¡ tali fesili. A mäe⁄ ona sui mai lea o le isi ⁄u se ia uma ⁄u ona tali fesili. f. Fa⁄solo le pusa o fesili i le vasega. Fili fesili e sui ta‹to⁄tasi (fili ina ia ta‹ lua pe tolu fesili mo le faife⁄u, faletua mf) g. Fa⁄solo fesili ma tali. Fa⁄logologo le vasega uma i tali, ma fa⁄mau le togi o tali ta‹tasi. Fa⁄aogä le fua lea e fai ai togi ft. 1. Lë iloa tali le fesili. O lona uiga e le‹ faitau i le tala po o lë malamalama i uiga. 2. Ua iai se tali ae lë fetaui le tali ma fa⁄maumauga ma le agaga o le tala. 3. Ua lelei le tali, ae fa⁄leai ni pinefa⁄mau po o le leai fo‹. 4. Ua lelei tele le tali, ua iai ni pinefa⁄mau o manatu, ma ni fa⁄ta‹ta‹ga. 5. Ua sili atu ona lelei le tali. Ua lava ma totoe pine fa⁄mau e fa⁄maonia ma fa⁄lautele ai. Ua atagia fo‹ le loloto o le malamalama i le agaga o le tala. 6. Fa⁄mau togi i se pepa e pei ona avatu. A mäe⁄ ona tufifa⁄tasi lea o togi o le ⁄u atoa e iloa ai le ⁄u ua sili togi.

– AUTALAGA 1

18 Tagata

Fesili 1

Fesili 2

Fesili 3

Aofa‹

faife⁄u faletua alo tama nofo tumau matua O se isi faiga. E mafai ona fesuisuia‹ faiga. O se fa⁄ta‹ta‹ga, e mafai ona ⁄u faife⁄u, ⁄u faletua mf. E mafai fo‹ ona fesuia‹ sui ft. A lë iloa e le faife⁄u o se ⁄u ona tali, ona sau lea o se faife⁄u o leisi ⁄u pa‹ lima (tag) ae fesuia‹. Ae a faitau togi, e tufifa⁄tasi togi o faife⁄u, tuufa⁄tasi togi o faletua, mf. ina ia iloa po o ai o vaega ia ua sili ona malamalama i le agaga o le tala e fa⁄alia lea i tali o a latou fesili.

Fa⁄tinoga 9

Vaega 3: PETOE – O le faife⁄u e le‹ faife⁄u Fa⁄ifiga o le 1970, 17–20 1. Galuelue ta‹to⁄tasi e fa⁄taunufi galuega o le fa⁄tinoga lenei. 2. Fa⁄talanoa a tou tali i vaega ta‹to⁄fä.

Itulau 17 1. Fa⁄sino i le fa⁄fanua nofoaga olo› täfia i le malaga i Petoe: Central District, Gulf District, Malalaua, Kerema, Karaeta. 2. O ä ¤se¤sega o le nofoaga, ma tagata o le Gulf District ma Dagona (Central District)? 3. O ä lu‹ na feagai ma le misionare ma lona ¡iga i le nufi o Petoe? Ia aofia ai lu‹: ❑ fa⁄lemafaufau ❑ fa⁄lenatura ❑ fa⁄letino ❑ fa⁄leagaga. O ä lagona o le faife⁄u i ia tulaga? Na fa⁄pefea ona fö‹a ia fa⁄fitauli? Fa⁄mata o ä ni a›a›ga na maua mai e le faife⁄u i le galuega i le nufi lenei? 4. O ä ni ou manatu i tulaga na feagai ma le faife⁄u i le nufi lenei. 5. O le ä le uiga o le ulutala o le vaega lenei “O le faife⁄u e le‹ faife⁄u”?

Fa⁄tinoga 10

Vaega 4: MEII – O le galuega tausi nufi 1971–1973, 21–90 O le galuega tausi nufi o le tele lea o le taimi ma le galuega i Päpua a le misionare ma lona ¡iga. O se vaega fo‹ olo› tatou iloa ai tafa ¤se¤se o le galuega fa⁄misionare i ona lelei ma ona faigata, i ona fiafiaga ma ona fa⁄noanoaga, o ona

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

19 to⁄malie ma ona fa⁄osoosoga. E mo›mia le faitau ma le malamalama loloto i le vaega lenei ma fa⁄tino galuega olo› avatu i se tulaga au‹li‹li ma le sogasogä. ❑ Faitau muamua fesili ma galuega uma o le vaega lenei. ❑ Faitau le vaega lenei ta‹to⁄tasi. E mafai fo‹ ona faitau leotele nisi vaega e

le faiä›ga ae mulimuli pea ma faitau a tou kopi. ❑ Fa⁄aogä fesili ma galuega olo› avatu i fa⁄talanoaga i vaega po o le vasega

atoa fo‹. ❑ E täua ona fa⁄maumau tali a tamaiti ta‹to⁄tasi i api ma ia manino pine

fa⁄mau e fa⁄lautele ai manatu.

Itulau 21 1. Fa⁄sino Meii, ma Orokolo i le fa⁄fanua. 2. A› fa⁄gasolo le faitauga ma au‹li‹liga o le vaega lenei, otooto mai lu‹ na feagai ma le misionare ma lona ¡iga i le galuega i Meii, o mafua⁄ga o ia lu‹, o a⁄fiaga o le galuega, o taumafaiga a le misionare e fö‹a ia fa⁄fitäuli, ma ifiga o ia taumafaiga. Fa⁄aogä se siata mo au fa⁄maumauga. Tusi i lalo le itulau olo› iai mo se toe faitau atili mulimuli pe ¡ mana›mia. Tusi i lalo ni fa⁄ta‹ta‹ga e avea ma pine fa⁄mau. O au fa⁄maumauga nei e avea ma fesoasoani i taimi o fa⁄sauni i su¤ga po o le fa⁄taunufiina o ni galuega sa‹li‹li. ft. Fa⁄fitäuli po o ni lu‹tau

Mafua⁄ga

A⁄fiaga o le galuega ona o le fa⁄fitäuli

Fofö

1. O le lë iloa e le misionare o le fa⁄ Kerema po o le Orokolo fo‹. Itulau 21/22/__

Ua faigata ona ua iloa le Gagana Motu.

Faigata feso›ta‹ga ma tagata aemaise le laugaina o le talalelei. E fa⁄lë mautinoa uiga o manatu.

Fa⁄lagolago i le Agaga Pa‹a.

2. Leai ni tala tusia o le galuega na faia muamua i le nufi. Leai ni fuafuaga fa⁄ta›to. Itulau 21/22/24

Ua susunuina fa⁄maumauga.

Leai se fesoasoani i le faife⁄u i le tala⁄ga ma fa⁄sologa o mea e fai ft. täina o le logo – ua leai se fa⁄sinoala i mea e fai, o tofiga, avea ma auala e fa⁄lëtonu ai galuega fai. Faigata ona fa⁄auau ma faaolaola.

Ifiga o le fofö

3. O tufigätala i mea e fai, ioe mai ae lë o mai, ioe fo‹ ae lë fa⁄taunufiina. Itulau 23/24/__

– AUTALAGA 1

20

Itulau 24 palakalafa 1 3. Fa⁄matala i au lava upu le täua o le manatu ⁄utü o le palakalafa i le mafai ona fa⁄auau ma maua⁄ le talalelei i nufi. 4. O ä a⁄fiaga o le ekalesia i Meii ona o le leai o ni a latou fuafuaga fa⁄tao›to? 5. Aiseä e mamafa ai i le faife⁄u misionare tulaga e pei ona ia täfia i le palakalafa lenei?

Itulau 24–28 6. O le ä le a⁄no o le palakalafa mulimuli i le itulau 24 fa⁄ifi i le amataga o le itulau 25? 7. Aiseä e fa⁄nanau ai le faife⁄u ina ia atiina a¤ le Ä›ga Aso Sa? 8. O ä auala sa taumafai e atiina ae ai tupulaga o le nufi mo lea fa⁄moemoe? O ä ni lu‹ na feagai ma ia taumafaiga a le faife⁄u ma lona faletua? 9. O ä ni itu e lelei ai le fai o se lotu i se nofoaga e ¤se mai le falesä? O ä ni tulaga e fa⁄lavelave ai? 10. Tafi mai ni aafiaga o le galuega i Meii i le ta⁄milo o le faife⁄u i isi nufi e fai a latou faamanatuga.

Itulau 29–32 11. O ä nisi mafatiaga sa iai i le ali‹ faife⁄u i le feagai ai ma uiga o tagata? O ä ni sao o ia mafatiaga i le galuega fa⁄misionare? 12. Fa⁄sino Kareata, Sirivi, ma Uaripi i le fa⁄fanua. 13. O ä lagona na o› i le faife⁄u i uiga fa⁄alia o le aulotu i le taimi na ma‹ ai lona faletua? O le ä sau fa⁄uigaga o ö latou uiga? 14. Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga o le ¤se¤se o naunauta‹ga o le misionare ma talitonuga ma uiga fa⁄alia o tagata Papua i Meii. O ä ni mafuaaga o ia ¤se¤sega? O ä ni faauigaga fa⁄Sämoa o ä latou tu ma aga? O ä ni talitonuga o tagata Papua i ö latou uiga fa⁄alia? O le ä se sao o ia ¤se¤sega i le faasologa o le galuega i le nufi? O le ä se sao i le soifua fa⁄misionare? 15. Manatua e fa⁄opoopo i le tou siata olo› ›to›to ai fa⁄fitäuli mai tala o itulau nei.

Itulau 40–44 16. Aiseä lava ua faigatä ai ona talia e tagata le fa⁄aogä o mea e maua i le si›si›maga (ft niu, masoä.) e fai ai le fa⁄manatuga? Fa⁄mata e tutusa manatu ia ma le tulaga olo› iai tatou i Sämoa nei ma le fa⁄manatuga? E iai se afäina o le fa⁄aogä o niu mf. mo le fa⁄manatuga? Aumai nisi fa⁄ta‹ta‹ga fa⁄pea o le tautü i mea fa⁄papalagi i le fa⁄tinoga o tapua‹ga i totonu o Sämoa lava latou. 17. Tafi mai nisi a⁄fiaga o le leiloa lelei e le misionare o le gagana a tagata Meii. 18. O le faia o le upega o le faife⁄u – o ä uiga fa⁄alia o tagata i mea totino e atagia ai pea e le‹ maua⁄ lo latou taliaiina o le talalelei? 19. O ä manatu, lagona ma uiga o le faife⁄u misionare i le feagai ai ma uiga o tagata ma le galuega, tatou te lagona alofa ai ona o ia fo‹ o se isi fo‹ tagata, e ui o le tofiga? – GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

21 20. O ä uiga fa⁄alia o tagata na matuä te¤na e le faife⁄u misionare ona gaua‹ i ai, e ui lava e ono tosina ma ia tagata i le lotu?

Itulau 45–49 21. O ä ni ou lagona i le pagätia o faife⁄u misionare i Päpua i le itu tau i le tausiga o le tino ma tupe e fia maua? O ä ni upu, fuiupu e tafi mai ai ia tatou ia itü¡iga auauna? Fa⁄opoopo i le si› na amata i le Fa⁄tinoga 4, ma ia iai ni pinefa⁄mau o lou manatu. 22. Fa⁄matala le uiga o le upu tufi fa⁄pea o “iina lava e te vaai ai i le alofa o le Atua” (itulau 46 palakalafa 2), i le galuega lenei i Päpua. Aumai ni mau si‹ e fa⁄manino ai ou manatu. 23. E te talitonu e mafai ona fa⁄aogä le upu tufi lea i le galuega fa⁄faife⁄u i Sämoa i le vaitau lenei? Aiseä? 24. Aiseä ua fili matafitia ai o le galuega isi tala‹ga?

Itulau 58–60 25. ·to›to mai nisi tu ma aga o le soifuaga o tagata Päpua e täua ona malamalama ai misionare ona o le fete¤na‹ ma talitonuga o le talalelei. 26. ·to›to mai ni ä latou tu ma aga e talafeauga ma le agaga o le talalelei fa⁄kerisiano. 27. Tafi mai vaega ua tutusa pe ¤se¤se ai ma Sämoa tu ma aga na fa⁄alia i le fa⁄palasiina ma le aveeseina o se la⁄u e fau ai le va⁄. O ä ni feso›ta‹ga o ia faiga ma atiina a¤ o le mälö o le Atua? 28. O ä ni itü ua suia ai tu ma aga a Papua ona o lo latou fa⁄talaleleiina? Aumai ni mau si‹ mai le tala i Meii.

Itulau 64–67 29. Faitau le manatu ⁄utü lenei olo› i le itulau 64 palakalafa 4 ma fa⁄talanoa fesili olo› avatu e fa⁄tatau iai: “O le poto pei ona taumafai i ai i le fa⁄kerisiano ma le tulagalua po o le ä se aogä o ia mea i le olaga i le nufi aemaise o mea ua si›mia ai le olaga o tagata i le nufi. Manatua e lë fa⁄pea o lou poto i le ABC ona e maua ai lea ma e iloa uma magävai e tele ai i⁄, po o vai togo e tele ai pa⁄. E lë fa⁄pea fo‹ o lou iloa o igoa o taulaga o atunufi o le lalolagi ole¡ mafai ai ona e iloa fana le ¡ü, e fa⁄pea fo‹ ona o lë aogä le poto i le numera i le taualoina o paopao.” i. O ä fete¤na‹ga o ä›ga i faleä›ga ma le poto masani i galuega fai olo› mo›mia? ii. O le poto olo› taumafai nei i ai ä›ga tulagalua ma ä›ga maualuluga i Sämoa – o le ä se aogä o ia mea mo le olaga i nufi? iii.O ä ni fa⁄fitäuli olo› iai nei tupulaga i Sämoa ona o tulaga tau a›a›ga? 30. Fa⁄tino se finauga i ni itü e lagolago pe tete¤ ai i matäfipu olo› aofia i ⁄utü nei: flutü 1 “O le ä se mafai e le teine ma le tama Sämoa ona ola i nufi pe ¡ mäe⁄ a›a›ga olo› feagai ai nei?”

– AUTALAGA 1

22 flutü 2 “Ua tele le vaega o le olaga masani o tagata na toesea talu ai le talalelei ma le poto salalau.” (Itulau 65 palakalafa 3.) 31. O ä a⁄fiaga o le fafao atu o le talalelei i se tulaga fa⁄malosi e pei ona faia e se isi o faife⁄u? 32. O ä talitonuga fa⁄vae o le misionare e ¤se mai ia faiga? Fa⁄matala i au lava upu le palakalafa mulimuli o le itulau 65. 33. fliseä ua fa⁄pea ai “e ui ina foliga ua malosi ma olaola le galuega, ae ua fa⁄solo fo‹ ina lafulafuä o latou lagona i le talalelei”? 34. Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga e fa⁄manino ai le ¤se¤sega o uiga fa⁄alia o tagata i le fa⁄kerisiano ft. “o se mea fa⁄pipi‹”, ma le tulaga olo› mo›mia ft. “o le tufitufi atu i le loloto se uiga e talia ai e tagata le talalelei.” (itulau 66). 35. “E inosia e le talalelei le siva.” Aiseä? 36. fliseä ua täfia ai le siva o se isi o tu ma aga fa⁄nufipö? O le ä le uiga o se nufi ae po? O se va⁄iga a ai olo› fa⁄aogä ai lea upu? A› le ä se va⁄iga a ë olo› faia ia tu ma aga? O le ä le fua olo› fa⁄aogä e tafi amiotonu pe lë amiotonu ai fo‹ ia aga?

Itulau 72–81 37. O le ä se mea aogä mo le faife⁄u na maua ina ua va⁄i i tufigamau o tagata Sämoa? 38. “E tupu ae le talalelei ae iai fo‹ ma le titania.” (itulau 77). Fa⁄matala i au lava upu ma aumai ni mau si‹ mai le tala. 39. “O aga o le galuega e tafa¤se¤se i ona lelei ma ona faigata, i ona fiafiaga ma ona fa⁄noanoaga, o ona to⁄malie ma ona fa⁄osoosoga, ua mautinoa lava lea ma ua le ¢ fa⁄temutemu fo‹ ona aga‹ atu i ai.”(itulau 81). Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga e fa⁄maonia ai lea manatu.

Aotelega 40. O le taliaina o le talalelei fa⁄kerisiano o se tulaga e mo›mia ona feutaga‹ lelei auala o le fa⁄ofi atu o le talalelei ma tu ma aganufi a tagata olo› galulue ai. Fa⁄manino i ni fa⁄ta‹ta‹ga le taumafai o le misionare e mata‹tü ia tulaga i la la galuega i Meii. 41. O ä ni itu ua suia ai e le talalelei tu ma aga a tagata a› ä fo‹ ni itü ua suia ai e tagata le talalelei ona o ä latou tu maga? Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga mai Papua ma Sämoa. 42. O tapenapenaga ina ne‹ si‹tia ua tatou iloa ai nisi uiga o le misionare i ona mafaufauga ma galuega fai. O ä ni mea ua tatou iloa i le misionare i ia tapenapenaga – fa⁄opoopo i le si› o upu. 43. “E tele ni mea lelei ma le tamaoaiga ua ou a›a›aina ma ou te taofi ole¡ a›a› atili mo mafia ma lou toalua mo nisi aso se tele i lenei faiva fa⁄faife⁄u.” Fa⁄matala mai ni a›a›ga e te manatu ua aofia i lea fuaitau. 44. O le finagalo o le faife⁄u o le ä le aotelega o le la galuega i Meii? O ä fua olo› ia fa⁄aogä mo lona manatu? E te lagolagoina lona manatu? Aiseä?

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

23

Fa⁄tinoga 11

Vaega 5: KADEBORO – O le galuega tausi Matagaluega, 1974–1975, 91–126 O le tofiga tausi matagaluega e iai ona nafa tau⁄ve. O le ä le matägaluega i le EFKS, Metotisi, Katoliko ma isi ekalesia? Fa⁄aogä lo outou iloa i ekalesia i Sämoa nei e talatalanoa ai po o ä nafa o lea tofiga, ae o ä fo‹ lu‹ mo lë olo› iai le tofi. ❑ Faitau muamua fesili ma galuega uma o le vaega lenei. ❑ Faitau le vaega lenei ta‹to⁄tasi. E mafai fo‹ ona faitau leotele nisi vaega e

le faiä›ga ae mulimuli pea ma faitau a tou kopi. ❑ Fa⁄aogä fesili ma galuega olo› avatu i fa⁄talanoaga i vaega po o le vasega

atoa fo‹. ❑ E täua ona fa⁄maumau tali a tamaiti ta‹to⁄tasi i api ma ia manino pine

fa⁄mau e fa⁄lautele ai manatu.

Itulau 91 1. Fa⁄sino i le fa⁄fanua ❑ Kadeboro (mauga) ❑ Tubusereia ❑ Hanuabada 2. O ä ni lu‹ o le tofiga fou mo le misionare ma lona ¡iga? Fa⁄opoopo i lau siata sa tapena i le Fa⁄tinoga 10. 3. O ä mafaufauga o le faife⁄u i le itulau lenei olo› fa⁄alia ai pea lona talitonuga faavae “e tatau lava ona atiina ae le ekalesia i le nufi ua iai ae lë o le si‹ atu o le ekalesia mai se isi mea?” (itulau 2 palakalafa 2)

Itulau 92–96 4. O ä ¤se¤sega o le matagaluega lenei ma Meii – i ona laufanua, aofa‹ o tagata, i lona mamao mai le taulaga, o tagata olo› iai mf. O ä ni a⁄fiaga o le galuega ona o ¤se¤sega ia, ae o ä ni auala e fa⁄aogä e le faife⁄u mo le fe⁄u o le talalelei i ia tagata. 5. O le ä le uiga “e lë oge uö fanua o le galuega a le Ali‹ i nufi ese” (itulau92 palakalafa 3). 6. O le ä le fa⁄aogaga e le faife⁄u o le “e fesili muamua mulimai ia muamai”? 7. E talitonu pea le faife⁄u o le mea muamua lava o le vaavaai ma matau ona fuafua ai lea ma fa⁄gaoioi (itulau 95). O ä ona uiga olo› fa⁄alia ai lea tulaga?

Itulau 97–98 8. Faitau le palakalafa mulimuli itulau 97olo› fa⁄ifi i le amataga o le itulau 98. ❑ O le ä le manatu o le faife⁄u misionare i le fa⁄tulagaina o mamalu ma le faasoasoaina atu o mamalu i tagata i le fa⁄to¡ fa⁄ulufale o le talalelei i Papua? O le ä lona manatu i lea tulaga i le tausaga lea 1974? Aiseä? E te manatu o se nafa fa⁄sino i faife⁄u ia tulaga?

– AUTALAGA 1

24

Itulau 100– 9. O ä tulaga ua tutusa pe ¤se¤se ai faiga taulaga a le Matagaluega a Kadeboro ma le tou ekalesia? 10. O ä tu ma aga a Papua ua fa⁄alia ai lo latou tausi feagaiga ma le latou faaeaea i tofiga? O ä lagona o le faife⁄u i ia tulaga ae aiseä fo‹? 11. fliseä e fete¤na‹ ai talitonuga i vai fa⁄lauatau ma le faakerisiano? 12. O le gasegase o se tasi ali‹ faife⁄u Papua na iloa nisi o mea loloto ma le täua i lagona o tagata Papua olo› fai ma talitonuga faavae o uiga aliali i aso ta‹tasi. Tafi mai po o ä ia talitonuga, o ä uiga olo› fa⁄alia ai, o ä ni fete¤na‹ga o ia tulaga ma le fa⁄kerisiano, ae o ä fo‹ ni tulaga e ono feso›ta‹ ai. 13. O ä ni lu‹ o talitonuga fa⁄vae o le faife⁄u na feagai ai i le fa⁄tinoga o le asiga ma‹?

Itulau 117–118 14. Fa⁄matala le täua o le fa⁄moemoe o le faife⁄u mo tupulaga ma le ekalesia e ola ma tuputupu a¤.

Vaogagana 15. Galulue taito⁄lua. Faitau le tala ma mätau uiga o upu ia e pei ona fa⁄aogä ai i le tala. Fa⁄aogä fa⁄iloga i le tusiga o upu ina ia tutusa le tusiga ma fa⁄leoga. Fa⁄aogä i sau lava fuaiupu. Tagai i le isi pusa olo› avatu mo le f⁄avasegaina o tali i api.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

25

Mo le faiä›ga O le avanoa lenei e fa⁄manatu ai le fa⁄aogäina o fa⁄iloga ma sa‹li‹li tamaiti i upu ma o latou uiga. E täua le faitau o upu po o fuiupu i le fa⁄aogaga olo› iai i le tala. O le tele o upu e fa⁄pea ua masani a‹ ae lë afaina lea. O le mea täua ia mafai e tamaiti ona mätau fa⁄leoga ma tusiga, mätau a⁄ ma vaega o i se upu, tala⁄ga ma uiga, ma ia iloa fa⁄aogä i ni a latou lava fausaga.

Foliga

I le gagana tautala

Ia e mälamalama: o le ä lona fa⁄leoga? Ia e iloa fa⁄aogä: E fa⁄pefea ona fa⁄leo?

I le gagana tusitusi

Ia e mälamalama: O ä ona foliga pe¡ faitau i ai? Ia e iloa fa⁄aogä: E fa⁄pefea ona tusia e aofia ai ma le iloa fa⁄aogä fa⁄iloga?

Fa⁄uigaga

O le uiga o le fipu

Ia e mälamalama: O le ä le tala⁄ga o le upu? O le ä lona a⁄? O ä isi upu e fafau mai i le upu lea? O le ä le uiga o le fipu? Ia e iloa fa⁄aogä: O ä nisi fipu e fa⁄aogä e fa⁄matala ai lona uiga?

O fipu e feso›ta‹

Ia e mälamalama: O ä fipu/ni fipu tätou te mäfaufau i ai pe¡ fa⁄logo i le fipu lea? O ä nisi fipu e uiga tutusa ma e ono fa⁄aogä e sui ai le fipu?

Fa⁄aogaga

O le ta⁄tele o le fipu

Ia e mälamalama: O se upu ta⁄tele lea fipu? Ia e iloa fa⁄aogä: E ono fa⁄aogä so› lea fipu?

O le talafeagai o le fipu

Ia e mälamalama: O ä tulaga/fa⁄tinoga e ono maua i ai le fipu lea? Ia e iloa fa⁄aogä: O ä tulaga e talafeagai ona fa⁄aogä ai le fipu?

– AUTALAGA 1

26 Upu, fuaiupu ma le itulau olo› iai 1. po o fa⁄tuäi⁄ 92 2. fa⁄temutemu 98 3. ›pu 98 4. pona 101 5. noataga 106 6. sa‹liga matagi 107 7. fa⁄tafa gasegase 107 8. lagilelei 107 9. tuälimaina 107 10. fa⁄fatufilu 108 11. ⁄lu⁄lua 108 12. puevae 108 13. fetosoa‹ina 109 14. to⁄mälie 109 15. sagisagi 109 16. atuatuvale 110 17. tautägotago 110 18. lolo 111 19. malolo 112 20. finau vale 112 21. ‹te‹te 112 22. olo 112 23. falelauasiga 112 24. ›li›lisaga 114 25. salatua 114 26. mälü ‹ pu¤ga 116 27. faataliga tuli 117 28. faasamasamanoa 117 29. molitü 117 30. apoapoa‹ 117 31. to⁄mälie 117 32. lapata‹ 117 – GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

Uiga e pei ona fa⁄aogä ai i le tala

Fuaiupu

27 Upu, fuaiupu ma le itulau olo› iai

Uiga e pei ona fa⁄aogä ai i le tala

Fuaiupu

33. malo 122 34. mauli 122 35. maoga 124 36. mätagä 125 37. faagaogaoina 126 38. fetuleni 128 39. gaulëmalie 128 40. vaosä 129 41. afutia 129 42. lualuani 129 43. faatöfäla‹ga 129 44. toa manumanu 129 45. tauasa 129 46. gagaifo 130 47. atutia 129

Fa⁄tinoga 12

Vaega 6: O Se Va⁄iga Mulimuli Ane, Oketopa 1981, 127–130 Itulau o ata o tufigamau 1. Faitau fa⁄maumauga olo› i ma⁄ o tufigamau ma ›to›to i ni pusa fa⁄matalaga olo› iai. ft. O ai olo› lagomau ai?

Tafi mai le fa⁄ifi, ma le igoa muamua

O le ä lona fäiä ma isi tagata olo› täfia?

ft. afafine, tamä

O fea na maliu ai?

O le nofoaga na maliu ai

O anafea na maliu ai?

Aso, masina, tausaga

O le fia o ona tausaga na maliu ai? O le matua ae maliu loa fliseä na maliu ai?

Mafua⁄ga o le maliu

O nisi fa⁄matalaga fa⁄opoopo

Ft. nufi na fanau ai, galuega, fa⁄manatu

– AUTALAGA 1

28

Itulau 129 2. Mo se minute se tasi – Mafaufau i le uiga o le manatu o le faifeau e fa⁄pea “O ni toa manumanu nei tagata e ui ina ua lë fo‹ i Sämoa.” Tusi vave i lalo ou manatu. A mäe⁄ le 1 le minute, galulue ta‹to⁄lua ma se isi e fa⁄talanoa ma tufi fa⁄tasi o lua manatu i se 3 minute. A mäe⁄ le 3 minute, ona galulue fa⁄tasi lea o la lua paga ma se isi paga e tufi fa⁄tasi ni manatu se 3 pe 4 e sili ona täua mo le lipoti i le vasega. Lipoti i le vasega.

