Gagana Sāmoa. Tausaga 11. Tusi 1
 9825170360

  • Author / Uploaded
  • coll.

Citation preview

Tusi 1

Tausaga 11

Gagana Samoa nzaid © Samoa Department of Education 2003

Gagana Sa-moa Tausaga 11 Tusi Muamua

- MAL O O SAMOA

MATAGALUEGA O A’OGA

Agaga Fa’ama-loE momdi atu le fa’ama-lo- a le Matagaluega i tusitala mo manulauti, onosa’i ma galulue fa’atasi mo le tu’ufa’atasiga o lenei tusi ta-ua. Tusitala: Elaine Ufagafa- Lameta Agafili Tuitolova’a Fa’atonu o Tusitusiga: Agafili Tuitolova’a

Designed, edited and typeset by Egan-Reid Ltd, Auckland, as part of the Samoa Secondary Education Curriculum and Resources Project for: Government of Samoa Department of Education 2003. Funded by the New Zealand Agency for International Development, Nga Hoe Tuputupu-mai-tawhiti. Printed through Egan-Reid Ltd. Managing Contractor: Auckland UniServices Limited. ISBN 982–517–036–0

ANOTUSI Autalaga Autalaga Autalaga Autalaga

1: Gagana Fa’amauina

5

2: Sa’ili’iliga

64

3: Ala fa’asalalau fa’aleaganu’u ma le natura

84

4: Faiva o le vao

97

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

Autalaga 1:

GAGANA FA’AMAUINA - ALA FUA MA FA’ANAUNAUGA IA ‘AUSIA

Ala- fua

Fa’anaunauga ia ‘Ausia E tatau ona mafai e tamaiti ona:

GAGANA

Fai fuaiupu eseese, ma ia sologa lelei, ¡noa ma fesoota‹ manatu i soo se tulaga. Faalautele manatu i se matäfipu i le aumaia o ni faamatalaga faaopoopo e faamälamalama ai. §mata fesuia‹ le fa⁄aogäina o le gagana ina ia talafeagai ma se ⁄utü, ⁄ufaitau, ma le ⁄uFaalogologo. Fa⁄aogä lelei le gagana faauigalua, ma le gagana valiata e teuteu ai tusitusiga ma fa⁄matalaga.

A’OINA O GAGANA

Iloilo o latou iloa o le gagana ma tomai e tatau ona latou mauaina, ona fa⁄ta⁄tia lea ma fa⁄tino se polokalame a le tagata lava ia mo le a›ina o tomai olo› mo›mia. Mautinoa fa⁄tulagaga o upu o le fau o le gagana (kalama) i totonu o le fuaiupu ma fa⁄ta‹ta‹ feliua‹ga eseese ia talafeagai ma se ⁄utü, ma faalelei atili ai se taumafaiga. Taga‹ toto⁄ i auala e fetufina‹ tatau ai se fuaiupu, auala e feso›ta‹ ai fuaiupu ma palakalafa ma fa⁄aogä tatau ina ia logomälie se taumafaiga. Tagai toto⁄ i le fesuia‹ina o le gagana ona o mea e tutupu i aso uma ft. ⁄gana, upu fou, upu nonö mf.

FA’AMAUMAUGA MA FETUFAA’IGA

Iloïlo vaega täua o tala ufimi eseese (talatuu, tala fa⁄fägogo) ma fai ni o latou manatu i faiä o nei vaega ma le ⁄utü o le tala. Fetufaä‹ i uiga ma le ⁄utü o äta faalemäfaufau o fa⁄aogäina i tala fa⁄fägogo, ma talatufi. Folasia ifiga o ni su¤su¤ga sa faia i se matäfipu i ni faaupuga logolelei e talafeagai ma ë o faalogologo ft. seminä, lipoti. Fa⁄ali ni manatu i matäfipu talanoaina ma ia aumai ni mau e lagolago ai manatu. Ia mafai foi ona tali fuaitau atu i manatu fa⁄alia ma manino ni faamaoniga e te¤na ai pe lagolago i se mau. Ia fausia ma fa⁄aogä GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

5

A UTALAGA 1

faaupuga logolelei ma logomälie e talafeagai ma e o faalogologo. Faitau ma maua le agaga fiafia ma naunau i tusitusiga ma ni faamaumauga i le gagana faamauina: ft. tala fa⁄fägogo, talatufi, pese, ma ia mälamalama i le loloto o faitaugalaulu o moomia. Ia maua e tamaiti mälamalamaga i: -

mamanu, mafua⁄ga ma le täua o talatufi, tala fa⁄fägogo, pese.

-

tagata o le tala: uiga, manatu, lagona, amioga, talitonuga, itü tagata, itü sauali‹ mf.

-

feso›ta‹ga i le va o tagata o le tala.

-

⁄uga.

-

fatuä‹ga o talatufi, fägogo, pese.

-

lagona po o le leo o le tusitala.

-

fete¤na‹ga o i le tala.

-

fofö o fe¤se¤sea‹ga.

-

feso›ta‹ga o le taimi, nofoaga na tusia ai le tala ma lona fa⁄sologa, ma le gagana fa⁄aogäina.

Mälamalama i aga a tusitala, ma ë faamatala, ma ni mafua⁄ga o le fa⁄aogäina o ia aga i talatufi, fägogo, pese: -

faaataataga (imagery) ma faatusatusaga (symbolism).

-

talanoaga/felafolafoa‹ga.

-

tagi a le fägogo.

-

fa⁄‹la.

-

faatagataola.

-

gagana o alagafipu ma muägagana.

-

pä¢ (rhythm).

-

itu¡iga fuaifipu.

-

upu täutü (toe tafi po o le toe fai o upu, fuaitau).

Mälamalama i le ¤se¤sega o talatufitufi gutu mai e ö tatou tua¡ ma tala tusitusia. Fa⁄äli ni manatu, ma ni faaifiga i tala eseese ua latou faalogologo ma faitau i ai:ft. tulaga e lagolagoina, pe teena, matäfipu e lelei pe lë lelei foi, eseesega o matäfipu ua aofia i talatufi, fägogo ma le soifuaga ineiponapo. Fa⁄tino talatufi, ma fägogo. Fatu ni ä latou fägogo. Fa⁄tino vaiaso o fägogo. AGANU‚ MA AGAIFANUA

6

Faamatala le pese: mafua⁄ga, ⁄utü, vaogagana, aga. Mälamalama i aga ma foliga o pese fa⁄sämoa, tafi mai ni suiga ua iai nei ma fa⁄ali manatu i ia suiga.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Upu §mata O le Gagana Fa⁄mauina i le Tausaga 9 ma le Tausaga 10 sa fa⁄aogä ai tala fatu pupufi ma le anoano o galuega e au‹li‹li ai mamanu o ia fätuga ma aga faatusitala. E matuä fa⁄mamafaina le täua o la tou galulue mäe⁄e⁄ i le fa⁄taunufiina o galuega o le Gagana Fa⁄mauina olo› i Tusi 2 a le Tausaga 9 ma le Tausaga 10 auä olo› aofia ai tomai fa⁄vae o lea matäfipu. O le Gagana Fa⁄mauina i le Tausaga 11 i le tusi lenei ua vaevaeina i ni vaega se tolu ua fa⁄aogä ai Talatufi –Vaega 1, Tala Fa⁄fägogo – Vaega 2, ma le Pese – Vaega 3, o ni fätuga mo iloiloga ma galuega fai. Ua fa⁄täuaina ⁄utü ma mamanu o nei fätuga ona olo› afïfï ai ni isi o ›a o la tatou aganufi.

Fa’atinoga 1

Toe Fa’amanatu O ni isi nei o tala fatu pupufi sa fa⁄aogäina i le Tusi 2 a le Tausaga 9 ma le Tausaga 10. O le Galu Lolo O La ma Malaga ma Lafi Pua⁄ Fagotaga O le Tufiga Fautasi

Koke fli›no Tifaga Emma Kruse Va⁄i Alapati Wendt Peggy Dunlop

Mäunu mai Loimata o flpaula O se olaga puapuagatia e ifi manuia Salote ma Lemalie

Tunumafono Apelu fliävao Koke fli›no Tifaga Laamalefolasa Agafili Tuitolova⁄

Olo› avatu i le pusa o fa⁄maumauga o i lalo ni isi o vaega e aofia i tala fatu, ma aga fa⁄tusitala sa auiliili ma faalautele i fa⁄ta‹ta‹ga mai i tala ua täfia faapea ma galuega sa fa⁄tino. 1. Galulue ta‹to⁄tasi. Faitau le lisi ma mafaufau i uiga ma ni fa⁄ta‹ta‹ga mai tala ua täfia po o ni isi tala. Fa⁄maumau au tali i se pusa pei ona avatu i lalo. E mafai fo‹ ona filifili se tala se tasi e aumai ai fa⁄ta‹ta‹ga. 2. Galulue i vaega ta‹to⁄fä e fa⁄talanoa a tou tali. 3. Fa⁄talanoa tali a le tou vasega ¡toa ma teuteu i se fa⁄lautelega a le faiä›ga. Mo le faiä›ga E täua le mätau ma fa⁄maumau tulaga o iai le iloa o tamaiti i le ¡mataga. Ia üna‹a i latou e toe fo‹ e auiliili Tusi 2 a le Tausaga 9 ma le Tausaga 10 pe afai olo› tele ni vaega e lë › mautinoa. E mafai ona toe fa⁄aogä le pusa pe ¡ uma le autalaga e toe iloilo ai po ua iai se suiga i le iloa o tamaiti i vaega olo› täfia.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

7

A UTALAGA 1

Vaega o tala ma aga faatusitala

Uiga

⁄uga o le tala nofoaga ma taimi o le tala tagata o le tala fa⁄sologa o le tala ¡mataga o le tala fa⁄ifiga o le tala mea e tutupu i le tala faamatala fatuä‹ga o fuaifipu ma pä¢ upu täutü po o le toe fai lea o ni upu, fuifipu ma fuaifipu tepa i tua talanoaga Gagana ‘k’ uigä fa⁄aogäina o le gagana: soänauna, soäveape, upu si‹, muägagana, alagäfipu taimi olo› fa⁄aogä i le tusiga o le tala fa⁄tusatusaga fa⁄ataataga fete¤na‹ga fa⁄tagata ola agana po o upu tausua

8

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

Fa⁄ta‹ta‹ga

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 2

Fafaguina o tulaga ua iloa O le vaega muamua o le autalaga o Talatufi ona soso› ai lea ma le vaega lonalua o Tala Fa⁄fägogo ma fa⁄ifi ai i le vaega lonatolu, o le Pese. E täua ona manatunatu muamua i tulaga ua iloa i ia fätuga, ma tulaga olo› fia iloa. A mäe⁄ fo‹ le autalaga e mafai ona toe manatunatu po o ä tulaga ua iloa talu ai galuega sa fa⁄tino. O le galuega olo› soso› mai e fesoasoani i le fafaguina o tulaga ua iloa i se matäfipu, tulaga olo› fia iloa i le matäfipu, ma tulaga ua iloa pe ¡ mäe⁄ le autalaga. 1. Galulue i ni vaega ta‹to⁄fä. 2. Va⁄i i le pusa ua vaevaeina i ni vaega se tolu: O tulaga ua iloa i le taimi nei i le matäfipu ⁄utü; O tulaga e fia iloa i le matäfipu ⁄utü; O tulaga ua iloa i le matäfipu ⁄utü ina ua mäe⁄ ona a›a›ina. Fa⁄tumu e le tou vaega pusa muamua e lua faapenei: –

Talanoa le tou vaega po o ä ni mea ua tou iloa i le matäfipu ⁄utü: Talatufi, i le taimi nei. Tusi ni fuifipu po o ni fuaifipu i le va o le tolu i le lima i le pusa muamua.



Toe talanoa la tou vaega po o ä ni mea tou te fia iloa i le matäfipu ⁄utü: Talatufi. Tusi ni ä tou fesili (3 i le 5) e faatatau i ni tulaga olo› tou fia maua ni tali i le taimi o a›a›ina le ⁄utü lenei. Fa⁄aogä le pusa lonalua e tusi ai a tou fesili.



O le pusa mulimuli ole¡ fa⁄tumu pe ¡ mäe⁄ le ⁄utü.

O tulaga ua iloa i le taimi nei i le matäfipu ⁄utü. ft. O ä ni mea ua tou iloa i le taimi nei i Talatufi?

O tulaga olo› fia iloa i le matäfipu ⁄utü. ft. O ä ni mea olo› tou fia iloa i Talatufi?

O tulaga ua iloa ina ua mäe⁄ le a›a›ina o le ⁄utü O ä mea ua tou iloa?

Tusi ni ä tou fuiupu po o ni fuaiupu pe tusa ma le tolu i le lima.

Tusi ni ä tou fesili pe tusa ma le tolu i lima.

Fa⁄tumu pe ¡ mäe⁄ ona a›a› le ⁄utü.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

9

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 3

Ma- lamalama i fa’anaunauga e ao ona ‘ausia O ni isi nei o fa⁄naunauga e ao ona tou ⁄usia pe ¡ mäe⁄ galuega o le autalaga lenei. A o le‹ amataina galuega o le autalaga, e täua lo tou mälamalama i tulaga e tatau ona ⁄usia. E lua ni tulaga e täua ai. Muamua, a tou iloa faanaunauga ia ⁄usia, ua tou iloa sini olo› mata‹tüina ma e fesoasoani fo‹ lea i ni a tou fuafuaga mo le fa⁄soasoaina o outou taimi. O lonalua o täua, o le mafai lea ona e iloa o le tapula⁄ olo› faamoemoe i ai ma mafai ai ona e toe mafaufau ifo lava oe ia te oe mulimuli po o fa⁄peï lou ⁄usia o ia tulaga ft. O tulaga olo› e lelei ai ma tulaga e mo›mia ona toe faamalamalama ma ni auala e toe faaleleia atili ai. O lou iloa ona iloilo tulaga olo› i ai ou tomai fa⁄lea›a›ga e täua tele i lou mafai ona faia o ni fuafuaga faataatitia ina ia ⁄usia lou fa⁄moemoe. 1. Galulue ta‹to⁄tasi. 2. Fa⁄logo a o fa⁄malamalama e le faiä›ga fa⁄naunauga ia ⁄usia. 3. Fa⁄sa› le pusa olo› i luma o le fa⁄naunauga pe afai ua e malamalama i lona uiga. 4. A mäe⁄ fa⁄tinoga eseese o le autalaga lenei, e tatau ona e toe fo‹ mai i fa⁄naunauga ia ⁄usia ma li› le fuainumera e talafeagai ma lou ⁄usia o fa⁄naunauga ta‹tasi. Tusi i lalo ni ou manatu pupufi lava e fa⁄matala ai lau fa⁄ifiga. 5. Fa⁄aogä lau pepa e fa⁄vae ai sa lua talanoaga ma le faiä›ga e tusa ma le tulaga ua e ⁄usia. Mo le faiä›ga O le Fa⁄tinoga 3 ua fa⁄tatau lea ina ia ⁄usia ai le fa⁄naunauga “ia mafai e tamaiti ona iloïlo o latou iloa o le gagana ma tomai e tatau ona latou mauaina, ona fa⁄taatia lea ma fa⁄tino se polokalame a le tagata lava ia mo le a›ina o tomai olo› mo›mia”. E täua la le fa⁄manino i tamaiti fa⁄naunauga ia ⁄usia ma ia fa⁄aogä e i latou aiaiga ua avatu i pusa e fa⁄iloa ai po o fa⁄pe£ ona latou ⁄usia. E tatau la ona iai ni avanoa e talanoa ai lau susuga ma tamaiti e uiga i ni o latou manatu i tulaga ua ⁄usia, aemaise ai le iai o ni fa⁄lautetelega ma ni galuega fai e teuteu ma toe tapu¤ ai manatu ⁄utü o le autalaga olo› fa⁄lëtonu ai tamaiti.