Fa⁄tinoga 13

Tagata o le tala 1. Galulue ta‹to⁄tasi. 2. Filifili se tagata se to⁄tasi mai le tala. 3. Fa⁄aogä ni pepa malö laiti fa⁄pea mo galuega olo› mulimuli mai. 29 Novema 1944– Sasina Itu o Tane Savai‹

Faife⁄u misionare Sämoa i Päpua 1969–1975

ENELË SULUFAÅGA SAMASONI

talitonuga fa⁄vae o tagata ft. mafua⁄ga o ma‹

töfä mamao fa⁄palepale lë fa⁄logologo tigä

4. Fa⁄tumu lau pepa fa⁄pea: ❑ i le ogatotonu, tusi i mata‹tusi tetele le igoa o le tagata o le tala ua e filifilia ❑ i le itu tauagavale tulimanu i luga, tusi ai le aso soifua ma le nufi na fanau ai, aso maliu (pe ¡ talafeagai), fa⁄ipoipo (pe ¡ talafeagai) ❑ i le itu taumatau pito i luga, tusi ai se matäti⁄ na ⁄usia e lea tagata ❑ i le itu agavale pito i lalo, tusi ai se lu‹ na feagai ma le tagata ua filifilia ❑ i le itu taumatau pito i lalo, tusi ai ni upu po o ni fuiupu se tolu e fa⁄matalaina le tagata ua filifilia 5. A mäe⁄ ona fa⁄tumu pepa ona galulue ta‹to⁄lua lea. Fa⁄aogä le pepa a le tagata na fa⁄tumu e fa⁄feiloa‹ atu ai i lana paga, ma fa⁄iloa atu lona tagata e pei ona tusitusia i le pepa. 6. A uma le 3 minute o fa⁄talatalanoaga ona fesuia‹ lea o paga, ma fa⁄feiloa‹ atu fo‹ i paga fou ma talatalanoa i o latou soifuaga e pei ona tusia. – GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

29

Fa⁄tinoga 14

Nofoaga o le galuega 1. Fa⁄tino galuega o le fa⁄tinoga 13 mo se nofoaga na galulue ai le misionare ma lona ¡iga. ft

DAGONA

2. Fa⁄tumu lau pepa fa⁄pea: a. i le ogatotonu, tusi i mata‹tusi tetele le igoa o le nofoaga o le tala ua e filifilia e. i le itu tauagavale tulimanu i luga, tusi ai le aso, masina, tausaga na galulue ai i le nofoaga lea i. i le itu taumatau pito i luga, tusi ai se matäti⁄ na ⁄usia e le misionare i le galuega i i o. i le itu agavale pito i lalo, tusi ai se lu‹ na feagai ma le misionare ma lona ¡iga u. i le itu taumatau pito i lalo, tusi ai ni upu po o ni fuiupu se tolu e fa⁄matalaina le galuega i le nufi lea. 3. A mäe⁄ ona fa⁄tumu pepa ona galulue ta‹to⁄lua lea. Fa⁄aogä le pepa a le tagata na fa⁄tumu e fa⁄feiloa‹ atu ai i lana paga, ma fa⁄iloa atu lona nufi filifilia e pei ona tusitusia i le pepa. 4. A uma le 3 minute o fa⁄talatalanoaga ona fesuia‹ lea o paga, ma fa⁄feiloa‹ atu fo‹ i paga fou ma talatalanoa i o latou nufi e pei ona tusia.

Fa⁄tinoga 15

E fa⁄pefea pe ⁄na fai e . . . O le galuega lenei e una‹a le mafaufau loloto i nisi o tulaga e le‹ iai i le tala, o ni mea e ono tutupu mai ai, o taunufiga ma a⁄fiaga. 1. Talatalanoa le vasega ma tufifa⁄tasi ni fuaitau e amata i le fa⁄upuga “E fa⁄pefea pe ana . . .” Fa⁄vasega i vaega ¤seese o le tala ft. E fa⁄pefea pe ana fai e fa⁄taunufi lava le ulua‹ fa⁄moemoe e galulue i Delta? E fa⁄pefea pe ana fai na fati lava le faifeau i le galuega muamua i Dagona? E fa⁄pefea pe ana fai e lë faiä›ga Sisavai‹ i Petoe? – AUTALAGA 1

30 E fa⁄pefea pe ana fai e lë maua⁄ le fa⁄tuatua o le faifeau? E fa⁄pefea pe ana fai e lë ö le faifeau ma ave meafale i Meii? E fa⁄pefea pe ana fai e lë faia se ä›ga i Meii? E fa⁄pefea pe ana fai e fa⁄aogä e le faife⁄u mea totino e fa⁄tosina ane ai tagata? E fa⁄pefea pe ana fai e lë malosi le fa⁄tuatua ma le lagolago o le tina o le galuega? E fa⁄pefea pe ana fai e tausisi le faifeau e fa⁄aogä nofoa na fa⁄esea mo läfia i luma o le falesä i Kadeboro? 2. Tusi ta‹tasi fuaitau nei i ni pepa malö. 3. Galulue i vaega ta‹to⁄tolu pe ta‹to⁄fä. Tofu le vaega ma le fuaitau. Tusi tali a le tagata latou fa⁄tatau i le uiga o le fuaitau – taumafai ia aofia vaega ¤se¤se ft o le itu faaleagaga o tagata Papua/faifeau/¡iga; o le va fealoa‹; o le fa⁄auauina o le galuega; o le soifua maloloina; mf. 4. Fa⁄talanoa tali i vaega.

Fa⁄tinoga 16

Galuea‹ina o malamalamaga i manatu ⁄utü O le fa⁄tinoga lenei ua fesoasoani tele i le ⁄usia o fa⁄naunauga olo› i le äläfua “Fa⁄maumauga ma Fetufaa‹ga” e pei o: ❑ faatino ni talanoaga i se matäfipu, saunia lelei ma aumai ni lipoti o se

talanoaga a se vaega ❑ fefinaua‹ i se ⁄utü; fa⁄utagia manatu o isi a o finau atu i se tulaga olo›

talitonu i ai ❑ mätau ma au‹li‹li uiga loloto o tusitusiga ❑ iloilo ma faatusatusa tusitusiga ¤se¤se i o latou fausaga, mafuaaga ma aga

a tusitala ft. i le fa⁄aogäina o ata faalemafaufau, fete¤na‹ga, upu ma faaupuga o fa⁄aogäina, lagona o iai i se tusitusiga, le talafeagai o nei tulaga ma le faamoemoe o le tusitusiga: ft tala moni; ia malamalama i uiga loloto o ia tusitusiga ❑ mälamalama i tagata ⁄utü o tusitusiga, o latou uiga ma mafua⁄ga e ala ai

ona fa⁄pea. O le malamalama loloto i se tusitusiga ua lë taotasi i matäfipu tufisa› ae mafai ona faavasega i ni vaega tetele se tolu: 1. Malamalama i uiga olo› tafi sa› i le tusitusiga. 2. Malamalama i faauigaga o manatu olo› tafi sa› po o olo› aumai i le gagana faauigalua. 3. Malamalama loloto ua aofia ai le faatusatusa, aui‹li‹li, iloilo, fa⁄ali manatu ma faia ni faaifiga i se matäfipu ua faitau i ai. E lë gata i lea o le mafai lea ona faafeso›ta‹ matäfipu faitauina i le lautele o le soifuaga. O le galuega ua tafia o le “Galuea‹ina o malamalama faitautusi” ua faavae i faavasegaga eseese o malamalamaga i se tusitusiga. E tolu vaega ua vaevae i ai: 1. Malamalamaga muamua: o vaega ia olo› tafi sa› mai i le tala (literal comprehension).

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

31 2. Malamalamaga lonalua: o faauigaga o manatu o le tala (interpretive comprehension). 3. Malamalamaga lonatolu: o uiga loloto o le tala, o feso›ta‹ga o manatu o le tala ma ni isi o tulaga o le soifuaga (application). Ua filifilia lenei galuega ona e: 1. galuea‹ina tomai loloto o le faauigaga o manatu ⁄utü olo› i tusitusiga 2. galulue felagolagoma‹ ai ma avea ma auala e fesoasoani ai tamaiti ua lelei a latou faitau ma faasologa o o latou manatu i isi tamaiti 3. maua ai avanoa e faitau ma toe faitau ai vaega o le tala mo le faamaonia o ni manatu 4. tufi avanoa ai i tamaiti e faafoe e i latou lo latou a›a›ina 5. atina¤ ai tomai o le faaali manatu pe finau atu fo‹ i se tulaga ua talitonuina ma le aoina o mau e lagolagoina manatu 6. mafai ona faaaogä i so o se tusitusiga – o tala fatu, o tala moni, o se lipoti o talafou, o se palakalafa, o tusitusiga i so o se matäfipu. O le ⁄uga o le galuega lenei o le atina¤ o outou tomai i mätau manatu ⁄utü ma fa⁄uigaga ¤se¤se, mai manatu tufisa› se ia o› atu i le loloto o uiga olo› natia i se tala. 1. Galulue ta‹to⁄tasi muamua e faitau ma filifili a tou tali e pei ona fa⁄tonuina i le galuega o malamalamaga e tolu olo› avatu. 2. A mäe⁄, ona galulue lea i vaega ta‹to⁄fä e fa⁄talanoa mafua⁄ga o ä tou filifiliga. E fa⁄mamafaina le iai o pine fa⁄mau mai le tala e lagolagoina manatu. E täua le toe fo‹ e faitau vaega o le tala olo› iai pine fa⁄mau.

Mo le faiä›ga O le galuega lenei e leai se mea e ala ai ona fa⁄vavevave ma e lë mafai fo‹ ona uma i se piliota se tasi pe lua ona o le tele o fuaitau. E lelei pe ¡ fuafua fa⁄pea: fai muamua filifiliga a tamaiti mai malamalamaga uma e tolu ona fa⁄talanoa ai lea o fuaitau muamua e lua mai malamalamaga uma e tolu, ma fa⁄solosolo ai fa⁄penä se ia uma. O lona uiga e 1. fa⁄talanoa fuaitau e lua muamua mai le Malamalamaga Muamua ma mafua⁄ga o le filifilia e tamaiti 2. fa⁄talanoa fuaitau e lua muamua mai le Malamalamaga Lonalua ma mafua⁄ga o le filifilia 3. fa⁄talanoa fuaitau e lua muamua mai le Malamalamaga Lonatolu ma mafua⁄ga o le filifilia. A o› i le isi piliota ona toe fa⁄auau lea i isi fuaitau. Ia tofu tamaiti o vaega ta‹tasi ma avanoa e fa⁄ali ai mafua⁄ga o ä latou filifiliga fa⁄pea ma le iai o pine fa⁄mau. E maumau le taimi e fai ai pe ¡ fai na› le fa⁄ta⁄milo o talanoaga ma ioe i le taliaina o fuaitau ae lë fa⁄manino mafua⁄ga o manatu i le aumai o pine fa⁄mau e lë gata mai le tala a› o o latou fo‹ si›si›maga.

– AUTALAGA 1

32

Galuea‹ina o mälamalamaga faitautusi Mälamalamaga Muamua: Uiga tufisa› Fa⁄iloa mai, (i le fa⁄sa› lea o pusa ü), fuaitau olo› iai i le tala. E iai ni ¤se¤sega laiti o ae tutusa lava ma fa⁄upuga o o› i le tala. Sauni e ⁄umai ni molimau e lagolago ai fuaitau ua e filifilia. ❑ O le galuega fa⁄misionare ua lë fa⁄pito i tala‹ga ae ia iai ma agava⁄ i

matäfipu lautele. ❑ O le ulua‹ tausaga i Papua i le ä›ga a Dagona na lava täoso ai le mafaia o

isi tausaga o le galuega. ❑ O tupulaga o le lumana‹ lea o se Ekalesia. ❑ O le galuega fa⁄misionare e tumu i fa⁄fitäuli peita‹ e muä⁄u muli⁄u le

Atua i le tala‹ina o lona finagalo. ❑ E täua tele le iloa e le misionare o le gagana a tagata olo› tala‹ ai. ❑ O nufiauta e maualalo ma maotua lo latou olaga. ❑ Ua iloga tulaga vae o misionare Sämoa i Papua. ❑ O le galuega i Papua ua fa⁄tamaoaigaina ai le misionare ma lona ¡iga i le

faiva fa⁄faifeau. ❑ O le vi‹ga o le Atua e silisili lea ona o le fa⁄aogäina o le ¡iga i lana galuega

tala‹.

Mälamalamaga Lonalua: Fa⁄uigaga Fa⁄iloa mai, (i le fa⁄sa› lea o pusa ü), fuaitau olo› fa⁄matalä le uiga o manatu o le tusitala, e ui ua ¤se¤se fipu olo› fa⁄aogä. E tatau ona ™ au‹li‹li le uiga mai le tala. Sauni e ⁄umai ni molimau e lagolago ai fuaitau ua ™ filifilia. ❑ O le misionare o le fai alalaupapa. ❑ E lë aogä ona avatu le talalelei mai Sämoa e totö i Papua. ❑ O se ekalesia e leai sana autalavou ua leai fo‹ se fa⁄moemoe mo lona

lumana‹. ❑ E lë lagona e le tele o tagata matutua o ekalesia le täua o le tulaga o

tupulaga i le alualu i luma o le ekalesia. ❑ A lë nofo ilo le misionare i talitonuga fa⁄vae o tagata, e ta¤ta¤ aluga fo‹

le taliaina o le talalelei. ❑ E umi se taimi fa⁄to¡ iloa ua maua⁄ ma iloa ni fua lelei o le talia e tagata

o le talalelei. ❑ E aogä le a›a› o tamaiti i le poto salalau fa⁄onaponei ae ia iai se aogä i

le olaga o aso faiso›. ❑ E ui i le tele o fa⁄fitäuli fa⁄lenatura, fa⁄lemafaufau, fa⁄lëtino i le galuega

fa⁄misionare, ae o le va fesaga‹ ma tagata o le tulaga e sili lea ona maaleale, auä o i lava e lape ai le galuega.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

33

Mälamalamaga Lonatolu Fa⁄iloa mai, (i le fa⁄sa› lea o pusa ü), fuaitau e te lagona e taliaina ma lagolagoina e le tusitala. Fa⁄aogä o ›e lava manatu ma ni mau mai le tala e fai ai au fa⁄ifiga. Sauni e ⁄umai ni molimau e lagolago ai fuaitau ua ™ filifilia. ❑ O le galuega fa⁄misionare i Papua o i‹na lava e te va⁄i ai i le fa⁄maoni

ma le alofa o le Atua. ❑ O le taliaina o le talalelei fa⁄kerisiano o se tulaga e mo›mia ai ona feutaga‹

lelei auala o le fa⁄ofi atu o le talalelei ma tu, aganufi ma agaifanua a tagata olo› galulue ai misionare. ❑ Ua tele le vaega o olaga masani o tagata na toesea talu ai le talalelei atoa

ma a›a›ga i le poto salalau. ❑ O le fa⁄tulagaina ma le fa⁄soasoaina atu o mamalu i faifeau o le atiina ae

lea o se puleaga e le tutusa ma tu, aganufi ma agaifanua a ë olo› avatu i ai le talalelei. ❑ O nisi o mea loloto olo› fai ma malosi⁄ga fa⁄vae o uiga aliali o tagata i

aso ta‹tasi o ni mea fa⁄paupau ma le fa⁄nufipo. ❑ O le fafao atu o le talalelei i se tulaga fa⁄malosi e o› ai ina lafulafuä lagona

o tagata i ai. ❑ O le avea o se tagata o se misionare o se vala⁄u mai le Atua, auä afai e lë

atiina a¤ e Ieova le fale, e galulue fua i latou o ë atia¤.

Fa⁄tinoga 17

Fau o le Gagana Fa⁄mauina O le vaega lenei o le Fau o le Gagana Fa⁄mauina olo› avatu i le Tusi 2 a le Tausaga 9, Tusi 2 Tausaga 10. Tusi 2 Tausaga 11. O se galuega e täua tele i le tapu¤ina o tomai o le Gagana Fa⁄mauina mai le Tausaga 9 e o› atu i le Tausaga 13. O le fa⁄tinoga lenei ua täfia o le Fau o le Gagana Fa⁄mauina. Ua fa⁄aogä le upu ‘fau’ i le agaga o le tufifa⁄tasia o ni manatu e lalaga ai fatuga i le Gagana Fa⁄mauina e pei o tala, solo, pese, läuga mf. O ia lagaga e fafau e tusitala i äga ¤se¤se ina ia logomälie manatu ma fa⁄malieina se fa⁄moemoe mo se ⁄utü filifilia. E fa vaega o le Fau o le Gagana Fa⁄mauina: 1. Faitau se tala, 2. Fa⁄tumu pepa o galuega fa⁄pitoa e fa⁄matala ai 3. mafaufauga i le fätuga, 4. Fa⁄talanoa a outou tali i vaega, 5. Fa⁄mau ia outou api ni manatu fa⁄alia i se fätuga. O le vaega lonalua (pepa o galuega fa⁄pitoa), ua na› ni ta‹ala mo sina taimi a o fa⁄masani ona fa⁄ali o outou manatu i fätuga o le Gagana Fa⁄mauina. A matua lo outou iloa i ia tulaga ona lë toe mo›mia lea o pepa ae fa⁄iloa sa› o outou manatu i talanoaga. E valu galuega ¤se¤se olo› avatu i pepa o galuega fa⁄pitoa mo talafatu. O le fa⁄moemoe o ia galuega o le mafai ona outou fa⁄ali ma fefa⁄soaa‹ manatu i se talafatu mai i ni va⁄iga ¤se¤se. O le tele o va⁄iga o le loloto lea ma lautele o

– AUTALAGA 1

34 mälamalamaga i se tala. E fesoasoani nei va⁄iga i le atina¤ina o outou tomai faitautusi e pei o le: ❑ iloa mätau matäfipu täua po› ⁄utü i se tusitusiga ❑ manatunatu i le täaofa‹ga o uiga o se palakalafa po› se tusitusiga ¡toa ❑ atina¤ina o mälamalamaga mai mälamalama e saoaluma i mea o lo› tafi

sa› mai i le tusitusiga, fa⁄uigaga o ni tülaga o lo› atagia mai i fipu tufisa› po› le fa⁄uigalua, ma le mälamalama lea taumamao e mo›mia ai le fa⁄feso›ta‹ atu o se tülaga o faitauina i le lautele o le soifuaga ❑ iloa o le fa⁄sologa o matäfipu i se ⁄utü ❑ fa⁄feso›ta‹ga o le gagana ma manatu i fuaifipu ma palakalafa ❑ iloa ona iloilo ma mätau le tulaga o iai se malamalamaga i se fätuga.

E ui ina valu galuega olo› avatu, ae pule lo outou faiä›ga pe fa⁄aogä na› galuega se lima muamua ona fa⁄aopoopo lea o isi galuega mulimuli. O lona uiga ole¡ galulue i vaega ta‹to⁄lima. E tatau ona tofu le tagata ma lana galuega ma ia iloa galuega a› le‹ faitauina le tala ina ia nofo sauni mo le fa⁄talanoaina o se tala. E tatau fo‹ ona fesuia‹ galuega mo tala ¤se¤se. O galuega fa⁄pitoa nei mo talanoaga: 1. Fa⁄tonu o talanoaga. 2. Faitau leotele mo se fa⁄pupulaga. 3. Tusiata. 4. Fa⁄feso›ta‹ manatu o i se tala. 5. Täaofa‹ manatu o le tala. 6. Mätau fipu. 7. Tulitausi⁄. 8. Tulitatao. Olo› fa⁄pupula atili galuega nei i pusa olo› avatu

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

35

1. Fa‘atonu o Talanoaga Igoa _______________________________________________________ Vaega _____________________________________________________ Tala_______________________________________________________ Fa⁄tonu o Talanoaga: O lau galuega o le fai lea o fesili e ta‹ta‹ ma faatonutonu ai le talanoaga. E tatau ona fa⁄aogä fesili tatala po o fesili e lautetele ma loloto o latou tali. O fesili e mafai ona tali i le ioe po o le leai, o le¡ utiuiti so latou aogä i le tatalaina o manatu i se matäfipu. O lona uiga la o fesili e tatau ona va⁄i i tulaga loloto o i se tala ma fesoasoani ia ola ma mata⁄lia se faatalanoaga o manatu ⁄utü. O fesili e mafai ona maua mai i ou manatu, lagona, po o ni to⁄tügä fo‹ i ni tulaga o i le tala. E mafai fo‹ ona e fa⁄aogä fesili olo› avatu i lalo e fai ma fa⁄ta‹ta‹ga. O fesili mo le talanoaina o le tala: 1. _______________________________________________________ 2. _______________________________________________________ 3. _______________________________________________________ 4. _______________________________________________________ 5. _______________________________________________________ Fesili fa⁄ta‹ta‹ O ä ni lagona sa o› ia te oe a o faitau le tala? O le ä se feso›ta‹ga o le ulutala ma le ⁄uga o le tala? Se‹ täaofa‹ mai lava e se isi le tala atoa. E iai ni vaega o le tala e feso›ta‹ ma lou olaga/ lou ¡iga/ nisi ua e masani ai? E iai ni tulaga olo› e fia fesili ai e uiga i le tala? E iai se mea sa fa⁄te‹a ai oe i le tala lenei? ·to›to mai le manatu ⁄utü po o ni manatu ⁄utü se lua o le tala. O le ä sou manatu i le ifiga o le tala? O ä ni mea olo› täfia i le ala olo› atagia ai talitonuga ma le olaga fa⁄Sämoa o le tusitala?

– AUTALAGA 1

36

2. Faitau leotele mo se fa‘apupulaga Igoa _______________________________________________________ Vaega _____________________________________________________ Tala_______________________________________________________ Faitau leotele mo se fa⁄pupulaga: O lau galuega o le filifili lea o ni vaega o le tala e ono fiafia lau vaega e fa⁄logologo i ai a o faitau leotele. O le fa⁄moemoe ia fa⁄faigofie ai ona manatua e lau vaega nisi o itü o le tala e mälie, o se itü täua, o se itü fa⁄lëmanino ma olo› tuufesiligia pea i lou mafaufau, o se itü sa fa⁄osofia ai lagona filemü, fiafia, ita, po o le fa⁄momoiloto m.f. Filifili muamua vaega po o ni palakalafa e faitau leotele ona e mafaufau lea i se auala po o ni auala ole¡ faitau leotele ai. E mafai ona faitau leotele muamua e ›e le vaega ua filifilia, ona faitau lea e se isi po o le faitau lëleoa fo‹ e le vaega ¡toa ona fa⁄talanoa ai lea. Vaega o le tala

Mafua⁄ga ua filifilia ai

Fuafuaga mo le faitauga

1. Itulau ________ Palakalafa _____

____________________ ____________________

_________________ _________________

2. Itulau ________ Palakalafa _____

____________________ ____________________

_________________ _________________

3. Itulau ________ Palakalafa _____

____________________ ____________________

_________________ _________________

4. Itulau ________ Palakalafa _____

____________________ ____________________

_________________ _________________

O ni isi o mafua⁄ga o le filifilia o se vaega e faitau leotele O se itü e: Täua

Matuä lelei lona fa⁄matalaina ft. e manino, ma›ti le gagana

Mälie

Fa⁄tupu lagona o le: fiafia, fa⁄noanoa, fa⁄momoiloto, alofa, ita, fefe

Fa⁄te‹a po o ua e maofa ai

Pönä

Fa⁄lëmanino E fa⁄alia ai talitonuga ma ni uiga o le tagata ⁄utü.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

37

3. Tusiata Igoa _______________________________________________________ Vaega _____________________________________________________ Tala_______________________________________________________ Valiata: O lau galuega o le tusi lea o se ata e uiga i le tala. E mafai ona e tusia se ata: ❑ i se vaega fa⁄pitoa o le tala ❑ i sau va⁄iga fa⁄lemafaufau i le tala ❑ o se va⁄iga olo› fa⁄manatu mai e le tala ia te oe ❑ o se manatu ⁄utü po o se faalogoga ua e maua mai i le tala.

Faitalia oe i se ituaiga ata ft. o se ata ua matuä atoatoa lona tusiina, o se ata ua na› laina o fa⁄aogä, o se ata olo› fa⁄aogä ai ¡ü e faasino ai se faasologa o se mea na tupu, o se fa⁄fanua o nofoaga olo› täfia i le tala, o se kalafi pe ¡ talafeagai, o se fa⁄aupogaleveleve o fa⁄sino ai fäiä o manatu o i le tala m.f. E mafai fo‹ ona fa⁄aogä upu e fa⁄igoa ai vaega o le ata. Fa⁄matalaina o le ata: A o› i lou taimi o le talanoaga, ona fa⁄ali lea o lau ata ⁄e fa⁄talanoa e le tou vaega lona uiga ma le feso›ta‹ga ma o latou mälamalamaga i le tala. A mae⁄ ona e fa⁄matalaina lea o le uiga o lau ata, ma lona mafua⁄ga.

4. Feso‘ota‘iga o manatu o se tala Igoa _______________________________________________________ Vaega _____________________________________________________ Tala_______________________________________________________ Feso›ta‹ga o manatu o se tala: O lau galuega o le fa⁄feso›ta‹ lea o le tala ma le lautele o le olaga. O lona uiga e te fa⁄feso›ta‹a le tala po o ni vaega o le tala i lou olaga, i ni mea o tutupu i le ä›ga, ¡iga, nufi, atunufi, ni isi fa⁄lapotopotoga, ni mea sa tutupu i ni isi tausaga, i se isi tala e pei o le tala lea olo› tou talanoaina, i ni isi tusitusiga a le tusitala lava lea m.f. E leai ni tali sa› pe sesë ae täua le mafai ona e fa⁄feso›ta‹a le tala i ni isi tulaga ua e iloa. O ni feso›ta‹ga o le tala lenei ma: lofi olaga, ¡iga, isi tagata, tala, nofoaga, tusitala, mea na tutupu . . . 1. _______________________________________________________ _______________________________________________________ 2. _______________________________________________________ _______________________________________________________ 3. _______________________________________________________ _______________________________________________________ 4. _______________________________________________________ _______________________________________________________ 5. _______________________________________________________ _______________________________________________________

– AUTALAGA 1

38

5. Taaofa‘i manatu o le tala Igoa _______________________________________________________ Vaega _____________________________________________________ Tala_______________________________________________________ Täaofa‹ manatu o le tala: O lau galuega o le tufifa⁄tasi lea o manatu ⁄utü o le tala i se aotelega pufipufi pe tusa e tasi i le lua minute le umi e fa⁄matala ai. E fa⁄moemoe la tou vaega ia te oe e te ›to›toina mai manatu ⁄utü o i le tala, ma mea täua na tutupu. Afai e sili atu i le lua pe tolu manatu ⁄utü ona lisi lea ina ia faigofie ona e manatua i le taimi e te fa⁄soa atu ai i lau vaega. Täaofa‹ga __________________________________________________________ __________________________________________________________ __________________________________________________________ __________________________________________________________ __________________________________________________________ Manatu ⁄utü 1. _______________________________________________________ 2. _______________________________________________________ 3. _______________________________________________________ 4. _______________________________________________________ 5. _______________________________________________________

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

39

6. Matau ‘upu Igoa _______________________________________________________ Vaega _____________________________________________________ Tala_______________________________________________________ Mätau fipu: O lau galuega o le mätau lea o ni upu e te lagona olo› täua i le tala. O ia upu e ono täua ona o o latou uiga, fa⁄leoga, pe ona o le ma⁄ti o se ata po o se lagona o afïfi ai.E mafai fo‹ ona e tusia ni fipu o fa⁄lemanino ia te oe le uiga po o le fa⁄aogäina, ona e sa‹li mulimuli lea o latou uiga a› le‹ faia le talanoaga. O ni isi o fipu e mälie ona fa⁄talatalanoa ona o ni upu nonö mai i se isi gagana, po o ni fipu fo‹ olo› fa⁄aogä e le tusitala i ni tausuaga, po o ni upu masani ae ua suia le uiga i le fa⁄aogaga a le tusitala ona o se agaga olo› fia momoli mai i le aufaitau. Ia faailoa lelei i lau tala fipu ua e filifilia ina ia vave ona maua e lau vaega i le taimi o talanoaga. Fa⁄talanoa fipu, o ö latou tala⁄ga, o uiga, ma le mafua⁄ga ua e filifilia ai po o le täua o ia fipu i le tala. Palakalafa

‚pu

Itulau & Uiga

Fuafuaga mo le fa⁄talanoaina

________

_______

___________

_______________________

________

_______

___________

_______________________

________

_______

___________

_______________________

________

_______

___________

_______________________

________

_______

___________

_______________________

– AUTALAGA 1

40

7. Tulitausi‘a Igoa _______________________________________________________ Vaega _____________________________________________________ Tala_______________________________________________________ Tuliausi⁄: E seäseä tasi se nofoaga e fa⁄mautü i ai se tala. E täua ona mälamalama la tou vaega i nofoaga olo› tutupu ai vaega o le tala ma ni fesuia‹ga o iai. E täua nofoaga o se tala ona e feso›ta‹ ma mea e tutupu, o tu ma aga ma talitonuga o tagata o le tala. O lau galuega o le tulitausi⁄ o nofoaga olo› tutupu ai mea o le tala. E te fa⁄matalaina i lau vaega foliga o nofoaga ⁄utü o le tala. E mafai ona e fa⁄aogäina upu, fa⁄fanua, po o se ata fo‹. Ia tafi mai le itulau, ma le palakalafa olo› täfia ai le nofoaga olo› e fa⁄matalaina. Fa⁄matala pe tusi se ata o se nofoaga ⁄utü o le tala. O le nofoaga olo› ¡mata ai le tala o: ___________________________________________ ___________________________________________

Itulau & palakalafa ____________

O nofoaga ⁄utü o mea olo› tutupu i le tala o: ___________________________________________ ___________________________________________

____________

O le nofoaga olo› fa⁄ifi i ai le tala o: ___________________________________________ ___________________________________________

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

____________

41

8. Tulitatao Igoa _______________________________________________________ Vaega _____________________________________________________ Tala_______________________________________________________ Tulitatao: O lau galuega o le sa‹li‹li lea o nisi fa⁄matalaga e uiga i matäfipu o i le tala. E ono aofia ai: ❑ fa⁄matalaga i laufanua po o le si›si›maga, uiga o le tau, mafua⁄ga o le

igoa o le fanua, nufi, vaitafe m.f. ❑ fa⁄matalaga i le soifuaga o le tusitala ma ni isi ana tala, solo, pese m.f. ❑ fa⁄matalaga i le vaitaimi olo› tupu ai le tala ft. uiga o le soifuaga i lea

vaitaimi i tulaga tau a›a›ga, tamao¡iga, talitonuga, soifua mälölöina, pulega fa⁄lemälö m.f. ❑ ata ma ni isi mea faitino e foliga i ai mea olo› täfia i le tala ❑ tala⁄ga o ni upu olo› fa⁄aogä i le tala, mafua⁄ga ma uiga e fa⁄aogä ai, po

o upu si‹ olo› fa⁄aogä i le tala ❑ pese e fa⁄tatau i le tala po o le vaitaimi olo› tupu ai le tala.

O le galuega lenei e le› se matuä sa‹li‹liga e tele se taimi e alu ai. O le agaga o le maua lea o ni isi fa⁄matalaga e fa⁄lautele atili ai ö outou mälamalamaga i le tala. Sa‹li‹li tulaga olo› mafuli i ai sou manatu a› faitau le tala. O ni isi o ⁄uala e maua ai fa⁄matalaga: ❑ Fa⁄matalaga i le tusitala olo› i totonu o le tusi. ❑ Ni isi lolomiga a le tusitala lava lea. ❑ Tusi o i le faletusi. ❑ Fa⁄talanoa o ni isi tagata. ❑ Fa⁄talanoa le tusitala. ❑ O tala tufitufitaliga.

– AUTALAGA 1

42

Fa⁄tinoga 18

Faitau ma mätau, fefa⁄soaa‹: Fau o le Gagana Fa⁄mauina E mana›mia mea nei: 1. O le tala “O le Lupe i Vao¤se” tusia e ‡nelë Sulufaiga Samasoni 2. O Pepa o Galuega Fa⁄pitoa mo le tala (Fau o le Gagana Fa⁄mauina). 3. O lau api mo le Gagana Fa⁄mauina. Ia iai se vaega o lau api e fa⁄mau fa⁄pitoa ai ou manatu fa⁄alia i se tala, solo, pese mf. pe ¡ uma ona e faitauina. Fa⁄sologa o galuega: 1. Vaevae la tou vasega i ni vaega ta‹to⁄fä pe lima fo‹. E fuafua le aofa‹ o le vaega i le numera o pepa o galuega e fa⁄aogä. O lona uiga a 6 pepa o le Fau o le Gagana Fa⁄mauina e fa⁄aogä e tatau fo‹ ona ta‹to⁄ono vaega. 2. Vaevae galuega ia tofu le tagata ma lana galuega e tapena mo le talanoaga. 3. Faitau le tagata i le uiga ma galuega a lona tofiga e pei ona iai i Pepa o Galuega Fa⁄pitoa ma ia mälamalama lelei i galuega. 4. Toe fa⁄vasega i vaega o galuega ta‹tasi ft. ia fa⁄potopoto fa⁄tasi uma tagata ole¡ faia le galuega o le Fa⁄tonu o Talanoaga, ma fa⁄penä ona fa⁄potopoto i vaega isi ⁄ufaigaluega. Ia fa⁄talanoa ma ia mälamalama le ⁄ufaigaluega latou i o latou tiute ona toe fo‹ atu lea i vaega na amata ai. 5. Galulue ta‹to⁄tasi e tapena tali po o au fa⁄tinoga mo lou tofiga, e fa⁄sauniuni ai mo le talanoaga (20–30 minute). 6. Fa⁄talanoa ä outou galuega i le tou vaega (50 minute po o le sili atu fo‹). E ono mana›mia se isi taimi e fa⁄mäe⁄ ai folasaga a isi sui e le‹ o› i ai. E lë tulitulia ia uma i le piliota e tasi ae ia o› uma i le sui o le vaega le avanoa e folasia ai manatu. 7. Galulue i le vasega ¡toa. Fa⁄talanoa pe na fa⁄peï gaoioiga i vaega ta‹tasi. Fa⁄matala ni tulaga sa manuia ai po o ni fa⁄fitauli fo‹ ma ni auala e fö‹a ai. Fa⁄talanoa le sui o galuega a tagata ta‹to⁄tasi i le tala ole¡ soso›.

Fa⁄tinoga 19

Su¤su¤ina o le Gagana Fa⁄mauina O le Tusi 1 Tasuaga 12 olo› avatu ai se fesoasoani tele mo tapenapenaga e tali fesili o le Gagana Fa⁄mauina e pei ona iai i le su¤ga o le Sämoa School School Certificate. E 6 la⁄saga fa⁄täuaina i ia tapenapenaga: La⁄saga 1: Mätau upu ⁄utü o fesili La⁄saga 2: Fa⁄sologa ma fa⁄vasegaga o se tali La⁄saga 3: Matäfipu e aofia i le tali La⁄saga 4: Au‹li‹li se tali ua saunia La⁄saga 5: Tusitusiga o se tali La⁄saga 6: Toe tepa i tua E ao ona manatua manatu ⁄utü nei e pei ona avatu i le Tusi 1 Tausaga 12: ❑ E mafuli fesili e su¤su¤ ai le Gagana Fa⁄mauina i ni vaega se lua. O le

vaega e su¤su¤ ai lou iloa o le tala, ma le vaega e su¤su¤ ai le mafai ona fa⁄ali ou manatu i le tala ma ona vaega ¤se¤se. – GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

43 ❑ A tali fesili, e lë tatau ona e toe fa⁄matala le tala ae täua lou ›to›to o

vaega e talafeagai ma le fesili e fai ma pinefa⁄mau o lou iloa o le tala. ❑ O matäfipu ⁄utü o se tali olo› iloa i upu olo› fa⁄mamafa i ai le uiga o le

fesili. ❑ A fa⁄ali o ou manatu i le ⁄utü o se fesili e tatau ona fai i se tulaga e

au‹li‹li ai uiga loloto o matäfipu ⁄utü, ma ia iai ni pinefa⁄mau e fa⁄vae ai ou manatu. ❑ Va⁄i lelei i aiaiga o le togiina o tali ma mätau vaega e tatau ona e nofouta i

ai. O fesili e su¤su¤ ai le Gagana Fa⁄mauina e ¤se lava itü e mafuli i ai. O se fa⁄ta‹ta‹ga o fesili e fa⁄tatau i tagata o le tala, i nofoaga o le tala, o le ⁄uga o le tala, o ni fa⁄fitäuli olo› tutupu i le tala, o le fatufatuga ma aga a le tusitala. Ua iai ni fa⁄ta‹ta‹ga i le Tusi 1 Tausaga 12 o fesili e fa⁄tatau i se tagata o le tala, ma nofoaga o le tala fatu. O se fa⁄ta‹ta‹ga olo› avatu mo tala moni o fesili e fa⁄tatau i le ⁄uga o le tala.

fluga o le tala So› se fesili e täfia ai manatu ⁄utü, manatu po o talitonuga fa⁄vae, a›a›ga e maua i se tala, po o mafua⁄ga na tusia ai se tala o fesili ia e fa⁄tatau i le ⁄uga o le tala. O ni fa⁄ta‹ta‹ga: ❑ Fa⁄matala le ⁄uga o le tala moni sa e su¤su¤ina ma fa⁄amatala ni ou

manatu i ai. ❑ Fa⁄matala manatu fa⁄vae o le tusitala e uiga i le ⁄uga o le tala. Aumai ni

pinefa⁄mau o lou manatu. ❑ Fa⁄matala se tasi o manatu ⁄utü olo› i ai i le Tala Moni, ma fa⁄matala

pe aiseä e täua ai. ❑ Fa⁄matala se manatu ⁄utü olo› i le Tala Moni ma fa⁄manino mai i ni

fa⁄ta‹ta‹ga tulaga e te manatu ua talafeauga ai ma le soifuaga i aso nei. ❑ Fa⁄matala le mafua⁄ga e te lagona na tusia ai le tala lenei. ❑ Fa⁄matala ni a›a›ga täua ua e maua mai i le Tala Moni e fa⁄tatau i uiga

ma aga a tagata. ❑ Fa⁄matala se lu‹ täua sa feagai ma le tusitala i le Tala Moni, ma

fa⁄matala ou manatu i lea lu‹. ❑ Fa⁄matala ni a›a›ga o le soifuaga ua e maua mai i le Tala Moni.

Galulue ta‹to⁄lua. Au‹li‹li fesili o tala moni mai pepa tuai o le PSSC olo› avatu i le tusi lenei. Tafi mai le matäfipu ⁄utü olo› fa⁄tatau i ai le fesili. E tasi le fesili ua filifilia e fai ma fa⁄ta‹ta‹ga o tapenaga i la⁄saga ta‹tasi mo le fausia o se tali. E täua lo outou faitau au‹li‹li ma fa⁄tino galuega olo› avatu.

– AUTALAGA 1

44

Fesili: TALA MONI Filifili se manatu ⁄utü se tasi olo› i le Tala Moni na e su¤su¤ina ma fa⁄matala mai pe aiseä e täua ai.

La⁄saga 1 Mätau fipu ⁄utü O upu ia o fa⁄tonuga ma upu e iloa ai matäfipu e mo›mia i le tali o le fesili ft. filifili, manatu ⁄utü, tasi, Tala Moni, fa⁄matala, aiseä, täua. E lua vaega o le fesili ma e tatau fo‹ ona aofia i lau tali vaega uma ia e lua mo se togi lelei. O lona uiga e tatau ona e (1) fa⁄matala se manatu ⁄utü se tasi ua filifilia ma lona uiga e pei ona iai i le tala, ma ia e (2) mafai ona fa⁄ali ou manatu i mafua⁄ga po o auala e täua ai lea manatu ⁄utü. 1. Galulue ta‹to⁄lua 2. Fa⁄talanoa po o a foliga e iloa ai ua ⁄usia e se tali le ⁄utü o le fesili. O lona uiga, o se tali o lenei fesili ua ausia se tulaga lelei, po o le lelei tele, o ä ni mea ua aofia ai? Mafaufau i vaega tetele e fa⁄vasega i ai aiaiga o le lelei o le tali ft. malamalama i le tala, ona au‹li‹li lea o le fa⁄uigaina o ia vaega. 3. Fa⁄talanoa tali i le vasega atoa 4. O nisi nei o aiaiga po o auala e togi ai tali o fesili i tala moni mai le pepa su¤ga o le PSSC:

Aga po o manatu ⁄utü o le tali 4 Malamalama i le tala 4 Äga po o auala fa⁄pitoa a le tusitala 4 Fa⁄aliga o ni manatu fou 3 5. Vaevae le vasega i ni vaega se 4, ia tofu le vaega ma se aiaiga olo› i luga. Fa⁄talanoa le fa⁄uigaga ma ni fa⁄lautelega o le aiaiga. Tafi mai foliga o le tali e maua ai le 4 togi, 3 togi, 2 togi, 1 togi, 0. 6. Fa⁄talanoa ma tufifa⁄tasi e le vasega se fa⁄uigaga o vaega uma e 4. 7. E iai nisi vaega e ono fa⁄opoopo e le› iai? Aiseä?

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

45

La⁄saga 2 Fa⁄sologa ma fa⁄vasegaga o le tali E atagia i le fesili fa⁄sologa ma fa⁄vasegaga o manatu o le tali. 1. Galulue ta‹to⁄lua. 2. Fa⁄talanoa le a⁄no o le fesili i le fa⁄malamalama lea o uiga o upu ⁄utü. 3. Fa⁄ta⁄tia se lua fa⁄sologa o le tali ft. Matäfipu Palakalafa 1

›to›to le manatu ⁄utü ua e filifilia; fa⁄matala lona uiga ma aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga e fa⁄lautele ai

Palakalafa 2

mafua⁄ga 1 e täua ai

Palakalafa 3

mafua⁄ga 2 e täua ai

Palakalafa 4

mafua⁄ga 3 e täua ai

Palakalafa 5

Aotelega

E tatau ona fa⁄aogä le palakalafa muamua e ›to›to ai le manatu ⁄utü ua filifilia ma lona uiga. Ia iai ni fa⁄ta‹ta‹ga e fa⁄lautele ai. O se fa⁄ta‹ta‹ga, e fa⁄pefea ona atagia lea manatu ⁄utü i mea olo› tutupu i le tala, uiga o tagata, nofoaga o le tala mf. O palakalafa e tolu e soso› atu ai e fa⁄ali ai ou manatu i mafua⁄ga e täua ai le manatu ⁄utü. O £ e fa⁄ali ai le mafai ona e fa⁄feso›ta‹ manatu o le tala i lou olaga, ma isi tulaga o le soifuaga, ae le gata i lea o le feso›ta‹ga o le manatu ⁄utü ma le sologa o mea olo› tutupu i le tala.

La⁄saga 3 Matäfipu e aofia i le tali E faigofie ona maua matäfipu po o manatu e tali ai le fesili pe afai sa lelei ona fa⁄maumau au tali o fa⁄tinoga 1–18. E täua lou filifili mai o matäfipu e talafeagai tonu i le fesili e pei: 1. O se manatu ⁄utü olo› täutü i ai le tala. 2. O le fa⁄uigaina o lea manatu ⁄utü ma ni fa⁄ta‹ta‹ga mai le tala e iloa ai 3. O tulaga e täua ai. E mafai ona fa⁄vasega mafua⁄ga e täua ai se manatu ⁄utü i ni vaega e pei o le täua i tulaga: ❑ fatufatuga o le tala – o se manatu fa⁄vae ua täua i le ⁄uga o le tala, i mea olo› tutupu, i talitonuga ma uiga o tagata o le tala mf. ❑ fa⁄leagaga – fa⁄malosi i le fa⁄tuatua, loto tapua‹, loto gaua‹ i le galuega, loto fa⁄magalo, atiina ae o le ekalesia, faitaulaga mf. ❑ fa⁄lenatura – si›si›maga ❑ fa⁄lemafaufau – a›a›ga o maua ai, fafagu mai lea o nisi o mea täua, fa⁄manatu, fa⁄lautele, fa⁄malosi⁄u ❑ fa⁄letino – malosi, soifua mälölöina ❑ fa⁄lesoifuaga – o talitonuga, tapu¤ ma fa⁄malumalu i tu ma aga, o le va fealoa‹, o aiä tatau, o gagana mf, o le tamao¡iga ❑ o faigämälö – AUTALAGA 1

46 ❑ o le atina¤ o se atunufi, nufi, ¡iga, ekalesia ❑ feso›ta‹ga – o le malamalama i aga o feso›ta‹ga, o mafutaga, mf.

1. Galulue ta‹to⁄lua 2. Fa⁄aogä le tala moni “O le Lupe i Vao¤se” 3. Filifili se manatu ⁄utü olo› i le tala. Va⁄i i le fa⁄tinoga e 15, i le galuea‹ina o malamalamaga i manatu ⁄utü. 4. Fa⁄talanoa le uiga o le manatu ⁄utü ua filifilia ma aumai ni fa⁄lautelega ma ni fa⁄ta‹ta‹ga. 5. Lisi pe fa⁄⁄upogaleveleve ö oulua manatu. Manatua ia aumai ni mau si‹ e lagolagoina manatu ua filifilia. 6. Fa⁄talanoa pe aiseä ua täua ai lea manatu ⁄utü – va⁄i i nisi o mafua⁄ga olo› avatu i luga. 7. Fa⁄aupogaleveleve a lua tali, e täua le iai o ni mau si‹ mai le tala pe ¡ talafeauga.

O se fa⁄ta‹ta‹ga Manatu ⁄utü filifilia O le taliaina o le talalelei fa⁄kerisiano o se tulaga e mo›mia ai ona feutaga‹ lelei auala o le fa⁄ofi atu o le talalelei ma aganufi ma agaifanua a tagata olo› galulue ai misionare.

Fa⁄lautelega

o tu ma aga a tagata o fa⁄aliga po o foliga ia o ni talitonuga fa⁄vae

o aganufi ma agaifanua o talitonuga fa⁄vae ia o tagata. O ia talitonuga ua avea ma fa⁄vae mautü o aga a tagata nufi. O aga e faitau i ai le pa‹a ma le mamalu o ft.taligämälö, fa⁄fiafiaga, ta⁄loga, maliu, faaipoipoga, o saofa‹ga, va fealoa‹, o e faia upu mf.

a › le‹ fa⁄ofi atu le talalelei, sa iai talitonuga fa⁄vae o tagata i le tele o mea o le soifuaga

ft. e mafua ma‹ ona o aitu ae lë o siama, a fa⁄mamafa le tumamä, ua fa⁄itiitia siama, ua fa⁄ititia ma‹ ma ole¡ fa⁄itiitia ai foi manatu i aitu

e täua ona fa⁄aofi le talalelei i auala e feso›ta‹ i tu ma aga a tagata ae lë o auala o tu ma aga mai fafo e fafao fa⁄malosi atu

ft. o uiga o tamaiti o le nofotumau i mea⁄i e iloa ai e lë o ni a latou tu ma aga le fa⁄soa o mea⁄i. O se auala na faia e le faife⁄u na iloa ai le lë fa⁄malosia o i latou i lea tulaga

ft. o aganufi i mea⁄i – o le aveina o mea⁄i i le faifeau, o le talia o se vala⁄u e a⁄i

o aga ia e tatau ona ola ai ona tagata i aso uma. O aga foi ia e mamalu ai, e lelei ai, e fiafia ai ma ola saogalemu ai

ft. o aganufi talimälö i Meii na fafaga uma ai le isi aulotu ae lë ⁄i le faifeau ma le faletua

ft. o le fatu¡iga o se nafa fa⁄sino i fafine – lea na otegia ai fafine ina ua tätä fafie le faife⁄u i Kadeboro

e iai aganufi ma agaifanua e matuä tauaso ai mata o le talalelei ona e fete¤na‹ ma talitonuga fa⁄vae fa⁄lauatau, o le siva, o le tauimasui mf.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

o tu ma agaifanua e tafi mai ai faasinomaga o tagata – o fäiä i suafa ma ¤le¤le, tua¤le¤le ma talitonuga, e iloa ai le pule, tautua

ft. o ë pulea ma faia upu o se nufi e tatau lava ona aofia i se feso›ta‹ga muamua i le to⁄i taunufi o le talalelei ma le soälaupuleina o matäfipu o le galuega ft. talalelei i Sämoa

ft. o le fa⁄aogä o le Aso Sa mo galuega masani o le soifuaga pe ¡ mana›mia ft. faiva pe ä oso le au i⁄

47 fliseä e täua ai – Mafua⁄ga O le taliaina o le talalelei fa⁄kerisiano o se tulaga e mo›mia ai ona feutaga‹ lelei auala o le fa⁄ofi atu o le talalelei ma aganufi ma agaifanua a tagata olo› galulue ai misionare.

Fa⁄uigaga ma fa⁄lautelega

o tu ma aga a tagata o fa⁄aliga po o foliga ia o ni talitonuga fa⁄vae

O le fafao atu o le talalelei i se tulaga fa⁄malosi e o› ai ina lafulafuä lagona o tagata i ai

a lë feutaga‹ auala fa⁄aogä ma aganufi ma agaifanua e iai lape o le galuega

ft. e ono talia le Talalelei ae ta¤ta¤aluga, e pei o se mea fa⁄pipii na› na aumai ma toe ave¤se

ole¡ lë fa⁄auauina le galuega

ft. e fai ae musuä, pe fai ae fa⁄lotolotolua i le täua pe fa⁄temutemu ona fai

ft. ole¡ toesea nisi o aganufi ma agaifanua

ft. ole¡ te¤na le Talalelei., faigatä ona liliu mai tagata

ft. ole¡ faigatä le galuega a misionare

O nisi o mea loloto olo› fai ma malosi⁄ga fa⁄vae o uiga aliali o tagata i aso ta‹tasi ua fete¤na‹ lea ma talitonuga o le tala lelei kerisiano

ft. o talitonuga i le malosi o vai fa⁄lau⁄tau, ft. o le aofa‹ o avä a le tagata ft. o le siva fa⁄leatunufi ft. o talitonuga i ë ua maliliu

ft. e iai aga a tagata Päpua e faigata ona taofi ona o le täua o nei aga ia i latou, e iai fo‹ mafuaaga o nei aga. E lë faigofie ona vavao pe tufi fa⁄malosi ona o le manatu i le täua o a latou aganuu (66/.67) ft. fa⁄aliga o le faanoanoa, o le fiafia ma le latou siva

a lë nofo ilo le misionare i talitonuga fa⁄vae o tagata, e ta¤ta¤aluga fo‹ le taliaina o le Talalelei

ft. o talitonuga i le mafua⁄ga o ma‹ e fa⁄pea o aitu. E faigatä ona suia pe afai na› le tautala atu e lë sa› ia talitonuga ae lë va⁄i i ni foliga o ma‹ olo› fa⁄mälölö i vaila⁄u fa⁄onaponei

ft. e täua i le solo lelei lea o le galuega, e a›a‹a ai le misionare i le va fealoaloa‹

– AUTALAGA 1

48

La⁄saga 4 Au‹li‹li se tali ua saunia 1. Galulue ta‹to⁄tasi 2. Toe faitau le fesili ua fa⁄tonuina Filifili se manatu ⁄utü se tasi olo› i le Tala Moni na e su¤su¤ina ma fa⁄matala mai pe aiseä e täua ai. 3. Faitau ma au‹li‹li le tali ua saunia. ❑ Li› mea e te lagona olo› lelei ai le tali. ❑ Fa⁄mau i lau api mafua⁄ga o lou manatu. ❑ Fa⁄tino galuega olo› avatu i pusa. ❑ Fa⁄tumu pusa olo› avatu i autafa o le tala, e fa⁄iloa ai vaega ¤se¤se o le tali ma le talafeagai i le fesili. 4. Fetufaa‹ a tou tali i vaega ta‹to⁄fä pe to⁄lima 5. Fetufaa‹ i le vasega atoa. 6. Fa⁄aogä aiaiga sa fa⁄talanoa i le La⁄saga 1 e fai ai sa tou fa⁄ifiga i le tali lenei ma togi e ono maua. Ia fa⁄matala au‹li‹li filifiliga ua tou faia ma mafua⁄ga. ft. Äga po o manatu ⁄utü o le tali

4 togi

Malamalama i le tala

4 togi

Äga po o auala fa⁄pitoa a le tusitala

4 togi

Fa⁄aliga o ni manatu fou

3 togi 15

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

49

O le laina muamua e tafi mai ai le manatu ⁄utü ua filifilia.

O le palakalafa atoa olo› fa⁄lautele ai le uiga o le manatu ⁄utü.

O le fa⁄ifiga o le palakalafa olo› toe fa⁄upu ai le manatu ⁄utü. Aiseä?

O le ä le mafua⁄ga täua olo› täfia i i?

O le ä le täua o le upu si‹ lenei i le tali?

O le ä le auala olo› fa⁄aogä e fa⁄pupula atili ai le manatu ⁄utü? O le ä se mea olo› fa⁄alia i le upu si‹ lea? O fa⁄pe£ ona fa⁄ifi le palakalafa? O le ä se täua o lea faiga i le atoaga o le palakalafa? O le ä le manatu ⁄utü o le palakalafa lenei?

O fa⁄pe£ ona fa⁄lautele le manatu ⁄utü?

O le ä le fofö o le fa⁄fitauli o fete¤naiga ma le talalelei?

O fa⁄pefea ona fa⁄ifi le palakalafa? O le ä sou manatu i lea faiga?

Manatu ‘aut u- ma lona taua: O le Lupe i Vao‘ese O se tasi o manatu ⁄utü täua i le tala moni “O le Lupe i Vao¤se” ua fa⁄pea o le taliaina o le talalelei fa⁄kerisiano o se tulaga e mo›mia ai ona feutaga‹ lelei auala o le fa⁄ofi atu o le talalelei ma aganufi ma agaifanua a tagata olo› galulue ai misionare.” O aganufi ma agaifanua o talitonuga fa⁄vae ia o tagata. O ia talitonuga ua avea ma fa⁄vae mautü o aga a tagata nufi. E iloa i aga le fa⁄vasegaga o pa‹a ma le mamalu, o ë pule ma ë tautua. E tafi mai i tu ma aga le fa⁄sinomaga o tagata, i o latou fäiä, o le va fealoaloa‹, ma talitonuga loloto. O aga ia e tatau ona ola ai ona tagata i aso uma. O aga foi ia e mamalu ai, e lelei ai, e fiafia ai ma ola saogalemu ai. O se fa⁄ta‹ta‹ga, o aganufi ma agaifanua i taligämälö, fa⁄fiafiaga, ta⁄loga, maliu, faaipoipoga, o saofa‹ga, o taumafa, o ma‹, o tapua‹ga mf, e iloa ai le va o tagata, ma talitonuga olo› fa⁄vae ai. Ua ta⁄alalo i tu ma aga le gagana, auä o le gagana e fa⁄leoina manatu ma lagona i mea uma, olo› afïfï ai upu o fäiä ma le va fealoa‹. E matuä täua ona nofo ilo le misionare i talitonuga faavae o tu ma aga, atoa ai ma le gagana a tagata olo› avatu i ai le talalelei. O le tulaga täua muamua, afai e feutaga‹ auala o le fa⁄ofi atu o le talalelei ma aganuu ma agaifanua a tagata, ole¡ solo lelei le galuega, ole¡ fa⁄faigofie fo‹ lo latou liliu mai i le talalelei auä olo› tafi atu i ia faiga e amana‹a ma aloä‹a o latou talitonuga fa⁄vae, ma le va fealoa‹. E lë fa⁄pea la ole¡ leai ni fa⁄fitauli auä e iai lava fo‹ fesoua‹ina o le galuega. Peita‹, a lelei tapena le va lea i le amataga, ole¡ nonofo lelei le faifeau ma lona ¡iga i le galuega i se filemu. “E lë mafai e se tagata ¤se ft. misionare, ona atoa lona fiafia i le galuega i se nufi se‹ vagana ua na iloa le täua o aganufi ma taumafai e malamalama i ai, ma talia o se vaega täua o uiga masani o le olaga o le soifuaga o tagata, e patino ia i latou lava”. O lona uiga ole¡ lë taumafai le misionare ina ia toso mai tagata Papua i lona loto fa⁄Sämoa, ae ia na avatua le talalelei i ni auala e täua ma loloto i o latou mafaufau e tusa ai ma le matalelei o ä latou lava tu ma aga. Olo› iai ni fa⁄ta‹ta‹ga mai le nufi o Meii. O le fa⁄leleiga o se misa, e mo›mia ai le loto fuatiaifo o se itu misa e fai se taumafataga mo le isi itu ma fa⁄lelei. O se a›a›ga lelei mo le loto fa⁄magalo ma le loto fuatiaifo. O ä latou tu ma aga e fö‹a ai se fa⁄vesivesi, e pei o le lë malilie o le nufi ina ua ave e le isi ali‹ le la⁄u e fai ai lona va⁄ ae le‹ iai se maliega, na fa⁄alia i se latou fono i le vaomatua. Na ifi i se maliega a tagata uma e fa⁄aogä le la⁄u. O se a›a›ga lelei lea mo le manatu o le Tusi Pa‹a, “ia e faia i isi e pei o oe lava ia te oe”. O le nofo malamalama o le faifeau i nei tulaga ole¡ fa⁄itiitia ai ona fa⁄masino atu ma fa⁄pea o tu uma lava e fa⁄paupau ma fa⁄nufipo. O le tulaga täua lonalua, o le iloa e le misinoare o malosi⁄ga fa⁄vae o uiga fa⁄alia o tagata e iai ni fete¤na‹ga ma talitonuga o le talalelei. E tusa fo‹ pe fa⁄pea mai ua latou talia le talalelei ma ua ö i le lotu, ae ole¡ tumau pea o latou uiga ona e le› vavae eseina talitonuga fa⁄vae. O se fa⁄ta‹ta‹ga, e talitonu tagata Papua o le mafua⁄ga o ma‹ o aitu ae lë o siama. E sa‹li fofö i vai fa⁄lauatau ina ia tulia aitu o ma‹. O ia fo‹ vai e fa⁄lagolago i ai le manuia o le tele o mea e pei o fa⁄toaga, faiva, ma‹ o tagata, ma‹taga o tamaitai, fauina o fale. E talitonu fo‹ e mafua fa⁄lavelave e tutupu i tagata ma le oti ona o ni malosi⁄ga o aitu e ala atu i tagata e fai vai lauatau. E matuä loloto ma mausalï ia talitonuga i tagata Papua o le nufi o Meii ma o nisi nei o itu sa a⁄fia ai tele le galuega ma avea ma fa⁄lavelave i le tupu ae o le tala lelei. O le fa⁄moemoe i vai ma talitonuga i le malosiaga aitu ua lë tusa ai ma le talalelei. Peita‹, e lë tufia ai le fa⁄aogä e tagata, pe tafi ¤sea ai o latou talitonuga i le na› le läuga o le faifeau ma fa⁄pea e sese pe valea na faiga, ae leai nisi togafitiga po o ni foliga va⁄ia o le mälölö o se ma‹ i nisi faiga. O se isi galuega la a le faifeau e fai fa⁄tasi ma le tala‹ina o le talalelei, o le fa⁄foma‹ – i le fufuluina ma le fusia – AUTALAGA 1

50

O fa⁄pefea ona fa⁄ifi le palakalafa? O le ä sou manatu i lea faiga?