10

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

GAGANA SA MOA

Faitau ma maua le agaga fiafia ma naunau i tusitusiga ma ni faamaumauga i le gagana faamauina: ft. tala faafagono, talatufi, pese, ma ia mälamalama i le loloto o faitaugalaulu o moomia. Ia maua e tamaiti mälamalamaga i:

Fa⁄ali ni manatu i matäfipu talanoaina ma ia aumai ni mau e lagolago ai manatu. Ia mafai foi ona tali fuaitau atu i manatu fa⁄alia ma manino ni faamaoniga e te¤na ai pe lagolago i se mau. Ia fausia ma fa⁄aogä faaupuga logolelei ma logomälie e talafeagai ma e o faalogologo;

Folasia ifiga o ni su¤su¤ga sa faia i se matäfipu i ni faaupuga logolelei e talafeagai ma ë o faalogologo ft. seminä, lipoti;

Fetufaä‹ i uiga ma le ⁄utü o äta faalemäfaufau o fa⁄aogäina i tala fa⁄fägogo, ma talatufi;

Iloïlo vaega täua o tala ufimi eseese (talatuu, tala fa⁄fägogo) ma fai ni o latou manatu i fäiä o nei vaega ma le ⁄utü o le tala;

Faanaunauga ia ⁄usia Ia mafai ona:

Fuafa⁄tatau o le ⁄usia o fa⁄naunauga 1 Sili ona lelei Ua atoatoa 2 Lelei tele Ae laitiiti lava se tulaga olo› fia teuteuina 3 Lelei Ae olo› iai ni tulaga e le‹ ⁄usia 4 Feoloolo Ua na › se vaega e i lalo ifo o le ⁄fa ua ⁄usia 5 E le‹ ⁄usia Olo› tele tulaga e lë o manino

Fa⁄lautelega

A UTALAGA 1

TAUSAGA 11 TUSI 1

11

12

GAGANA SA MOA

Mälamalama i aga a tusitala, ma ë faamatala, ma ni mafua⁄ga o le fa⁄aogäina o ia aga i talatufi, fägogo, pese: - ilea faaataataga (imagery) ma faatusatusaga (symbolism) - talanoaga/felafolafoa‹ga - tagi a le fägogo - fa⁄‹la - faatagataola - gagana o alagafipu ma muägagana - pä¢ (rhythm) - itu¡iga fuaifipu - upu täutü (toe tafi po o le toe fai o upu, fuaitau)

- mamanu mafua⁄ga ma täua o talatufi, tala fa⁄fägogo, pese - iloilo tagata o le tala: uiga, manatu, lagona, amioga, talitonuga, itü tagata, itü sauali‹ mf. - feso›ta‹ga i le va o tagata o le tala - ⁄uga - fatuä‹ga o talatufi, fägogo, pese - lagona po o le leo o le tusitala - fete¤na‹ga o i le tala - fofö o fe¤se¤sea‹ga - feso›ta‹ga o le taimi, nofoaga na tusia ai le tala ma lona fa⁄sologa, ma le gagana fa⁄aogäina

Faanaunauga ia ⁄usia Ia mafai ona:

1 Sili ona lelei Ua atoatoa 2 Lelei tele Ae laitiiti lava se tulaga olo› fia teuteuina 3 Lelei Ae olo› iai ni tulaga e le‹ ⁄usia 4 Feoloolo Ua na › se vaega e i lalo ifo o le ⁄fa ua ⁄usia 5 E le‹ ⁄usia Olo› tele tulaga e lë o manino Fa⁄lautelega

A UTALAGA 1

TAUSAGA 11 TUSI 1

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

faamatala le malamalama i aga ma foliga o pese fa⁄sämoa, tafi mai ni suiga ua iai nei ma fa⁄ali manatu i ia suiga.

faamatala le eseesega o pese: mafua⁄ga, ⁄utü, vaogagana.

fa⁄tino se afiafi o fägogo.tino se afiafi o fägogo.

fatu ni ä latou fägogo. latou fägogo.

fa⁄tino talatufi, ma fägogo., ma fägogo.

fa⁄äli ni manatu, ma ni faaifiga i tala eseese ua latou faalogologo ma faitau i ai:ft. tulaga e lagolagoina, pe teena, matäfipu e lelei pe le lelei foi, eseesega o matäfipu ua aofia i talatufi, fägogo ma le soifuaga ineiponapo.

malamalama i le ¤se¤sega o talatufitufi gutu mai e ö tatou tua¡ ma tala tusitusia.

Faanaunauga ia ⁄usia Ia mafai ona:

1 Sili ona lelei Ua atoatoa 2 Lelei tele Ae laitiiti lava se tulaga olo› fia teuteuina 3 Lelei Ae olo› iai ni tulaga e le‹ ⁄usia 4 Feoloolo Ua na › se vaega e i lalo ifo o le ⁄fa ua ⁄usia 5 E le‹ ⁄usia Olo› tele tulaga e lë o manino

Fa⁄lautelega

A UTALAGA 1

13

A UTALAGA 1

Vaega 1

Talatu’u O talatufi o tala tufitaliga anamua faaleaganufi na tufi fa⁄solo mai augätupulaga. O nei tala olo› fa⁄matalaina talitonuga faaleaganufi i le mafua⁄ga o ni isi o laufanua o Sämoa ma le faapogai o le tele o alagäfipu ma muägagana olo› fa⁄aogä i le gagana o lauga. Ua fa⁄alia fo‹ i talatufi fa⁄vae o nufi ma itümälö ma o se tulaga ua felataa‹ ai ma talafa⁄solopito. O se itü täua o nei tala o le iai lea o pine faamau e o› mai i aso nei. E ui o lea, e taofi ¤se¤se le atunufi i mau ma fa⁄matalaga ae e lë afaina lea. E lë mafai ona tavaleina finagalo ¤se¤se ma mau fa⁄alia ae täua ona manino feso›ta‹ga o tala ma mau e fa⁄maonia ai. E lua talatufi olo› fa⁄aogä i le vaega muamua lenei o le autalaga. O le tala muamua o le tala ia Apaula ma Vaatausili ma le mafua⁄ga o le alagäfipu “Ua atoa tino o Va⁄tausili”. O le tala lonalua o le tala “O le toe aso nai Moamoa”. O le Tala: Ua atoa tino o Va’atausili

Fa’atinoga 1

Fafaguina o tulaga ua iloa 1. Galulue ta‹to⁄tasi. Fa⁄tumu pusa o i lalo.

14

O tulaga ua iloa i le taimi nei i le matäfipu ⁄utü. ft. O ä ni mea ua tou iloa i le taimi nei i le tala lenei?

O tulaga olo› fia iloa i le matäfipu ⁄utü. ft. O ä ni mea olo› tou fia iloa i le tala lenei?

O tulaga ua iloa ina ua mäe⁄ le a›a›ina o le ⁄utü O ä mea ua tou iloa?

Tusi ni ä tou fuiupu po o ni fuaiupu pe tusa ma le tolu i le lima.

Tusi ni ä tou fesili pe tusa ma le tolu i le lima.

Fa⁄tumu pe ¡ mäe⁄ ona a›a› le ⁄utü.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 2

Fa’alogo i le tala “Ua Atoa Tino o Va’atausili.” O talatufi o tala sa tufitufitaliga. O lea e täua ai lava ona fa⁄logo muamua i le tala a o fa⁄matala ona fa⁄to¡ faitau ai lea. E tatau fo‹ la i le faiä›ga ona fa⁄matala le tala ae ⁄ua le faitaua leotele. 1. Va⁄i i matäfipu olo› i pusa o i lalo. Talanoa i vaega po o le vasega atoa i uiga o matäfipu ta‹tasi. 2. Fa⁄logo a o fa⁄matala le tala e le faiä›ga. Fa⁄tumu pusa i matäfipu olo› mana›mia mai le tala. Matäfipu

Fa⁄matalaga mai le tala

Nofoaga olo› tupu ai le tala Taimi Fa⁄sologa o le tala

Tagata o le tala, o ö latou uiga, o ö latou fäiä

Tagata

Uiga

La⁄u o le ¡iga: fäiä

Gagana: Alagafipu, ma Muägagana na fa⁄pogai mai le tala Pine fa⁄mau

Fete¤na‹ga o i le tala

Ifiga o le tala

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

15

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 3

Talanoaga 1. Galulue ta‹to⁄fä. Fa⁄talanoa ma teuteu a tou tali o matäfipu olo› avatu i pusa o i luga. 2. Tusi sa tou ata e fa⁄iloa ai le gasologa o le tala i ona vaega ¤se¤se se fa f.t. O ä vaega tetele o le tala ma fa⁄pe£ ona fa⁄solo fa⁄ata ft:

Vaega 3 Vaega 2

Vaega 4

Vaega 1

O galuega 3 ma le 4 ua fa⁄täua mo le iloa ma›ti o vaega o le tala. 3. Toe fa⁄matala auaua‹ e le tou vaega le tala. Talatalanoa po o ai e ¡mata ai, ma ë e soso› atu i ai. O lona uiga ia manino vaega o le tala e faamatala e le tagata, o manatu ⁄utü i ia vaega, ma le soso›ga o vaega. §mata ona fa⁄matala e se tagata e to⁄tasi, ona soso› atu lea e le lonalua, soso› atu lea e le lonatolu, ma fa⁄ifi ai e le lonafä. 4. Auaua‹ le tou vaega e fa⁄matala le tala ⁄toa mo le 3 minute, 2 minute, 1 minute. O lona uiga o sui ta‹to⁄tasi uma e fa⁄matala le tala i le 3 minute, a uma ona toe fa⁄matala lava lea e le sui lea mo se 2 minute, ona toe fa⁄matala fo‹ lea mo le 1 se minute. Fa⁄mata o le ä se lelei o lau fa⁄matala ina ua o› ifo i le 1 le minute?

16

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 4

Faitau le tala ma fa’atumu ia ma-e’a pusa o fa’amatalaga o i luga O le Tala: Ua Atoa Tino o Va’atausili Tusia i le Sämoa Ne‹ Galo: Talatufi ma Tala o le Vavau a Sämoa Volume One, Matagaluega Tupulaga, Ta⁄loga ma Aganuu: 106– 111. Sa fa⁄matalaina e Afioga Seumanutafa, Gisa, le töfä a Togia ma ni isi o tamali‹ ma failauga o Falealupo, faapea ni isi fo‹ o tamali‹ ma failauga o Neiafu i le motu tele i Salafai. Ua fesaua‹ fa⁄latana e pei o le upufaasämoa, ia le tele o taofi o Sämoa e uiga i le Tala ia Apaula ma lana tane o Vaea. A o lea feuluulufaiga o manatu, e matele le avega o vaega i le ala e tasi. O Vaea ma lona uso o Va⁄tausili. Na faatasi Apaula ma le alii matafitia o Vaea. O le tama o Tuisavalalo o le atalii lea o Vaea, lea na fasiotia pe na malolo fo‹ talu o tuagane lava o Apaula. O Vaea, o le toa malosi, sa tafia o le sau⁄i. Sa nofo o ia i mätü o le motu o Upolu, o le Tuamasaga lea. Na o› atu ia tala i motu paepae solo o le Pasefika e iai Toga ma Fiti. Sa iä Vaea le mana sauali‹ na atili logologoä ai o ia. Ona malaga mai lea o atalii e to⁄fä o le Tuifiti e fia faato‹lalo Vaea, fa⁄tasi ma Apaula le tuafafine. Taunuu le vaa i gatai o Mulinufi ona taula lea ma tau sema se itüaso e föua ai le sau⁄i. Ua po, a ua iloa e Vaea le va⁄ ua ta›to mai i le sami, ua ‹te foi i le mafuaaga o le malaga. Na ⁄⁄pa ane lima malolosi ma le matafitia o le sau⁄i si‹ lemü le va⁄ a o momoe le au malaga ma tufi i tumutumu o la⁄u. A o le‹ fotu malama o le aso fou, ole¡ tafa ata, na tatä lea o le liu o le va⁄, ma iloa ai, e lë o le sami o paå ifo i ai le suäliu a o tumutumu o la⁄u. O le aogani a tuagane o Apaula ia Vaea ia ola le sala ona o le ma¤ma¤ä, lea na foa‹ atu ai Apaula ia Vaea, ae fo‹ tuagane ma le to‹lalo. Ina ua lata aso e fanau ai le tamait⁄i ona ia poloa‹ lea i lona ¡iga e fia fo‹ atu, auä ua lata lona masina. Se tasi finagalo, e le‹ toe fo‹ tuagane, ae na fai ma ⁄u¡iga o Vaea. Fa⁄to¡ fo‹ fa⁄tasi ina ole¡ fanau le tama‹ta‹. A o folau Apaula ma tuagane sa tu Vaea ma va⁄va⁄i i le folauga, se‹a o› ina lilo le va⁄i auä ua nefu tafatafä‹lagi. Na fanau le tama‹ta‹ ma fa⁄igoa ia Tuisavalalo e faamanatu ai le tu a Vaea i le ogaeleele i Apia täfia o Savalalo. Tele tausaga ua mavae, ua lë toe fo‹ ane Apaula ia Vaea, ua ola ma tupu malosi foi le tama. A o Vaea ua nofo to⁄tasi, a olo› mulimuli pea lona loto ia Apaula. Sa le‹ galo i tuagane o le tama‹ta‹ lo latou luma ma le to‹lalo ia Vaea, ma ua ¡mata ona fafau se taui ma sui i le tama o Tuisavalalo. O le tasi aso, na logo ai Apaula e ona tuagane, olo› mana› le ali‹ o le nufi (Tuifiti) e agai ⁄va le tama i le alofisä o le nufi. Sa ‹‹te Apaula, talofa i si ana tama, e lë taumate o se togafiti le mana›. O le mafua⁄ga lea na fai ai le upu mavae a le tama‹ta‹, a o le‹ tufia o ia e le tama o Tuisavalalo “Sau ia inä alu, ⁄e ¡ fatitoto galu o le GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

17

A UTALAGA 1

sami, e logo mai ai ›e iä te afi, ua e öti”. Ua tonu le ‹‹te, auä na taui i le tama le loto tigä o le ⁄uuso. Ua malolo Tuisavalalo, auä ua fasia fa⁄pö o ia ma ua leai se lavea‹. Ua tagi nei le fatu ma le ¤le¤le o Apaula. Ua tu mai le ataata mu. Ua featia‹ le ma⁄i o le fa⁄noanoa. Ua tagi tautala Apaula, Vaea o i Sämoa. Talofa e, Tuisavalalo ua e malolo! E taunufi Apaula i le nofoaga o lana tane, a ua iloa e Vaea le fa⁄lavelave ma ua atili fa⁄opoopo ai le äifoi ma fai atu lona ola, ua ¡mata ona gase le tino ma liu ¤le¤le. Na feiloa‹ i loimata maligi. Fai o le fasiotia o le tama, a ua toe o fofoga o Vaea ua va⁄ia auä ua ta⁄tia o se mauga tele. O le taofi o Sämoa, o loimata o Apaula, lea ua avea ma vaitafe i tafatafa o Vaea ua igoa fo‹ o Loimata o Apaula. Ua o› fo‹ upu faanoanoa o le sävali a Apaula ia Vaea, a ua leai se mea e toe mafai e le ali‹. “Talofa, ua e sau Apaula ua tautua. Alu i Savai‹ i lofi uso o Va⁄tausili, na te taui le agaleagaina o lofi atali‹”, o nai toe upu fa⁄mavae ia a Vaea. Ua gase le toa. O isi taofi na taunufi Apaula i Savai‹ ona ia feiloa‹ lea i le tama o Va⁄tausili i le nufi ua igoa o Salelavalu. O isi mau, o Lealatele na maua atu o seupepe ai le tama, ua na › se tamaitiiti tino ⁄usë ona savali lava lea aga‹ i le itü i sisifo ma taunufi i le va o Tufutafoe ma Falealupo. Ua malu tauafiafi, ole¡ taena‹ le malaga, ua mou leo o le aso, auä ua ta⁄ligoa au a le pogisä. “Se‹ e mälölö Apaula, ou te faitiiti ifo i gafita e saili sauali‹, aumai se malosi e lavea‹ i lo ta puapuagä,” o upu fa⁄lä¤i⁄u ia a Va⁄tausili. E fa⁄feagai tonu le ana na moena‹ ai le tama ma le Fafä o Sauali‹ i le va o nufi ua täfia i luga. Na mäofa ma meia le tama‹ta‹ ina ua tu se tagata tino ¤se ma le mauäluga, o Va⁄tausili lea. “Ua atoa tino o Va⁄tausili.” O lagona nofonofo ia o Apaula, fai nei ma muäfetalaiga a failauga o Sämoa. Sa malaga loa Apaula ma Va⁄tausili i le vasaloloa, ma, na tau le mana› o le tama‹ta‹. Na fano e lë gata o ona tuagane, a o le auao a le Tuifiti. A o le‹ toe fo‹ ane Va⁄tausili i Sämoa, na tufi ane e le tama‹ta‹ i le tama o Va⁄tausili lona igoa e avea ma faamanatu i lo la va, ma manatua ai pea i augätupulaga i ona ¡iga ma lona atunufi. O le igoa Apaula, ua fai lea ma Sa› Tama‹ta‹ o ni isi Ali‹ o Falealupo ma Tufutafoe. Fai mai le mau, na toe taunufi ane lava i ia nufi le ali‹ o Va⁄tausili.

18

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Au‹li‹liga o le Tala

Fa’atinoga 5

Ma- lamalama i le gagana 1. Galulue taito⁄tasi. Faitau ma mätau uiga o upu ma fuaitau olo› matamatatetele e pei ona fa⁄aogä ai i le tala. Tusi i lau api. Upu, Fuaitau

Uiga e pei ona fa⁄aogä ai i le tala

fesaua‹ fa⁄latana feuluulufaiga o manatu malolo sema föua ‹te fotu malama tatä liu o le va⁄ aogani nefu tafatafä‹lagi Tuisavalalo agai ⁄va alofisä featia‹ äifoi malu tauafiafi mou leo o le aso ta⁄ligoa au a le pogisa moena‹ lagona nofonofo muäfetalaiga tau le mana› auao a Tuifiti sa› tama‹ta‹

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

19

A UTALAGA 1

2. Muägagana ma alagäfipu. O se isi itü täua tele o talatufi o le fa⁄pogai lea o alagäfipu ua avea nei ma muäfetalaiga a faleupolu o le atunufi. Ae olo› fa⁄aogä fo‹ i talatufi ni isi o muägagana. O upu nei e lua e tali tutusa uiga ae iai lava ni ¤se¤sega. O alagäfipu o fa⁄upuga ia fa⁄sämoa na fa⁄pogai mai i talatufi (o le tala e ala ai le fipu). O muägagana o fuaitau e mäfua mai i aga ma uiga masani o le nätura ma galuega o le soifuaga. O ni fa⁄ta‹ta‹ga, o faiva o le sami ma le vao, o fa⁄tufugaga, o taumafa, fa⁄fiafiaga ma ta⁄loga, femalagaa‹ga i le sami ma le laueleele. E fa⁄aogä i alagäfipu ma muägagana le gagana fa⁄uigalua ma e mafai ona vaevae fa⁄uigaga po o le agaga o upu i ni vaega fa⁄pea: upu fa⁄aloalo, upu fa⁄maualalo, upu vivi‹, upu fiafia, upu alofa, upu fa⁄noanoa, upu fa⁄ulaula, upu faifai, upu fa⁄mafanafana, upu fa⁄alualu, faalä¤i⁄u, upu taofiofi, upu fa⁄fiti. O muägagana nei olo› fa⁄aogä i le tala: Ua tagi le fatu ma le ¤le¤le. Ua tu mai le ataata mu. Ua gase le toa. O alagäfipu nei na fa⁄pogai mai i le tala: Ua atoa tino o Va⁄tausili. Ua sau Apaula ua tautua. a. Fa⁄tumu pusa olo› avatu e tafi mai ai le (i) agaga o le muägagana po o le alagäfipu ft. o se upu fa⁄noanoa, lagona fa⁄noanoa, upu fiafia, (ii) le fa⁄uigaga, (iii) se isi fuaitau e uiga tutusa, (iv) fa⁄aogä i sau lava fuaifipu. Muägagana/ Alagäfipu

Agaga/ Fa⁄uigaga lagona: o se upu . . .