Au‹li‹li le palakalafa lenei – tafi mai le manatu ⁄utü, auala olo› fa⁄lautele ai lea manatu, ma le fa⁄vasegaga o manatu mai le amataga, ogatotonu, fa⁄ifiga.

O le palakalafa mulimul e na› le 3 fuaiupu. Fa⁄matala le galuega a fuaiupu ta‹tasi.

o manu⁄, fa⁄inu fuäla⁄u ma vai, ma le a›a›ina i ala o le tumama. O lona uiga “a fa⁄itiitia siama, ua fa⁄itiitia foi lea o ma‹, ma ole¡ fa⁄itiitia ai fo‹ ona manatunatu so› i aitu”. O le tulaga täua lonatolu, o le lë feutaga‹ o auala a le talalelei ma tu ma aga a tagata, e ono tö¤sea ai nisi o aganufi ma agaifanua a tagata. E avea lea ma mea e tupu ai le musuä, e fa⁄temutemu fo‹ ona fa⁄tino so latou liliu mai i le talalelei, pe talia le talalelei ae ta¤ta¤ aluga “pei o se mea fa⁄pipi‹ na› na aumai ma toe ave¤se.” O se fa⁄ta‹ta‹ga, e le‹ masani tagata Papua i ni ä›ga Aso Sa ma ä›ga tulagalua. Ua avea le ö o tamaiti i le ä›ga tulagalua ma le Ä›ga Aso Sa ma mea e fa⁄itiitia ai o latou taimi e a›ina ai le poto masani i mea olo› si›mia ai le olaga o tagata i le nufi e pei o le iloa o magavai e tele ai i⁄, o vai togo e tele ai pa⁄, o le poto e fanafana ¡ü. O se tulaga lea ua tupu i Sämoa nei ona o le tausisi o ä›ga i matäfipu o le poto salalau fa⁄onaponei ae fa⁄tuana‹ le poto masani o le olaga i nufi. O le fa⁄fitäuli ua tula‹ mai ua mou ese atu tomai ma agava⁄ o le olaga i nufi mai le tele o tupulaga. E matuä täua le feutaga‹ o auala o le tala‹ga i le tapu¤ina, ma le fa⁄uauina, ma le fa⁄olaolaina o tu ma aga o le soifuaga masani o tagata. O le feutaga‹ lelei o auala o le fa⁄ofi atu o le talalelei ma aganufi ma agaifanua a tagata olo› galulue ai misionare o se manatu ⁄utü e täua tele. E täua i le sologa lelei o le galuega, i le fa⁄faigofie ona liliu mai o tagata i le talalelei; i le iloa e le misionare o fete¤na‹ga o o latou talitonuga fa⁄vae ma talitonuga o le talalelei, ma iloa ai le fofö talafeagai; i le fa⁄auauina o tu ma aganufi, ma le maua⁄ o lo latou ola kerisiano. Afai ae lë feutaga‹ lelei auala o le fa⁄ofi atu o le talalelei ma tu ma aganufi a tagata, ole¡ fa⁄pena ona lafulafuä lagona o tagata i ai, e fai ma le musuä, e fa⁄temutemu ona fai ma ole¡ lë fa⁄auauina le talalelei i se tulaga e maua⁄.

La⁄saga 5 Tusitusiga o se tali O le fa⁄tinoga lenei o se avanoa e fa⁄aogä ai tomai ma agava⁄ ua galuea‹ina i le autalaga lenei e fafau ai ni a tou tali i nisi o fesili sa su¤su¤ina ai Tala Moni. 1. Galulue i le vasega atoa. 2. Vaevae le vasega i ni vaega se 6. Tofu le vaega ma le fesili latou te taliina.Va⁄i i le vaevaega olo› avatu i lalo. O le fesili a le Vaega 4 e mo›mia ai sina sa‹li‹liga pufipufi i laufanua olo› täfia i le tala i le taimi nei. A lë maua fa⁄matalaga mo lea vaega ona tufi lea ae fai na› vaega e 5. Ia manatua, e lë› fesili uma i se su¤ga e talafeagai i le tusi na tou su¤su¤ina. O se fa⁄ta‹ta‹ga lelei la o le fesili lea i le Vaega 4 e lë fetaui ona tou taliina pe ⁄fai tou le› iloa foliga o laufanua po o nofoaga o Dagona, Meii, Kadoro i le taimi lenei pe ¡ fa⁄tusatusa i taimi olo› i le tala. O lona uiga e tatau ona fai lelei la tou filifiliga i fesili e fetaui ona tou taliina.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

51

Vaega e taliina fesili

Pacific Senior Secondary Certificate 2001 VAEGA 1 Filifili se tagata ⁄utü o se tala moni na e su¤su¤ina ma fa⁄matala mai pe na fa⁄pefea ona a⁄fia soifuaga o isi tagata i totonu o le tala i uiga ua fa⁄alia o lea tagata ⁄utü. 15 togi VAEGA 2 Fa⁄matala mai ni mea ua täua ua e mauaina mai le a›a›ina o oe i Tala Moni. 15 togi

Pacific Senior Secondary Certificate 2002 VAEGA 3 Fa⁄matala mai ni vaega o se Tala Moni olo› atagia ai ituaiga fa⁄fitauli nei e tolu. Na fa⁄pefea fo‹ ona fö‹a nei fa⁄fitauli? Afai e le‹ mafai ona fö‹a – Aiseä? i. Fa⁄fitauli Fa⁄lenatura? ii. Fa⁄fitauli Fa⁄lemafaufau ma le iii. Fa⁄fitauli Fa⁄letino 15 togi VAEGA 4 O nofoaga olo› täfia i Tala Moni e moni. Toe tepa i ia nofoaga i ona po nei. O ä ni suiga pe ¡ fa⁄tusatusa foliga va⁄ia o ia nofoaga i ona po nei ma foliga olo› fa⁄mauina i Tala Moni? Aumai ni suiga se fa. Aumai foi ni fa⁄maoniga o foliga tuai o lenei nofoaga e pei ona fa⁄mauina ai i le Tusi. 15 togi

Pacific Senior Secondary Certificate 2003 VAEGA 5 O ä ni mafua⁄ga e täua ai le fa⁄mauina o lenei tala? 15 togi VAEGA 6 Fa⁄matala mai se tagata olo› täfia i le tala moni, ua talafeagai ona fai ma fa⁄ta‹ta‹ga lelei i le tupulaga talavou, i ona po nei? 15 togi

– AUTALAGA 1

52 3. Toe fo‹ iä tou tali o le Fa⁄tinoga 2 e fa⁄manatu mai ai agava⁄ olo› mo›mia i tali o fesili, uiga o le fesili, ma fa⁄sologa o tali. 4. Tusitusiga muamua o le tali. Fa⁄aogä La⁄saga e 1–4 e pei ona iai i le Fa⁄tinoga 19 e tusi ai sa tou tali o le fesili ua nafa ma outou. E umi le taimi o le galuega lenei, pe mata o se 3 i le 4 ni piliota. E matuä fa⁄mamafaina lo tou faia ma le sogasogä la⁄saga ta‹tasi. 5. Iloilo ma fa⁄talanoa la tou tali. Fa⁄aogä le pepa, “Fuafa⁄tatau o le Tali”olo› avatu i lalo e manatunatu ai i le ⁄usia e la tou tali o vaega mo›mia. 6. Fesuia‹ tali a vaega ona fa⁄aogä lea o le pepa e ave ai fautuaga i le au tali fesili mo le toe teuteuina o le tali. E täua le faiga lea auä ole¡ avea lou faitau ma le fautuaina o isi tali e fesoasoani atili i lou iloa fatu tali talafeagai. E tatau ona malamalama itu uma i le uiga o fesili na tali e leisi vaega a› le‹ fa⁄tumuina le pepa. A aumai la le tali a le isi vaega, e ao ona tou au‹li‹liina muamua le fesili ma talanoa i le fa⁄vasegaga o le tali (La⁄saga 1 i le 2). 7. Fetufaa‹ vaega – fa⁄ali manatu, mafua⁄ga, ma fautuaga sa tusia i le pepa o le fuatatau o le tali. 8. Teuteu tali i le faia o se Tusitusiga lonalua. 9. Fetufaa‹ i le vasega atoa. 10. E manaia fo‹ ae fai se fa⁄aliga o tali ¤se¤se i luga o le puipui ina ia va⁄i uma le vasega i tali ua saunia mo fesili ta‹tasi. 11. Ao api i le faiä›ga.

Mo le faiä›ga E lelei ae fa⁄auau le galuega lenei i le toe fesuia‹ o vaega. O lona uiga ole¡ sui le fesili e tali e le vaega i le fa⁄aogä lea o La⁄saga 1–5 e pei ona iai i fa⁄ta‹ta‹ga ua uma ona fai. O le aofa‹ o fesuia‹ga o le aofa‹ fo‹ lena o fesili ua o› iai le sa‹li‹li a tamaiti ft. Afai e fa⁄lima ona fesuia‹, o lona uiga ole¡ lima fesili ¤se¤se e tali. O taliina o na fesili uma ole¡ fa⁄aogä ai pea La⁄saga 1–5. O avanoa lelei ia e tapu¤ atili ai le iloa o le tala, aemaise tomai o tusitusiga ma le iloa fa⁄ali manatu i matäfipu ¤se¤se e lagalagä i fesili o le Gagana Fa⁄mauina. Afai fo‹ e ¤se le tusi sa tou faitauina, e mafai lava ona fa⁄aogä galuega fa⁄tino olo› i le autalaga lenei mo le galuea‹ina o fa⁄naunauga olo› iai.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

53

Fuafa⁄tatau o le tali Tulaga olo› iai i le tala o vaega lautogia

O le ä sou manatu i le fa⁄taunufiina o vaega lautogia i le tali

Fautuaga mä›ti mo le fa⁄leleia atili o vaega ta‹tasi

Aotelega o le tali/po o äga o le tali atoa ❑ ola ma ¡noa manatu o le tali ❑ talafeagai manatu uma i le ⁄utü ❑ sogasogä le atina¤ina o manatu ❑ loloto le malamalama i le tala Fa⁄vasegaga ❑ manino vaega e patino i le itüa‹ga tali olo› mo›mia ft. Afai o le fesili o le Vaega 3 sa taliina, e tatau ona fa⁄matala vaega o le tala olo› iai (1) fa⁄fitauli fa⁄lenatura + ma auala na fo‹a ai. Afai fo‹ e le‹ fö‹a, fa⁄matala mafua⁄ga; (2) fa⁄fitauli fa⁄lemafaufau, + ma auala na fo‹a ai. Afai fo‹ e le‹ fö‹a, fa⁄matala mafua⁄ga; (3) fa⁄matala fa⁄fitauli fa⁄letino i le ma auala na fo‹a ai. Afai fo‹ e le‹ fö‹a, fa⁄matala mafua⁄ga. ❑ manino le fa⁄ta›toga o le manatu ⁄utü ❑ malosi ma talafeagai mau lagolago, mau si‹ mai le tala ❑ ma⁄ti le folasaga ma le fa⁄ifiga Feso›ta‹ga o manatu ❑ manino manatu ⁄utü o palakalafa ma le fa⁄lautelega ❑ sologa lelei o manatu o le tali ma manino feso›ta‹ga o vaega Aga a le tusitala ❑ ma⁄ti, loloto ma talafeagai fipu o fa⁄aogä ❑ fa⁄aogä fuaiupu eseese ❑ feaofa‹ mau mai le tala ma le poto lautele e fa⁄alia ai manatu fou Sa› o le gagana ❑ sa› le fa⁄aogaga o le gagana, uiga ma fa⁄uigaga, sipelaga o upu, kalama, ma fa⁄aogaga o fa⁄iloga Tapenaga ❑ lelei ona folasia le galuega tusitusi ❑ ua iai fautuaga mai se tagata faitau ❑ sogasogä iloiloga ma teuteuga

– AUTALAGA 1

54

La⁄saga 6 Toe manatu O fesili o le Gagana Fa⁄mauina e masani ona sa‹lia ni vaega se lua: ❑ o lou iloa o le tala/pese/solo/tala fa⁄tino ❑ o lou iloa fa⁄ali manatu i ai.

1. Galulue ta‹to⁄tasi 2. Toe fo‹ i le Fa⁄tinoga 1 i fa⁄naunauga ma aiaiga o lo latou ⁄usia. O le ä se mafai na o› iai lou ⁄usia o fa⁄naunauga? O ä tulaga olo› mo›mia ai se isi galuega mo le fa⁄leleia? 3. O ä ni faatinoga ole¡ e faia ina ia faaleleia atili ai ou tomai ma agavaa o le Gagana Fa⁄mauina? Lisi i lalo au gaoioiga, taunufiga ma aso e fa⁄taunufi ai. Va⁄i i le fa⁄ta‹ta‹ga lea. Tulaga olo› mo›mia ona fa⁄leleia

Fa⁄tinoga mo se suiga

Taunufiga e tatau ona iai pe ¡ mäe⁄

Aso e fa⁄taunufi ai

1. E le› atoatoa lava le malamalama i fesili olo› su¤su¤ina ai le Gagana Fa⁄mauina.

1. Toe fo‹ i Tusi 1 Tausaga 11, Tusi 1 Tausaga 12. Faitau i fa⁄tinoga olo› patino i le fa⁄fitauli.

1. Ua tatau ona iloa itü¡iga fesili e fa⁄tatau i ⁄uga o le tala, nofoaga o le tala, tagata o le tala, aga a le tusitala mf.

5. o Iuni

2. O le iloa lelei o tala.

2. Fa⁄tino galuega olo› iai aemaise La⁄saga olo› avatu ai.

2. Ua tatau ona iloa fa⁄vasegaga o itü¡iga tali olo› mo›mia i fesili

3. Sa‹li mai nisi pepa o su¤ga. Au‹li‹li fesili ma fa⁄ta’ta‹ ona tali i le mulimuli i la⁄saga 1–5 olo› i tusi. Fa⁄talanoa a tou fuafuaga ma le faiä›ga ina ia iloa: i. galuega fai ii. aso e fa⁄taunufi ai iii. molimau e iloa ai ua fai, ma le aso e toe iloilo ai suiga ua iai.

Tusitusiga

Fa⁄tinoga 20

O le tala “O le Lupe i Vao¤se” olo› iai ni manatu loloto e talafeagai ona fai ma ⁄utü o tusitusiga. O galuega o le fa⁄tinoga lenei e tapu¤ atili ai tomai o tusitusiga. O fa⁄naunauga ia mafai ona outou: ❑ mätau vaega täua o galuega tusitusi ❑ fautuaina tusitusiga a isi tamaiti mo le fa⁄leleia atili ❑ mata‹tü o tou tomai i tusitusiga i le au‹li‹li o a tou fa⁄tinoga ma fautuaga

mai isi ❑ atina¤ o tou tomai faatusitala i tusitusiga i le: faia o ni tapenapenaga

muamua ao lei faatinoa tusitusiga ft. suesuega po o sailiiliga, talanoaga, faatalatalanoaga ma isi; tusia o ni tusituisga muamua, talatalanoa atu i isi – GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

55 tamaiti po o faiä›ga e uiga i tusitusiga muamua ma tusitusiga fa⁄ifi, toe iloilo ma teuteu lelei tusiga faaifi, ❑ fetufaa‹ i se matäfipu ma fautuaina tulaga e tatau ona fai ❑ faia ma tausia se faila mo tusitusiga lomia po o le faaalia o tusitusiga mo

le ⁄ufaitau Ua tele avanoa ua avatu i le Tusi 2 Tausaga 9, ma le Tusi 2 Tausaga 10, ma le tusi 1 Tausaga 11 e atiina a¤ ai tomai o tusitusiga. E tatau ona tou toe fo‹ e va‹li‹li lelei manatu ⁄utü o tusitusiga olo› iai mo se fesoasoani i galuega nei.

Manatu ⁄utü O se ›to›toga o manatu ⁄utü o le fa⁄taunufiina o se tusitusiga ua fa⁄pea, e täua ona: 1. Auiliili ma malamalama i uiga ma ⁄⁄no o se galuega tusitusi, o matäfipu ⁄utü e tatau ona aofia ai, o le fa⁄vasegaga. 2. E manatunatu i mea ua e iloa i se ⁄utü auä e fesoasoani i le fatufatuina o ou manatu. 3. Aoao fa⁄matalaga ma mau e fa⁄lautele ai ou manatu. 4. Fuafua le atoaga o se tusitusiga ma le tufifa⁄tasiga o manatu mo le aotele o le tusitusiga nai lo le galue i fuaiupu ta‹tasi. 5. Iloilo le tusitusiga i lona aotelega po ua ⁄usia mana›ga o le galuega tusitusi, ma teuteu ina ia ¡noa ma feso›ta‹ manatu. Ua iai ni mau mai i su¤su¤ga, o ni faiga masani ua tautü i ai le fa⁄tinoina o so o se tusitusiga. O ia mau ua fa⁄pea: 1. O tusitusiga ua aofia ai ni vaega tetele se tolu: ❑ Vaega 1: Foafoaina o tusitusiga – o fuafuaga fa⁄ta⁄tia, e aofia ai le: ❑ Vaega 2: Tusiga muamua (o le tapenaga muamua) ❑ Vaega 3: Toe tusi (e aofia ai le iloilo, teuteu ma toe tusi le tapenaga fa⁄ifi). 2. O lalo o ia vaega tetele e iai ni feuiuia‹ga eseese o le tapenaina ma le fa⁄taunufiina o se tusitusiga ft. ❑ Vaega 1: Foafoaina o tusitusiga – o fuafuaga fa⁄ta⁄tia, e aofia ai le: – au‹li‹li o le galuega tusitusi ma mätau le ⁄utü, aufaitau – filifi se matäfipu ma manatu ⁄utü – foafoa manatu – täpä mea ua iloa – aoao fa⁄matalaga ma mau, foafoa ni manatu fou – fa⁄vasegaga – fa⁄vaega manatu, fa⁄ta⁄tia le fa⁄sologa o manatu. ❑ Vaega 2: Tusiga muamua (o le tapenaga muamua): – fa⁄upu manatu ma tusi ia mäe⁄ le tapenaga muamua. ❑ Vaega 3: Toe tusi (e aofia ai le iloilo, teuteu ma toe tusi le tapenaga fa⁄ifi): – iloilo le aotele o le tusitusiga ma le logomalie – toe manatu – teuteu – fa⁄opoopo manatu, ave¤se manatu ma upu lë talafeagai, toe fa⁄vasega, feliua‹ fuaifipu, palakalafa – fa⁄sa› le sipelaga, fa⁄iloga, kalama, palakalafa.

– AUTALAGA 1

56 E leai se tusitusiga e sa›noa pe fa⁄fasitepu lona faiga ae fa⁄mamafaina le fefo‹fo‹a‹ o le mafaufau i vaega tetele nei e tolu. E fai muamua se fuafuaga o le tusitusiga e aofia ai le auiliiliga o matäfipu o aofia i le tusitusiga, o tulaga patino i le itu¡iga tusitusiga o mo›mia ona tusi lea o se tapenaga muamua. E mafai ona toe foi e iloilo ma teuteu se vaega ua tusia po o fuafuaga sa ¡mata ai. E mafai fo‹ ona tusia ia mäe⁄ lelei le tapenaga muamua ona toe fo‹ lea e iloilo ma teuteu le tapenaga ¡toa. O ia feuiuia‹ga ua fa⁄mälamalama atili i le ata olo› i le Tusi 2 Tausaga 9 ma le Tusi 2 Tausaga 10.

Galuega Tusitusi O le ⁄uga o le galuega tusitusi lenei o le fa⁄alia o ou manatu i se ⁄utü ua filifilia. Ua aofia ai mafua⁄ga ma pinefa⁄mau o ou manatu. E mafai ona galulue i vaega ta‹to⁄lua i le tele o galuega ona tapena ai lea ta‹to⁄tasi le tusiga muamua.

Galuega tusitusi Filifili se matäfipu mai le lisi olo› avatu. Tusi sau tusi i le fa⁄tonu o le nusipepa e fa⁄ali ai ou manatu i le matäfipu. Ia manino lou manatu ⁄utü ma mafua⁄ga. Ia iai ni mau ma ni fa⁄ta‹ta‹ga e lagolagoina pe fa⁄pupula atili ai ou manatu. O le aufaitau o tagata lautele faitau nusipepa. Fa⁄aogä ni palakalafa se 5 i lau tusitusiga – o le palakalafa muamua o le folasaga ma le palakalafa mulimuli o le aotelega. (300–350 upu). Matäfipu 1. Ua tele le vaega o olaga masani o tagata na toesea talu ai le talalelei atoa ma a›a›ga i le poto salalau. 2. O le fa⁄tulagaina ma le fa⁄soasoaina atu o mamalu i faifeau o le atiina ae lea o se puleaga e le tutusa ma tu, aganufi ma agaifanua a ë olo› avatu i ai le talalelei. 3. O nisi o mea loloto olo› fai ma malosi⁄ga fa⁄vae o uiga aliali o tagata i aso ta‹tasi o ni mea fa⁄paupau ma le fa⁄nufipo. 4. O le fafao atu o le talalelei i se tulaga fa⁄malosi e o› ai ina lafulafuä lagona o tagata i ai. 5. O le avea o se tagata o se misionare o se vala⁄u mai le Atua, auä afai e lë atiina a¤ e Ieova le fale, e galulue fua i latou o ë atia¤. O itü nei ole¡ lautogia: ❑ Aotelega po o aga o le tusitusiga ❑ Fa⁄vasegaga ❑ Feso›ta‹ga o manatu ❑ Aga fa⁄tusitala ❑ Sa› o le gagana ❑ Tapenaga. Ao i le faiä›ga mea nei: ❑ Foafoaina o le tala ❑ Tusiga muamua ❑ Iloiloga ma Fautuaga mai le ⁄ufaitau ❑ Tusiga fa⁄ifi ❑ Iloiloga a le tusitala.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

57

Fa⁄tinoga o le tusitusiga 1. Fa⁄aogä galuega olo› fa⁄matala i vaega tetele e 3 o le faia o se tusitusiga, e fesoasoani i le fa⁄tinoga o le tusitusiga. Mo nisi fa⁄ta‹ta‹ga, va⁄i i galuega sa fai i le Fa⁄tinoga 19 e tapena ai se tali o fesili o su¤ga. E täua ona fa⁄maumau lelei au tapenaga i lalo o vaega tetele e 3 ona e ao i le faiä›ga ma e aofia i vaega i tulaga lautogia. 2. Vaega 2: Fa⁄sologa ma fa⁄vasegaga – va⁄i i le fa⁄ta‹ta‹ga olo› avatu i lalo. E lima palakalafa o lau tusi, e ono fa⁄vasega faapea: i. O le palakalafa muamua o le folasaga. O le folasaga e mafai ona aofia ai lau fa⁄uigaga o le matäfipu, o ni fa⁄matalaga e lautele i le matäfipu ft. o ni mea na tutupu, o le tulaga olo› iai i le taimi nei, o ni a⁄fiaga, o lou iloa olo› iai ma ni fa⁄ta‹ta‹ga. E tatau ona fa⁄ifi le folasaga i se aotelega o lou manatu ⁄utü i le matäfipu, ma lou fa⁄moemoe i le folasaga o ou manatu i le tala. Ia manino i lou manatu ⁄utü lou lagolagoina po o le tete¤ i le matäfipu. O le aotelega o lou manatu ⁄utü i le matäfipu e matuä täua tele auä e fa⁄ta‹muaina isi manatu olo› mulimuli mai. O fa⁄matalaga uma fo‹ oi le tusi e taula‹ mai i le manatu ⁄utü lea. A lë ma›ti la ona fa⁄ta⁄tia lou manatu ⁄utü ole¡ felefele manatu uma o le tala auä ole¡ leai se taiulu. ii. O le tino o le tala e lua i le tolu palakalafa. E aofia i palakalafa nei le fa⁄matalaina o mafua⁄ga o lou manatu ⁄utü. O lona uiga afai e tolu palakalafa, e tatau fo‹ ona tolu ni mafua⁄ga o lou manatu ⁄utü ma o latou fa⁄lautelega. iii.O le aotelega e taaofa‹ ai ou manatu, ma toe fa⁄upu ai lou manatu ⁄utü i le palakalafa mulimuli.

E mafai ona fa⁄solo fa⁄pea: Folasaga

Fa⁄uigaga ma ni fa⁄lautelega o le matäfipu, fa⁄aogä ni fa⁄ta‹ta‹ga mai le tala, ma le olaga masani ft. i Sämoa. O lou manatu ⁄utü i le matäfipu e aofia ai lou talia pe tetee

Tino

Aotelega

{

Manatu muamua e lagolagoina le manatu ⁄utü ma fa⁄lautelega.

Manatu 2 i le 3 e lagolagoina le manatu ⁄utü ma fa⁄lautelega.

Täaofa‹ ou manatu. Toe fa⁄upu lou manatu ⁄utü.

– AUTALAGA 1

58 3. Vaega 3: Toe tusi. A uma ona tapena le tusiga muamua, fa⁄aogä le pepa olo› avatu i lalo mo se iloiloga a se tagata faitau ona teuteu ai lea ma toe tusi e le tusitala. ❑ Faitau le atoaga o le pepa o le iloiloga ❑ Faitau le tusi atoa ❑ Fa⁄tumu tali o fesili ❑ Fa⁄matala lau iloiloga i le tusitala. ❑ Teuteu le tusi e le tusitala.

Iloiloga ma fautuaga a le ‘aufaitau Tusitala ____________________________________________________ Ulutala ____________________________________________________ Tagata faitau ________________________________________________ Faitau mäe⁄ le tusi ona fa⁄to¡ faatumu ai lea o le pepa lenei. Toe fa⁄fo‹ le tala i le tusitala ma fa⁄matala i ai manatu ua e fa⁄alia e tali ai fesili nei. 1. O le ä sou lagona i le tala? _______________________________________________________ _______________________________________________________ 2. O ä vaega o le tala olo› mana›mia ni isi fa⁄matalaga ina ia mälamalama atili ai le ⁄ufaitau? _______________________________________________________ _______________________________________________________ 3. E sologa lelei manatu o le tala? O lona uiga e feso›ta‹ lelei manatu ma faigofie ona mulimulita‹ le aufaitau i mea olo› fa⁄matala. _______________________________________________________ _______________________________________________________ 4. E ola ma mata⁄lia le amataga ma fa⁄osofia ai lou fia faitau i ai? O ä ni suiga e ono faia? _______________________________________________________ _______________________________________________________ 5. O aofia ma manino i le tala vaega nei: ❑ o le manatu ⁄utü o le tusitala i le matäfipu ua filifilia ❑ fa⁄matalaga o le uiga o le matäfipu ma ni fa⁄lautelega ❑ mafua⁄ga o le manatu ⁄utü ma fa⁄lautelega ❑ feso›ta‹ga ma ni täua o le fa⁄Sämoa po o le olaga i Sämoa i le taimi

nei ❑ o ni fa⁄ta‹ta‹ga ❑ o ni fa⁄tusatusaga e iai eseesega o aso la ma aso nei ❑ o se va⁄iga i le lumana‹.

_______________________________________________________ _______________________________________________________

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

59

6. E iai ni upu, fuaiupu, e ono suia ina ia atili maoti ma manino ma sa› le tala? _______________________________________________________ _______________________________________________________ 7. O manino: ❑ palakalafa ❑ manatu ⁄utü ❑ manatu e fa⁄lautele ai manatu ⁄utü ❑ amataga ❑ fa⁄ifiga?

_______________________________________________________ _______________________________________________________ 8. O sa› ❑ sipelaga, kalama, fa⁄iloga?

_______________________________________________________ _______________________________________________________

– AUTALAGA 1

-Autalaga

2

Sa‘ili‘iliga ÄLÄFUA MA FAflNAUNAUGA IA flUSIA

Äläfua

Fa⁄naunauga ia flusia E tatau ona mafai e tamaiti ona:

Gagana

Tuufaatasi molimau eseese ft. mai tusitusiga, tala tuutaliga, i le fausiaina o ni manatu po o ni faamatalaga.

Faamaumauga ma fetufaaiga

Mälamalama i mau eseese a le atunuu i se matäfipu ma fetäla‹ i pine fa⁄mau; faatino ni talanoaga i se matäfipu, saunia lelei ma aumai ni lipoti o se talanoaga a se vaega; faatino ni seminä, ma lipoti tuusa› i se matäfipu; tusia matäfipu talafeagai mo se faamoemoe patino ft. sa‹li‹li i se matäfipu täua, ma ia faamaopoopo ma tuufaatasi faamatalaga i se faasologa fetaui ma le manino e aumai ai se lipoti o lea sa‹li‹liga; faaalia manatu tusitusia i se matäfipu ft. · le aafiaga o äiä tatau a tagata taitoatasi ona o pulega fa⁄lenufi’; O tulaga uma nei e ao ona vaai totoa i ai ina ia: ❑ ola ma talafeagai le folasaga e faaali ai manatu taua i le ⁄utü; ❑ manino ma faasolosolo lelei manatu i ni palakalafa po o vaega eseese ft. o

se solo; ❑ sa› lelei le gagana, ola ma manino; ❑ lelei le faauigaga ma ua aotele i ai manatu autu o se finauga, po o se

matäfipu i totonu o se tusitusiga.

60

61

Fa⁄tinoga 1

Fa⁄naunauga ia ⁄usia ma aiaiga 1. Galulue ta‹to⁄lua e ❑ Tusi se ata o la⁄saga o le faia o se sa‹li‹liga ❑ Fa⁄matala le täua o la⁄saga ta‹tasi ma galuega e fa⁄tino ai ❑ Au‹li‹li ni lipoti o sa‹li‹liga sa faia i isi tausaga ma talanoa i le lelei olo› iai pe ¡ fa⁄feso›tai i aiaiga e togi ai. (O aiaiga olo› i tusi uma olo› lisi i le siata). ❑ Fa⁄talanoa i le vasega a tou tali ❑ Faitau fa⁄naunauga ia ⁄usia. O fa⁄naunauga ua aofia ai tomai ma agava⁄ ole¡ ⁄›ina. Mo fa⁄naunauga ta‹tasi, fa⁄talanoa po o ä foliga e iloa ai ua ⁄usia. O nisi o fa⁄naunauga e tele foliga va⁄ia e tatau ona fa⁄alia fa⁄to¡ fa⁄pea lea ua ⁄usia. Fa⁄aogä le fa⁄ta‹ta‹ga e e pei ona avatu i pusa ia

O tomai ma agava⁄ ›le¡ a›ina . . .

❑ Tufifaatasi molimau eseese ft. mai

tusitusiga, tala tuutaliga, i le fausiaina o ni manatu po o ni faamatalaga

E iloa ua ⁄usia pe ¡ . . .

❑ aoao mau ¤se¤se – e iloa fai fesili talafeagai mo ni

fa⁄talanoaga, e iloa filifili mau e talafeagai ma se ⁄utü ❑ ›to›to manatu ⁄utü olo› i mau ¤se¤se ❑ fa⁄tusatusa, fa⁄¤se¤se ia manatu, täaofa‹ tulaga olo›

mafuli i ai ❑ fausia manatu aga‹ i ai, pe fa⁄aogä fo‹ e lagolago ma

fa⁄lautele ai ona ia lava manatu

– AUTALAGA 2

62

Fa⁄tinoga 2

O fa⁄tinoga o sa‹li‹liga i isi tausaga Ua tofu tausaga ta‹tasi ma fa⁄tinoga o sa‹li‹liga olo› avatu i tusi olo› lisi i lalo i le siata. 1. Toe taga‹ i tusi ia ma ›to›to i le siata matäfipu, ⁄utü, ma auala na ao ai mau. Tusi

Matäfipu

flutü

Auala na ao ai mau

Tausaga 9 Tusi 3

Tausaga 10 Tusi 3

Tausaga 11 Tusi 1

Tausaga 12 Tusi 1

O le ⁄uga o le tele o galuega sa fa⁄tino i ia tusi o le fa⁄masani lea o outou i la⁄saga o le faia o sa‹li‹liga, ma auala e fa⁄taunufi ai la⁄saga ta‹tasi. O ni fa⁄opoopoga i sa‹li‹liga o le Tausaga 13 ole¡ aofia ai se va⁄iga i (1) auala e atiina a¤ ai le iloa po o tomai i se matäfipu, (2) o le ¤se¤sega o itü¡iga sa‹li‹liga, o ö latou ⁄uga, ma auala e aoao ai mau, (3) o le va fealoa‹ i le fa⁄taunufiina o sa‹li‹liga, ma le (4) fa⁄tinoina o se sa‹li‹liga. O la⁄saga o le faia o se sa‹li‹liga e täga tutusa ai sa‹li‹liga. Ae iai ¤se¤sega i auala e aoao ai mau ona o le ¤se¤se o ⁄uga o sa‹li‹liga. O se fa⁄ta‹ta‹ga, o se sa‹li‹liga i fua o fa⁄¤le¤leaga olo› maua i vaiaso ta‹tasi i le maketi, e sili ona aoao mau i le o› i le maketi e va⁄i ma mätau po o ä fua olo› iai, o le ä fo‹ le tele, o ä fua e le› maua, o ä tau mf. Ole¡ aofia ai fo‹ ma le fa⁄talanoa o le ⁄u faifa⁄to⁄ga. O se sa‹li‹liga i le aofa‹ o tamaiti olo› ao›ga i ä›ga ta‹tasi ma le aofa‹ o faiä›ga i na ä›ga e talafeagai le fa⁄aogä o se pepa fesili e fa⁄tumu e uluä›ga o ä›ga ta‹to⁄tasi. I ia fa⁄ta‹ta‹ga, e ¤se¤se le ⁄uga po o le mafua⁄ga e mana›mia ai ona fai se sa‹li‹liga, e ¤se¤se auala e ao ai mau, ae ¡ fa⁄tino e tutusa la⁄saga e fa⁄tino ai ft. (1) fa⁄ta⁄tia o se fuafuaga mo le fa⁄tinoina o le sa‹li‹liga, (2) aoao o fa⁄matalaga ma mau, (3) auiliili, feaofa‹, fefulisa‹ ma fa⁄vasega mau (4)Täaofa‹ manatu, ata po o uiga ua älia‹ mai i mau (5) tufifa⁄tasi i se lipoti.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

63

Fa⁄tinoga 3

O le atiina a¤ o le iloa i se matäfipu 1. Faitau fa⁄matalaga olo› tusia i lalo. Lisi mai manatu ⁄utü olo› i palakalafa ta‹tasi. 2. Aiseä e täua ai le fai o sa‹li‹liga? 3. Fa⁄talanoa i le vasega ma tufifa⁄tasi se tou lisi i se siata e fa⁄pipi‹ i le puipui o le potu. Fa⁄vasega fa⁄pea: O le atiina a¤ o le iloa i se matäfipu Manatu ⁄utü 1. 2. 3. 4. 5. E täua ona tatou malamalama i auala e atiina a¤ ai lo tatou iloa po o o tatou malamalamaga i se matäfipu, ona e feso›ta‹ ma le täua o sa‹li‹liga. Olo› mätauina i talafa⁄solopito o le soifuaga o tagata, le iai o auala e fa⁄tupula‹a ai le iloa po o le malamalama i se matäfipu. O se fa⁄ta‹ta‹ga a fia iloa atili e tagata se matäfipu pe iai fo‹ se matäfipu olo› mo›mia ona fa⁄manino ona (1) fesiligia lea o ta‹ta‹ po o ë ua iai tomai po o nafa fa⁄pitoa ft. i totonu o nufi, o le töfä ma le uta olo› i matai o le nufi, po o se tufia fo‹; i totonu o se mälö o le fa⁄uluuluga lea o le mälö e pei o se tupu, palemia; i totonu o se ekalesia ft Katoliko, o le Pope e fesiligia po o lona sui o le Katinale; a fia malamalama tagata i uiga o le tau, e ono fesiliga saienisi; (2) fesiligia ë iai malosi⁄ga fa⁄leagaga ft. o perofeta; o ë iai o latou mana e pei o fa⁄taulaitu, o faipelë; o ë fai a latou vai fa⁄lauatau mf. O nisi o tulaga e alia¤ mai i vaega e lua ua fesiligia i luga, o le fetöa‹ lea o tagata i le tonu po o le moni o se fa⁄matalaga i se matäfipu e tufiina mai e ia tagata ft. i. O ai na fai mai? (O lona uiga, e fa⁄tuatuaina lena tagata, ma sona iloa i le matäfipu?) ii. Na fa⁄pefea ona ia iloa? (Na fa⁄pefea ona ia maua lona malamalamaga i le matäfipu? (O ä auala na fatufatu ai lona iloa i le matäfipu – o ni talatufitaliga, o le poto masani, o poto na fafau i ona lava mafaufauga, o mana lë va⁄ia?) iii.O le ä se a⁄fiaga po o le ä le taunufiga o lena fa⁄matalaga? (O ai e a⁄fia ai i fa⁄matalaga; o ä ia a⁄fiaga? o ä aiä tatau a tagata e ono fa⁄malosia, e ono tö¤sea i na manatu? O le faia o sa‹li‹liga i ni auala äloa‹a ma le fa⁄tuatuaina, o se isi lea auala e atiina a¤ ai o tatou iloa i se matäfipu. O se fa⁄ta‹ta‹ga, a tatou fia iloa mafua⁄ga o se ma‹ ma ni fofö, pe tatou te fia iloa fo‹ po o ä itü¡iga talo e ola lelei i Sämoa ma lë fa⁄tama‹a i le lega, o sa‹li‹liga i se vaitaimi umi e mafai ona fesoasoani i lo tatou iloa i ia matäfipu. O le ⁄uga o sa‹li‹liga o le fa⁄pupulaina atili o se matäfipu, po o le fatua‹ lea o ni manatu fou, ma ni malamalamaga fou i se matäfipu, i ni auala e mafai ona fa⁄maonia i mau e aoao mai, i fa⁄maninoga o le fa⁄pogai o mea olo› tutupu pe na alia¤ mai i le sa‹li‹liga, ma pinefa⁄mau. – AUTALAGA 2

64 O la⁄saga o le sa‹li‹liga ua faia ina ia ⁄ua ne‹ fetötöa‹ pe fesiligia le fa⁄maoni o ifiga ua maua mai i lona fa⁄taunufiina. O lona uiga o lo tatou iloa i se matäfipu e mausalï ma tele lona malosi⁄ga pe afai na fa⁄vae i ni mau mai sa‹li‹liga sa faia i ni tulaga aloa‹a ma mautü. O ifiga fo‹ o sa‹li‹liga e mafai ona tatou fa⁄matalaina ai mea olo› olo› tutupu, ma nisi tulaga ole¡ soso› ai.

Fa⁄tionga 4

O itü¡iga sa‹li‹liga 1. Galulue ta‹to⁄lua 2. Faitau fa⁄matalaga o itü¡iga sa‹li‹liga. 3. Aumai se fa⁄ta‹ta‹ga o se ⁄utü o ia sa‹li‹liga ta‹tasi. Ia fa⁄ta⁄tia se fesili ta‹mua o ia sa‹li‹liga. 4. O fea o nei itü¡iga sa‹li‹liga ua fa⁄taunufiina i le Tausaga 9, 10, 11, ma le 12? Ua vaevaeina sa‹li‹liga i ni itü¡iga e tusa ai ma o latou ⁄uga, ma auala e aoao ai mau ma fa⁄matalaga. O nisi o itü¡iga o sa‹li‹liga ua aofia ai (1) sa‹liga o fa⁄matalaga mai ni tagata se to⁄tele i le fa⁄aogä lea o se pepa fesili, ina ia mafai ona fa⁄matala ma fa⁄malamalama tulaga olo› fia iloa ft. tusiga igoa e iloa ai le aofa‹ o lea tupulaga ma lea tupulaga, e iloa ai le mana›mia o ä›ga, o falema‹, e iloa ai le tulaga olo› iai le tamaoaiga, tulaga o le a›a›ina o se atunufi ma vaega ¤se¤se olo› iai, tulaga o fale olo› nonofo ai mf. O se isi fa⁄ta‹ta‹ga o lea itü¡iga sa‹li‹liga o le sa‹lia o manatu o tagata i se matäfipu ft o le pauta tamea olo› o latou fa⁄aogäina, o le polokalame o le televise po o le leitiö e sili ona fiafia i ai mf. Ua iloa le itü¡iga sa‹li‹liga lenei o le survey i le fa⁄peretania. (2) su¤su¤ga e fa⁄tusatusa ai tulaga olo› fia iloa i se ⁄utü. O se fa⁄ta‹ta‹ga, o le sa‹lia po o ä tulaga o le tau ma ¤le¤le e ola lelei ai le esi mai Hawai‹ i Sämoa nei. O le fa⁄tinoga o le sa‹li‹liga ole¡ tötö ai esi i itü¡iga tau ma ¤le¤le ¤se¤se ona fa⁄tusatusa lea po o lë fea o ia tulaga e ola lelei ai le esi Hawai‹ i Sämoa. E täfia le itüa‹ga sa‹li‹liga lenei i le fa⁄peretania o le experimental research. E mafai fo‹ ona fa⁄tino i nisi o tulaga e pei o le soifuaga ft. O lë fea o gagana e sili ona malamalama lelei ai tamaiti i le matematika ma le fa⁄saienisi? (3) sa‹liga o le tulaga olo› iai le soifuaga o ni tagata, mai la latou lava va⁄iga, i se taimi umi. ft. O a⁄fiaga o faigä nufi ona o tapua⁄iga ¤se¤se i totonu o se nufi. O le fa⁄tinoga o le sa‹li‹liga ole¡ faia i se taimi umi, ole¡ aofia ai le fa⁄talanoaina o tagata ¤se¤se mo o latou manatu, o le mätau lea o uiga o faigä nufi mf. E mafai fo‹ ona fa⁄tusatusa faigä nufi e tasi le ekalesia, ma nufi e tele ekalesia. O le ⁄uga o le itü¡iga sa‹li‹liga lenei o le fa⁄malamalama lea o tulaga olo› iai se vaega patino i le soifuaga o ni tagata mai a latou lava fa⁄uigaga ma fa⁄matalaga. E täfia i le fa⁄peretania o le ethnographic research. (4) sa‹liga o le lelei olo› iai se fa⁄tinoga sa fai e fö‹a ai se fa⁄fitäuli ft. O le ä le tulaga olo› iai le fa⁄sao o faisua a le nufi? O fa⁄pe£ ona fa⁄aogä e le Tausaga 13 tusi sa saunia mo le Gagana Sämoa? O le ⁄uga o le itü¡iga sa‹li‹liga lenei o le matai’tu o fa⁄tinoga ina ia iai ni suiga mo le fa⁄leleia atili. O lona uiga e mätau suiga ma toe fotua‹ mo le fa⁄leleia atili.Ua täfia o le action research. (5) sa‹liga o tulaga patino i se tagata to⁄tasi, po o se fa⁄lapotopotoga se tasi, o se nufi, o se ä›ga, o se falema‹, o se aufaigaluega o se kamupanï se tasi mf. O le itü¡iga sa‹li‹liga lenei e fa⁄pitoa i se vaega se tasi, ina ia iloa au‹li‹li tulaga ⁄utü o le sa‹li‹liga olo› patino i ai lea vaega. Ua täfia ia itü¡iga sa‹li‹liga o le case study research.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

65

Fa⁄tinoga 5

O le va fealoa‹ i le fa⁄taunufiina o sa‹li‹liga (ethics) So o se sa‹li‹liga, e iai tulaga o le va fealoa‹ e tatau ona uia muamua. O tulaga ia e puipuia ë ole¡ patino i ai le sa‹li‹liga po o ë ole¡ aoao mai ai mau ma fa⁄matalaga o le sa‹li‹liga, fa⁄pea le puipuiga o ë faia le sa‹li‹liga. O ni fa⁄ta‹ta‹ga o ia tulaga olo› avatu i lalo. E täua ona nofouta ä›ga (uluä›ga, faiä›ga, mätua, tamaiti) i tulaga nei a › le‹ faia se sa‹li‹liga. 1. Galulue i vaega ta‹to⁄fä. 2. Faitau ma fa⁄talanoa fuaitau olo› avatu i le pusa. fliseä e täua ai tulaga ua täfia? 3. E fa⁄pefea ona tou fa⁄tinoa tulaga ta‹tasi olo› täfia? 4. Fa⁄talanoa a tou tali i le vasega, atoa ai ma le faiä›ga, ma ia mautinoa e le vasega le täua o tulaga uma nei. 1. E täua le fofogaina o ë ole¡ auai i le sa‹li‹liga i lou igoa ma lou fa⁄sinomaga. 2. Ia manino ma malamalama ë ole¡ auai i le sa‹li‹liga i le ⁄uga o le sa‹li‹liga, o auala ole¡ fa⁄aogä e aoao ai mau, o taimi, o feso›ta‹ga ma latou. E täua ona iai ni fa⁄matalaga tusitusia o ia tulaga e avatu i ë ua filifilia a› le‹ faia le sa‹li‹liga. Afai olo› sa‹li mai mau i totonu o ¡iga, e tatau ona iai se tusi aloä‹a e ave i mätua e fa⁄manino ai tulaga olo› i luga. Afai o le nufi lautele, e lë tatau ona ö sa› tamaiti i le nufi, o le pulega/fa⁄uluuluga o le ä›ga e tatau ona faia le fesaga‹ga muamua, e fa⁄malamalama ma aumai se maliega. O se fa⁄ta‹ta‹ga, afai olo› sa‹li‹li i fa⁄sao, o togätogo, e lë tatau ona te‹ ua ö tamaiti ae le‹ fofogaina vaega o le nufi e tatau ai. 3. Ia fa⁄mauina le maliega mai ë uma ole¡ auai i le sa‹li‹liga. E iai taimi e tatau ai ona tusitusia lea maliega. 4. Ia mautinoa itü e lelei ai le sa‹li‹liga mo ë ole¡ auai. 5. Ia mautinoa itü e a⁄fia ai ë ole¡ auai ona o le sa‹li‹liga ma ‹a fö‹a ia itü. 6. Ia taumafai e ⁄ua ne‹ a⁄fia le sa‹li‹liga i manatu ma lagona o i latou olo› fa⁄tautaia. A iai le tulaga lea ona lë fa⁄tuatuaina lea o ifiga e maua mai auä ole¡ fa⁄pito i manatu o ë na fa⁄tautaia ae lë › mau ma fa⁄matalaga. 7. E iai le aiä tatau a i latou olo› fai i ai le sa‹li‹liga e tufimuli ¤se ai pe ¡ lë toe fia auai. 8. E matuä täua le puipuia o i latou sa auai i le sa‹li‹liga mai le fa⁄lauiloaina o tulaga e patino i ö latou tagata ma fa⁄sinomaga. O le folasia fo‹ o ifiga o se sa‹li‹liga, o mau ma fa⁄matalaga na maua mai i le sa‹li‹liga, e tatau lava ona puipuia i latou na auai ai i le lë folasia lea o ö latou tagata. Ia aua ne‹ avea le sa‹li‹liga ma mea e tö¤sea ai mamalu pe afäina le soifua lelei o i latou na auai. 9. Ia iai avanoa e toe taga‹ ai ë na auai, i mau ma fa⁄matalaga na latou aumaia po o le sa› lea. 10. Pe ¡ mo›mia, ia iai ni avanoa e taga‹ ai ë na auai i le sa‹li‹liga i ifiga o le sa‹li‹liga.

– AUTALAGA 2

66

Fa⁄tinoga 6

Tapenaga o se sa‹li‹liga Ua lava ma totoe fa⁄tinoga olo› avatu i isi tusi mo la⁄saga o le fa⁄tinoina o se sa‹li‹liga. Olo› avatu i le tausaga lenei se va⁄iga aotele i tulaga e tatau ona tapenapena i ai a› le‹ fa⁄tinoina se sa‹li‹liga. E fa vaega tetele o tapenapenaga e mo›mia ai ni fa⁄ifiga a› le‹ faia se sa‹li‹liga: 1. O le fa⁄tonutonuina o le sa‹li‹liga – orienting 2. O le itüä‹ga sa‹li‹liga ma auala e aoao ai mau 3. Au‹li‹liga o mau 4. Folasaga o ‹figa ma fa⁄lauiloa E iai fesili i lalo o vaega ta‹tasi e tatau ona fai i ai ni fa⁄ifiga ona e a⁄fia ai le fa⁄tinoga o le sa‹li‹liga. O le tufifa⁄tasiga o ia fesili olo› avatu i lalo.

Mo le faiä›ga E ese le täua ona tou magafagafa i tulaga olo› avatu i pusa olo› mulimuli mai. Ua iai nisi o faiä›ga olo› fesili pe fa⁄pefea le fai mai o mätua po o ë matutua fo‹ i nufi ma ¡iga “e lë ni mea na e sa‹li‹li ai ni tamaiti”. O le tali, e telë lava le aiä a mätua e taofiofi ai se mau ua i latou. I le ma le isi, e iai lava ⁄utü ua lë talafeagai ona sa‹li‹li e tamaiti. Olo› manino i le Ta‹ala o le Gagana Sämoa le täua ona fai o sa‹li‹liga a tamaiti. Peita‹ olo› manino fo‹ fautuaga i faiä›ga, ua lë na› matäfipu ma ⁄utü fa⁄leaganufi e fai i ai sa‹li‹liga, ona o le fa⁄eteete tele i le va fealoa‹, aemaise ai le su¤ni fua o measina a ¡iga ma nufi. O tulaga olo› avatu i pusa olo› i lalo, e fa⁄mamafaina lo tou fa⁄talanoa i le vasega o faiä›ga, fa⁄pea ma tamaiti ona o tulaga ia e ao ona nofo uta i ai a› le‹ faia sa‹li‹liga. Ua lë na› le Gagana Sämoa fo‹ olo› fai sa‹li‹liga. E tatau ai la ona iai se fa⁄vae a le ä›ga po o ni fa⁄ifiga a le ä›ga i tulaga olo› täfia i pusa. I le Gagana Sämoa, sa fa⁄masani mai tamaiti i isi tausaga i la⁄saga o le sa‹li‹liga. O le tausaga lenei ua lë gata i le fa⁄tino o le sa‹li‹liga ae ao ona taga‹ i nisi o manatu loloto ma a⁄fiaga o sa‹li‹liga. 1. Galulue i le vasega atoa. 2. Fa⁄talanoa ma le faiä›ga le täua o le vaega lenei o tapenapenaga. 3. Fa⁄talanoa fesili olo› i pusa ta‹tasi ma o latou uiga. Fa⁄talanoa pe fa⁄pefea ona fa⁄tino e le tou ä›ga tulaga olo› mo›mia, aemaise ni a tou fa⁄ifiga e tatau ona fai i vaega ta‹tasi. 4. Filifili ni ⁄utü se 4 pe 5 e fai ma fa⁄ta‹ta‹ga o sa‹li‹liga. Vaevae le vasega i vaega e 4 pe 5, ia tofu le vaega ma le ⁄utü. Fa⁄talanoa fesili olo› i le vaega I – Fa⁄tonutonuina o le Sa‹li‹liga fa⁄tatau i le ⁄utü ua filifilia. O se fa⁄ta‹ta‹ga afai o ⁄utü o sa‹li‹liga o: ❑ Aiä tatau a tamaiti ❑ Saogalemü o tamaiti o le ä›ga i luga o alatetele i aso ä›ga ❑ Tupulaga talavou ma le iloa o le aganufi ❑ Tupulaga talavou ma le fiafia i le lotu e tatau ona fa⁄talanoa fesili olo› avatu i pusa, fa⁄tatau lea i le ⁄utü ua nafa ma le vaega. 5. Ia iai se fetufa⁄iga a le vasega atoa ina ia iloa ua malamalama tamaiti i le täua o vaega olo› iai i pusa.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

67 I. O le fa⁄tonutonuina o le sa‹li‹liga O nisi o nei fesili e patino i le tulaga o le va fealoa‹ ma ë ole¡ auai i le sa‹li‹liga. Fesili

O isi a⁄fiaga e ono iai

Fa⁄ifiga e tatau ona fai

1. O ai olo› mana› e fa⁄tino le sa‹li‹liga?

O le ä se aogä o le sa‹li‹liga? O ai e fa⁄aogäina le sa‹li‹liga? E fa⁄lauiloa ifiga o le sa‹li‹ga?

Ia mautinoa le loloto e o› iai le sa‹li‹liga Ia mautinoa le aufaitau o le sa‹li‹liga. Ia mautinoa vaega ⁄utü ua fa⁄ta⁄tia o le sa‹li‹liga.

2. O ai e taua⁄o i ai lipoti o le sa‹li‹liga?

E mafai e i latou na auai i le sa‹li‹liga ona fa⁄lauiloa le sa‹li‹liga i so o se isi? E mafai e i latou na auai i le sa‹li‹liga ona taofiofi le fa⁄lauiloa o le sa‹li‹liga i nisi tagata?

Ia mautinoa po o ai e mafai ona faitau ma fa⁄lauiloa i ai le sa‹li‹liga. Ia mautinoa aiä tatau a ë na auai i le sa‹li‹liga, ma ë na fa⁄tautaia le sa‹li‹liga i le fa⁄lauiloaina o le sa‹li‹liga ma ona ifiga. (O le tulaga lenei e täua tele pe afai o le ⁄utü o le sa‹li‹liga olo› tapä ai tala o ¡iga, o talatufi, agaifanua mf.)

3. O le ä le pule po o le malosi⁄ga po o le aiä a i latou ole¡ tau⁄⁄o i ai le sa‹li‹liga?

O ä tulaga ole¡ fa⁄aogä i ai le sa‹li‹liga? O ä ni fa⁄aogaga o le sa‹li‹liga e ono lelei mo ë na auai? O ä ni fa⁄aogaga o le sa‹li‹liga e ono afäina ai ë na auai? E mafai ona iloa e i latou na auai i le sa‹li‹liga tulaga ole¡ fa⁄aogä ai le sa‹li‹liga a› le‹ fa⁄aogäina?

Ia mautinoa le aiä a i latou olo› tau⁄⁄oina le sa‹li‹liga e fa⁄aogä ai. I totonu o ä›ga, o ë taua⁄oina le sa‹li‹liga o faiä›ga lava, ia mautinoa po o le ä le pule e iai i faiä›ga e fa⁄aogä ai le sa‹li‹liga i nisi tulaga e ¤se mai i le fuaina o tomai ua ⁄usia. Ia mautinoa auala e puipuia ai ë na auai i le sa‹li‹liga mai le fa⁄lauiloaina o ö latou tagata talu ai le sa‹li‹liga. (ft. Afai o se sa‹li‹liga i le soifua mälölöina, po o le tamao¡iga, po o manatu o tamaiti i se polokalame mf, e leai se isi e fia auai pe afai ole¡ lau mai luma o Pai ma Lafai na fai mai . . .)

4. O le ä umi o le taimi ole¡ fai ai le sa‹li‹liga? vaiaso, masina, tausaga?

E lava le taimi e fai ai? O ä mea e mafai ona fa⁄tino i le taimi lea?

Ia mautinoa le fetaui o le taimi o le sa‹li‹liga ma le telë o le galuega olo› fuafua.

5. O le ä le ⁄uga o le sa‹li‹liga?

O le ä tonu lava le mafua⁄ga e ala ai ona fai le sa‹li‹liga? O ai e filifiliga le ⁄uga o le sa‹li‹liga? O mana›ga o ai olo› fa⁄tautaia ai le sa‹li‹liga?