Se isi fuaitau e tutusa uiga

Ua tagi le fatu ma le ¤le¤le. Ua tu mai le ataata mu. Ua gase le toa.

Ua atoa tino o Va⁄tausili. Ua sau Apaula ua tautua. 20

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

Fa⁄aogä i sau lava fuaifipu

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 6

Ma- lamalama i uiga o le tala: Faitaulaulu 1. Galulue ta‹to⁄fä pe taito⁄lua fo‹. 2. Va⁄i i le galuega ua fa⁄igoaina o le Saunoa Mai olo› avatu i pusa o i lalo. 3. Auaua‹ e tofi le tagata e fa⁄tinoina galuega olo› i pusa ta‹tasi. O se fa⁄ta‹ta‹ga: Afai o Toma, Sina ma Ioane se vaega, e vala⁄u e Toma le pusa a e fa⁄tino e Sina ft. A1, ma fa⁄solo ai se‹a mäe⁄. E täua tele le aumai o mau si‹ mai le tala e fa⁄lautele ma fa⁄manino ni ou manatu. Saunoa Mai A

E

I

1

O le ä le ⁄utü po o le ⁄uga o le tala lenei? Fa⁄matala ni ou manatu ma ni ou lagona i le ⁄uga o le tala. Fa⁄upupula atili i ni mau si‹ mai le tala.

Tafi mai nofoaga ma taimi olo› tutupu ai vaega o le tala mai le amataga se ia o› i le ifiga. O ä ni feso›ta‹ga o nofoaga, taimi, mea na tutupu, ma fa⁄logoga o le tala? Fa⁄ali mai i se fa⁄fanua nofoaga olo› iai pine fa⁄mau o le tala.

O le ä le fete¤na‹ga ⁄utü olo› i le tala? O le ä le feso›ta‹ga o lea fete¤na‹ga ma mea na tutupu i le tala? E fa⁄pefea ona e iloa e mau eseese le atunufi i le tala lenei?

2

O ä ni manatu ⁄utü o le tala olo› atagia mai ai uiga po o le olaga Sämoa i aso nei?

O ai olo› ⁄utü i ai le tala lenei? O ä uiga o ia tagata? O le ä se feso›ta‹ga o uiga o tagata nei ma mea olo› tutupu i talatufi?

E te manatu e talitonuina gofie talatufi ft. o le tala lenei, e lau tupulaga? Aiseä? Aumai ni mau si‹ mai le tala.

3

Fa⁄pea o oe o Apaula. Fa⁄tino i au upu ma taga lou fa⁄mavae i si au tama o Tuisavalalo a o le‹ alu e agai le ⁄va a Tuifiti.

Fa⁄pea o oe o Vaea. Fa⁄tino i au upu ma taga la lua feiloa‹ga ma Apaula ina ua fo‹ mai.

Fa⁄pea o oe o Va⁄tausili. Fa⁄matala po o le ä le mea na tupu i totonu o le ana.

4

Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga mai le tala o le fa⁄aogäina o aga nei:

Fa⁄aogä le alagäfipu lenei i sau lauga pufipufi e faafetai ai tapenaga a le a›ga sa

E lua ni fa⁄ilo olo› tafi mai i le tala. O ä ia fa⁄ilo a o ä fo‹ uiga? Aiseä e täua ai fa⁄ilo i talatufi?

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

21

A UTALAGA 1

4

Fa’atinoga 7

A

E

- faatusatusaga. - soäveape, soänauna. - gagana fa⁄uigalua, faaaloalo.

fa⁄tautaia le tauvaga lauga a le Tausaga 11. “Ua Va⁄tausili.”

I

Ma- lamalama i le fatua-’iga o talatu’u A ¤ fa⁄matalaina le mamanu o talatufi e ao ona e täfia: le uiga o le talatufi, o le fatua‹ga o le tala i ona matäfipu ⁄utü, nofoaga olo› tutupu ai le tala, o tagata o le tala, o ö latou uiga ma fäiä, o le fete¤na‹ga ⁄utü o i le tala, o mea e tutupu ma lo latou fa⁄sologa i le tala, o ni fa⁄ilo o i ai, o le gagana olo› fa⁄aogä i le tala, o talitonuga fa⁄vae o le tala, o alagäfipu na pogai mai i le tala ma uiga, o itü e täua ai talatufi i talafa⁄solopito o Sämoa, ma pine fa⁄mau. O le galuega tusitusi olo› mulimuli mai e fa⁄moemoe e fa⁄malosia atili tomai o tusitusiga, atoa ai ma le fa⁄lauteleina o mälamalamaga i le mamanu o talatufi. O fautuaga mo le galuea‹ina o tomai ma agava⁄ o tusitusiga olo› avatu i le Tusi 2 Tausaga 10 itulau 60–84. E täua ona toe fa⁄manatu e la tou vasega le anoano o na fautuaga ina ia fa⁄aogä i tapenaga o galuega tusitusi o le Tausaga 11.

22

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Galuega tusitusi Fa⁄matala manino le itu¡iga tala e iai talatufi. Fa⁄aogä ni fa⁄ta‹ta‹ga mai le tala lenei e fa⁄malamalama atili ai le mamanuina o lenei fätuga. Filifili e oe ni vaega tetele se tolu olo› täfia i le palakalafa o i luga e ⁄uga i ai au fa⁄matalaga ft. o matäfipu ⁄utü o talatufi, o nofoaga e tutupu ai tala ma pine fa⁄mau, o uiga o tagata o le tala, o ni fa⁄ilo e iai mf. Fa⁄aogä ni palakalafa se 5 e fola ai ou manatu. O le aufaitau o le faiä›ga ma tamaiti o le Tausaga 12. (300–350 upu). O itü nei ole¡ lautogia: 䊑

Aotelega o le tusitusiga.



Fa⁄vasegaga.



Feso›ta‹ga o manatu.



Aga fa⁄tusitala.



Sa› o le gagana.



Tapenaga.

Ao i le faiä›ga mea nei: 䊑

Foafoaina o le tala.



Tusiga muamua.



Iloiloga ma Fautuaga mai le ⁄ufaitau.



Tusiga fa⁄ifi.



Iloiloga a le tusitala.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

23

A UTALAGA 1

Fuafa⁄tatau o le tala Tala Fa’amatala Auili’ili ai se Mata- ’upu: Mamanuina o Talatu’u Tulaga Lautogia Igoa

............................................................................................

Ulutala ........................................................................................... Aotelega o le tusitusiga: Ia 䊑 䊑 䊑

ola ma ¡noa manatu o le tusitusiga. talafeagai manatu uma i le ⁄utü. sogasogä le atina¤ina o manatu.

Fa⁄vasegaga: Ia 䊑

䊑 䊑 䊑

manino vaega e patino i le itüa‹ga tusitusiga lenei ft. fa⁄matala au‹li‹li se matäfipu: o lona uiga, o ni fa⁄lautelega, o ni fa⁄tusatusaga, o ni fa⁄ta‹ta‹ga. manino le fa⁄ta›toga o le manatu ⁄utü. malosi mau lagolago. ma⁄ti le folasaga ma le fa⁄ifiga.

Feso›ta‹ga o manatu: Ia 䊑



manino manatu ⁄utü o palakalafa i fuaiupu muamua ma le fa⁄lautelega. sologa lelei o manatu o le tala ma manino feso›ta‹ga o vaega.

Aga a le tusitala: Ia 䊑 䊑

ma⁄ti, loloto ma talafeagai fipu o fa⁄aogä. fa⁄aogä fuaiupu eseese.

Sa› o le gagana: Ia 䊑



sa› le fa⁄aogaga o le gagana, uiga ma fa⁄uigaga, sipelaga o upu, kalama, ma fa⁄aogaga o fa⁄iloga. sa iloilo ma toe teuteu le tusitusiga.

Tapenaga: Ia 䊑 䊑 䊑 䊑

lelei ona folasia le galuega tusitusi. sogasogä iloiloga ma teuteuga. sainia e le tagata sa faitauina. iai mau o tapenaga i vaega ta‹tasi.

Malosi⁄ga o le tusitala

24

GAGANA SA MOA

Ia fa⁄leleia atili

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Faasologa o lau tala 1. Va⁄i i le fa⁄va⁄ olo› avatu e fesoasoani i le fa⁄vasegaga o lau tala.

Folasaga

Manatu ⁄utü

Fa⁄matala le uiga o le talatufi. Fa⁄matala täua o talatufi i le fa⁄sämoa i aso ua mavae ma aso nei mf.

{

{

Faamatala tagata e i talatufi ma o latou uiga ma fäiä ft. e itülua, e iai mana faasaualii mf. O fäiä e . . . Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga mai le tala ia Vaea ma Vaatausili.

Tino o le tala

Faamatala mea e tutupu i talatufi e aofia ai fete¤na‹ga ft. e mafuli i faiva o le vao, sami, taaloga, taumafa, e femalagaa‹ i vasa loloa, e taui lava le mata i le mata, e solitü ana fa⁄masinoga mf. Aumai ni mau si‹ mai ia Vaea ma Apaula e faapupula ai.

Fa⁄matala i se fuaiupu se tasi lou manatu ⁄utü i le mamanu o le ituä‹ga fätuga lenei. Ft. O le mamanu o talatufi ua atagia mai i tagata o le tala, o ö latou uiga ma fäiä, o mea e tutupu i le tala, o nofoaga olo› tutupu ai le tala, pinefaamau, ma le gagana ua fa⁄pogai mai ai. O ni isi ia tulaga o talatufi ua ese mai ai i isi fätuga.

Faamatala nofoaga olo› tutupu ai le tala ma pinefaamau. Faamatala alagäfipu ua faapogai mai i le talatufi ma uiga. Täaofa‹ manatu ua folasia. Aumai ni ou manatu i se tulaga e o› i ai i le lumana‹, aumai ni fautuaga. Toe faaupu le manatu ⁄utü.

Aotelega

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

25

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 8

Iloiloga ma fautuaga a le ‘aufaitau 1. A mäe⁄ ona tusi lau tapenaga muamua ona ave lea e faitau ma aumai ai ni fautuaga a se isi o le vasega. 2. Fa⁄aogä le pepa olo› avatu e aumai ai fautuaga. E täua le faatumu o le pepa lenei ona e fesoasoani i le tusitala mo ni faaleleiga, aemaise le fesoasoani i le tagata faitau i le atina¤ina o tomai o tusitusiga. A uma ona fa⁄aogä, ao i le faiä›ga faatasi ma le tusiga fa⁄ifi o le tala. Iloiloga ma fautuaga a le ‘aufaitau Tusitala

...............................................................................

Ulutala

...............................................................................

Tagata faitau ............................................................................... Faitau mäe⁄ le tala ona fa⁄to¡ faatumu ai lea o le pepa lenei. Toe fa⁄fo‹ le tala i le tusitala ma fa⁄matala i ai manatu ua e fa⁄alia e tali ai fesili nei. 1. O le ä sou lagona i le tala? __________________________________________________ __________________________________________________ 2. O ä vaega o le tala olo› mana›mia ni isi fa⁄matalaga ina ia mälamalama atili ai le ⁄ufaitau? __________________________________________________ __________________________________________________ 3. E sologa lelei manatu o le tala? O lona uiga e feso›ta‹ lelei manatu ma faigofie ona mulimulita‹ le aufaitau i mea olo› fa⁄matala. __________________________________________________ __________________________________________________ 4. E ola ma mata⁄lia le amataga ma fa⁄osofia ai lou fia faitau i ai? O ä ni suiga e ono faia? __________________________________________________ __________________________________________________ 5. O aofia ma manino i le tala vaega nei: Fa⁄matalaga o le uiga o talatufi. Faamatalaga o ni vaega se tolu o le mamanu o talatufi ft: 䊑 Mea e tutupu i talatufi e aofia ai fete¤na‹ga. 䊑 Alagäfipu ua faapogai ma i le talatufi ma uiga. 䊑 Feso›ta‹ga i le fa⁄sämoa, i le talafaasolopito. 䊑 O ni fa⁄ta‹ta‹ga si‹ mai le tala. 䊑 Fa⁄matalaga o pinefa⁄mau.

26

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

6. E iai ni upu, fuaiupu, e ono suia ina ia atili maoti ma manino ma sa› le tala? __________________________________________________ __________________________________________________ 7. O manino: palakalafa. manatu ⁄utü o palakalafa. manatu e fa⁄lautele ai manatu ⁄utü. amataga. fa⁄ifiga? 8. O sa› sipelaga, kalama, fa⁄iloga?

Fa’atinoga 9

Ma- lamalama i tagata o le tala O tagata o se tala e mafai ona malamalama le aufa⁄logologo po o le aufaitau i ö latou uiga, talitonuga, fa⁄moemoega, manatu i ni isi o tulaga o le soifuaga mf. pe ¡ fa⁄logo iä latou upu e fai, ma amio e fa⁄tino i le va ma isi tagata, o manatu o isi tagata e fa⁄ali iä i latou, ma o latou lava mafaufauga ma lagona. O le galuega lenei e fesoasoani i le galuea‹ina atili o outou malamalama i tagata o le tala. 1. Filifili se tagata ⁄utü se tasi mai le tala. 2. Tusi se ata o le tagata ua e filifilia. Mafaufau i uiga fa⁄alia o le tagata i le tala, o lona va ma isi tagata, o ona manatu, talitonuga, o ona foliga, o lona fuaitino, o ana upu e fai, o ona mana›ga. Tusi i autafa o le ata upu uma po o ni fuaitau e fa⁄matalaina lea tagata. Ft.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

27

A UTALAGA 1

VAEA

APAULA agamalie

mauga

toa

sau⁄i

malosi

alofa

VAATAUSILI

TUAGANE O APAULA

taui ma sui

3. Galulue i ni vaega ta‹to⁄lua i le to⁄fä. 4. Filifili se tagata o le tala tou te fa⁄talanoaina. Filifili ni tulaga o le soifuaga i Sämoa fa⁄neionapo e fa⁄⁄utü i ai le tou faatalanoaga. Ft. soifua mälölöina, a›a›ga, tapua‹ga. O le ⁄uga o le faatalanoaga o le sa‹lia lea o manatu o tagata o le tala i uiga o le olaga i nei aso ft. Afai o Apaula, tou te fia iloa po o le ä sona manatu i fa⁄salaga olo› iai nei mo le fasioti tagata (fa⁄fetaui lea ma le tulaga na mafatia ai Apaula ona ua fasiotia si ana tama o Tuisavalalo). 28

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

5. Tapena ni a tou fesili se lima e fa⁄talanoa ai le tou tagata o le tala i matäfipu ⁄utü ua filifilia. Va⁄i pepa fesili ua avatu e fai ma fa⁄ta‹ta‹ga. O fesili e tatau ona faatatau i le soifuaga ineionapo ae ia fetaui ma mea na tutupu i le tagata o le tala olo› faatalanoa. 6. Tusi igoa o tagata o le tala i ni fasipepa ma tufi i se atigipusa. Fa⁄solo le pusa i ni isi o le vasega e se‹ pepa ai. Afai e te se‹ina le igoa o Vaea, o lona uiga o le¡ e taliina fesili faapei o oe o Vaea. E tatau la ona e mafaufau i le itu¡iga tagata e i ai Vaea, o ona talitonuga, o ana mea na fai, o lona va ma isi tagata, o le olaga i lena vaitau, ona e tali ai lea o fesili. Talanoaga ma VAEA

Talanoaga ma APAULA

Matäfipu filifilia:

Matäfipu filifilia:

1. O le ä sou lagona i le tulaga olo› i ai faigämälö a Fiti i lenei vaitau?

1. O le ä sou manatu i le fa⁄salaga o le soloatoa i le falepuipui mo le fasioti tagata olo› iai i aso nei?

2. E te lagolagoina le auina atu o tamaiti Sämoa fa⁄sikolasipi i Fiti? 3. O le ä sou manatu i femalagaaiga i le taimi nei i le va o Fiti ma Sämoa i vaalele? 4. E mafai ona e fa⁄matala le aso na tanu ai se ali‹ tusitala tafitafia i ou tumutumu mauga? 5. Na fa⁄pefea ona e iloa ua tupu le fa⁄lavelave i si ou atali‹? 6. Aiseä na tino leaga ai Va⁄tausili?

Talanoaga ma VAflTAUSILI Matäfipu ⁄utü:

2. O le ä sou manatu o ä ni auala e fö‹a ai fete¤na‹ga i totonu o ¡iga? 3. Na e fa⁄moemoeina e liu mauga si ou ali‹ o Vaea? 4. O le ä sou manatu i le tele o le mau fale ua fausia nei i luga o Vaea? 5. O le ä sau fautuaga mo se isi tama‹ta‹ e o› i ai le tulaga e pei o oe ma si au tama? 6. O ä ni ou lagona ina ua föa‹ oe e ou tuagane ia Vaea ina ia lavea‹ ai latou? 7. Sei fai lava sau tala pe tou te fealofani ma ou tuagane?