Ia mautinoa itü uma ole¡ fa⁄aogä ai le sa‹li‹liga. Ia mautinoa aiä a ë na auai i le sa‹li‹liga e taofiofi ai pe fa⁄taga le fa⁄aogäina o le sa‹li‹liga. Ia mautinoa pe fa⁄pefea ona fai le lipoti o le sa‹li‹liga ma auala e fa⁄lauiloa ai.

6. O ä fesili o le sa‹li‹liga?

O ai e fa⁄ta⁄tiaina fesili o le sa‹li‹liga? E mafai ona lë taliaina fesili pe ¡ le mana› ai ë olo› auai? E mafai ona fa⁄opoopo ni fesili a e o auai i le sa‹li‹liga?

Ia mautinoa pe iai se sao o i latou ole¡ auai i le sa‹li‹liga i fuafuaga ma le fa⁄tautaia o le sa‹li‹liga. Ia mautinoa olo› paleni fesili – ft. olo› iai itü uma olo› fia iloa.

– AUTALAGA 2

68 I. O le fa⁄tonutonuina o le sa‹li‹liga O nisi o nei fesili e patino i le tulaga o le va fealoa‹ ma ë ole¡ auai i le sa‹li‹liga. Fesili

O isi a⁄fiaga e ono iai

Fa⁄ifiga e tatau ona fai

7. O ai e ona le sa‹li‹liga?

O le meatotino a ai le sa‹li‹liga? O ai e iai le pule e fa⁄lauiloa ai le sa‹li‹liga? E fa⁄pefea ona puipuia ë olo› ⁄uai i le sa‹li‹liga? E mafai ona iloa ë na auai i le sa‹li‹liga? O le ä se faigofie ona iloa e tagata ë na auai i le sa‹li‹liga? O ai e pulea le filifliga o fa⁄maumauga ma fa⁄matalaga ole¡ aofia i totonu o le sa‹li‹liga?

Ia mautinoa o ai e iai le pule e fa⁄lauiloa ai le sa‹li‹liga. Ia mautinoa po o le ä le pule ma le aiä a lë na fa⁄tautaia le sa‹li‹liga. Ia mautinoa le pule ma le aiä a le faiä›ga i le sa‹li‹liga. Ia mautinoa le pule ma le aiä a ë na auai i le sa‹li‹liga e taofi ai le fa⁄lauiloaina o le sa‹li‹liga.

8. E iai se taimi e se¤ ai le pule i le sa‹li‹liga mai ë na auai ai ma tufiina mai mau ma fa⁄matalaga, i ë olo› fa⁄tautaia le sa‹li‹liga, i ë ole¡ taua⁄oina le lipoti o le sa‹li‹liga? O le ä tonu le taimi lea?

O ai e filifilia lë ana le sa‹li‹liga po o le pule i le sa‹li‹liga? E mafai e lë olo› fa⁄tautaia le sa‹li‹liga ona teuteu nisi o fa⁄matalaga olo› tufiina mai e i latou olo› auai?

Ia mautinoa lë ana le sa‹li‹liga i la⁄saga ¤se¤se. Ia mautinoa le aiä tatau a tagata ¤se¤se olo› aofia ai i se sa‹li‹liga ft. o ë olo› fa⁄tautaia, o ë olo› sa‹li mai ai mau ma fa⁄matalaga, o ë e taua⁄oina le lipoti o le sa‹li‹liga.

II. O le itü¡iga sa‹li‹liga ma auala e aoao ai mau Fesili

O isi a⁄fiaga e ono iai

9. O le ä le ⁄uga o le sa‹li‹liga?

E feso›ta‹ le ⁄uga o le sa‹li‹liga Ia filifili le ⁄uga o le sa‹li‹liga ma fa⁄upu ma le ⁄utü? i fesili ta‹mua. E iai nisi vaega o le ⁄utü e le› aofia ai? E tatau ona aofia vaega uma o se ⁄utü i le sa‹li‹liga pe na› ni vaega ona o le taimi po o nisi mafua⁄ga? E fa⁄pefea ona fai la tou fa⁄ifiga i vaega ole¡ ave i ai le fa⁄muamua?

10.O ä fesili ta‹mua o le sa‹li‹liga?

E feso›ta‹ fesili ma le ⁄uga? O le ä le loloto o fesili?

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

Fa⁄ifiga e tatau ona fai

Ia filifilia fesili e fetaui i le ⁄uga. E tämau i fesili le fimi, loloto ma le lautele e o› i ai le sa‹li‹liga. O fesili fo‹ e mafai ona iloa ai auala e ao ai mau ma tulaga e auiliili ai mau. A täaofa‹ fo‹ ni ata ua alia‹ mai i sa‹li‹liga, e tatau lava ona fa⁄vasega i lalo o fesili ta‹mua. O lona uiga o fesili e fa⁄ta‹mua ai se sa‹li‹liga e limata‹ta‹ina faatinoga o la⁄saga ta‹tasi. A fa⁄lëtonu fesili ta‹mua e fa⁄pena fo‹ ona fesasia‹ faatinoga o le sa‹li‹liga.

69 Fesili

O isi a⁄fiaga e ono iai

Fa⁄ifiga e tatau ona fai

11.O le ä le itü¡iga sa‹li‹liga oleä faia?

O ä auala ole¡ fa⁄aogä e ao ai mau o le sa‹li‹liga?

Filifili po o ä auala e fa⁄aogä ft. o se pepa fesili? o fa⁄talanoaga, o le va⁄va⁄i ma mätau tulaga olo› iai? O le fa⁄tusatusa lea o ni mea?

12.E fa⁄pefea ona iloa le fa⁄maoni o fa⁄matalaga ua tufiina mai?

O ä ni faiga e mafai ona fa⁄tuatuaina ai fa⁄matalaga ma mau ft. mai se pepa fesili? E fetaui fesili ma le ⁄uga o le sa‹li‹liga? E iai so tatou fa⁄tuatuaga i tali olo› aumai i se pepa fesili po o se fa⁄talanoaga fo‹? O le ä se talafeagai olo› iai se pepa fesili po o se fa⁄talanoaga? E fa⁄pefea ona maua se avanoa o ë na auai i le sa‹li‹liga e toe taga‹ ai i ifiga ua lipotia po o vasaga ma lo latou iloa pe ua fa⁄itü⁄u pe fa⁄pito tasi le lipotia o tulaga na sa‹li‹lia?

Filifili lelei fesili e fa⁄aogä i se fa⁄talanoaga po o se pepa fesili. O lona uiga e matuä le tatau lava ona ö e fa⁄talanoa tagata a› le‹ fa⁄ta⁄tiaina muamua fesili e fai, ma iloa le talafeagai o fesili i le ⁄uga ma fesili ta‹mua. Filifili le paleni o fesili tatala ma fesili e tasi lava le tali e tali mai ai ft. ioe/leai. Filifili pe fa⁄pefea ona fa⁄maonia tali – ft. ia iai se auala e mafai ai ona fa⁄maonia tali. O se isi auala o le lë fa⁄lagolago lea i se mau se tasi, a ia tele mau. Ia lë tasi fo‹ se itü¡iga mau – ft. fa⁄aogä le pepa fesili ona mulimuli lea fa⁄talanoa pe va⁄va⁄i ma mätau. A lava le taimi, fa⁄ta‹ta‹ ona fa⁄aogä pepa fesili e nisi ina ia iloa ai le fetaui o tali ma uiga olo› sa‹lia. Filifili pe fa⁄pefea ona toe taga‹ ë na auai i mau ua lipotia ma fa⁄maonia po o le sa› lea o lo latou manatu na fai ane ai.

13. O ä itü¡iga mau olo› moomia e tali ai fesili ta‹mua?

O fa⁄matalaga po o ni fuainumera po o mea uma ia e lua? O manatu o tagata, po o tulaga tonu olo› iai po o mea uma ia? E mo›mia ona fa⁄tusatusa tali po o ifiga olo› iai, pe na ona fa⁄matala lava o se tulaga olo› iai?

Filifili po o ä itü¡iga mau e mo›mia mo le taliina o fesili ⁄utü. Ia paleni mau e fa⁄lagolago i manatu o tagata ma mau e maua i tulaga tonu olo› i ai. Filifili le mafua⁄ga e ala ai ona ao itü¡iga mau ¤se¤se ma auala e tufifa⁄tasia ai ma au‹li‹li. A lë fa⁄aogäina, ⁄ua le aoina fua.

14.O ai ole¡ ao mai ai mau?

O ai e tatau ona aofia ai i le sa‹li‹liga o mau? E lava le taimi e aofia ai tagata uma e tatau ona iai? O le ä se aofa‹ o tagata e tatau ona iai ona fa⁄tuatuaina lea o ifiga o le sa‹li’liga?

Filifili po o le ä to⁄tele ma le to⁄itiiti o tagata e tatau ona auai. Afai o se sa‹li‹liga e le› patino i tagata, filifili po o le ä le tele o le vaega ole¡ aofia ai ft. O fa⁄to⁄ga uma a le nufi, pe na› talo, pe na› fa‹? O le gataifale atoa, pe na› se vaega o le gataifale? O vasega uma o le ä›ga pe na› le ta‹tasi mai le tausaga? Filifili i aiaiga e filifili ai ë ole¡ aofia ai i le sa‹li‹liga ft. o le matutua, o le aofa‹ o le tupe fa⁄alu, o le tulaga a›a›ga ua ⁄usia, o le 10 mita mai le matäfaga, o vaega olo› afäina tele fagotaga (e fuafua i le fesili ta‹mua ma le ⁄uga) Filifili po o ä itü¡iga tagata olo› mo›mia ona aofia i le sa‹li‹liga, ma le fuainumera o ia tagata e aofia ai i le sa‹li‹liga. – AUTALAGA 2

70 Fesili

O isi a⁄fiaga e ono iai

Fa⁄ifiga e tatau ona fai

15.E fa⁄pefea ona aoina O ä auala e ao ai mau olo› mau ma fa⁄matalaga? mo›mia e tali ai fesili ta‹mua? O fea o ia auala e talafeagai ma le taimi ma tomai olo› iai i tamaiti? O ä auala ole¡ fa⁄aogä? E fa⁄pefea ona fa⁄ta⁄tia le pepa fesili/pepa o fa⁄talanoaga/pepa e fa⁄maumau ai ni va⁄iga o mea olo› tutupu mf?

Filifili po o fea auala e pito i talafeagai i le ⁄uga o le sa‹li‹liga, taimi fa⁄tulagaina, ma le iloa olo› iai i tamaiti. Fa⁄ta‹ta‹ muamua pepa ua saunia e tali e nisi ona teuteu ai lea. Filifili pe fia auala e fa⁄aogä. Afai o ni fa⁄talanoaga, fa⁄ta‹ta‹ muamua e tamaiti ona fai fesili – e matuä le tatau lava ona ö tamaiti e fai ni fa⁄talanoa ae le‹ lava saunia.

16.O ai e aoina mau ma fa⁄matalaga?

Ia mautinoa po o ai e aoina mau.

E mafai ona ö ta‹to⁄tasi tamaiti e ao mau po o ni fa⁄matalaga? E mafai ona galulue ta‹to⁄lua pe ta‹to⁄tolu tamaiti i la⁄saga ¤se¤se?

III. O le AUÅLIÅINA O MAU Fesili

O isi a⁄fiaga e ono iai

Fa⁄ifiga e tatau ona fai

1. E fa⁄pefea ona au‹li‹li mau?

E fa⁄pefea ona fa⁄maopoopo ma fa⁄vaega mau ma fa⁄matalaga? O ai e faia le tulaga lea? E fa⁄aogä ni tufiaofa‹ga o mau i fuainumera, pe na o le fa⁄matalaina o ata olo› alia¤ ai? E fa⁄pefea ona au‹li‹li mau ma fa⁄matalaga tusitusia? E fa⁄pefea ona täaofa‹ mau ma fa⁄matalaga? E fa⁄pefea ona auili‹li tali o fesili tatala? E fa⁄pefea ona folasia ifiga o mau ft. fa⁄vaega i tagata na aumai ai (tamaiti o le Tausaga 10, teine, tama mf); na › le aofa‹ga o tagata na auai.

Filifili faiga e talafeagai ma le ⁄uga o le sa‹li‹liga e fa⁄vaega ma au‹li‹li ai mau. Mo le faiä›ga: A›a› tamaiti i faiga e au‹li‹li ai mau – e feaofa‹ ma fetufinai i vaega tetele, ma fa⁄matala ata olo› iai. O le la⁄saga lenei a lë faia, e o› lava i le na› le kopi sa› o mau ma fa⁄matalaga

2. E fa⁄pefea ona fa⁄maonia mau ma fa⁄uigaga ua faia i ai?

E iai ni avanoa e taga‹ ai ë na auai pe na fa⁄talanoa i au‹li‹liga ma fa⁄uigaga? O le ä le mea e tupu pe ⁄fai e lë taliaina e i latou fa⁄uigaga?

Filifili auala e fa⁄maonia ai tali a ë na aumai ft. toe fesiligia po o le sa› lea. Filifili auala e lipoti ai mau ¤se¤se – o lona uiga e iai le avanoa e folasia ai va⁄iga ¤se¤se olo› alia¤ ai. Filifili po o le ä le aiä a ë na auai e fa⁄tonutonu ai le fa⁄uigaina ma le lipotiina o mau po o le taofiofi fo‹.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

71 IV. Folasaga o ‹figa ma fa⁄lauiloa Fesili

O isi a⁄fiaga e ono iai

Fa⁄ifiga e tatau ona fai

1. E fa⁄pefea ona tufifa⁄tasi le lipoti o le sa‹li‹liga?

O ai e tusia le lipoti? O ai le aufaitau o le lipoti? O ai e iai le aiä tatau i le lipoti?

Fesili

O isi a⁄fiaga e ono iai

Fa⁄ifiga e tatau ona fai

O ä mea e tatau ona iai i le lipoti? E mo›mia ona fa⁄lauiloa le lipoti? E fa⁄pefea ona fa⁄aogä kalafi ma isi auala fa⁄pena (ft. tables) E fa⁄pefea ona lipotia ina ia aua ne‹ fa⁄iloaina tagata sa auai? E fa⁄pefea ona fa⁄iloa.

Ia mautinoa le fa⁄sologa o le lipoti. Ia manino ma ma⁄ti le folasaga, e lë tau tulia i se umi a ia atoa.

– AUTALAGA 2

72

Fa⁄tinoga 7

Fa⁄tino se sa‹li‹liga 1. Fa⁄logo a› fa⁄manino e le faiä›ga le Pepa o Galuega ma fa⁄lautelega. 2. Fa⁄tino le sa‹li‹liga e pei ona fa⁄tonuina ma ao lipoti i le faiä›ga.

Sa‹li‹liga: Galuega Fa⁄misionare a ekalesia Sämoa PEPA O GALUEGA Fa⁄naunauga ia Ausia Fa⁄tino se sa‹li‹liga i Galuega Fa⁄misionare a ekalesia Sämoa: ❑ fa⁄ta⁄tia fuafuaga mo le fa⁄tinoina o le sa‹li‹liga ❑ aoao fa⁄matalaga ma mau ❑ auiliili, feaofa‹, fefulisa‹ ma fa⁄vasega mau ❑ täaofa‹ manatu, ata po o uiga ua älia‹ mai i mau ❑ tufifa⁄tasi i se lipoti.

Folasia ifiga o le sa‹li‹liga i se seminä. Galuega fa⁄tino O le matäfipu o le sa‹li‹liga o Galuega Fa⁄misionare a ekalesia Sämoa. Fili se ⁄utü se tasi mai le matäfipu lea. Fa⁄tino sau sa‹li‹liga i lea ⁄utü. Tusi sau lipoti e lë silia ma le 400 upu po o le fa ni itulau o le pepa A4, e fa⁄matala ai le ifiga o lau sa‹li‹liga. Ia folasia lau lipoti i se seminä mo se 5 minute i la tou vasega. E 3 vaiaso le taimi fa⁄tulagaina mo le faia o sa‹li‹liga. Ia ao i lou faiä›ga mea nei: 1. O le fuafuaga mo lau sa‹li‹liga. Ia aofia i le fuafuaga mea nei: ❑ ⁄utü ❑ fesili ta‹mua ❑ lisi o molimau ❑ auala e aoao ai mau: tusi ma tagata e fa⁄talanoa ❑ faapolokalame taimi.

2. Tusiga Muamua o le lipoti 3. Iloiloga ma fautuaga a le ⁄ufaitau (va⁄i i le pepa olo› mulimuli mai) 4. Tusiga Fa⁄ifi Tulaga e lautogia O tulaga lautogia ma aiaiga olo› avatu i pusa. Aofa‹ o togi Lipoti = 45% Seminä = 5% Aofa‹ = 50%

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

73

Fa⁄lautelega o Galuega Matäfipu ma ⁄utü 1. Filifili se ⁄utü se tasi. O ni fa⁄ta‹ta‹ga, filifili le ekalesia olo› e manatu e sa‹li‹li. Mafaufau i ni vaega o le galuega fa⁄misionare e ono sa‹li‹li i ai. Fa⁄aupogaleveleve ou manatu ma filifili se vaega se tasi e fai ma ⁄utü o le sa‹li‹liga ft.

O galuega fa⁄misionare a le Ekalesia Metotisi Sämoa

o se ¡iga Sämoa misionare (aso la ma aso nei) o se isi o misionare iloga

galuega i nufi ¤se

galuega i isi motu o le vasa i saute

o le fa⁄vae ma talitonuga

o se misionare i aso nei

taulaga mo nufi ¤se

galuega i isi atunufi

o le fa⁄to¡ taunufi o misionare mai fafo o galuega fa⁄misionare ma ä›ga

o le galuega fa⁄misionare a le ekalesia i aso nei

o tulafono o le ⁄utalavou

O se isi o misionare iloga i le galuega i Sämoa ft. Misi Alatise ft. Papua o ulua‹ misinoare Sämoa

fa⁄aogaga o taulaga

O le nofoia o Sämoa e ali‹ misionare

2. Fa⁄solo i la⁄saga o le sa‹li‹liga e pei ona avatu i le Tusi 1 Tausaga 12 e fa⁄tino ai le sa‹li‹liga i le ⁄utü ua filifilia.

Mo le faiä›ga O le matäfipu lenei ua täua tele ona vala⁄u se isi sa avea ma misionare po o se isi sa tupuga mai i misionare Sämoa, e fai se tautalaga fa⁄pitoa mo tamaiti. Atonu olo› iai fo‹ ni a latou ata e mafai ona matamata ai tamaiti, po o ni mea totino fo‹ e manatua ai le galuega i nufi ¤se. Afai e vala⁄ulia se isi, e tatau ona nofo sauni tamaiti ma ni fesili talafeagai mo lo latou malamalama atili i le galuega. E tatau fo‹ ona iai ni tapenapenaga a lau susuga mo le sa‹li‹liga lava lenei ft. sa‹li ni tusi e ono fa⁄aogä mo le sa‹li‹liga lenei. E lë gata i tusi, a› ata ma nisi o tala. O se fa⁄ta‹ta‹ga o tusi o le 1. K. T. Faletoese 1959 O le Tala Fa⁄solopito o le Ekalesia Sämoa (LMS). Sämoa, Malua Printing Press. 2. O le Sulu Sämoa 3. O le Fetüao

– AUTALAGA 2

74

Sa‹li‹liga Tulaga Lautogia Igoa _____________________________________________________________________________ flutü ____________________________________________________________________________ 15–14 13–12 matuä sili lelei tele ona lelei Taaofa‹ga o le lipoti ❑ ola ma ¡noa manatu o le tusitusiga ❑ talafeagai manatu uma i le ⁄utü ❑ sogasogä le atina¤ina o manatu ❑ feaofa‹ mau mai le tala ma le poto lautele e fa⁄alia ai manatu fou

11–9 lelei

8–6 feoloolo

5–1 tau atia¤

Aofa‹ oTogi

/15

Fa⁄vasegaga ma le feso›ta‹ga o manatu ❑ manino vaega e patino i le lipoti o le sa‹li‹liga ft. fa⁄tomuaga, ata o le sa‹li‹liga, ifiga, aotelega, fa⁄ifiga ❑ manino manatu ⁄utü o palakalafa ma le fa⁄lautelega ❑ sologa lelei manatu i le manino o le feso›ta‹ga o vaega ❑ malosi mau lagolago ❑ ma⁄ti le folasaga ma le fa⁄ifiga Gagana ❑ ma⁄ti, loloto ma talafeagai fipu o fa⁄aogä ❑ fa⁄aogä fuaiupu eseese ❑ sa› le fa⁄aogaga o le gagana i le sipelaga o upu, kalama, fa⁄aogaga o fa⁄iloga

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

/15

75 7.5 6 matuä sili lelei tele ona lelei Tapenaga ❑ sogasogä fuafuaga o le sai‹li‹liga e aofia ai le pepa fesili; e mautü tufifa⁄tasiga i kalafi ma pusa o fa⁄maumauga

5 lelei

4 feoloolo

3–1 tau atia¤

/7.5

Iloiloga & Teuteuga ❑ ua iai le iloiloga a se tagata faitau sa faitauina ❑ sogasogä le iloiloga a le tusitala ❑ sogasogä teuteuga ua iai i le tusitusiga fa⁄ifi o le lipoti

/7.5

Aofa‹ o togi

/45

Aofa‹ o pasene

/15%

– AUTALAGA 2

76

Seminä TULAGA LAUTOGIA Vaega lautogia Aotelega o le tautalaga ❑ ola ma ¡noa manatu o le seminä ❑ talafeagai manatu uma i le ⁄utü ❑ sogasogä le atina¤ina o manatu

Aofa‹ o Togi = 20

/5

Fa⁄vasegaga o le seminä ❑ manino vaega ❑ manino le fa⁄ta›toga o manatu ⁄utü ❑ malosi mau lagolago ❑ ma⁄ti le folasaga ma le fa⁄ifiga

/5

Aga a le failauga ❑ feso›ta‹ taga ma manatu ❑ o le tu ma le va⁄i e iloa ai e lë malu‹a ❑ e to⁄ i lana tautala ma le faiga o le leo ❑ e fetaui manavaga ma uiga ❑ e manino ata, siata olo› fa⁄aogä ma e talafegai i manatu

/5

Sa› o le gagana ❑ sa› le gagana fa⁄aogä ❑ e fa⁄aloalo ma talafeagai

/5

Aofa‹

/20

Aofa‹ o pasene

/5

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

-Autalaga

3

Fa‘atinoga o L –auga ÄLÄFUA MA FAflNAUNAUGA IA flUSIA

Äläfua

Fa⁄naunauga ia flusia E tatau ona mafai e tamaiti ona:

Gagana

Fetufina‹ upu ma faaupuga ina ia logomälie, manino, ma ia talafeagai ma se manatu ⁄utü. Ia söloga lelei ma feso›ta‹ manatu, fua fa⁄åpuga o le gagana e talafeagai ma se ⁄utü, le ⁄ufaitau ma le ⁄ufaafofoga. E ao ina iloa faataatitia ma fa⁄ali mai ni fausaga eseese ft. läuga. Ia mälamalama i le fa⁄aogäina o le gagana e faamanino ai tulaga eseese ft. taimi, faatulagaina o upu ma faaupuga ma le aafiaga o le uiga o le fuaiupu; upu ma faaupuga e sosoo ai manatu ma palakalafa. Ia iloa faamatala fausaga masani o fuaiupu ma ni faaeseesega e mafai ona fa⁄aogä mo ⁄utü eseese. Ia iloa ona fa⁄aogä faailoga o fa⁄leoga (faamamafa ma komaliliu), ma fa⁄iloga o tusitusiga.

A›ina o Gagana

Iloilo fesuia‹ga o le gagana ona o le si›si›maga, ma le aganufi; iloilo le fa⁄aogäina o le gagana ma mea e faatäuaina i le faaSämoa; fa⁄ta‹ta‹ ona fausia ata fou, ma fetuunai faaupuga ina ia logomälie ma talafeagai ma le ⁄utü; fa⁄aogä le gagana e faaalia ai le ›a o manatu i le gagana tautala.

Fa⁄maumauga ma fetufaä‹ga

Faauiga ma iloilo tautalaga ma läuga i o latou fausaga, gagana fa⁄aogäina, tulaga o fa⁄aogäina ai, talafeagai ma le ⁄utü ma ë o faalogologo ma maimoa: ft. tautalaga aloä‹a i se faamoemoe, läuga eseese; mälamalama ma fiafia i le fa⁄aogäina o le gagana tautala i fausaga eseese ft. läuga; mälamalama ma ia iloiloina mafua⁄ga o upu, alagäfipu, muägagana, ma isi fuaitau faapena, atoa ai ma faaupuga e faia i tu ma agaifanua, ma ia faaalia manatu i le feaiaa‹ o le gagana, aganuu, agaifanua, ma le si›si›maga; mälamalama i mau eseese a le atunuu i se matäfipu ma fetäla‹ i pine fa⁄mau; fa⁄aogä le gagana o läuga i tautalaga ma läuga ft, läuga e fa⁄feiloa‹ ai ni mälö i le ä›ga, fa⁄fetai ai i se taumafataga, e fa⁄mavae ai i se malaga, upu e fa⁄matafi i tiga;

77

78 faatino ni talanoaga i se matäfipu, saunia lelei ma aumai ni lipoti o se talanoaga a se vaega; O tulaga uma nei e ao ona vaai totoa i ai ina ia: ❑ ola ma talafeagai le folasaga e faaali ai manatu taua i le autu; ❑ manino ma faasolosolo lelei manatu i ni palakalafa po o vaega eseese ft. o

se läuga; ❑ sa› lelei le gagana, ola ma manino; ❑ lelei le faauigaga ma ua aotele i ai manatu autu o se finauga, po o se

matäfipu i totonu o se tusitusiga.

Feso›taiga

Malamalama i ni faaupuga e faanofogofie ai se saofa‹ga (suaga) ft. faaupuga e mälie ae lë o fa⁄upuga lë migao ma fa⁄lagolago i tala pa⁄¡; talanoa se tulaga e ao ona fai, talanoa i uiga, i itu e lua pe tele foi o se mau - ni manatu e lagolago ma tetee ai, faaali manatu i se mafua⁄ga e ono fetaui ma se tulaga ft. O le aso o aganufi i le ä›ga; O le auai o le ä›ga/vasega i se tauvaga; O sauniuniga o se malaga mf.; fa⁄utagia manatu o isi a o finau atu i se tulaga olo› talitonu i ai; fa⁄feiloai i le gagana faaaloalo le lautele o le atunuu i se fonotaga, po o se isi faalapototoga ma ia fa⁄aogä sa› faalagiga o tagata esese ma faalupega talafeagai.

Aganuu Ma Agaifanua

Malamalama i le fa⁄tinoga o se feiloa‹ga e pei o paolo i maliu, faaipoipoga mf.; fa⁄uiga fa⁄tinoga fa⁄leaganufi ft, läuga ¤se¤se, ta‹ga o se sua, saofa‹ mf.; malamalama ma fa⁄aogä tatau le fa⁄lupega o tagata, ¡iga, nufi, itümälö, ma Sämoa; fai se läuga i se sauniga äloa‹a e aofia ai ma tufa⁄va; malamalama i vaega ¤se¤se o le ⁄va ma fa⁄tino galuega o iai e talafeagai ma o latou matutua, ma le tulaga i se ¡iga.

‚pu ¡mata O se tasi o foliga va⁄ia o lo tou ⁄usia o fa⁄naunauga o le autalaga i le Tausaga 13, o le mafai ona tou faia o se läuga i se sauniga äloa‹a e aofia ai ma tufa⁄va. O lenä mafai, e fa⁄lagolago i: ❑ lou malamalama i le mafua⁄ga o le sauniga po o le fa⁄lavelave e mäfua ai

ona ™ läuga ❑ lou iloa o fa⁄lupega o ë olo› e saunoa i ai ❑ lou iloa o le ⁄uivi po o vaega o le läuga, aemaise vaega e tatau ona

tautalagia i se sauniga ❑ lou iloa o taeaousu o le atunufi ❑ lou iloa o ni upu fa⁄manuia po o fa⁄matäfiga o lagi ❑ lou iloa o ni alagäfipu ma muägagana – o mafua⁄ga, uiga, ma le

fa⁄aogäina i läuga. ❑ lou iloa fetufina‹ le gagana ia talafeagai ma läuga ¤se¤se ❑ lou iloa o lou tulaga ma lou nofoaga.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

79 E tolu läuga olo› fa⁄vae ai galuega ma iloiloga o le autalaga. E täua lo tou iloilo o läuga po o: ❑ ä mafua⁄ga ❑ a vaega olo› aofia ai? O le ä le fa⁄sologa o iai ia vaega? ❑ o ä ⁄utü o vaega ta‹tasi? ❑ o ä vaega olo› muamua, mulimuli, ma le ogatotonu?