Talanoaga ma TUAGANE O APAULA Matäfipu ⁄utü:

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

29

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 10

Tusi se Tala Fa’atino 1. Filifili se va⁄iga se tasi mai le tala. Ft. o le feiloa‹ga a Apaula ma Vaea ina ua fo‹ mai; po o le fa⁄mavaega a Apaula ma Tuisavalalo ma le oti o Tuisavalalo; po o le taunufi o Apaula ma Va⁄tausili i tafatafa o le ana ma le alu o Vaatausili e moe ae fo‹ mai ua tama toa. 2. Galulue ta‹to⁄lua pe ta‹to⁄tolu fo‹. Tusi sa tou tala fa⁄tino e fa⁄alia ai le va⁄iga ua tou filifilia. Ia lë sili atu i le 2 ni itulau. Ia iai se amataga, ogatotonu, ma le fa⁄ifiga i le va⁄iga atoa. Ia manino taga e fai a ë iai, ma upu e fai. Fa⁄aogä la⁄saga olo› avatu ma le fa⁄ta‹ta‹ga e mulimuli ai i le tusiga o le tala fa⁄tino. La⁄saga 1 Faitau malamalama i le galuega: Filifili se va⁄iga se tasi mai le tala. Ft. o le feiloa‹ga a Apaula ma Vaea ina ua fo‹ mai; po o le fa⁄mavaega a Apaula ma Tuisavalalo ma le oti o Tuisavalalo; po o le taunufi o Apaula ma Va⁄tausili i tafatafa o le ana ma le alu o Vaatausili e moe fo‹ mai ua tama toa. Tusi sa tou tala fa⁄tino e fa⁄alia ai le va⁄iga ua tou filifilia. Ia lë sili atu i le 2 ni itulau. Ia iai se amataga, ogatotonu, ma le fa⁄ifiga i le va⁄iga atoa. Ia manino taga e fai a ë iai, ma upu e fai. Fa⁄aogä la⁄saga olo› avatu ma le fa⁄ta‹ta‹ga e mulimuli ai i le tusiga o le tala fa⁄tino. La⁄saga 2 Mafaufau ma talanoa le ⁄uala ole¡ fa⁄taunufi ai le tala fa⁄tino ft. e mafai ona fai o se tala malie, fa⁄faleaitu pe fa⁄ulaula ft. e sau i fafo Va⁄tausili ae maofa ai Apaula ma fa⁄pea “Oka, oka e, na e alu atu fo‹ o ¤ tamaitiiti a o lenä ua e tino ali‹”, po o le fo‹ mai o Va⁄tausili ae fa⁄pea Apaula “E le‹ taitai lava ona e mafaia tama Fiti toe alu e moe”. Pe fa⁄pea fo‹, “Oka na fa⁄pefea ona e ofi mai i fafo a o le ana ua matuä laitiiti tele?” E mafai fo‹ ona momoli mai o se va⁄iga i onaponei. E tatau ona mafaufau pe to⁄fia tagata ole¡ auai, ma foliga va⁄ia o le si›si›maga i lenä taimi. La⁄saga 3 Mafaufau i vaega e tolu: amataga, ogatotonu, fa⁄ifiga. O ä fa⁄sologa o tala e fai i le va⁄iga lenei e tasi mai le amataga, ogatotonu, fa⁄ifiga? O ai e tautala muamua, o ä taga e fai mf. La⁄saga 4 Tusi le tala fa⁄tino. O lona uiga fa⁄matala va⁄iga o laufanua e tatau ona iai i le taimi lea, tusi tautalaga a tagata olo› auai, tusi taga ma foliga e tatau ona iai. Mulimuli i le fa⁄va⁄ olo› avatu mo le tusiina o le tala fa⁄tino. O le fa⁄va⁄ lenei ua fa⁄aogä e so› se atunufi i le tusia o tala fa⁄tino, ata tifaga, po o ata vito.

30

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Fa’ava’a mo le tusiina o le talafa’atino Nofoaga olo› tupu ai le va⁄iga lenei

Numera o le Va⁄iga VAflIGA 1

TAFATAFA O LE ANA

Taimi o le aso TAUAFIAFI

O se eleele e i le itü i uta o le matäfaga ae fa⁄fesaga‹ ma le Fafä o Sauali‹ olo› tu mai i le sami latalata i le matafaga. E tele la⁄u olo› si›mia ai le nofoaga ua mälölö iai Apaula. Olo› va⁄ia le ana i le itü i uta ae lë mamao tele. Olo› tutü uma APAULA ma VAflTAUSILI ma olo› to le sela o APAULA. Matamata tetele ia igoa o tagata olo› i le va⁄iga

APAULA (foliga le lavä ma le lë mautonu) Matuä umi le ala se, a ta leaga i lë lavä. Po o fea ea e fäi i ai lenei sopo.

Tufitufi i totonu le tusiina o vaega tautala

Tusilima taga

(pa‹ atu i le tau⁄u o APAULA ma fa⁄malosi atu) Sau, ⁄ua e te popole – e lë tufimämäina le malolo o Tuisavalalo, olo› fa⁄tasi VAEA ma i täfia, ae sau se‹ e mälölö. Ou te faitiiti ifo i gauta e sa‹li sauali‹, aumai se malosi e lavea‹ lo ta puapuagä.

AMATAGA

VAflTAUSILI

Tusi i le ogatotonu le igoa o le tagata i luga tonu o ana tala

O APAULA ua tau feoloolo lona fa⁄noanoa, ma ua nofo ifo i lalo ma fa⁄mafolafola ni lauvao mo lona moega. O VAflTAUSILI ua savali aga‹ i uta.

OGATOTONU

Fa⁄uma e outou le tusiina o le vaega ogatotonu, ma le fa⁄ifiga.

FAflI‚GA

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

31

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 11

Fa’atino se Tala Fa’atino 1. Filifili tagata ole¡ fa⁄tinoina le tala. E tatau ona iai: –

se fa⁄tonu – e fa⁄tonutonuina tulaga ma le fa⁄tägaina o le tala.



tagata e va⁄ia mea e fa⁄tino ai le tala ft. o le teuga o le nofoaga olo› tupu ai le va⁄iga.



tagata o le tala.

2. Faitau mälamalama i le va⁄iga pei ona tusia i le Faatinoga 10. Fa⁄ta‹ta‹ ona fa⁄tino. 3. Aumai ni fautuaga mai le aumaimoa e fa⁄leleia ai.

Fa’atinoga 12

Toe tepa i tua Mo le faiä›ga A o tapenapena mamao atu tamaiti mo le Tausaga 12 i le Gagana Fa⁄mauina, e matuä täua tele le toe fa⁄fo‹ o tamaiti i galuega sa fa⁄iloa ai i le amataga mea ua latou iloa i le matäfipu ⁄utü o le autalaga lenei, ona fa⁄tusatusa lea i so latou iloa ina ua uma le autalaga. E täua mo lau susuga; e te silafia ai tulaga olo› lelei ma tulaga olo› mana›mia ni fa⁄lautelega. E täua mo tamaiti ina ia latou iloa mätau ma fa⁄tino tulaga e tatau ai mo le galuea‹ina o ö latou tomai. 1. Toe taga‹ i le pusa sa tou fa⁄tumuina i le amataga fa⁄pea: O tulaga ua iloa i le taimi nei i le matäfipu ⁄utü. ft. O ä ni mea ua tou iloa i le taimi nei i le tala lenei

O tulaga olo› fia iloa i le matäfipu ⁄utü. ft. O ä ni mea olo› tou fia iloa i le tala lenei?

O tulaga ua iloa ina ua mäe⁄ le a›a›ina o le ⁄utü O ä mea ua tou iloa?

Tusi ni ä tou fuiupu po o ni fuaiupu pe tusa ma le tolu i le lima.

Tusi ni ä tou fesili pe tusa ma le tolu i le lima.

Fa⁄tumu pe ¡ mäe⁄ ona a›a› le ⁄utü.

2. Tusi i lalo tali o ä tou fesili sa tusi i le pusa ogatotonu. Fa⁄tumu le pusa lona tolu e tafi mai ai mea ua e iloa i talatufi ina ua uma le autalaga lenei. 3. Toe fo‹ i le amataga o le autalaga i le vaega ua tafia o Fuafa⁄tatau o Fa⁄naunauga ia Ausia lea sa fa⁄tumu a o le‹ faia galuega o le autalaga. 32

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

4. Mafaufau i tulaga ua e iloa i le taimi nei. Fa⁄sa› le numera ua tutusa ma lou iloa i le taimi nei. O le ä le tulaga olo› mo›mia ona fa⁄lelei? 5. Galulue ta‹to⁄lua e fa⁄matala i le isi tulaga ua e ⁄usia, ma lou fa⁄moemoe i tulaga olo› mo›mia ona fa⁄lelei.

Fa’atinoga 13

O se fa’aopoopoga mo le iloiloaina o tomai ua ‘ausia O le talatufi lenei olo› avatu e fai ma fa⁄opoopoga. O le fa⁄moemoe e avea ma talatufi e sa‹li‹li ta‹to⁄tasi ai tamaiti i vaega ¤se¤se sa galuea‹ina i le autalaga e pei o le fatua‹ga o le talatufi, o alagafipu na fa⁄pogai mai ai, o nofoaga ma pine fa⁄mau ma aga o tala tufitufitaliga. O le ifiga o le galuega lenei e avea ma molimau i lou ⁄usia o fa⁄naunauga o le vaega lenei o le autalaga. 1. Faitau, mätau ma fa⁄matala tulaga nei. Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga mai le tala e fa⁄maonia ai ou manatu. Ao i le faiä›ga au tali. Vaega

Fa⁄matalaga ma fa⁄maoniga mai le tala

Nofoaga o le tala, pine fa⁄mau: Fa⁄sino i se fa⁄fanua. Taimi fluga o le tala Uiga o upu ma fuaitau olo› vase lalo Fa⁄sologa o le tala: e fia vaega, a o le ä le so›taga Tagata o le tala: - o ö latou fäiä – fa⁄ali i se ata fäiä - o ö latou uiga – tafi mai i ni fuaitau pupufi Gagana: Alagafipu, ma Muägagana na fa⁄pogai mai le tala: O uiga, ma fa⁄aogäga i au lava upu Fete¤na‹ga o i le tala Fa⁄matala: o ai olo› fa⁄matala? Ifiga o le tala

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

33

A UTALAGA 1

O le Tala: O le Toe Aso Na i Moamoa Tusia i le Sämoa Ne‹ Galo: Talatufi ma Tala o le Vavau a Sämoa Volume Two, Matagaluega Tupulaga, Ta⁄loga ma Aganuu: 121: 126. Sa fa⁄matalaina e Moe›no Kolio o Falefä; Tuimalätü Iose o Uafato, Fagaloa. Ua au tausagä tala o le fligofie i Sämoa ma ua lë mavae upu tufitufi taliga na fofoa mai le fligofie. Sa taulagi o le fa⁄gatama fa⁄tamatane ona sa iloilo ai ma tofo le lototetele ma le malolosi o taulele⁄ talavou o le atunufi i po anamua. E lë mavae pei se fugala⁄u upu ma muägagana na maua i lea ta⁄loga, ua totö ma maua⁄ i mafaufau ma fai ma teuteu e salani ai saunoaga ma fetalaiga. E lë se mea taumate sa to⁄tele tagata totoa ma le malolosi sa auai i lea ta⁄loga, peita‹, ua tafitafia lava ni taulele⁄ talavou e to⁄lua sa fa⁄täututü lo la malolosi. O Leatiogie, o le atali‹ o Fe¤pö o le nufi o Falefila, ma Salevaonono, o le nufi o Falefä, o ia o le alo o Leutelelë‹‹te. O le fligofie, fai mai ni isi o le isi ona fa⁄upuga o le Fea‹ga. E mafai la ona fa⁄pea se taofi o le fa⁄tau loto, fa⁄taua‹ totoa o ni tagata. E foliga tutusa finagalo fa⁄alia o ni isi o tamali‹ ma ponao› o le atunufi pei ona fa⁄iloaina i upu ¡mata o le ⁄utü. O le afio⁄ga o Falefä i Upolu sa avea ma laumua po o le malae na gasolo i ai tagata e maimoa i le fligofie. E tolu malae na iloilo ai le malolosi o taulele⁄ talavou, o Amouta, Amotai, ma Moamoa. O ia malae e i le afio⁄ga o Falefä. Sa fa⁄aogä le ululapalapa e fai ma ⁄ufipega, o le ulusü po o le vaega mamafa o le lapalapa o le launiu na gaosi ai ia ⁄uupega. E taumafai le isi toa e taia le isi tagata i le ululapalapa ua saunia lelei, ia tigaina pe malolo ai fo‹. O fea lava le vaega o le tino ole¡ saofia ai se osofa‹, ma lamalama masele ai ina ia matuä ogaoga se mafatiaga o se tasi. E lë faigofie la ona maua se manumälö pe ¡ tau⁄u tutusa se fea‹ga po o tagata ta⁄alo. Ma¤u fo‹ tomai o Sämoa anamuä na sailia ai le toa ma le malosi o se tasi. O le Amouta fa⁄pea e mamao i uta, soso› atu ai lea ma le malae o Amotai. O Moamoa, o le malae lea e saili ai lë ua mälö i se tauiviga o le fligofie. O le upu molimau a le ali‹ täua o Falefä, o Leutele lea, o tala a tua¡ ma ë ua mavae, e fa⁄tumulia ia Malae i tagata e maimoa. Sa gasolo i ai itü ¤se¤se o Upolu ma Savai‹ aemaise o le logologoä o tala o toa malolosi i le ta⁄loga. E lë tioa la ona gagana le atunufi i muägagana e uiga i le fa⁄gatama, “E sao mai le Amouta, ae tali le Amotai, fa‹ fo‹ o lea a› le toe aso na i Moamoa”. Sa iloa gatä po o ai o Leatiogie ma Salevaonono ole¡ mälö i le tauiviga, aemaise le fetä‹ga i le aso fa⁄ifi i le Malae o Moamoa. Fai mai, sa tau ia ali‹ talavou ma mälölö auä ua tau⁄u tutusa, o lona uiga ua tutusa le popoto i le ta⁄loga fa⁄pea le malolosi. O Salevaonono, o le toa o Ätua, le itü po o le vaega i sasa¤ o Upolu, a o Leatiogie mai le Tuamasaga. E lë taumate lava se va⁄iga ofoofogia o le fetauiga a taulele⁄ talavou pe ana fa⁄pea sa pu¤ina ni ata o lea fa⁄gatama. Ua taugagaifo le la, ua talagü le ⁄umaimoa, ua femusua‹ fo‹ gagana po o ai a manumälö a o ai fo‹ a malolo. Sa lagona e Leatiogie ua mämä le paå ia te ia o ta a 34

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Salevaonono, ma ua iloa ai, ua ¡mata ona vaivai lana paga. Sa fa⁄fuase‹ loa ona si‹ a¤ le ta tofifilu a Leatiogie, ua tuai fo‹ gaoioiga a le toa o Salevaonono. “Ua taia le ulu sa¤ le vae.” Talofa ua saga tulitatao pea ta malolosi a Leatiogie, ma ua tevateva Salevaonono ma palasi. Le tala ua lelea, ma ua logo atu le tapua‹ga a Fe¤pö. Ua mälö le tama i le toe aso nai Moamoa. Ua fa⁄alia le fiafia o le toea‹na ina ua patipati ona lima – “Ua patipati ta›to ai le Fe¤pö ae ta tagata Leatiogie.” O le malae ua tafia o Moamoa, o le ogatotonu lea o le nufi o Falefä e fa⁄feagai tonu lona itü i gatai ma le vai. O le vai lenei e iai le tala⁄ga na maua ai. O le matufipalapala o le ali‹täua o Falefä, le afioga ia Leutele po o Leutelelë‹‹te, na fai meaalofa mai ai le Tuimanu⁄ i ona po o le Vavau. O lea vai na fai ma lavea‹ mo ni taulele⁄ ua äfäina tele i le fa⁄agatama pe afai fo‹ ua matapogia, ma tau fa⁄ola ma fa⁄tofu i le vai. O le pogai lea na fa⁄igoa ai le vai o “Tafa⁄ola”, pe ¡ matuä ogaoga ona a⁄fia se tasi i le fetäa‹ga o lapalapa. E lë taumate sa iai ni isi fo‹ taulele⁄ totoa ma le malolosi na iloa le mata⁄lia i le fa⁄gatama. O ni isi itü o mau na folasia, a malosi lava se paga, e uma le Amouta, tutusa, aga‹ i le Amotai, na tusapau pea le malolosi. O le aso fa⁄ifi i Moamoa, na matuä va⁄ia le tau⁄u tutusa o toa. Toetoe a po le aso, ae va⁄ia loa le taia ma tautevateva ma ifi ai loa ma le fa⁄agatama mata‹na. Ma¤u le agaga su¤mälö loto tetele na sau ai le soifuaga o Sämoa. Upu ua tatou sapi ai: “O le toe aso nai Moamoa”.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

35

A UTALAGA 1

O le malae o Moamoa ma le vai o Tafa⁄ola olo› i le itü i tai.

O le vai o Tafa⁄ola. O ata na pu¤ina e Alan Male.

36

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 14

Tautalaga: o se isi o mau e iloiloina ai tomai ua ‘ausia 1. Tapena sau tautalaga e fa⁄matala ai le ta⁄loga o le fligofie. E 2 minute le umi o le tautalaga e fa⁄tino i luma o la tou vasega. 2. Fa⁄aogä le fa⁄va⁄ lea e tapena ai lau tautalaga. Fa⁄matala le uiga o le upu. Tafi mai le vaega o le gagana e iai ma ni isi upu e tupuga mai ai. Fa⁄matala lona fa⁄aogaga.

{

Folasaga

Manatu ⁄utü Fa⁄matala le täua o le upu i tu ma aga o le fa⁄sämoa.

Tino o le tautalaga

{

}

Fa⁄lautele lona fa⁄tinoga e aofia ai mea e fa⁄aogä. E fa⁄pefea ona mälö le tagata? E iai ni tulafono? O fea e fai ai? Aumai ni faatusatusaga ma ta⁄loga o nei aso. Tafi mai se fa⁄ta‹ta‹ga o se fa⁄tinoga o le ta⁄loga lenei ua täua tele i le gagana.

Aotelega

Täaofa‹ manatu ua folasia. Aumai ni ou manatu i se tulaga e o› i ai i le lumana‹, aumai ni fautuaga. Toe faaupu le manatu ⁄utü.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

37

A UTALAGA 1

3. Va⁄i i le Tusi 2 Tausaga 10 itulau 52–60 mo fautuaga ma fa⁄matalaga o le faia o tautalaga. 4. Tapena e le tou vaega tulaga lautogia ma ni aiaiga o le lelei o se tautalaga. Va⁄i i le Tusi 2 Tausaga 10 itulau 52–60. ft. Aotelega o le tautalaga 䊑

ola ma ¡noa manatu o le tautalaga.



talafeagai manatu uma i le ⁄utü.



sogasogä le atina¤ina o manatu.

Fa⁄vasegaga o le tautalaga 䊑

manino vaega o le tautalaga.



manino le fa⁄ta›toga o manatu ⁄utü.



malosi mau lagolago.



ma⁄ti le folasaga ma le fa⁄ifiga.

Aga a le failauga 䊑

feso›ta‹ taga ma manatu.



o le tu ma le va⁄i e . . .



e to⁄ i lana . . .



o le leo e . . .



e fetaui manavaga ma . . .

Sa› o le gagana 䊑 䊑 䊑

5. Va⁄i i tulaga lautogia. Fa⁄ta‹ta‹ ona fai lau tautalaga i se vaega o le vasega. 6. Fai lau tautalaga i luma o le vasega atoa. Ia aumai fo‹ ni fautuaga a le vasega i tulaga ua ⁄usia pe¡ taga‹ i aiaiga ua tapena. Mo le faiä›ga Afai e fa⁄aogä le galuega fa⁄tino o le tautalaga o se tasi o tulaga e togia mo tamaiti, e tatau ona fa⁄mä›ti tulaga lautogia ma aiaiga. Va⁄i i le itulau 64 Tusi 2 Tausaga 10. E tatau fo‹ ona vaevae togi i vaega ta‹tasi ft. A fa⁄pea e 20 togi o le tautalaga e mafai ona 5 togi o vaega ta‹tasi ona filifili lea pe fia togi ua ausia i vaega ta‹tasi ft.

38

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Vaega lautogia

Aofa‹ga Togi = 20

Aotelega o le tautalaga 䊑

ola ma ¡noa manatu o le tautalaga



talafeagai manatu uma i le ⁄utü



sogasogä le atina¤ina o manatu

/5

Fa⁄vasegaga o le tautalaga 䊑

manino vaega o le tautalaga



manino le fa⁄ta›toga o manatu ⁄utü



malosi mau lagolago



ma⁄ti le folasaga ma le fa⁄ifiga

/5

Aga a le failauga 䊑

feso›ta‹ taga ma manatu



o le tu ma le va⁄i e . . .



e to⁄ i lana . . .



o le leo e . . .



e fetaui manavaga ma . . .

/5

Sa› o le gagana 䊑

/5

䊑 䊑

Aofa‹ga

GAGANA SA MOA

/20

TAUSAGA 11 TUSI 1

39

A UTALAGA 1

Vaega 2 Fa’atinoga 1

Fa-gogo Ma-lamalama i fa-gogo 1. Talanoa ma sau paga. Lisi i lalo ni fägogo ua lua iloa, ma tafi mai ni vaega ua lua iloa i fägogo ft. o matäfipu ⁄utü, o tagata o le tala, fa⁄matala mf. 2. Faitau ma fa⁄talanoa e le vasega matäfipu olo› fa⁄matala i palakalafa o i lalo. 3. Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga o matäfipu ⁄utü mai ni fägogo ua iloa. 4. O ä ¤se¤sega o fägogo ma talatufi? 5. O le ä se täua o fägogo i le fa⁄sämoa? O fägogo o ni isi ia tala a Sämoa mai le vavau e fa⁄matala i po i totonu o ¡iga. O ni tala sa fai ma mea fiafia a tamaiti i po auä sa le‹ iai ni leitiö ma ni televise. A leai se masina mo ni ïgäve⁄, po o ni isi fo‹ ta⁄loga, ona tä›to›to lea i le po ma fa⁄logologo i fägogo a o fa⁄matala e se tagata matua. E mälie tele fägogo i le fa⁄logologo, o ni tala e ›a i le lalagaina o mea olo› tutupu ma le gagana. O le mamanuina o le fägogo ua alia‹ mai ai ni uiga masani. “O le tele o tala e ¡mata i se ulugali‹ ma la la fanau o i latou ia e ⁄utü i ai le tala; afai olo› täfia igoa o mätua e masani ona iai se feso›ta‹ga, pe e tutusa ö läfia igoa.” (Moyle, 1981:20). O se fa⁄ta‹ta‹ga o Ogäfau ma Tafitofau. O le fa⁄igoaina o fanau e iai fo‹ se feso›ta‹ga ft. Lauolefasa, Ogäfasa. O ni isi igoa e tai tutusa lava fa⁄pei o ni igoa masaga ft. Tuivalea, Tuiatamai, Papaiuta, Papaitai, Laupanini ma Laupanana. O tagata o tala e iai o latou mana fa⁄sauali‹. E femalagaa‹ i vasaloloa i o latou va⁄, pe fa⁄aogä fo‹ ö latou mana. E ta⁄tele fo‹ i fägogo manu e tautatala ma pepese. O le tele o fägogo e ⁄mata fa⁄pea “O le fägogo iä . . .,” po o le, “O lafi fägogo ia . . .”, po o le “O le ulugali‹ o Tafitofau ma Ogäfau”. Ona o tala sa tufitaliga, e fa⁄lagolago le mälie o fägogo i le susua o upu a le faifagogo, o lona leo, o le tagiina o le fägogo, ma le poto lea e fatua‹ le tala. O le tagi a le fägogo e fesoasoani tele i le agaga o le tala ma le mälie i le aufa⁄logologo. O le mälie o le fägogo e fa⁄pea ai le ⁄ufa⁄logologo ⁄ue!. i lea taimi ma lea taimi a o fai le fägogo. E iloa i le “⁄ue” olo› feala le ⁄ufa⁄logologo ma o se fa⁄malosi⁄u fo‹ lea i le faifagogo. A fa⁄tusatusa ma talatufi, e iai lava ni ¤se¤sega o fägogo. O le tagi a le fägogo ua lë maua lea i talatufi. O fägogo e lë fa⁄pito i se nofoaga pe manino fo‹ se nofoaga o patino i ai. E leai fo‹ la ni ona pine fa⁄mau. Ua lë › iai fo‹ ma ni alagäfipu po o ni muägagana e fa⁄pogai mai i fägogo. E lua fägogo olo› ⁄utü i ai le vaega lenei o le autalaga. O le fägogo muamua o se tala masani ae ua tusitusia. O le tala lea ia Tafitofau ma

40

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Ogäfau. O le fägogo lonalua ua täfia o Sina ma Tauveve. O se fägogo na pu¤ina ma tusitusia e pei lava ona fa⁄matala ai e le faifagogo. O le täua o lea faiga o le maua tonu o le agaga ma foliga o se tala tufitaliga auä a na tusitusi, ua lë maua ni isi o tulaga o le gagana tautala fa⁄matala e pei o le fai ma toe fai o upu pe¡ sasi, o le iai o fuaifipu e fa⁄aogä i le tautala ae lë sa› pe¡ tusitusi ft. .. “Fai atu loa Tigilau”, ae lë o le “Na fai atu loa Tigilau” po o le “Toe tagi lea o le tama”, ae lë o le “Ona toe tagi lea o le tama.” E täua le iai uma o fa⁄ta‹ta‹ga nei, o se fägogo ua tusitusia muamua, ma le fägogo sa fa⁄matala sa› lava ma tusia i lalo e pei ona fa⁄matalaina. E mafai ona auiliili le ¤se¤sega o tala tusitusia ma tala fa⁄matala tufisa› lava. E mafai fo‹ ona malamalama ai i le täua o le iai pea o ni fa⁄maumauga olo› tapu¤ina ma teu. 6. Tusi i lau ⁄pi ni pusa se lua ma lisi mai i ⁄utafa manatu ⁄utü i fägogo ma talatufi. Ia manino mai mea e tutusa ai ma mea e ¤se¤se ai. ft. tagata o le tala, nofoaga ma taimi, fatua‹ga, o le fa⁄matalaina, mf.

fägogo

Tulaga e tutusa ai

talatufi

7. Aiseä e täua ai le fa⁄matala o tala nei? Aiseä e täua ai le iai o ni fa⁄maumauga tusitusia? 8. O ä ni täua o talatufitufitaliga iä Sämoa?

Fa’atinoga 2

Fa-gogo 1:

O Tafitofau ma Oga-fau

1. Fa⁄logo a o fa⁄matala e le faiä›ga le fägogo. flua ne‹ galo ona fa⁄⁄ue a o fa⁄matala. Mätau po o ä aga fa⁄fägogo olo› maua i le fägogo lenei. 2. Fa⁄talanoa tali o fesili nei: a. O ä ni uiga täua e lua o le fa⁄sämoa olo› fa⁄manatu mai i le fägogo lenei? Fa⁄matala au‹li‹li ma aumai mau mai le tala e fa⁄maonia ai. e. O le faiva o tapua‹ga, o le ä sona fa⁄tinoga e Sina? i. Aga o fägogo. O ä aga fa⁄fägogo olo› aofia ai i le tala lenei? Aumai ni mau mai le tala e fa⁄maonia lou manatu. Tafi mai mea nei: - Tagata o le tala. O ai tagata o le tala ma o ä uiga o nei tagata e fetaui ma le itu¡iga tala lenei? ft. uiga o Sina, uiga o tama, uiga o Tui Lëtafu¤. O ä ni fa⁄tusa o iai? - Nofoaga o le tala ma taimi o le tala. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

41

A UTALAGA 1

- Mea e tutupu i le tala. O ä mea olo› tutupu i le tala e iloa ai o le fägogo? - Fete¤na‹ga. O fete¤na‹ga e masani ona iai o le fete¤na‹ga lea i le va o ni tagata o le tala, o fete¤na‹ga o le loto ma le mafaufau o le tagata lava ia, ma le fete¤na‹ga i le va o se tagata ma le lautele ft. o se nufi, atunufi. O ä ni fete¤na‹ga olo› i le tala? Fa⁄matala au‹li‹li. - Fa⁄sologa o le tala. A vaevae le tala i ni vaega se tolu: amataga, ogätotonu, ma le fa⁄ifiga, o fea e fai ai lau vaevaega ma aiseä fo‹? Tusi se ata e fa⁄ali ai vaega nei ma lo latou feso›ta‹ga. - Ifiga o le tala. O le ä sou lagona - na fa⁄matafi e le ifiga o le tala fete¤na‹ga sa iai i le tala? Aiseä? - Tagi a le fägogo. Fa⁄ta‹ta‹ ona tou tagi le fägogo. Tagi tama i le tagi a Tui, ae tali teine i le tagi a Sina. Fa⁄matala le täua o le ‘tagi’ i le fägogo. 3. Faitau le fägogo ma fa⁄mautü a tou tali. Tusi iä tou api. 4. O ä ni ese¤sega o le fägogo na fa⁄matala, ma le faitau i le fägogo ua tusia? Aumai ni manatu se lua pe tolu ma fa⁄matala lelei.Mafaufau i le amataga, o le faiga o fuaifipu i le gagana tusitusi ma le gagana tautala, mafaufau i le ‘leo’ o le tala, lagona ma le agaga ft. O fägogo o tala tufitaliga. E täua ona fa⁄logo iai. O le leo o le faifagogo e momoliina mai lagona ma agaga o le tala, e maua gofie fo‹ ia e le ⁄ufa⁄logologo pe¡ fa⁄logo nai lo le faitau. 5. Galulue i vaega ta‹to⁄ono i le valu. Filifili le faifagogo a le vaega. Fa⁄matala le fägogo ae fa⁄logologo isi ma fa⁄⁄ue. A tagi le fägogo, ia vaelua le tou vaega e tagi a Tui isi ae tagi a Sina isi. O le Fa-gogo ia Tafitofau ma Oga- fau Ua toe teuteuina mai le faamatalaina i le tusi “O Pese ma Solo” Matagaluega o A›ga i Sämoa. Sa i ai le ulugalii, o ö la suafa o Tafitofau ma Ogäfau, ma la la fanau e toaiva tama e igoa uma lava ia Tui, ae tasi pe lava lo lätou tuafafine, na o Sina. O se tamaitai sa matuä ⁄⁄ve tala i le susulu o lona lalelei. Ona o Sina o le ui‹ lava o le ¡iga, ma ua uiga ese lona lalelei, o lea na pele tasi ai o ia i ona mätua, aemaise lava Ogäfau lona tina, faapea foi nai ona tuagane. Sa avea ma galuega matua a nei tama le sailiili auala e faafiafia ai lenei tuafafine e toatasi. E pei lava o uiga mäsani o le aganuu a Sämoa, e faaaloalo ma ava tama i o lätou tuafafine. O a foi moomooga ma ni manaoga o Sina, e avea ia o ni tulafono e ao ina faataunuuina e nei tama o Tui ma Tui. Sa fai tägati⁄ a tama ma lo latou tuafafine. O le ta⁄loga lenei e iai lona pese: “Sau sau ti⁄ e! Sau togi ane ia! E iloga le ti⁄ e malie e na ona fifimalie.” 42

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Ta le ti⁄ a Sina, mua i tai. Ta le ti⁄ a Sina mua i uta. Toe ta le ti⁄ a Sina, mua i tai. O le taimi o tauga susua o a lätou tagati⁄, sa faafuase‹ ona avea ai le loto o Sina i se tasi taule⁄le⁄ lalelei na ia vaaia a o fai le taaloga, ma sa faananau ai lava ma öle atu i ona tuagane ina ia lätou aumaia lana gogosina, o lona manamea o lenei taulealea. O le mea lenei ua leva ona faatali i ai le ao a Tui o se manao tufisa› o Sina ia lätou faia, o lea na tonu ai loa ole¡ ö atu e saili mai lenei gogosina ua faananau i ai lo lätou tuafafine pele. Na apoapoa‹ lelei lava tama ia Sina e nofo lelei i le fale ma faatali mo lo lätou foi mai ma lana manamea, ae ⁄ua lava ne‹ pisa pe fonö i ö lätou igoa. Sa ioe Sina ole¡ na faia uma mea e pei ona faatonuina e Tui ma Tui, ae ona o lona lë to⁄ ona ua fiu e tatali ona tuagane, o lea na ¡mata ai loa ona taufonö o ia. Paga lea ua öe mai nei Tui Letafu¤ i le valaau a Sina! Atonu o le ala lea na poloa‹ taotao ai tama e aua nei valaau i o lätou igoa, ona olo› iai lenei sauai matafitia e igoa faatasi ma lätou. O se tülaga faigata ua oo i ai si teine aua ua sau nei le alii föliga uiga ese. O le ulu e totoso mai i tua lava ¡toa ma lava ⁄va uå tatapuvae. Tälofa i le matauti⁄ o lenei vaaiga! Na taufonö pea le teine a ua leai sona leo ona o le fefe. Na sesee mai lenei sau⁄i ma ⁄luga i le vae o Sina ma faatonu loa e seluselu lona ulu ma vä‹li, ae se‹ fai sana malologa. Ona nofo ai lea o si teine ma le gatete, a o moe pëpë lenei tagata auleaga i ona vae. Na foi mai uma le auuso, va⁄i o mea masei ona fetagisi lea faapea: Soufuna Sina, Soufuna Sina, Le tamafafine, o le feagaiga Na e tagi lau tane o le gogosina E te manamea i nai ana tipa Ifo vanu, ⁄¤ vanu, o au manu na fle ta alu ita, nei ta paå, ta lili⁄. O lo latou tuafafine ua tali mai: Sole Tui sau i le fale Sau i le fale a ta gagase Na ou valaau ia Tui ma Tui fle öe mai ai le tasi Tui, o Tuiletafu¤, le moe nei Le töfä i ofi vae nei Na auaua‹ mai le auuso ma toe sosola ae tufia Sina ona o le matafi ia Tui Letafu¤, vaganä lava si Tui aupito itiiti. O ia lea sa sili atu lona alofa ia Sina i lo lona fefe i le sau⁄i. O lea na talatala auaua‹ mai ai fuati lauulu o le alii ma tanoanoa i laau tetele i tafatafa o le fale, ⁄e la sosola loa ma lona tuafafine. E ala a¤ Tui Letafu¤ ua leai se Sina. Sa matuä ita tele lava ma tauoso solo. Oso i sasae ⁄e mafuli uma mai laau o sisifo, oso i sisifo, mäfulifuli mai laau o sasa¤, ma faaumatia ai lenei mea matafitia. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

43

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 3

Talafa’atino O le talafa⁄tino lenei ole¡ galulue ai le tou vasega atoa mo le tufifa⁄tasiga ae tofu vaega ma a latou galuega e tapena. Tusi ma fa⁄tino sa tou talafa⁄tino o le fägogo lenei e aofia ai ona vaega uma. Ia le sili atu i le 3 itulau. Va⁄i i le Laasaga 1–4 o le tala faatino ia Va⁄tausili ma Apaula mo se fesoasoani. 1. Fa⁄talanoa e le vasega atoa po o ä vaega o le tala, o ä va⁄iga i na vaega, o le ä le auala e fa⁄tino ai ft. o se tala pei ona iloa ai, tala fa⁄ulaula, tala fa⁄neionapo. 2. Vaevae le tou vasega i ni vaega ta‹to⁄ono. Tufa tofu le vaega o le tala. Ft. Vaega 1 o le tala, e nafa ma le vaega a Sione, Vaega 2, e nafa ma le Vaega a Leti. 3. Galulue vaega ta‹tasi e tapena le tusiina ma le fa⁄tinoina o la latou vaega. -

Muamua filifili pe fia va⁄iga ole¡ iai i lena vaega. Ina ia fa⁄faigofie, taumafai aua ne‹ sili atu i le 3, e lelei fo‹ pe ¡ na o le 2 ni va⁄iga.