Ia manatua, “Afai ›le¡ fau sau läuga e tatau ona fesili po o le ä le sauniga po o le fa⁄lavelave ›le¡ e saunoa ai, ona fa⁄ta⁄tia muamua lea o › le ⁄uivi o le läuga. E iai läuga moni lava fa⁄leaganufi, e tatau ona amana‹a lelei ai ona vaega; e pei o läuga o ali‹taeao; o läuga o fesaga‹ga o paolo, aemaise fo‹ läuga o le avega o si‹ i fa⁄lavelave tetele o le atunufi.” (Aumua Mata‹tusi Simanu: 2002:434).

Läuga 1

Läuga a le sui o Mälö flufa⁄tasi, tofa Fiu Mataese, i le faamanatuina o le 50 tausaga, talu ona faavae Mälö flufa⁄tasi, 24 Oketopa 1945 1.

Susuga Nuuausala Siutaia Aoutou Afioga i Sui o le Fono a Sui Tofia ma ä outou Masiofo: ❑ Lau Afioga i le Palemia/Le Fofoga Fetalai. ❑ Minisita o le Kapeneta/Sui o le Palemene. ❑ Ulu o Matägaluega ma Faalapotopotoga a le Mälö. ❑ Sui o Mälö mai Fafo/Le mamalu o le Au Valaaulia. ❑ Le Faafofoga⁄ga a Sämoa. ❑ Ofi uso a tagata-nuu uma o Mälö flufa⁄tasi. ❑ Alii ma Tama‹tai.

2.

O se mitamitaga ma se faaeaea ia te afi nei, ona ua avea afi ma sui o Mälö flufaatasi i lenei sauniga täua, o se sauniga e le ⁄umaua, o le faamanatuina lea o lona 50 tausga talu ona faavae i le Aso 24 Oketopa 1945, le faalapotopotoga a Mälö flufaatasi. Aemaise lo tatou auai faatasi i le aso e molimauina le pale mai o le Mälö ma tagata-nuu uma o Sämoa e tatou te faamanatuina faatasi i le agaga fiafia lenei aso täua o Mälö flufaatasi.

3.

E pei ona molimauina e tatou uma ua aofia nei, o lea ua faatoa mäe⁄ ona tau⁄⁄o mai ia te afi e se tasi o fanau ä›ga, ua avea lava o ia ma sui o fanau ä›ga uma i Sämoa, o ë na fesoasoani i le faatamo¤ina faata⁄milo i Savaii ma Upolu i le vaiaso ua tuana‹ atu, faatasi ai ma le lagolago mälösi a le au Talavou mai le Alaalafaga o Magiagi le fe⁄u lenei mai le Failautusi aoao o Mälö flufaatasi, Le Susuga a Boutros Boutros-Ghali.

4.

O lenei ua tini mai le faataamilosaga sa faatamo¤ina ma tufia⁄oina i le agaga saafia ma le fiafia e i latou uma sa auai ma e pei ona faafofoga le atunuu i le vaiaso ua te⁄ nei a o faagasolo le tuutuu laau faa-manu-laiti o le fanau ä›ga ma le autalavou o lenei feau. O se fuafuaga sa talia lelei e le mamalu o le atunuu i nuu ma alalafaga i tua, sa talisapaia e ä›ga, ma sa¡fi⁄fi i ai le toatele o Sämoa.

5.

I le o lea, ua ou fiafia e talia le feau lenei ma o se avanoa täua lenei ua tuu mai ou te faaleoina atu ai le feau mai le Failautusi Aoao o Mälö flufaatasi. E faapenei: Alii e ma Tamaitai, aemaise uo mamae a Mälö flufaatasi – AUTALAGA 3

80 6.

O le asö, ua faamanatu ai e tatou uma ua tafia o tagata-nuu o Mälö flufaatasi, le atoaga o lona 50 tausaga. O se faalapotopotoga e tasi i le tala faasolopito o le lalolagi, ua mafai ona täfia o se faalapotopotoga ua auai uma mälö o le lalolagi.

7.

O le 50 tausaga, ua o se taimi puupuu lava pe a faitau i faasologa o senituri e tele. Ae i totonu o lea 50 tausaga, e leai lava se isi faalapotopotoga ua mafai ona faamaopoopo le lagolago ma galulue faatasi a ni mälö se tele, e soälaupule ni faavae mautü mo le lumanai o le lalolagi, vagana Mälö flufaatasi.

8.

O Mälö flufaatasi, olo› aloa‹a ai leo mafatia o mälö ua sili ona matitiva, lë tagolima, ma ua fia maua se fesoasoani.

9.

O Mälö flufaatasi, olo› soälaupule ai e mälö uma le tulaga tau atinae o mälö uma o le lalolagi ma limalima ai e fesoasoani le tasi i le tasi.

10.

O Mälö flufaatasi ua mafai ai e atunuu uma, aemaise atunuu e le‹ leva ona avea ma sui auai, ona lë faalavelaveina lo latou leo i tonu fai a mälö o le lalolagi. O Mälö flufaatasi fo‹, ua aloa‹a lelei ai le pule saoloto a atunuu taitasi uma e le afaina ai ana lava faaiuga i matäupu e fitoi i lona mälö, ona tagata, ma lona lofale.

11.

O tatou uma o tagatanuu o Mälö flufaatasi, olo› ua tatou tutü nei i le sifii o matäupu e a⁄fia ai mälö uma o le lalolagi. I lenei aso fanau, ua tatau le faamanatu, ae ao fo‹ ina tatou vaili ma le tonu, pe na faapefea galuega fai a Mälö flufaatasi i le 50 tausaga ua tuana‹. Ua ao nei foi ona tatou fuafua lelei pe faapefea, ao fea foi e tatau ona agai i ai galuega a Mälö flufaatasi i le isi 50 tausaga o lumana‹.

12.

O le nofo filemu o atunuu uma o le lalolagi, o le mea tupito ma le täua lea e ao ina faamuamua. Peitai o le filemu e maua ina ua atina¤. Ua ao ia i tatou uma ona silasila mamao ina ia atinae le tamäoaiga, ia puipuia lelei le siosiomaga, ma ia fiafia ma saoloto tagata uma o ö tatou atunuu.

13.

O ä mea na faaletonu i le 50 tausgaa talu ai, ia a›a›ina ai tatou. O ä lelei, e täua ma e tatau ona faaauau o na lelei. Ma e anoanoa‹ lelei – O nisi lelei e mafua i fitä, ma e seaseä ona silafia e le toatele; o nisi lelei, e lë mafai ona fua i se taimi puupuu ae tino ina ua maea ni tausaga se tele; o nisi lelei ua auala i galuega e tausia ai le filemu atoa ai ma galuega tau atiin a¤ ma ia maua e tagata uma se olaga sa›loto. Peitai o le tele o nei galuega lelei e lë o matua aloa‹a lelei ma faatäuaina e le toatele. Pau o le mea, olo› aga‹ pea i luma la tatou galuega. O Mälö flufaatasi e auala ai ona faatäua le galulue oloolo pito va⁄ o atunufi uma o le lalolagi – mo le tautuaina o ona tagatanuu.

14.

O le feau lena a le Failautusi aoao a Mälö flufaatasi. O se feau faamälösi⁄u aua le lumanai o Mälö flufaatasi ua auala ai le tele o faamanuiaga mo le tele o tagata i atunuu e fia o le lalolagi i le 50 tausaga talu ai. Peitai, a o faamanatu lona 50 o ona aso fanau ma tomanatu ai i le tele o galuega lelei ua fai, e ao ina silafia olo› i ai foi maumau. Ua fitä nei galuega fa⁄auau a Mälö flufaatasi ona o le utiuti o le seleni. E mafua ona ua augatä nisi o atunuu tetele ma tamaoä‹ga o le lalolagi e totogi o latou sao faale-tupe i Mälö flufaatasi – ma ua noatia ai nei Mälö flufaatasi ona faatino le tele o ana galuega faavae. O lea ua mafua ai ona taumafai le Failautusi aoao o Mälö flufaatasi e faaeteete ona tafili e faaaoga tupe, ma o le faaitiitia foi lea o fesoasoani mo Mälö tau atiina ae.

15.

Ina ua muta i le 5 tausaga talu ai le fevätaua‹ o mälö tetele o amerika ma Rusia, sa avea lea ma faamoemoe ola mo se lumanai filemu, manuia ma le fetausia‹ i le lalolagi, aemaise ai, sa faitau o se avanoa lelei lea mo Mälö flufaatasi e toe faatele le salafa o lana galuega fesoasoani e faamautü le nofo fealofani o atunuu, le fo‹a o le mativa, atoa ai ma le tafiesea loa o isi mafuaaga e tele sa afua ai ona tutupu le fe¤se¤sea‹ o mälö. Sa iai foi se talitonuga i le 5 tausaga ua mavae ina ua

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

81 fealofani Mälö tetele ia e lua ›le¡ i ai se tupe tele e faasao mai mo atunuu tau atiae, atoa ai ma le saga faaleleia o le tamäo¡iga ma le soifua o tagata uma. 16.

Peitai, ua tauau ina mou vave atu nei faanaunauga lelei uma ina ua avea le fo‹a o le fevataua‹ o Mälö tetele i le 5 tausaga talu ai, ma mäfua⁄ga o le alia¤ o feeseeseaiga i va o le tele o nisi mälö ma ua toe faaaluina ai le tele o le seleni a Mälö flufaatasi e fo‹a ai nei tulaga, faatasi ai ma faafitauli lava ia faalotoifale i le tamäo¡iga lë ⁄fi⁄fi i le tele o atunuu, ua avea ma mäfua⁄ga ua taumafai ai lava le atunuu ia e tagiilima lona atina¤ ma ua faaitiitia ai foi ona maua e Mälö flufaatasi fesoasoani tau tupe sa masani ona saofaga ai le tele o ona sui e fesoasoani ai i atunuu o moomia lana fesoasoani.

17.

I lenei avanoa e momoli tele atu le faafetai i le Mälö Tutoatasi o Sämoa mo le faaauau pea o lana fesoasoani, ua le gata i lona sao faaletupe mo Mälö flufaatasi, ae faapea i lana lagolago i lälä uma o Mälö flufaatasi i Sämoa. E ui ina feagai Mälö flufaatasi ma tuatuagia faaletupe, ae olo› taulämua pea ona faatupu le filemu ina ia gafatia taulima ona atinae tagata uma o le lalolagi, e pei ona faia i le 50 tausaga ua te⁄ nei. E tele taimi ua faitio ai o Mälö flufaatasi ua lape lana matafaioi tauave o le tausi o le filemu i va o mälö, ae o le tele lava o ia faafitauli e mafua ona o feeseeseaiga lava i atunuu mälölosi o le lalolagi, aemaise i mälö tetele ua täfia o sui tumau o le fono e pulea le va fetausia‹ a Mälö Aufaatsi. Ua tele fo‹ ina tuua‹ina Mälö flufaatasi e le to⁄tele ma faapea ai. Ua na› se faalapotopotoga e ano i fipu’ ae ama i galuega. A olo› galo ai ona ⁄po le täua o le ave o Mälö flufaatasi ma faalapotopotoga e auala ai ona soälaupule faatasi ai ma isi mälö uma o le lalolagi, mälö tetele atoa ma mälö väivai, mataupu tügä ina ia maua se föfö.

18.

E ui i nei lafoga uma, olo› manino pea le tele o manulautï täua ma sini aogä ua ⁄usia ma auala ona o Mälö flufaatasi. Ona o le puupuu o le taimi, o lea ›le¡ oto atu na› nai mau nei.

19.

Muamua e lë mafai ona tauisoina le aogä o Mälö flufaatasi i le tausia o le filemu i le lalolagi. Talu le 1945, ua tino le galuega a Mälö flufaatasi ina ua manuia le 172 o ana taumafaiga i lea itu. Ua auala ai le nofo fetausia‹ o le tele o vaega o le lalolagi. Ua muta le taua e le‹ mamao atu a Iran ma Iraq, ua toe fo‹ fitafita Rusia mai Afghanistan, ua to⁄ ma maua le nofo lelei o tagata o El Salvador.

20.

Ona sa mafai e Mälö flufaatasi ona faatupe ma tuu faatasia le 35 o vaega⁄u tetele talu le 1945. E 16 vaega faapea olo› iai pea i le taimi nei, e fitoi tonu i le fo‹a o le fevätaua‹ o mälö o le lalolagi, ma ona sa mafai foi e Mälö flufaatasi ona faatino ana galuega faa-fautua i mälö ua le nofo fealofani. Ua auala i ia galuega lelei a Mälö flufaatasi ona fo‹a le tele o le vevesi i va o mälö, ae faaauau ona fonoa ma fetufaa‹ Mälö ua aafia, ina ia maua se fofö o faafitauli, ina ia maua ai le fealofani ae faasaoina ai le soifua o le tele o tagata ma meatotino semanü e aafia pe ana fai e tali le faafitauli i le fevätaua‹.

21.

O Mälö flufaatasi ua ave le faamuamua e fesoasoani i atunuu e saga faaleleia le atinaeina o tomai faapitoa o tagata i galuega ma atinae e mafai ona gafatia ma taulimaina mo le lumana‹. E sili i le US$10 piliona lana tupe faaalu i le tausaga mo lea fesoasoani i atunuu o le lalolagi. O le lälä o Mälö flufaatasi e fitoi i atina¤ (UNDP), ua ⁄u⁄ufaatasi ma le silia i le 170 atunuu, atoa ai ma le FAO, UNESCO, WHO, ma le UNIDO e fesoasoani e atia¤ faatoaga, fausia o fale gaosi oloa, atia¤ ä›ga, faaleleia le soifua mälölöina o tagata, aemaise fo‹ le puipuia o le soifua faa-natura o meaola ma laau, atoa ai ma le faasaoina o le siosiomaga. E silia i le 5000 galuega fesoasoani i atinae i le tele o atunuu o le lalolagi olo› fesoasoani ai le UNDP i tausga taitasi ma faaaluina ai se tupe e tusa o le US$1 piliona. – AUTALAGA 3

82 22.

O le Faletupe o le lalolagi (the World Bank) o se tasi o lälä o Mälö flufaatasi, olo› taulämua e faafine tupe e fesoasoani ai i atunuu tau atina¤ ona e talu mai le 1946, ua silia i le US$333 piliona ma faamatuu atu mo ia ituaiga fesoasoani. O le lälä o Mälö flufaatasi e fitoi i le saogalemu o alo ma fanau a le lalolagi, (UNICEF) e silia foi i le US $800 miliona lana tupe faaalu i le tausga i atunuu e 138 o le lalolagi e fesoasoani ai i le togafitia o fa⁄ma‹ o fanau, faaleleia o le soifua mälöloina o le fanau, le faaleleia o taumafa tatau mo fanau, atoa ai ma le atinae o ä›ga aua alo ma fanau.

23.

Nisi nei o pine e ono faamanatu ai i ä i tatou uma le anoanoa‹ o sao täua a Mälö flufaatasi ina ia nofo lelei, ma fiafia mälö ma tagata uma o le lalolagi. Ua muta le faailoga lanu i Aferika i Saute; ua aloaia lelei le aiä tatau a le itüpä o tamaitai; ua lë toe i ai le faamai o le tanesusu; ua faaitiitia le siisiitai o le vevela o le tau o le lalolagi. Olo› faaauau galuega e foia ai faafitauli e mafua ona o fualaau faasaina; ua agai i luma le silafia fa⁄faifaato⁄ga; ua faaleleia le a›a›ina o tamaitai; ua saogalemu le femalagaa‹ i le ea atoa ai ma le sami. E umi le lisi e pine ai galuega lelei a Mälö flufaatasi ma e faapea foi ona tele galuega faaauau ina ia maua se lalolagi manuia ma le fiafia mo tatou uma aemaise a tatou fanau ma tupulaga fai mai.

24.

Mo Sämoa lava ia, e manatu olo› ägia i luga le sao täua a Mälö flufaatasi na amata mai lava a o lei tutoatasi lona mälö ma olo› faaauau e oo i le asö. E auala i polokalame fesoasoani a le UNDP, FAO, UNESCO, WHO ma isi lälä o Mälö flufaatasi ona fesoasoani i le galuega e atiae faatasi tagata-nuu ma le Mälö o Sämoa. Ou te fiafia e faailoa atu i le aofia, ua maea tapena nei se tusi e faapitoa mo Sämoa e faamanatu ai le 50 tausaga o Mälö flufaatasi ma olo› faamatalatala ai sao eseese a Mälö flufaatasi na fesoasoani ai i le atinaeina o le atunuu nei. O lea tusi olo› ua lolomiina nei ma e tatau ona mae⁄ mo le tufaina atu i nai vaiaso o i luma.

25.

Ou te faaifi atu lau läuga e faapea, ou te faailoa atu, e avea afi ma sui o ofi uso a Mälö flufaatasi uma i Sämoa le agaga fiafia ma le faafetai tele, mai le ta¤le o matou agaga, i le Mälö ma tagata nuu uma o Sämoa i lo outou talia lelei o matou i lo outou atunuu matagofie lenei, aemaise i le amio solia o ou tagata ma o latou uiga tausaafia.

26.

O le töfia e le Mälö o Sämoa o lana Komiti faapitoa e tapenaina taualumaga o le faamanatuina o le 50 tausaga o Mälö flufaatasi; o le galulue punoua‹ ma le lë faalogologotigä o sui uma o lea Komiti i se taimi e le itiiti ifo i le 6 masina mo lenei lava faamoemoe; o le auai o le fanau ä›ga uma i le atunuu ma le autalavou a Magiagi i le molimoli faataamilo ia Sämoa o le feau a Mälö flufaatasi i le vaiaso atoa ua tea nei; o le auai o ä›ga i le tauvaga tusigätala; aemaise le pale mai o le atunuu atoa e faamanatu lenei Aso fanau o Mälö flufaatasi – o fua faaalia ia ma molimau ola o le faatäuaina e Sämoa o Mälö flufaatasi. Mo mea lelei uma ua e faia Sämoa mo Mälö flufaatasi, matou te faapea atu – Faafetai tele mai le ta¤le o ö matou agaga. Soifua

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

83

Fa⁄tinoga 1

O uiga ma fa⁄sologa o le läuga 1. Galulue ta‹to⁄lua. 2. Faitau le läuga i lona atoaga. 3. O le ä le ⁄uga o le aso ua mafua ai le läuga? 4. Iloilo le fa⁄tulagaga o le läuga ma talanoa po o ä ⁄utü o vaega ta‹tasi, ma le fa⁄sologa o le läuga. 5. O ä vaega muamua? O ä vaega mulimuli, a› ä fo‹ vaega e i le ogatotonu? 6. Fa⁄matala le feso›ta‹ga talafeagai o le palakalafa, ma le ⁄uga o le aso. 7. Tufifaatasi vaega. Auaua‹ vaega e faamatala manino: ❑ le uiga o le palakalafa ❑ lona täua ma le ¡noa, e tatau ai lava ona fa⁄aogä ❑ se upu po o se faaupuga sa lë tatau ona fa⁄aogäina.

Fa⁄tinoga 2

Teuteuga 1. Galuelue ta‹to⁄fä. 2. Tuufifa⁄tasi palakalafa e ⁄uga i le mea e tasi. 3. Toe fafau le läuga i ni vaega ma›ti ma toe fa⁄upu. 4. Tufifa⁄tasi mo fetufa⁄‹ga feauaua‹ 5. Fili le sui o le vaega e faitauina le tusiga fou. 6. Aumai ni faitioga ma ni fautuaga.

Fa⁄tinoga 3

Fa⁄liliu i fausaga fa⁄sämoa 1. Galulue ta‹to⁄ono. Fa⁄numera tagata mai le 1 i le 6. 2. Tufifa⁄tasi le 1 ma le 2. Toe tusi le palakalafa 1 o le läuga lenei i le fausaga fa⁄sämoa moni. 3. Tufifa⁄tasi le 3 ma le 4. O le palakalafa 2, e i le va o le 85 i le 95 upu. Toe tusi fa⁄pufipufi i a tou lava upu ae aua nei suia le a⁄no moni o le palakalafa. Ia fetaui le soso›ga o le vaega lenei ma le palakalafa 1. 4. Tufifa⁄tasi le 5 ma le 6. Toe tusi le palakalafa 26 i a lua lava upu ia Sämoa a‹a‹ lona nanamu. Ia pufipufi ma ¡noa. 5. Tufifa⁄tasi mo fetufaa‹ga. Fili le sui o le vaega e faitauina le tusiga fou. 6. Aumai faitioga ma ni fautuaga.

– AUTALAGA 3

84

Fa⁄tinoga 4

Fa⁄aogaga o suinauna 1. Galulue fa⁄tasi le vasega ma le faiä›ga. 2. Va⁄va⁄i i palakalafa ta‹tasi ma faamau suinauna olo› faaaogä. Aiseä e fesuisuia‹ ai? Ft. O ä ni mea moni lava olo› e mätauina i lea foi ituaiga fausaga o läuga?

Vaai i le palakalafa 2 Suinauna faaaogäina: afi Mälö-Aufa⁄tasi: O le nauna faapitoa a o le suinauna fo‹ o tagata o Mälö flufaatasi. Po o lea: E ö mai Apia, ua ta⁄pe fiafia. O Apia o le nauna faapitoa, a o le suinauna tau tagata. Toe Faamanatu: Suinauna 1: afi Suinauna 2: oe Suinauna 3: ia E täua faaaogäina fesuisuia‹ o suinauna i läuga, aemaise lava o läuga i matäfipu faapitoa. E täüa, e faatäua, e naunau ai lagona.

Fa⁄tinoga 5

Iloiloga o le läuga 1. Talanoa fa⁄tasi le vasega ma le faiä›ga. O ä ni ö outou manatu? 2. Talanoa i manatu tuusa› ma le gagana o aso uma olo› faaaogäina. Aiseä? O lëfëa olo› faatäuaina? ❑ ⁄⁄no o le matäfipu ❑ po o le mälie ma susua i le faalogo? Aiseä?

Fa⁄tinoga 6

Galulue faatasi le vasega ma le faiä›ga i le fa⁄fanua o Sämoa Talanoa ma fa⁄sino i le fa⁄fanua: 1. Itümälö mävae. 2. Itümälö faafaipule ma Minisitä. 3. Magiagi. 4. Faasino le ⁄uala o le feau mai le Failautusi o Mälö flufaatasi na vaeliseina le atunuu i Upolu ma Savai‹. 5. Faaaogä le faafanua o Apia: ❑ Faasino le maotafono i Mulinuu. ❑ Faasino le nofoaga autü o galuega, o amapasa o Mälö mai fafo olo› i Apia.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

85

Fa⁄tinoga 7

Galulue taitoatasi 1. Tusi sau lipoti e faavae i le läuga lenei i le Matäfipu, “O Mälö flufaatasi ”. O le lipoti e folasia i le sauniga fa⁄pitoa e fa⁄manatu ai le 50 tausaga o Mälö flufa⁄tasi. O oe ua fai ma sui o ä›ga uma i Sämoa e fa⁄leoina so tou lagona fa⁄fetai i galuega lelei a le Mälö flufa⁄tasi mo tupulaga. ·le¡ iai i le aofia le Palemia, le kapenta, sui o Mälö flufa⁄tasi, sui o ekalesia, sui o isi mälö, ma le lautele. Vaevae lau lipoti i vaega nei: i. Folasaga – fa⁄aogä le fausaga fa⁄sämoa moni. ii. Nafa o Mälö flufaatasi iii. Nanea (täua) o Mälö flufaatasi iv. Faaifi i tälotaloga mo le fealofani tumau v. Upu fa⁄manuia ma fa⁄matafi lagi. 2. Fesuia‹ api ma faitau ma fai fautuaga. 3. Toe faafoi api ma toe tusi lelei ia lua pe tolu itulau o le lipoti saunia lelei. 4. Galulue ta‹to⁄ono e fa⁄ta‹ta‹ ona folasia läuga ta‹tasi ma aumai fautuaga mo le fa⁄leleia. 5. Fa⁄ta⁄tia aiaiga o le lelei ona fa⁄tino o le lipoti, fa⁄pea ma le folasaga. 6. Filifili se vaega o le vasega pe to⁄lima tamaiti e togiina. E mafai ona fesuia‹ le au togi läuga. 7. Folasia läuga i luma o le vasega. Fa⁄aogä aiaiga e togi ai, aumai fa⁄ifiga a i latou na togiina ma mafua⁄ga. 8. Toe va⁄i i fa⁄naunauga ua ausia. Talanoa le vasega ma le faiä›ga i le tulaga ua iai le mafai ona ausia, ma tulaga e soso› ai mo le fa⁄leleia.

Fa⁄tinoga 8

Vaogagana 1. Galulue ta‹to⁄lua. 2. Talanoa i le pogai, uiga ma le faauigaga, e feso›ta‹ ai faaaogaga i le natura ma aga a tagata. “Tufitufi la⁄u faamanu läiti.”

Fa⁄tinoga 9

Fa⁄tino se läuga 1. Galulue ta‹to⁄tasi. O le läuga a le pulenufi i le fono a pulenufi. 2. Tusi sau läuga tuusa› manatu ma faaaogä le gagana o aso uma i le mataupu i. “E aogä ma täua le faasämoa, e tatau ai ona faasao.” po o lea ii. “Fete¤na‹ pulega fa⁄lenufi ma aiätatau a tagata.” 2. Filifili e le faiä›ga läuga lelei e tolu ma faitau e le tagata lana läuga i le vasega. 3. Fa⁄talanoa po o ä uiga iloga o se läuga lelei.

– AUTALAGA 3

86 4. Mafaufau oe i ou lava tomai i le faia o se läuga i se matäfipu fa⁄pitoa. Tafi mai po o ä vaega ua e malamalama ma mafai ona fai, ae o ä fo‹ vaega olo› e lë mautonu ai ma mafua⁄ga. Fetufaa‹ i vaega ta‹to⁄fä. Tusi o tou fa⁄nauanuaga mo le la⁄la⁄ i luma o lo outou taumafai i la⁄saga ›le¡ soso› mai.

Fa⁄naunauga 1. Ia sa› le folasaga fa⁄Sämoa moni o le läuga. 2. Ia mafai ona fa⁄aogä sa› nisi alagäfipu ma muägagana 3. Ia iloa fetufina‹ fa⁄upuga e fetaui ma le aufa⁄fofoga 4. Ia logomalie.

Läuga 2

E täua i failauga ona iloa fa⁄sologa o vaega e tatau ona aofia i läuga e fa⁄tatau i sauniga ma fa⁄lavelave ¤se¤se. O le läuga usu o se isi lea o läuga täua i le fa⁄Sämoa.O le läuga o le usu i mälö. E iai ona vaega fa⁄pitoa; e iai o latou mafua⁄ga täua. 1. Fa⁄logo a› faitau e le faiä›ga le läuga. Mätau mea nei a› e fa⁄logo ma faitau: ❑ vaega olo› aofia i le läuga ma le fa⁄sologa ❑ o upu e iloa ai ›le¡ sui le manatu/vaega o le läuga (o le väiatiga o läuga) ❑ o fa⁄leoga o upu, o le leo ❑ o upu e te le› malamalama ai ❑ o le ⁄uga o le läuga ❑ o ai olo› fesaga‹ ❑ o le ä le mafua⁄ga o le fesaga‹ga. 2. Fa⁄talanoa tali i le vasega atoa.

Läuga Usu Sa⁄vealalo nei le i⁄ a Sa Safimani i le sivaloa ma le faatau pa‹a i Matua nei ma Sälemuli⁄ga, ma ua tasi le faatau, o afi ›le¡ faia se faafetai. “Malie!” Tulouna le taeao toto⁄ ma le taeao manino. Ua mati¤ti¤ maota o §iga ma le Vaipaepae. Aiseä? Ua afio lau Afioga i le Tuiätua Fa⁄nöfonofo. Ua alala lau töfä i le Matua Fuataga. Ua afifio le pa‹a i Alalamalae; le Falefia o Ali‹, suafa ma le Mafipü o le Tuiä⁄na. Ua mamalu ⁄uä ua alalata‹ To›to› ma Säle⁄⁄umua. “Fetalaiga mälie” Lea e afifio atu Alosina ma Sa flmituana‹, Ali‹ o Paepae ma Sa Läfilu ma Suafa. Alala Tuätö ma Tolova⁄ ma Salemuli⁄ga. Ta⁄lolo le paia o le taeao. “Mälie” O le tali ane lena a le maota.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

87 Ua mautü atu se ⁄ta iti a o se ⁄va e lë fonotia. Talofa Sale⁄⁄umua i lau pule⁄va ma lau faasoa. E ⁄va sola Tuätö ma Tolova⁄ a ua faalaulauatoafa tuämaota o §iga nei, ae ui i lea, ua e topule ma fä‹a le ⁄va o le tänoa i ⁄umäga o tofiga latou te mäia ma lü‹a, a mäe⁄ teuteu, tapa ipu o le taeao. ❑ Tau⁄⁄o se ipu i le Tuiatua Faanofonofo. ❑ Tapa se ipu i Alalamalae. ❑ Ofoa‹ se ⁄va i Tootoo. ❑ Taumafa se ⁄va i Saleaaumua.