-

Mafaufau i le ⁄mataga, ogatotonu, ma le ifiga o va⁄iga ta‹tasi. O ä fa⁄sologa o tala e fai i va⁄iga ta‹tasi mai le amataga, ogatotonu, fa⁄ifiga? O ai e tautala muamua, o ä taga e fai.

-

Tusi le tou talafa⁄tino. Mulimuli i le fa⁄va⁄ ua uma ona fa⁄aogä i le Vaega 1 o le Autalaga atoa.

4. Fa⁄tino, fa⁄ta‹ta‹ ma fa⁄tino i luma o se isi vaega po o le vasega atoa fo‹. 5. Fa⁄talanoa i vaega fa⁄tinoga sa fai. Aumai ni fautuaga mai le ⁄umaimoa mo le fa⁄leleia atili.

Fa’atinoga 4

Fa- gogo 2: O Sina ma Tauveve O le fägogo lenei olo› si‹ mai i le tusi “Fägogo” na tufifa⁄tasia e Richard Moyle. Ua fa⁄täuaina ona olo› tusi sa› lava pei ona fa⁄matala ai e le faifagogo o Taupaoga mai Sätaua Savai‹. E ui la ua tusitusia ae olo› mulimuli pea i foliga o le gagana tautala fa⁄matala tala. O le tagi a le fägogo olo› avatu fo‹ ma ona nota pei ona tapenaina e Richard Moyle. E ui e lë o tatou uma e nota, ae täua mo fa⁄maumauga ma ni isi fo‹ olo› mafai ona malamalama i nota. E tatau ona faamasani le faiä›ga i le fägogo muamua. 1. Tusi i luga o le laupapa le igoa o le Fägogo, igoa o tagata, nofoaga olo› täfia i le tala. 2. Fa⁄logo a o fa⁄matala e le faiä›ga le fägogo. Mätau aga e patino i fägogo olo› iai i le tala. ft. amataga, tagata o le tala, fatua‹ga o le tala, fete¤na‹ga, tagi, nofoaga.

44

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

‘O Sina ma Tauveve (Na fai mai e Taupaoga, Sa- taua) · le ulugäli‹; › lenei ulugäli‹ fia to⁄lua le fänau, › le teine matua › Tauveve, › lona lua, Sinäle¤¤mo. · Tauveve e ⁄uleaga ⁄› Sinäle¤¤mo e ⁄ulelei. Fai lea › tofiga a le ulugäli‹—› Tauveve ›le¡ alu e fai umu, › Sinäle¤¤mo e fa⁄mäepaepa. Ia, fia fa⁄pënä ona faia. Fa⁄logo loa Tigilau ‹ le ⁄⁄ve o tala o Sinäle¤¤mo; fai atu loa lea › Tigilau ‹ä Sävavau, Fa⁄e¤ le fua—›le¡ alu le aumoega ‹ le tama‹ta‹ e ⁄umai nei tala. Taunufi loa le ⁄umoega. ‚a iloa lä e Sinätauveve fia iai le ⁄umoega; alu ifo loa, tulia Sinäle¤¤mo e alu ‹ le umu ⁄e nofo ia i le fale. Ia, Sinäle¤¤mo fia tau mai le ⁄ute, vala⁄u mai, · le afi lea? Fai atu loa Sinätauveve, E leai. Alu ‹ le fale lale › pusa mai le afi. Alu loa lea ‹ le fale o le lo›matua, › lona afi › lo fia tafu. E lë iloa le teine se mea e tasi. Tago atu taupu¤ le mümü o le afi, mü le lima; se‹. Tago atu ‹ malala › lo› pupula mai, mü le lima; se‹. Fai atu si lo›matua, Fa⁄tali ä, sofi faia sau afi. Tago loa lea le lo›matua, fia fai le afi ta⁄pe. Tü atu loa lea le teine, alu. Alu atu le teine, tufi i luga o le tauveve (› le tauvela lea); ⁄e alu loa, moe. Va⁄i mai lea › Sinätauveve fia pusa atu le afi, ⁄e taunufi loa le aumoega. Alu loa le fe⁄u a Tigilau ‹ le tama‹ta‹ e alu ifo e fai le ⁄va. Ma le alu ifo, › le ⁄uleaga ia › le tama‹ta‹. la, › lä fia fa⁄lëtonu ia Tigilau, ⁄fia lë toe mafai se mea, leaga, fia masi‹ mai. fl› le fänau a Tigilau, › Tuivalea ma Tuiatamai, lae täfafao i gäfita; e tauane lä › moe lenei teine mänaia i le umu. Fa⁄pea loa lea › Tuivalea, Tamo¤ ä ‹ä Tigilau e fa⁄tali le va⁄—masalo › le tama‹ta‹ lenei na tätou ö mai ‹ ai. Ia, fima loa le ⁄va, fai atu a Tigilau ‹ä Tauveve, Tätou ö—› ›e e sau i le tafaoga. I, ö lea, fa⁄e¤ la va⁄, ⁄› lenei ä lae i gäfita nei tama. Vala⁄u atu Tigilau ‹ä Sävavau, ‚a ¡toa mai › tätou? Vala⁄u mai Sävavau, Toe ä › lau fänau e le‹ o› mai. fle momo¤ a¤ le tama, vala⁄u atu, Tigilau, fa⁄tali le va⁄—⁄i › le tama‹ta‹ lale na tätou ö mai ‹ ai; › lo› i gäfita. fle fai atu a Tauveve, Ali‹, fia matua‹ valea ia ali‹; ⁄i ä ole¡ ⁄umai le tama‹ta‹ fai umu. Ma le va⁄i atu o Tigilau ma Sävavau—okaoka, se tama‹ta‹ e lälelei tele. Ona ⁄vatu ä lea, fai atu a Tauveve, Fai ‹ ali‹ lae e ⁄ve loa lo lä teine ‹ le taumua. Ia, si teine fia ⁄ve ‹ le taumua ⁄fia alu le fuäva⁄. Taunufi atu loa ‹ Sävavau, fa⁄pea lea › Tauveve, Tigilau, fai ‹ ali‹ lae e ⁄ve lo lä teine ‹ se isi mea; ⁄ua le ⁄umaia ‹ ‹nei. Ona ⁄ve lea › le tama‹ta‹, tufi i le isi fale o Sävavau, ⁄fia ö mai tama fia fai sua a Tigilau ma Tauveve. · mea lelei fima fia fu¤ e nai tama ‹ le ⁄to, ⁄ve ‹ ¢ fia tausi le teine. Fai, fai lea, fia to⁄lua le fänau a Tauveve. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

45

A UTALAGA 1

Ona o› loa lea ‹ le isi aso, afiafi pö, fa⁄pea atu lea a Tigilau, Ia, Tauveve, fa⁄tali atu ma si a tä fänau, sofi alu ‹ le fono o Sävavau—fia sau nei le täla‹ga. Ia, alu loa a Tigilau, e leai se fono ⁄fia alu e moe ‹ä Sinäle¤¤mo. Fai, fai lea, fia tele lava pö › aga‹ pea le ali‹; ma‹ loa le tama‹ta‹. Ona iloa loa lea e Tauveve, fai atu loa, flve ia lenä tama‹ta‹ ‹ se mea; ⁄ua le tufi mai i lenä pitonufi. Ia, › le tama‹ta‹ fia ⁄ve ‹ uta, fia ö ma le fänau a Tigilau, › Tuivalea ma Tuiatamai, e tö ai le fale. Ia, ona nonofo ai lea i ‹nä, fia tausi ai ä e nei tama. Fänau loa le tama‹ta‹, › le tama. Ona nonofo, nonofo lea, a¤ loa le tama ‹ le lä⁄u › tü i lumäfale o le fale o le tama‹ta‹. Va⁄i loa mai ‹ taia nei fia iloa mai e le tama le sami. Alu ifo loa lea ‹ lalo, fai atu, Sina, va⁄i ›e—talu lava ona ta ola mai, na› otaota mea⁄i nei; ae lata mai le sami, ⁄› lae fia ou alu ou te utu sami. Fai atu lea › Sina, Sole, Åä ›e e fasia e tamaiti. Leai, sofi alu. Fai atu lea › le tama, · ai sofi igoa? Fai atu loa lona tinä, E le‹ iai sou igoa. Ia, fia ¤ iloa lofi igoa? · ai? · Lemaluosämoa. Oi! Va⁄i ‹ ë—fai igoa lelei! Ia, momo¤ loa le tama ma le tauluasami; alu atu, tumu mapuna tamaiti i malae, ⁄e lae ä fai le saofa‹ga a Tigilau ma Sävavau. Fo‹ loa mai le tama ma le tauluasami, sau ä, fasi filifili ä le fänau a Tauveve la, lauë tamaiti ⁄e momo¤ le tama. Vala⁄u mai Tigilau, Sole, › le a le mea tou te pisa ai ma Sävavau? Vala⁄u atu › tamaiti, · lau fänau fia fasi e le tama lae e momo¤ atu. Åa ¤ vala⁄u e sau ma sona va⁄ tou te tufi va⁄; ¡ muli le va⁄ o le tagata, ia, fia mü le fuaga. Ia, lae vala⁄u atu ⁄e momo¤ ä le tamaitiiti. Alu atu loa, fai mai si ona tinä, ‚a ¤ sau, sole? ‚a ou sau, ⁄e vala⁄u mai tamaiti ou te alu atu ma sofi va⁄. Ia, fia ä lä? Mea nä na ou fai atu; fea le mea ›le¡ maua ai Tuivalea ma Tuiatamai se va⁄? Ia, se‹ ¤ alu lä ‹ ai. Alu loa la, fai atu, Tuivalea ma Tuiatamai, ö ‹nä ⁄umai sofi va⁄ mau te tufi va⁄ ai ma tamaiti o le nufi. Ö loa lea › nei tama fia ⁄umai le papa. Fai atu lea › le tama, · le ä lenä mea? · lou va⁄ lea. Ĥ! Ia, ou te alu atu e ula mai tamaiti. Alu! E te o› atu loa, tufi ‹ lalo lätou va⁄ ⁄e tuli va⁄ lou va⁄. Ia, alu atu loa, alu atu, tumu ä i tamaiti › fa⁄sua va⁄ i le matäfaga; ia, ma fia ula mai tamaiti ‹ ai. Fai atu loa lea › le tama, Åa tufi ‹ lalo o tou va⁄. Tufi loa va⁄ o tamaiti, felelei; ⁄e tufi atu loa le papa a le tama, ia, alu lava, alu lava, fia mua. Ia, liliu mai fo‹ le tama, fasi fo‹ le fänau a Tauveve. Ia, tamaiti fia lauë a¤ i gäfita, ⁄e ›te atu fo‹ Tigilau. Ia, vala⁄u atu fo‹. 46

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

· le tama lale momo¤ atu fia na fasi lau fänau. Åa vala⁄u e sau ma sana moa. Ia, alu a¤ fo‹ loa le tama, fia fiafia fo‹ si ona tinä, fai atu, ‚a ou mälö, ⁄e fai mai e ⁄vatu safi moa. Ia, toe alu fo‹ lea ‹ä Tuivalea ma Tuiatamai, ona ö lea fia pu¤ mai le ti›tala; ⁄umai loa lenei ti›tala fia ⁄umai i le atigipüpü. Fai atu lea › le tama, Ĥ! Se‹—na› mea ou te mä ai. ·le¡ fa⁄fefea ona ou alu ma lenä mea? Alu! Se‹ va⁄va⁄i ‹ se ma⁄ e togi ‹ ai le atigipüpü ‹a ta¤, ona oso atu loa lea › le ti›tala, tatogi moa. fl ¤ alu atu, tufi ‹ lalo moa. Ia, alu atu fo‹ le tama, fia tumu mai tamaiti ma a lätou moa. Fai atu loa le tama, Åa tufi fima ‹ lalo a ›utou moa, ⁄fia ula mai ‹ le atigipüpü. Togi loa e le tama le atigipüpü ‹ le ma⁄, ta¤ lua; oso atu loa le ti›tala, tatogi fima ä mata o moa. Ia, fia ta›to ai solo moa, momo¤ loa le tama ‹ uta. Fa⁄pea loa lea › Sävavau, Pagä. Fai po› le tama lava a ai lenei fia matua‹ leva ona säusäunoa ‹ le alo o lo tätou ali‹. Masalo e sili ona ⁄⁄mi le tagata e ana lenei tama. Alu atu loa le tama ‹ uta, fai atu, Sina, ›le¡ ¤ fa⁄tali atu, ⁄ ›le¡ ofi se‹ ofi asia lo tä ¡iga. Ia, alu loa le tama ⁄e alu a¤ loa le ¡miga o Sinäle¤¤mo ‹ uta a Sävavau ma Tigilau. Ia, ⁄va¤ loa lea—› le tama‹ta‹ fia taualuga ai le fale o Tigilau ma Tauveve. Ia, timuia, läina, sautia i le pö, ma le lë ai o lenei tama‹ta‹. fle lä fia nofonofo ä le tama‹ta‹ ma fa⁄sagasaga ‹ le mea na alu ai lana tama. Ona va⁄i atu loa lea › le tama‹ta‹, fia sau le va⁄ o si ana tama. Ia, ona sau, sau, sau, sau, sau ä, ⁄› lenei Tauveve—oi, fia na› le oso, fia ata fa⁄maela, fia fa⁄ulaula ‹ luga. Ia, sau, sau ä loa le va⁄ o le tama, taunufi loa mai ‹ le matäfaga. Va⁄i mai—si ona tinä lea lë tauluga ai i le fale. Nofo loa le va⁄ o le tama. (Ia, › le fägogo ›le¡ tagi.) Fa⁄logo atu Sävavau—· le tama‹ta‹ lea na ö ‹ ai. Fa⁄pea loa lea, Tigilau, tälofa. flumai le tama‹ta‹ ‹ lalo—e tafivalea ›e. · lea › le tama‹ta‹ lë na tätou ö ‹ ai. fl› lä fia fa⁄saga ia Tauveve, fia fa⁄fe¤i lana fänau ‹na ‹a ⁄ua ne‹ lagona le tagi lenä, sau mai lugä. Ia, ›te mai le ali‹, Fa⁄tali. E te lë iloa › lea fa⁄logologo ‹ tagi a le tama‹ta‹; ⁄e fa⁄pisa › le ä tamaiti? Ia, ona toe tagi fo‹ loa le tama‹ta‹; › le tagi ä lenä. Ia, fima loa, ⁄ve ifo loa ‹ lalo le tama‹ta‹, ⁄ve loa ‹ le fale › iai Tigilau ma Sävavau. Va⁄i mai le tama, › lä fia ⁄ve ‹ lalo lona tinä. Ia, tüta loa mai le va⁄ o le tama. §mata mai le apitägalu le fola mai o töga ma siapo, › savali mai ai le tama se‹a tau mai ä ‹ le faitot⁄ › nofo ai Sina. Tü loa lea › le tama ma fai atu, Tigilau, › le saga lenä o Sina ‹ä Sävavau, ⁄› le pua⁄ lea, ‹a fa⁄vave se mea e ⁄ve ‹ ai. Ia, ona fa⁄o› loa lea › le fa⁄lavelave ‹ä Tauveve, ⁄fia fa⁄tasi Tigilau ma Sinäle¤¤mo ma la lä tama › Lemaluosämoa. Ia, fia fima mai ai ma le fägogo. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

47

A UTALAGA 1

3. Tali fesili nei: a. O ä ni uiga täua o le fa⁄sämoa olo› tafi mai e le fägogo lenei? ft. i le va o ali‹ ma tamaita‹, fanau ma matua, aganufi o feiloa‹ga, va o ali‹ ma lo latou nufi, sailiga o se faletua o le ali‹, tautua, nafa o tamaiti, faasalaga, o le saga mf. e. O le ä le aumoega? O ä mea e ave ai? O ai e aumoe? O ai e aumoe i ai? i. O fea na sau ai le aumoega olo› i le tala? O le ä le fa⁄fitauli na o› i le aumoega ae o le ä le aogä o le fa⁄fitauli lenei i le fatua‹ga o le tala? o. O ä ni talitonuga e feso›ta‹ ai le tala (tulaga e tutusa ma ¤se¤se ai) ma talitonuga fa⁄kerisano? u. Na iloa e le tama o Lemaluosämoa o Tigilau lona tämä? Aumai ni mau e lagolagoina lou manatu. f. Aiseä na fai mai ai le tinä i lana tama “Oi! Va⁄i i ™___fai igoa lelei! g. Fa⁄matala i ni fuaiupu se tolu le va o Sinäle¤¤mo ma lana tama o Lemalusämoa. Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga e fa⁄maonia ai ou manatu. l. O fea e iai le ¡iga na alu le tama e asi? Aiseä na alu ai e asi? Na fa⁄pefea ona iloa e le tama le mea e alu i ai ae na ola i 48

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Savavau? m. E te talitonu e itulua le tama o Lemalusämoa? Aiseä? n. O le ä le fäiä a Tuivalea ma Tuiatamai ma Lemalusämoa? O le ä se sao o tama nei i le tala? p. O ai olo› fa⁄matala le tala? E fa⁄pefea ona e iloa? s. O le taualuga o le fale o ai olo› iai Sinäle¤¤mo? E fa⁄pefea ona e iloa? t. O le tagi a le fägogo e fa⁄pea: Tigilau ia fa⁄fofoga Savavau ‹a outou lagona. La ta pu le Leoleofonoga. O lo ta va⁄ le Tu‹tu‹atoga. La ta moa le Vinivasaloloa. Se‹ tafi atu ma igoa. O la ta tama o Lemaluosämoa. A › ita nei o Sinäle¤¤momaivaiotagaloa. Po o i falega ea le pua⁄ o Tauvevemoeloa. Va⁄i i le tusiga o upu i lalo o nota. Taumafai e tagi le fägogo. v.

O le ä sou manatu i le ifiga na o› iai Tauveve? Fa⁄lautele i ni fa⁄ta‹ta‹ga lou manatu.

v.

Fa⁄matala i ni fuaiupu se tolu le ⁄uga o le tala lenei.

4. Tusi sau fa⁄apogaleveleve e aotele i ai vaega ese¤se o le tala ma o latou feso›ta‹ga. Tusi uiga o tagata o le tala i tafatafa o ö latou igoa. ft. Tigilau

Tagata o le tala

Nofoaga ma taimi o le tala

fete¤na‹ga

O Sina ma Tauveve

Sinäle¤¤mo

Lemaluosämoa

ulavale

Fa’atinoga 5

ali‹ o Savavau

toa

Au’ili’ili le fa-gogo ua tusia 1. Faitau ma fa⁄tino le fägogo. Va⁄i i le fägogo ua tusia. Filifili po o ai tagata e avea ma fa⁄matala, Sinäle¤¤mo, Sinätauveve, Tigilau, Tuiatamai, Tuivalea, Tagata o Savavau, Lemaluosämoa, fa⁄tonu o le talafaatino. 2. Faitau muamua e fa⁄masani tagata iä latou vaega ma leo. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

49

A UTALAGA 1

3. Talatalanoa i va⁄iga ma taga. Fa⁄ta‹ta‹ ona fa⁄täga. 4. Iloilo le tusiga o le gagana tautala. O ä ni foliga e iloa ai o le gagana tautala fa⁄matala tala lea ua tusia i lalo? O ä ¤se¤sega ma le gagana tusitusi? Va⁄i i le kalama o fuaifipu, le sipelaga o upu, faiga o fuaiupu, ft. o le toe fai lea o upu ft. “Fai, fai lea ua to⁄lua le fanau a Tauveve”, “ia alu loa a Tigilau”. Fa⁄tumu pusa ia. Gagana tautala

Gagana tusitusi

⁄va¤

Fa’atinoga 6

ave a¤

Sa’ili’iliga pu’upu’u 1. Galulue i ni vaega ta‹to⁄fä e fa⁄taunufi galuega nei. 2. Sa‹li‹li taito⁄tasi la tou vaega ina ia maua mai se fägogo se tasi a le tagata ia. Fesili i ë matutua o le tou ¡iga. Sa‹li‹li i ni tusi olo› maua i le tou ä›ga po o le faletusi o tau lalata i le tou ä›ga. Faitau pe fa⁄logo lelei ina ia e iloa lau fägogo. 3. Galulue fa⁄tasi la tou vaega e tali fesili nei. a. E iai ni tulaga olo› taga tutusa ai fägogo uma nei ta‹tasi ua tou filifilia? e. O ä talitonuga olo› fa⁄alia i nei fägogo? i. O ä manatu po o lagona olo› fa⁄alia i nei fägogo e uiga i le si›si›maga, meaola, ma tagata? o. O ä ni aogä o nei tala mo tagata e talitonu i ai? 4. Aumai se aotelega a le tou vaega i se pepa lapo⁄ e mafai ona fa⁄pipi‹ i le puipui o le tou potu. 5. Fa⁄matala le tou pepa i le vasega.

50

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 7

Vaiaso o Fa-gogo O fägogo ua lë to⁄tele ni isi o la outou tupulaga e iloa. E lë gata i lea, ua to⁄tele fo‹ ni isi o tagata matutua latou te le› mautinoa. Peita‹ o fägogo e täua tele ona o isi ia o fa⁄maumauga o talitonuga ma aga o tala tufitufitaliga fa⁄leaganufi. E mana›mia ni avanoa e fa⁄lauiloa ai fägogo i isi tamaiti. Ia fa⁄iloa iä i latou o fägogo e täua i le fa⁄leaganufi, i le galueai‹na o tomai o le mafaufau ma le faitautusi. E lë gata i lea o fägogo o ni tala e mälie tele i le fa⁄logo. O galuega olo› i le fa⁄tinoga lenei e fa⁄moemoe e fa⁄lauiloa ai fägogo ma fa⁄tauänauina tamaiti o le a›ga, faiä›ga, ma le lautele ina ia fa⁄matala, fa⁄logo, faitau ma talatalanoa i fägogo. Vaiaso o Fägogo Ia fuafua ma fa⁄taunufi se vaiaso o fägogo mo le a›ga atoa e aofia ai ma faiä›ga uma. O ni isi nei o galuega fa⁄tino e mafai ona fa⁄taunuu i lea vaiaso. 1. O lea vaiaso e mafai ona fa⁄aogä le 20 minute muamua lava o aso ta‹tasi e fa⁄logo ai tamaiti o vasega uma lava i se fägogo. O lona uiga po o le ä lava le matäfipu muamua o lea aso, o le matäfipu fo‹ lenä e fa⁄logologo ai tamaiti i se fägogo. E lë fa⁄lagolago i le matäfipu o le Gagana Sämoa a o matäfipu uma olo› ¡mata ai aso ta‹tasi e tatau ona fa⁄taunufiina ma o le faiä›ga fo‹ o le matäfipu lena e faamatalaina. 2. Tauvaga fa⁄matalaina o fägogo a le Tausaga 11. Filifili e tamaiti se fägogo latou te fa⁄matalaina i tamaiti o le Tausaga 10. Filifili tamaiti i le fägogo na lelei le fa⁄matalaina e tusa ai ma ni aiaiga sa fa⁄ta⁄titia. 3. Savali a tagata o fägogo i le fa⁄ifiga o le vaiaso o fägogo. Filifili tamaiti o le Tausaga 11 i se tagata po o se manu fo‹ mai se fägogo ole¡ latou teteu ai. Ft. E mafai ona teteu o Sinäle¤¤mo, po o Vaea, Apaula, Laupanini, Tuiatamai. E tatau ona sauni le tamaitiiti latou e fa⁄lauiloa lona tagata ma le fägogo e iai i se tautalaga pufipufi lava. Ia alu se solo e savavali uma ai tagata o tala pei ona teteu ai tamaiti ft. O le tufifa⁄tasiga o le a›ga. E manaia fo‹ ae iai ni fa⁄iloga mo le pito i sili ona onomea, po o le pito sili ona talitonuina mf. 4. Tapena ni pepa fa⁄salalau e fa⁄lauiloa ai la tou vaiaso o fägogo i le a›ga ma le nufi. O le fa⁄moemoe e fa⁄lauiloa ai le täua o fägogo ma ia fa⁄osofia ai le lautele ina ia toe fafagu mai le fa⁄aogäina o fägogo o ni tala e fa⁄logologo pe faitau i ai, pe fa⁄matala fo‹ iä latou fanau po o isi tamaiti. Fa⁄aogä se pepa telë (30cm x 60cm). Fa⁄aogä ni ata talafeagai ft. O ni va⁄iga mai se fägogo. O ni fa⁄upuga fa⁄tauanau ina ia fiafia tamaiti ma le lautele o matua ma nufi e ⁄uai i la tou vaiaso o fägogo. Fa⁄aogä le tulafono o le vaetolu pei ona iai i le Tusi 3 Tausaga 10.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

51

A UTALAGA 1

Vaega 3

Pese O le vaega lenei o le Gagana Fa⁄mauina olo› fa⁄aogä ai se Tala Moni ua lagi fa⁄pese i le faiga o le siapo Sämoa e fa⁄aoga ai lua⁄, o atigifigota, ›¤, totua, i¤, lama, ›⁄, masoä, tata, fipeti, ma⁄, (taotao ta‹namu), tänoa vai, mf. Fa⁄logo a o lagi le pese. Matau upu, fa⁄leoga, uiga.

Fa’atinoga 1

Faitau le pese: Siapo Tusi le ⁄utü o fuaiupu ta‹tasi i pusa. Siapo 1 2 3 4 5 6 7 8 9

52

Teine Sämoa ua väväö “Ua galo le faiga o le siapo!” Sau ia e aumai se maunu E totö i lalö, i lalö Le u⁄ ua ola tupu sa› i lugä Tago ane loa inä sasala Sae la ia ma fofo¤ le pafi ia mamä Mua mua ia, mua ö Mua ia mua ö

10 11 12 13 14 15 16 17 18

Sau ia le tausala e, sau ia le tausala e Sauni mai lau fäiga Sii mai lau papa faatü i ou luma Ma le ⁄ufäiga tufi mai i ou tafatafa flumai le tutua ma au i¤ e lua O le i¤ molemole ma le i¤ tälatala Ma se tänoa vai e fufui ai ou lima Tuu u⁄ i totonu ne‹ te‹ ua malivaoä Mua mua ia, mua ö (x 2)

19 20 21 22 23 24 25 26 27

Ua ⁄ta mai le tama i afi galuega Lafo mai le u⁄ i luga o le papa Aumai loa le ⁄si e vavalu muamua A o le pae e faalauteleina O le faalaulelei e faamolemole ai Aumai ma le ta e faamatütü ai le vai Faataatia le u⁄ i luga o le tutua Sasa ia malü ⁄ve loa e lelega Faamafolafola tatao loa i ni maa GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

28 29 30

Ave e faalä ia mago manaia Aumai loa e puni Ae sauni le ™leiga

31 32 33 34 35 36 37 38 39

fluë le mafine Le mafine ⁄ua le te‹ Ae faataatia mai le fipeti Nofo mai i lalo Fofola muamua le lafialalo Olo i le masoä faapipii le lafialuga Lülü le ¤le ma le lama Se ipupopo e tuu ai o le ›⁄ Fufui ai o le tata, elei ia manaia

40 41 42 43

Silasila la ia i mamanu o le fipeti ua iloga A fa laupapa o le siapo lena o le vala A vali i loa o le siapo lena o le taloa A ¤se¤se lanu ua taua o le siapo mamanu

44 45 46 47 48 49

Sämoa ia manatua O ta lä¤i mai anamua O lau u⁄ lava ma siapo Sa lavalava e ö ta mätua O le ala lea o lofi sau se‹ faamanatu atu O lä¤i o Sämoa e lë ⁄vea le mamalu

Atiina a¤ o Tua¤le¤le:

Poto Tuufaasolo o le Siapo

O le tua¤le¤le lea mai anamua o tagata Sämoa, e tuufaasolo mai lea tupulaga i lea tupulaga. O se tasi lea o faiva alofilima o tama‹ta‹ Sämoa. O le siapo o le oloa Sämoa. E lë gata o lavalava a o ona aogä e tele i faafiafiaga, taaloga ma aganuu. O aso anamua, sa leai se gagana tusitusi, ae sa avea pese, solo, sula ma tala faamatala, sa faamaugagana ai le “POTO TUUFAASOLO O TAGATA SÄMOA” i ona tua¤le¤le.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

53

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 2

Galuega ‘Amata Galulue ta‹to⁄lima: Fai le siata a le vaega e faailoa mai ai Tua¤le¤le Tuufaasolo. Faata‹ta‹ga: 1. Tua¤ le¤ le Tuufaasolo

§iga

Nufi

Atunuu

Siapo







Åetoga







Fala







Tagata Faatino

§iga

Nufi

Matai, taulele⁄

-



2. Tua¤le¤le Tuufaasolo o Taaloga

Taulafoga

3. Tua¤ le¤ le o Taumafa Faausi

54

GAGANA SA MOA

Tagata

§iga

Nufi

Taulele⁄

-



TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 3

Vaogagana o le Siapo O le pese i le siapo e fa⁄tatau i le fa⁄taunufiina o se galuega. E ui la o le fätuga o le pese, ae olo› iai matäfipu e tatau i le faiga o se galuega. E täua lo outou mälamalama i le mamanu o le pese, fa⁄pea matäfipu olo› aofia ai. O le faiga o se galuega, o se fa⁄ta‹ta‹ga o le su‹ina o se ula, faiga o se fale, taga o le tatau, faiga o se kuka mf. e tutusa uma lava i matäfipu e tatau ona aofia pe ¡ fa⁄matala. E tatau ona tafi mai mea e mana›mia ma mea faigaluega; e tatau ona fa⁄matala le fa⁄sologa o le faiga; e tatau ona iai ni fa⁄matalaga i tulaga e mata‹tuina ma fa⁄eteete i ai. 1. Fa⁄logo a o lagi e le faiä›ga le pese pe fa⁄logo fo‹ i se pese ua pu¤ina. Mätau fa⁄lëoga o fipu. Fa⁄tumu le siata e fa⁄iloa ai mea e fa⁄aogä i le faiga o le siapo, ma le fa⁄sologa o lona faiga. Tafi mai ni isi fa⁄matalaga o iai.

Faiga o le siapo Mea e fa⁄ aogä

Fa⁄ sologa o le faiga o le siapo 1 2 3 4 5 6 O ni isi fa⁄ matalaga o iai

2. Galulue i vaega ta‹to⁄lima. 3. Faitau faasolosolo le pese i fuaiupu. 4. Tofu le vaega ma le fuaiupu o le pese. 5. Lisi i se pepa upu fou. 6. Talanoa i uiga ma faauigaga. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

55

A UTALAGA 1

7. Faitau leo tele e se toatasi le fuaiupu ae mafaufau le vaega i le uiga. 8. Tusi se siata o upu ma uiga. 9. Tuufaatasi vaega mo fetüfä‹ga ma se fa⁄opoopoga a le faiä›ga. Faata‹ta‹ga: Fuaiupu 1 Upu Fou

Uiga

Väväö Siapo Maunu U⁄ Sasala Sae Fofo¤ Pafi

Fa’atinoga 4

Fa’asologa o le faiga o le siapo 1. Galulue pea i vaega ta‹to⁄lima. Fa⁄tino galuega olo› avatu i lalo. Galuega 1:

Fa’amatala le faasologa o le faiga o le siapo

Fa⁄aogä le siata e pei ona avatu i le Fa⁄tinoga 2. Fa⁄uma e outou le fa⁄sologa mai le pese ¡toa. Faiga o le siapo Mea e fa⁄aogä

Fa⁄ sologa o le faiga o le siapo

Lau⁄ , fäiga . . .

1. Sasala . . . 2. Sae . . . 3. Fofo¤ . . . 4. Fa⁄ tü (le papa) . . . 5. 6.

56

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Galuega 2: Fesili ma Faataatia se manatu ‘autu1. Tapena ni a tou fesili se lima mo le faiä›ga ma isi vaega o le vasega. Fa⁄ta‹ta‹ga: a. Ou te fia malamalama i le gaosiga o le siapo i tulaga nei: E fa⁄pefea ona faatino? - sasalaga o le u⁄. - saega. - fofoega. e. O le upeti o ai e saunia, a o ä fo‹ mamanu e iai? i. O ä mamanu ua iloga i se upeti ua täfia o ni mamanu a Sämoa? 2. Fa⁄pipi‹ a tou fesili i le puipui o lo tou potu. Fa⁄ta⁄milo la tou savali i fesili uma mai vaega ta‹tasi. Fa⁄vasega matäfipu olo› aofia i fesili i ni vaega tetele. O se fa⁄ta‹ta‹ga o ni vaega e ono alia¤ mai i fesili o: le upeti, o mea e fa⁄aogä, o le fa⁄sologa o le faiga, o ni upu e le› manino ai. 3. Ia tofu le vaega ma le itu¡iga fesili olo› fia maua tali. Ia sa‹li‹li le vaega latou i se aso se tasi (ft. fesiligia ¡iga po o ni isi matutua mo se fa⁄malamalamaga), mo tali o ä latou fesili ma aumai fo‹ ni fa⁄ta‹ta‹ga pe ¡ maua. 4. Fetufaa‹ le vasega atoa iä latou tali na maua. Ia aumai se fa⁄opoopoga a le faiä›ga.

Fa’atinoga 5

Fa’atino le Faiga o le siapo E faigofie ona malamalama pe ¡ va⁄i ma fa⁄tino. Sa‹li mai se tagata ua agava⁄ i le faiga o le siapo e fa⁄sino le faiga o le siapo ma fa⁄tino e tamaiti. A lë o lea, aumai meafaigaluega ma ni siapo ua uma ona fai e fa⁄va⁄i i ai tamaiti.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

57

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 6

Au’ili’ili ma tulitatao le fa- tuga o le pese O le pese lenei ua aliali ai le tele o aafiaga o tagata Sämoa aemaise le itupä o tinä, atoa ma le olaga faasämoa. Ua aafia tele foi le aganuu. Galulue i vaega ta‹to⁄fä. Talatalanoa i tali o fesili nei. Fa⁄maumau mo fetufaa‹ga a le vasega atoa. 1. Va⁄i i le pese atoa i ona fuaiupu ta‹tasi e 6. Tafi mai le ⁄utü o fuaiupu ta‹tasi. 2. O le ä le mafuaaga autü na fatu ai le pese? Faamatala.Tusi ni au fuaiupu se tolu aumai ni au fa⁄maoniga mai le pese. 3. Aiseä ua galo ai? O le ä ua na suia le siapo? 4. O le ä se vaituliaitu a tamaitai ua mafua ai ona lë faia lea galuega? 5. O le ä la le ⁄umea a tamaitai ina ua galo le galuega? 6. Va⁄i i laina muamua po o le lua fo‹, fua‹upu 1 e o› i le 4, ma le 6. O le ä le täua o laina ia i le agaga o le pese? ft. Teine Sämoa ua väväö Ua galo le faiga o le siapo Sau ia le tausala e, sau ia le tausala e Ua ⁄ta mai le tama i afi galuega Auë le mafine Le mafine ⁄ua le te‹ Sämoa ia manatua 7. O le ä le feso›ta‹ga o laina muamua e lua o le pese ma le fuaiupu mulimuli o le pese? 8. O le ä se faamatalaga, fesootaiga ma faauigaga o faaiuga o le fuaiupu 1 ma le 2? 9. O le ä le eseesega o le galuega faalaulelei a Ioane le Papatiso ma le faalaulelei le u⁄ i luga o le papa e le atigifigota? 10. Tafi mai suinauna olo› fa⁄aogä i fuaiupu ta‹tasi o le pese. O ä ni suiga o suinauna a o fa⁄solo le pese e o› i le ifiga? Na ¡mata le pese olo› fa⁄sino pea o tama‹ta‹ ae suia i le fuaiupu mulimuli. O le ä se feso›ta‹ga o suinauna o le fuaifipu mulimuli ma le agaga o le pese? 11. O aso anamua o le gaosiga o le siapo sa na› tamaitai. Aisea? 12. O aso nei, ua galulue faatasi le tane ma le fafine. Aisea? 13. Pe tatau ona faitauina le siapo o se tasi o tamaoaiga a Sämoa? Aisea? 14. O ä täua o le pese? O ä vaega e le› manino e tatau ona faamanino? 15. O ä mamanu o le siapo? O ä fesootaiga ma le ola ma le oti? 16. E iai ni isi igoa o le siapo? Tafi mai. 17. O ä ni isi vaogagana o le siapo?