A liliu le faasoa, tau⁄⁄o se ipu i §iga nei. Taumafa se ⁄va i Matua na ma Salemuli⁄ga. Se suälofi e totoe, föu ma le toeaina. Ta⁄lolo le paia o le agatonu. O le asö ua mälöafua ⁄ilao ua maua. Ua tatou fesilafa‹ i luma o le nufi ae lë o tua o le nuu. Ua laga le vaa o manü ae faö le vaa o mala. Ua tatou sa⁄ i ma⁄-omälie ae eva i lagitau. O moli na lililo ua ali i mulivai. E ui i se tofä ma se faautautaga o le asö ›le¡ tatou lauluafesilafa‹ ai i Oloitefu ma Mutiatele ma le Vaipaepae, ae ⁄na lë fa⁄tasi le Atua, e lë taunuu. Talofa o faamoemoega o le soifuaga, o le foe e faaee i le tau e tafea. O lou lätö i le tai ma lou lätö i le ala, ua tele tama faapelepele ua fano ai, peitai ua alofagia e le Atua le faigamalaga. Ua tatou fesilafa‹ i magäfetau o le soifua. Taalolo le alofa o le Atua i ana ⁄u⁄una olo› faanönömanü mo Sämoa. O upu i Taeao, tulouna ia Taeao. Tulouna le Taeao nai Sauä. Tulouna le Taeao nai Samanä. Tulouna ia le aso nai Tumua. Tulouna Taeao o le Talalelei. Tulouna le Taeao nai Matäniu Feagai ma le Ata Tulouna le Taeao nai Faleü ma Utuagiagi Tulouna le Taeao nai Malaeola ma Nafoaga O le Taeao sili, o le Taeao lenei ua tatou fesilafai manuia. Taalolo le paia o le Taeao. Fuataga ma le faigämalaga, o lou tou tufitufi laau faamanu iti i Salafai nei ona o le valaaulia o lau ⁄ufaipese i le faaulufalega o le mauga o le Atua i Malaeolemä, matou te talitonu o lea e te afio mai ma le mea atoa, ⁄uä e faigata o lau lupe faalele, o lau taulaga tagata, tulou! O le mea sili, lea ua mapu mai i fanua, o lou ¡iga lenei. Ua e motu ma le taula, ae ›le¡ matou fesoasoani atu i lou valaaulia. O upu i ou paia ma mamalu, ›le¡ le o› i ai sa matou faamatalaga. O le ala foi lea o le lë asaina i tua o se upu auä, a e fetalai, o afi lea, a ou läuga foi o oe lenä. “Malie!” O le asö, tau o le pua e filä. O fea se taimi a o se aso ›le¡ tuuama le fua ma taliu le uto i Tumua, ia tautai Ieova. Mamao ia ni ou lagi faatafa ma ni tuätaafalu Fuataga, ni lagi faatafa i Alalamalae. flua nei solo le fue pe fati le mälö. Tootoo ma Saleaaumua. – AUTALAGA 3

88 Ia alofa foi le Atua i §iga ia, ia mamä le lagi ma ia solotua ao vale, maua le läuga e Matua nei ma Salemuliaga. Tatou alo ⁄va; ua mäi vai ae suamalie ⁄va i le alofa o le Atua. Manuia le aso.

Fa⁄tinoga 10

Vaega o le läuga 1. Vaevae le vasega i ni vaega ta‹to⁄ono. 2. Fa⁄sino vaega nei e 6 o le läuga ma fa⁄matala lo latou täua: i Folasaga. ii Fa⁄fitifii ⁄va. iii Fa⁄fetai i le Atua. iv Taeao o le atunufi. v flutü o le Aso/mafua⁄ga o le malaga/pa‹a o le aofia. vi Fa’matafiga. 3. Fa⁄sino fuiupu, fuaiupu e iloa ai ua sui vaega po o manatu ua o› atu i ai le läuga. 4. Vaevae le läuga i vaega ma faamatala ⁄uga o vaega taitasi. 5. Faamatala feso›ta‹ga o ia vaega ma le fesilafa‹ga. 6. O ä täua e lë tatau ai ona misi se vaega o le läuga. 7. Tuufaatasi mo fetufaaiga a le vasega atoa.

Fa⁄tinoga 11

Fa⁄liliuga 1. Galulue i vaega sa iai i le Fa⁄tinoga 10. 2. Vaevae le läuga ia tofu le tagata ma lana vaega. 3. Toe tusi e le tagata lana vaega i le faauigaga faigofie ma ana lava upu ae tumau le uiga. 4. Tufifa⁄tasi vaega ma teuteu ia soso› lelei. 5. Fetufaa‹ i le vasega. Auaua‹ e fa⁄matala suiga.

Fa⁄tinoga 12

Toe tusi i le gagana o läuga 1. Galulue pea i vaega olo› i le Fa⁄tinoga 11, 12. 2. Toe tusi la outou vaega o le läuga sa outou galulue ai i le gagana o läuga. O lona uiga, fesuia‹ upu ma faaupuga.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

89

Fa⁄tinoga 13

Fa⁄tusatusa 1. Galulue ta‹to⁄lua. 2. Fa⁄tusatusa le läuga usu ma le läuga a le sui o Mälö Aufa⁄tasi i le fa⁄manatuina o le 50 tausaga. Mätau le mafua⁄ga, o vaega, o le fa⁄sologa, o le gagana fa⁄aogä. 3. O ä ni mea täua o le olaga fa⁄sämoa olo› atagia i le läuga usu? 4. Fetufa⁄‹ i le vasega.

Fa⁄tinoga 14

Malamalama i uiga o upu ma faaupuga 1. Galulue faatasi le vasega ma le faiä›ga. 2. Talatalanoa i uiga o upu ma faaupuga. Vaai vaega nei: ❑ uiga ma faauigaga ❑ täua i le aganuu ma §iga ❑ mafua⁄ga pe¡ mafai ❑ fesootaiga ma fäiä ❑ faaaogaga eseese

Upu Ma Faaupuga 1. Sa ⁄ve alalo nei le i⁄ a Sa Safimani. 2. Sivaloa ma le faatau pa‹a. 3. Tulouna le taeao toto⁄ ma le taeao manino. 4. Ua mäti¤ti¤ maota o §iga ma le Vaipaepae. 5. Ua afio lau afioga i le Tuiatua Faanofonofo 6. O ai Alalamalae? ·le¡ lona täua i le aganufi? 7. Le Falefia o Ali‹. 8. Le Mafipü o le Tuiaana (Amituana‹). 9. Tootoo O ai? Faauigaga? 10. Saleaaumua O fea? O ai? Faauigaga? 11. Fetalaiga mälie. 12. Alosina ma Sa Amituanai (Salailua). 13. Alii o Paepae O ai? Faauigaga? Täua? 14. Sa Läfilu ma Suafa? 15. Läfia Matua. 16. Ua mautü atu se ⁄ta iti. 17. Se ⁄va e lë fonotia. 18. Talofa i lau pule ⁄va ma lau faasoa. 19. E ⁄va sola Tuatö ma Tolova⁄. 20. Faalaulau a toafa tuämaota o §iga. 21. Ua e topule ma fä‹a le ⁄va o le tanoa. – AUTALAGA 3

90 22. Aumäga o Tofiga. 23. E latou te mäia ma lü‹a. 24. A mäe⁄ teuteu. 25. Tapa ipu o le taeao. 26. Tauaao se ipu … 27. Taumafa se ⁄va. 28. A liliu se faasoa… 29. Se suälofi o totoe, föu ma le toeaina. 30. Taalolo le paia o le agatonu.

Fa⁄tinoga 15

Fa⁄lupega o lou nufi 1. Tusi faalupega o lou nufi. 2. Faavasega faasinomaga o matai ma nafa. 3. O lë fea vaega o le faalupega o lo outou itumälö e iai lou nufi? 4. O lë fea §iga o Sämoa e iai tamalii o lo outou nufi? 5. Faavasega Lelei.

Fa⁄tinoga 16

Upu o amataga o läuga 1. Galulue ta‹to⁄lua 2. Sa‹li‹li nisi amataga o läuga ma aumai e fa⁄ta‹ta‹ i luma o le vasega. 3. Au‹li‹li le gagana olo› iai ma fetufina‹ fa⁄upuga mo nisi fausaga fou.

Fa⁄tinoga 17

Taeao O se isi vaega täua o le läuga usu o taeao. E tatau tou malamalama po o le ä lea mea o ‘Taeao’, o ä fo‹ taeao, mafua⁄ga ma le nofoaga na mafua ai taeao, ma le fa⁄aogaga i läuga. 1. Galulue ta‹to⁄tasi. 2. Fa⁄tino sau sa‹li‹liga pufipufi lava e tali ai fesili olo› avatu. 3. Lipoti mai i le vasega.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

91

Sa‹li‹liga i Taeao Fesili ta‹mua 1. O le ä le uiga o “Taeao” e pei ona fa⁄aogä ai i läuga fa⁄sämoa? 2. O ä mafua⁄ga ma le uiga o Taeao nei: ❑ Taeao nai Sauä ❑ Taeao nai Samanä ❑ Aso nai Gamö/Namö ❑ Taeao nai Mataniu Feagai ma le Ata ❑ Taeao nai Faleü ma Utuagiagi ❑ Taeao nai Malaeola ma Gafoaga 3. Fa⁄sino nofoaga i se fa⁄fanua. 4. E fa⁄pefea ona fa⁄aogä i läuga? 5. O ä tulaga e tatau ai ona fa⁄eteete i ai i le fa⁄aogäina o taeao pe ¡ läuga?

Fa⁄tinoga 18

Fa⁄matafiga O se isi vaega täua o läuga o le fa⁄matafiga. O le vaega mulimuli lea, e aofia ai upu fa⁄mavae, upu faamanuia e fa⁄matafi ai le lagi, o se fa⁄ta‹ta‹ga mai le läuga ua iai “Mamao ia ni ou lagi fa⁄tafa ma ni tuäta⁄falu”, “Aua ne‹ solo le fue pe fati le mälö”; “Ia mamä le lagi ma ia solotua ao vale.” E fa⁄matafi le lagi ina ia ⁄ua ne‹ to⁄ ni ao valevale, ia soifua lelei ë olo› i ai, o lona uiga ia mamä le lagi. 1. Sa‹li mai nisi upu ma fa⁄upuga e fa⁄aogä i le fa⁄matafiga o se läuga. 2. Tafi mai le uiga o upu ma fa⁄upuga, ma fa⁄aogä i sau lava fausaga. ft. ❑ Ia mamao ni Ao Lelea i le faigamalamaga. ❑ Ia aua fo‹ ne‹ Paå le Masina pe Gasetoto le Malama. ❑ Ia mamao ni mala fa⁄fuase‹ ❑ Ia mamao ni puapuagä e aliali mai

Fa⁄tinoga 19

Fauga o se läuga Fa⁄pea o oe o le ta‹ta‹ o le tou ä›ga. O le tauvaga läuga o le Tausaga 13 a ä›ga maualuluga ›le¡ talimälö ai le tou ä›ga. Fai sau läuga e fa⁄feiloa‹ ai isi ä›ga. E tatau ona: 1. talanoa le vasega ma faiä›ga po o ä vaega e tatau ona aofia i le läuga 2. talanoa po o ä aiaiga o le lelei o le läuga 3. fa⁄ta⁄tia muamua le auivi o le läuga 4. tusi se tapenaga muamua ma ave e aumai ai ni fautuaga a se isi tagata 5. fa⁄ta‹ta‹ ona fai le läuga. Pu¤ i se lipine (vito po o se kaseti).

– AUTALAGA 3

92

Läuga 3

1. Fa⁄logo a › faitau e le faiä›ga le läuga. 2. Mätau mea nei: ❑ o le ⁄uga o le malaga ❑ itü olo› fesaga‹ ❑ vaega o le läuga ❑ fa⁄sologa o vaega.

Faitau le läuga lea “O tofiga a Malietoa Taulapapa nai Sififaitoto⁄ i Lepea i Faleata e faapea: ❑ Salemuli⁄ga, o le Pafisisi o lelepa i ai fetalaiga, aua le Titi o Pule feagai

ma Tumua. ❑ Faleata, o le Faletele, aua mälö. ❑ Safune, o le Tao ma le Uatogi. ❑ Saleutogi, o le Limamatua o faleupolu o Tofiga.

O le mea lea, Saleutogi, ua uma ona tofi ä tä mea. E te lë afu i le nuu lenei. E lë ¡mua le ta¤le o lou sa,” o le faataumatau ane lena a Safune. Ae faapea Saleutogi, “E moni, o oe, o afi lea, ae tau lava o le tasi pe lua, e le gata ou te fefe i le Atua, ae sei tau ina tali fiafia le malaga, aua se ä le tagata ua e manatu mai ai i le faatalafifila a le Afioga i le Faatonu sili ma le Matägaluega o Ä›ga, o le asö, o le a tatou läulua fesilafa‹.” Na se¤ i luma Safune, “O le afio mai o le Faatonu Sili o Ä›ga, e to⁄la faa⁄utama le nufi lenei. O le tama-o-le-eleele; lea e süsü atu le Tagaloa. O ai la a e fetalai i ai?” O Saleutogi, ua taletale ma liliu i le tala, “Lau afioga i le Faatonu Sili, aumai le tofä” Ua male le tamälöa, ona saunoa lea, “Tatou fäilä ia i fanua ua fäna¤lupe le la”. Na pei se ligoligo le fofoga o le tufa⁄va: “Ua liligo le fogätia Ua paü le tuävao Ua a¤ le upega fetalai Ua mapu i matü aliiseu Ua tulima tü i le tula Ua lë tüpalapala A ua tü tonu i lona tulaga Ua fetaia‹ ma uso la a Tauiliili Ae taumailelei la a Leuluaialii” Na faafuasei ona afea le tufa⁄va e galonimo, ona nofo lava lea pei o le gügü taufa⁄⁄ta, a o Safune, toe a pa‹ i lona ao i le papa, ae usua‹ tapati loa le alofi e Saleutogi,ona tapa lea o ipu, ma ofoa‹ ⁄va o ⁄va. Na moto le agatonu, ona fai lea o lafo o le usu, ma saunoa loa le Faatonu Sili e faapea: “Na moatamaga e le Tuiatua le sa o le Tagaloa, ma o la matou faatalafifila foi lena aua olo› ia te oe; Füafuatutü Füafuanonofo – GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

93 Füafuamea Ma Änoanomea O le faamoemoe o le Matägaluega, o le galuega vaaia, ›le¡ teu i Malifa, aua alo ma fanau, ma füaga o lalovaoa o Sämoa. O le mea lea, na› na matou valuvalusia a⁄ o le laau, a tëfä le tauala ma malie afenoa le töfä ma le faautaga, faafetai,” ona momoli ai lea o le $3,000 ma le ‹e tele. Na malele le Tagaloa, “Le Matägaluega, o lou fanoga, ›le¡ fai; pau lava le itu e popo¤ ai, nei o matou tagofua ae le tölegä, a o la matou tatalo, tu‹tu‹ ia le La‹, ae sei agi le To¤lau o manütöao a le Atua soifua, ae lë silia ma le sefululua masina. O faaaloaloga a Safune, na suäufia ai le maota; na tä¤le le pepe ae ⁄⁄u le se; na gausia fo‹ le tupu a le o›, ona foi ai lea o le Malaga ma le mama ua lomi ma le vaa ua goto, ma e lë galo le aso 07 Iune, 1964. O le afiafi o le aso lava lea, na faasala ai le faiava fiaosooso, ae tafivalea ai le nufi. Tusia: Agafili L. Tuitolova⁄

Fa⁄tinoga 20

Talanoaga 1. O ai le nufi fa⁄tali? 2. O le ä le ⁄uga o le Malaga? 3. O le ä le so›taga a le Ofisa o Ä›ga ma Saleutogi? Faamaonia mai lau tali i le tala. 4. Afai o le Malaga e manao i se vaa, o le ä le ituaiga vaa olo› manao ai le Matägaluega o Ä›ga? O se faamaoniga mai le tala e täua. 5. O le läuga a Saleutogi na seu e Safune i Tofiga nai Sififaitoto⁄. flisea? O le ä le vaega na seu ai le läuga? O ä ni mafua⁄ga e seu ai se läuga? 6. Afai o Safune o le nuu faatali, o lona uiga o Safune na läuga usu. O ä ni vaega o le läuga a Safune sa tatau lava ona iai? 7. O a eseesega o le läuga mua ma le läuga tali? 8. Iloilo i le tulaga ese o lea foi feiloaiga. flisea? 9. Talanoa fa⁄tasi le fesili lenei: O ä täua o fäiä? ma fa⁄aupogaleveleve a tou tali ft.

alofagia

ösia

O malu ma mamalu o §iga ma nuu, ia . . .

tausisia

malutia

aloä‹a

– AUTALAGA 3

94

Fa⁄tinoga 21

Iloiloga o le gagana 1. Galulue ta‹to⁄tolu. 2. Faaaogä se api. 3. Iloilo ma vaevae le feiloaiga i itü na faatäuaina i felafolafoaiga a Safune ma Saleutogi. 4. Va⁄i i fa⁄upuga sa fa⁄aogä. Talanoa, faauiga ma faamatala mafua⁄ga ua faaaogäina ai, täua o le gagana e tatau ona iloa ma faafeso›ta‹ i itü na faaaoga ai i lenei fesilafa‹ga. 5. Faaaupogäleveleve le upu po› le faaupuga ma velo⁄so i ai.

O Tofiga nai Sififaitoto⁄: 1. Salemuli⁄ga o le Pafisisi e lelepa i ai fetalaiga. 2. Faleata o le Fale tele ⁄uä malö. 3. Safune o le Tao ma le Uatogi. 4. Saleutogi o le Limamatua.

Faaupuga: 5. Safune: Saleutogi, ua uma ona tofi a ta mea. 6. E te lë afu i le nuu lenei. 7. E lë ¡mua le ta¤le o lou sa. 8. Saleutogi iä Safune: E moni o oe o afi lea ae tau lava o le tasi pe lua; e lë gata ou te fefe i le Atua, ae sei tau ina tali fiafia le Malaga. 9. . . . ⁄uä se ä le tagata ua e manatu mai ai i le faatalafifila a le Afioga i le Faatonu Sili ma le Matägaluega o Ä›ga, o le asö ›le¡ tatou läulua fesilafai ai. 10. O le afio mai o le Faatonu Sili o Ä›ga, e to⁄la fa⁄⁄utama le nuu lenei. 11. O le tama o le eleele. 12. “Lau Afioga i le Faatonu Sili, aumai le tofä.” 13. Tatou fäilä i fanua. 14. Ua fana¤lupe le la. 15. Na pei se ligoligo le fofoga o le tufa⁄va. Tufifaatasi vaega. Auaua‹ vaega i luma e fofoga mai la latou galuega.

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

95

Fa⁄tinoga 22

Fauga o läuga Tusi se läuga puupuu a le vaega i matafipu ua tufiina atu (30 minute).

Vaega 1: Läuga Faato¤se Mataupu: fluga:

Fa⁄leleiga. O oe o afi lea.

Vaega 2: Läuga Faafetai Mataupu: fluga:

Faaaloaloga. Ua malie le faaaloalo.

Vaega 3: Läuga Faatalafifila Mataupu: fluga:

Moatamaga. E fai ma mata⁄ga mo tama ma teine ä›ga.

Vaega 4: Läuga Faatauanau Mataupu: fluga:

Na› na matou valuvalusia a⁄ o le lä⁄u. Ia tëfä le tauala.

La⁄saga 1. Talanoa le vaega e fa⁄manino le uiga o le matäfipu ma le ⁄uga, filifili po o ai olo› fa⁄tatau i ai le läuga. 2. Talanoa po o ä vaega e tatau ona aofia i le läuga. 3. Talanoa po o ä aiaiga o le lelei o le läuga. 4. Fa⁄ta⁄tia muamua le auivi o le läuga. 5. Tusi se tapenaga muamua ma ave e aumai ai ni fautuaga a le faiä›ga. 6. Fa⁄ta‹ta‹ ona fai le läuga, teuteu.

Tuufaatasi vaega 7. Auaua‹ i luga sui ta‹to⁄tasi o vaega e momoli mai la latou läuga ua saunia. 8. Fautuga ma faaseä mai le vasega. 9. Galuega toe fafau.

– AUTALAGA 3

96

Fa⁄tinoga 23

Vaogagana o läuga E tolu vaega täua olo› fa⁄mamafa i galuega o le vaogagana o läuga.

Vaega 1: Foliga O le iloa o foliga o upu/alagäfipu/muägagana i le gagana tautala ma le gagana tusitusi.

Vaega 2: Fa⁄uigaga O uiga o upu/alagäfipu/muägagana e pei ona fa⁄aogä ai. Ua aofia ai o latou tala⁄ga; o nisi upu

Vaega 3: Fa⁄aogaga O le fa⁄aogäina tatau lea o ia upu/alagäfipu/muägagana. Olo› fa⁄manino atili atu ia vaega i ni fesili olo› i le siata. E tatau ona fa⁄aogä fesili olo› avatu e mata‹tü ai lo outou iloa o upu, fuiupu, muagagana, alagäfipu olo› avatu i le fa⁄tinoga lenei mo a outou iloiloga. E matuä täua lo outou sa‹li‹li i ai ina ia maua⁄ lo outou iloa i (1) foliga o ia alagäfipu i le gagana tautala – o fa⁄leoga ia, ma le gagana tusitusi – o le tusiga ina ia tutusa ma fa⁄leoga; (2) uiga ma tala⁄ga; ma (3) fa⁄aogaga.

Mo le faiä›ga Foliga

I le gagana tautala

Ia e mälamalama: O le ä lona fa⁄leoga? Ia e iloa fa⁄aogä: E fa⁄pefea ona fa⁄leo?

I le gagana tusitusi

Ia e mälamalama: O ä ona foliga pe¡ faitau i ai? Ia e iloa fa⁄aogä: E fa⁄pefea ona tusia e aofia ai ma le iloa fa⁄aogä fa⁄iloga?

Fa⁄uigaga

O le uiga o le fipu.

Ia e mälamalama: O le ä le tala⁄ga o le upu? O le ä le uiga o le fipu? Ia e iloa fa⁄aogä: O ä nisi fipu e fa⁄aogä e fa⁄matala ai lona uiga?

O fipu e feso›ta‹

Ia e mälamalama: O ä fipu/ni fipu tätou te mäfaufau i ai pe¡ fa⁄logo i le fipu lea? O ä nisi fipu e uiga tutusa ma e ono fa⁄aogä e sui ai le fipu?

Fa⁄aogaga

O le ta⁄tele o le fipu

Ia e mälamalama: O se upu ta⁄tele lea fipu? Ia e iloa fa⁄aogä: E ono fa⁄aogä so› lea fipu?

O le talafeagai o le fipu

Ia e mälamalama: O ä tulaga/fa⁄tinoga e ono maua i ai le fipu lea? Ia e iloa fa⁄aogä: O ä tulaga e talafeagai ona fa⁄aogä ai le fipu?

O galuega o le vaogagana sa fa⁄ta⁄tia mai le Tausaga 9. O le fa⁄moemoe maualuga ia iai se fa⁄vae lelei o le sa‹li‹li o tamaiti i le vaogagana. I le ma le isi, ia fa⁄tupula‹a lo latou naunau i le gagana. A faigatä, ma lë malamalama tamaiti i le vaogagana, ›le¡ faigofie ona tupu le lagona lafulafuä ma le musuä i le Gagana Sämoa. O le gagana o läuga e lë faigofie, e o› lava i failauga. E tatau lava ona faifai malie ma – GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

97 mae⁄e⁄ ina ia ina ia loloto ma maua⁄ le malamalama o tamaiti i ai. E lë mafai ona faia na› tamaiti ia galuega ae mo›mia lou fa⁄tonutonuina i la⁄saga ta‹tasi. E lë gafatia fo‹ i se piliota se tasi. 1. Galulue i vaega ta‹to⁄lua i le ta‹to⁄fä. 2. Fa⁄soa upu, fuiupu, muägagana, alagäfipu i vaega (ia tasi lava le alagaupu e au‹li‹li e le vaega i le taimi e tasi) 3. Fa⁄tino galuega olo› i totonu o le siata mo la tou upu, fuiupu, muägagana, alagäupu. 4. Fa⁄maumau i ä outou api uiga ma fa⁄aogaga i sau lava fausaga 5. Fesuia‹ upu ma fa⁄auau. 6. Fa⁄aogä upu i le fauga o ä tou läuga. Upu

Uiga

Fa⁄aogaga i se fausaga

Ua liligo le fogatia. Ua paü le tuävao. Ua a¤ le upega fetalai. Ua fetaia‹ ma uso la a Tau‹li‹li. Taumailelei la a Leulua‹ali‹ tapa ipu o le taeao ofoa‹ ⁄va o ⁄va moto le agatonu o lou fanoga tago fua ae lë tölegä tu‹tu‹ ia le la‹ se‹ agi le To¤lau o manütöao ua gausia fo‹ le tupu a le oä

– AUTALAGA 3

98

Fa⁄tinoga 24

Matamata i ni läuga Matamata i ni ata vito o fa⁄lavelave ma matäu faiga ma fa⁄upuga o läuga. ft. Saofa‹, Maliu, Fesilafa‹ga. Fa⁄ali manatu i mea e te lagona na lelei ai le läuga po o tulaga sa fa⁄lëtonu.

Fa⁄tinoga 25

Fauga o läuga 1. Galulue ta‹to⁄tasi e fa⁄ta‹ta‹ ona fai läuga nei. 2. Fa⁄ta⁄tia auivi ma tusiga muamua. Ave i le faiä›ga mo ni fautuaga ona toe teuteu lea. 3. Fa⁄ta‹ta‹ ona fai i luma o le vasega. 1. Ua filifilia oe e le tou vasega e te faia se läuga fa⁄mavae a la tou tausaga atoa i le fa⁄ifiga o le tausaga, e fa⁄mavae ai ma faiä›ga ma le ä›ga. 2. O le so› a le tou autalavou ma le autalavou a le isi nufi. O outou sa talimälö. Fai sau läuga e fa⁄feiloa‹ ai le autalavou, ma fa⁄iloa le ⁄uga ma le polokalame o le aso. 3. Fai sau läuga e fa⁄fetai ai i le vala⁄ulia na auai i lou fa⁄ufiga. 4. O oe ua tofia e te fa⁄feiloa‹ atu i le faipule o le tou itumälö na vala⁄ulia i se läuga fa⁄pitoa mo le 25 tausaga o la tou ä›ga. Tusi mai au upu fa⁄feiloa‹ ma le fa⁄iloa atu o le faipule i le aofia – o le ä›ga, mätua, nufi ma le itumalo. 5. Sa e talosaga i se galuega i se tasi kamupani ma ua talo mai e te alu atu i se fa⁄talanoaga mo le avanoa. O ë olo› fa⁄foeina le fa⁄talanoaga o le pule lua o le kamupani, ma fa⁄uluuluga o le vaega olo› iai le avanoa. Tafi mai au upu e fai ina ua uma ona fa⁄feiloa‹ mai oe fa⁄pea “Susü maia ma tala mai a⁄o o lau susuga.” 6. Ua fa⁄sala nei la tou vasega ona o se amio matagä ua fai e nisi o outou. Fai sau läuga e fa⁄to¤se ai i le uluä›ga ma faiä›ga. 7. Tusi sau läuga pe tusa ma le 3 itulau, e fa⁄ali ai ou manatu i le matäfipu. “O le Gagana Sämoa o le fa⁄sinomaga o le tagata Sämoa i suafa ma ¤le¤le, ma talitonuga.”

– GAGANA SAMOA TAUSAGA 13 TUSI 1

Gagana Samoa Yr13 Bk1

9/7/04

12:07 PM

Page 1

Gagana g Gagana Samoa Samoa

Tusi 1

Tausaga 13 Tausaga 13 Tusi 1

Gagana Samoa nzaid © Ministry of Education, Sports and Culture, Sämoa, 2004