58

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 7

Aga a le fatupese O aga a le fatupese, e pei foi o aga a le tusitala po o le tusisolo. Peita‹, o le solo e leai sona fati na› pä¢ faaleo pe¡ faitau, a o le solo ua fai lona fati, o le pese. O le mea moni, e lë mafai e le solo ona pese ae mafai e le pese ona solo. 1. Toe fa⁄logo i le lagiina o le pese. Mätau fa⁄leöga ma pä¢. O le ä se feso›ta‹ga o upu, fati o le pese, pä¢ ma le agaga o le pese? 2. Tafi mai ni fuaitau fa⁄tauanau olo› i le pese, o ai olo› fa⁄tatau i ai? 3. O le ä le aogä o le fa⁄aogäina o le laina ‘Mua ia mua o’ i le pese? 4. Usu e outou le pese.

Fa’atinoga 8

Fa’atinoga o le pese Pe ¡ iai se avanoa, va⁄va⁄i i le fa⁄tinoga o le pese e le ⁄u siva a faiä›ga. Fai ni o tou manatu i le feso›ta‹ga o taga, fati, ma le uiga o le pese.

Fa’atinoga 9

Faa’ese’esega ma faatusatusaga E täua ona iloa le ¤se¤sega ma mea e tutusa ai gaoioiga o le siapo. 1. Galulue ta‹to⁄fä. 2. Faatusatusa ma faa¤se¤se: -

papa ma le fipeti.

-

i¤ molemole ma le i¤ talatala.

-

pae ma le ta.

-

lafialalo ma le lafialuga.

-

¤le ma le lama.

-

vala ma le taloa.

-

taloa ma le siapo mamanu.

-

›⁄ ma le tata.

3. Tufifaatasi le vasega ma fetufaä‹ a tou tali.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

59

A UTALAGA 1

Fa’atinoga 10

Galuega Toe Fafau 1. Galulue ta‹to⁄ono. 2. Faamatala i se palakalafa i au lava upu fesootaiga, faauigaga, ma faaaogaga o fa⁄upuga nei: - ua ⁄ta mai le tama (fuaiupu 3). - Auë le mafine! - O lä¤i o Sämoa e lë ⁄vea le mamalu. Faata‹ta‹ga:

Ua ⁄ta mai le tama

Fa’atinoga 11

Fesootaiga

Faauigaga

O le fesootaiga o le tama ma le teine, o le upu ta ona o le galuega oloo faatino le fäiga.

(i) O le ⁄ ta pei oloo fai mai, ‘Mä lö gälue po o faapea foi, E ¤ se lou teine lelei! Amuia oe!’ (ii) O le ⁄ ta a le tagata e mäl ie i lana vaai lima atamamai o le teine i le gaosiga o le siapo.

Aotelega E täua ona tatou iloa ona faamatala po o le ä le tusi po o le tala. O le tuufaatasiga o manatu ⁄utü o se tusi po o se tala, o le aotelega le mea lena. Ole¡ fesoasoani tele le aotelega i o tatou manatunatuga, tatou te manatua ai tusitusiga na tatou faitau ai. 1. Galulue i vaega e tolu. Tuufaatasi le vasega Fetüfaä‹ Aotele mai vaega nei o le fäiga. a. Vaega 1:

Sasala e oo i le faalä

e. Vaega 2:

Puni (Elesi)

i. Vaega 3:

Tutusi

2. Galulue pea i vaega e tolu. Talanoa i matäfipu nei. a. O ai e faatinoina le fäiga? e. A leai se papa fafai mo‹, e mafai ona sui i se papa lë lofi, a o le ä le mea a lë maua, e lë mafai ona fai se siapo? Aisea? i. E mafai ona fai le tata i le aloipulu? § lë maua, ona sui lea i se fasi ta⁄fi? Aiseä? o. O lea ua faatau siapo Sämoa i papalagi. O le ä se tau o se siapo ua iai nei? 60

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

u. O le ä se upu a tusia i siapo faatau i fafo, oloo ona tala‹a le igoa Sämoa i lea vaega o le lalolagi ma lana ›loa? 3. Toe taga‹ tasi lava i le IMA ma faatutumu vaisua e tolu muamua.

Mea ua iloa

Mana› fia iloa

O le siapo e fai E faapefea ona mai i le u⁄ faatino vaega ta‹tasi?

Fa’atinoga 12

Mea ua a› a› ina O maunu e totö. A sasa› ma lelei, ona sasala lea mo le faiga o le siapo.

Galuega Fa’aopoopo mo ni Fa’alautelega Matuafifi O le faauluuluga lea o le falelalaga. O ia e faalogo tasi i ai le ⁄use¤papa po o teine o le falelalaga. Na te ta‹ta‹a soo se fuafuaga o le falelalaga. O ia o le faiä›ga i teine e le‹ masani i lalagaga o ietoga ma aga o falelalaga. Na te faasino, faataitai ma faatonu fatua‹ga o ie faato¡ ¡mata, ma fifiu alafou, aemaise o le faiga o fausa nei lavelave le ietoga. O le isi ana nafa, o le fuaina o le umi ma le lautele o le mea e lalaga a le teine i le vaiaso po o le masina. A lë mae⁄, ua sala. O le matuafifi, ua matua i ai le tuu o lalagaga o ietoga. Ua iä te ia le poto ma le mafaufau o lea tua¤le¤le tuufasolo. O le ä le matuafifi? faiä›ga

faauluuluga

Matuafifi

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

61

A UTALAGA 1

Faiga o le Galuega A tapena le falelalaga ia iai ni ¤u¤u ma ni ma⁄ ma ni ⁄pa⁄u ¡vi‹vi‹ e totosi ai laufala. A ¡mata le ietoga, oomi ia momosi le matalalaga ma lalaga pea sei lava, ona aga lea o le umi ma pupuni. Noase‹ ia mau fausa ma a tatala se‹ faavave nei lavelave. E fuapeni le galuega o le vaiaso po o le masina auä e fuafua i le fa⁄lelegäpepe. Faatusatusa galuega o le siapo ma le ietoga Faatutumu vaisua o le ata o i lalo

Falelalaga (ietoga)

Fäiga (Siapo)

1 E fai i . . . . . . . .

........

2 O tagata galulue o . . . . . . . .

........

Meafaigaluega 3 ........ ........

Meafaigaluega ........ ........

4 Taimi e faatino ai . . . . . . . .

Umi e fai ai . . . . . . . .

O ä aganuu e fa⁄aogä ai siapo ma ietoga? Aganuu Ta‹gäsua

Siapo

Ietoga





Ta⁄lolo Umusaga Faaulufalega Saofa‹ Lä¤i Faafiafiaga fl¡miga o le Tufuga

62

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 1

Aogä o le siapo 1. Galulue tama, galulue teine. 2. Faaopoopo pea täua oloo i le siapo ae le› faaalia i le fa⁄⁄upogaleveleve. 3. Tuufaatasi mo fetufa‹ga.

ieafu

Ufiufi ai le laulau (tusitusi)

SIAPO

ufilaulau (sua)

ie lavalava

Siapo ma le aganufi 1. Galulue ta‹to⁄fa. 2. Tusi sa outou palakalafa se tasi e faamatala mai ai o outou manatu. 3. Tuufaatasi mo fetufaä‹ga: 1. O le ä se täua o le siapo oloo faamatalaina e le faaupuga lea “O le si›si›maga o le ola”. 2. O le ä le fesoota‹ga o le siapo ma le faasämoa o le liutöfaga. 3. O ä vaega o le faaipoipoga faasämoa e fa⁄aogä tele ai siapo? 4. O ä suiga o faaaogaga o siapo ua mafuli i ai le atunuu i aso nei? 5. O fasi lau⁄, o tautua lelei ma aogä i le faatufugaga o tägäva⁄ ma faugäva⁄. O ä? Aiseä?

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

63

Autalaga 2:

SA’ILI’ILIGA - A LA FUA MA FA’ANAUNAUGA IA ‘AUSIA

Ala- fua

Fa’anaunauga ia ‘Ausia E tatau ona mafai e tamaiti ona: Fa⁄maumau matäfipu täua ma ö latou faalautetelega mai folasaga a faiä›ga, tautalaga a ni mälö aloä‹a, seminä:

FAflMAUMAUGA MA FETUFAÄÅGA

Fa⁄ta⁄tia se äta o se su¤su¤ga e fia faia, faatino ma tusia se lipoti: ft. faia o fesili, äoäo mai o faamatalaga, fa⁄aogäina o mau mai tagata, mau tusitusia, ma ata pu¤ e molimauina ai manatu ⁄utü, tuu faatasia o tapenaga uma i se lipoti; Folasia ifiga o ni su¤su¤ga sa faia i se matäfipu i ni faaupuga logolelei e talafeagai ma ë o faalogologo ft. seminä, lipoti; Fa⁄ali ni manatu i matäfipu talanoaina ma ia aumai ni mau e lagolago ai manatu. Ia mafai foi ona tali fuaitau atu i manatu fa⁄alia ma manino ni faamaoniga e te¤na ai pe lagolago i se mau. Ia fausia ma fa⁄aogä faaupuga logolelei ma logomälie e talafeagai ma e o faalogologo. Faamatala ia latou lava upu ⁄utü o matäfipu olo› i faamaumauga fa⁄äta eseese ft: faaïloïlo, faafanua, siäta, kalafi mf.; Fä‹fa‹ mai matäfipu olo› moomia i ni su¤su¤ga mai tusitusiga talafeagai;

64

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 2

Mo le faiä›ga Ua mäe⁄ ona auiliili vaega ta‹tasi o le sa‹li‹liga i le faasolo mai i le amataga ma lona fuafuaina e o› atu i le lipoti. O le Tusi 3 a le Tausaga 9, ma le Tusi 3 a le Tausaga 10 olo› fa⁄matala ai le faiga o le sa‹li‹liga fa⁄tasi ma ni fa⁄ta‹ta‹ga o sa‹li‹liga ma lipoti sa faia e le a›ga a Leifiifi. Afai e le‹ fa⁄aogäina e tamaiti le Tusi 3 Tausaga 10 a le Gagana Sämoa, ua tatau ona tou toe fo‹ i ai a o le‹ faia le autalaga lenei mo ni fa⁄matalaga au‹li‹li i le faia o sa‹li‹liga e ui olo› toe fa⁄manatu ni isi o vaega i le autalaga lenei. Upu §mata O le fa⁄naunauga ⁄utü o le faia o sa‹li‹liga e tamaiti o le atina¤ lea o ö latou tomai i le aoao o mau ma fa⁄matalaga, ma iloa au‹li‹li ma fa⁄vasega mau, fefulisa‹, fetufina‹ mau ¤se¤se ma iloa fa⁄upu manatu aotele i ni uiga o alia¤ mai. O le fa⁄tumutumuga o ia tomai uma o le galuea‹ina o mafaufau loloto o tamaiti ma ia mafai e i latou ona fa⁄aogä ä latou lava upu e fafau ai se tufifa⁄tasiga o ifiga o sa‹li‹liga. Ua tele lipoti a tamaiti olo› fai i le Tausaga 12 ma le 13 ua mafuli ina si‹ sa› mai lava i tusi sa faitau ai ae ua lë lalagaina e tamaiti mau ¤se¤se i sa latou lava mamanu. O le kopi po o le si‹ sa› o mau fa⁄pea ua lë o galuea‹ina ai le mafaufau. E mafai ona fa⁄ata fa⁄pea le si‹ sa› mai o mau e aunoa ma se fa⁄vasegaga ma se au‹li‹liga o ia mau ina ia tali fesili na fa⁄ta‹mua i sa‹liga o ia mau. Mau ¤se¤se i se matäfipu

si‹ sa› po o le kopi Ua leai se fa⁄opoopoga i le galuea‹ina o le mafaufau

Lipoti o le sa‹li‹liga

O le tulaga olo› fia maua i le faia o sa‹li‹liga, o le galuea‹ina lea o le mafaufau i ni tulaga loloto ma mafai ai ona fausia ni manatu i se matäfipu. O lona uiga e lë gata ua fa⁄opoopo ni mea ua iloa, ae ua suia le va⁄iga i se matäfipu i ni tulaga e fa⁄pupula atili ai le mafaufau. E mafai ona fa⁄ata fa⁄pea: Sa‹li‹liga

Mau ¤se¤se i se matäfipu

aoao fa⁄matalaga, fefulisa‹ fa⁄vasega, fetufina‹ fa⁄matalaga, au‹li‹li tulaga ua alia¤ mai, fausia manatu ma aotele

Täaofa‹ i se lipoti o le sa‹li‹liga

GALUEAÅINAO LE MAFAUFAU

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

65

A UTALAGA 2

Sa‹li‹liga: Tagata Tafitafia O le sa‹li‹liga i le tagata tafitafia e fai lava si ¤se¤se teisi ma su¤su¤ga sa faia i le Tausaga 9 ma le Tausaga 10. O ia sa‹li‹liga sa ⁄uga i ni matäfipu olo› fia maua ni fa⁄pupulaga atili i tulaga olo› iai le fa⁄tinoaina, ft. O le iloa e tamaiti fa⁄aogä fa⁄iloga o le Gagana Sämoa ma o latou manatu i lea tulaga, po o tulaga olo› iai fa⁄malositino a tamaiti o le vasega. O lona uiga o ni sa‹li‹liga na afua mai i ni fa⁄fitauli o iai le matäfipu ⁄utü, ft. o le iloa e tamaiti o fa⁄iloga, ma olo› sa‹li‹li toto⁄ lava mau e fa⁄maonia ai le tulaga tonu o iai. E aofia ai le va⁄i i ni mafua⁄ga, ma ni fautuaga. O le sa‹li‹liga i le tagata tafitafia ua lë ⁄uga i se fa⁄fitäuli ma ni ona mafua⁄ga, po o ni fofö o le fa⁄fitauli, ae ua ⁄uga i se tagata e to⁄tasi. Ua tai tutusa lea ma le galuega o lo› i le Tusi 2 Tausaga 9 Autalaga 2: Fa⁄matala se tagata Iloga. Ua aofia i le sa‹li‹liga o le tagata tafitafia matäfipu e pei o le tala⁄ga o le soifuaga, o ni matäfaioi, o ni tofiga, uiga fa⁄alia, matäti⁄ ua tafitafia ai mf. Ona o le ¤se¤se o matäfipu ⁄utü o sa‹li‹liga, ole¡ iai fo‹ sina ¤se¤sega o lipoti. Olo› avatu se ata o le fa⁄sologa o le lipoti o le sa‹li‹liga lenei. E ui ina ¤se¤se matäfipu ⁄utü o sa‹li‹liga, ae taga tutusa uma i fa⁄sitepu e tatau ona uia e fa⁄tino ai, ua aofia ai le 1) fa⁄ta⁄tia o se fuafuaga mo le fa⁄tinoina o le sa‹li‹liga, (2) aoao o fa⁄matalaga ma mau, (3) auiliili, feaofa‹, fefulisa‹ ma fa⁄vasega mau i ni ata ua alia‹ mai, (4) täaofa‹ manatu i ni ata tetele ua tula‹ mai, (5) tufifa⁄tasi i se lipoti ata tetele ua alia‹ mai ma molimau ¤se¤se e fausia ma fa⁄maonia ai manatu i le ⁄uga o le sa‹li‹liga. E mafai fo‹ ona aofia ai ma se lipoti tufisa›.

66

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 2

Sa‹li‹liga: Tagata Tafitafia PEPA O GALUEGA Fa⁄naunauga ia Ausia –



– –

Fa⁄ta⁄tia se ata o se su¤su¤ga e fia faia, faatino ma tusia se lipoti: ft. faia o fesili, aoao mai o faamatalaga, fa⁄aogäina o mau mai tagata, mau tusitusia, ma ata pu¤ e molimauina ai manatu ⁄utü, tuufaatasia o tapenaga uma i se lipoti; Faamatala i ä latou lava upu ⁄utü o matäfipu olo› i faamaumauga fa⁄äta eseese ft: faaïloilo, faafanua, siäta, kalafi mf.; Fä‹fa‹ mai matäfipu olo› moomia i ni su¤su¤ga mai tusitusiga talafeagai; Folasia ifiga o ni su¤su¤ga sa faia i se matäfipu i ni faaupuga logolelei e talafeagai ma ë o faalogologo ft. seminä, lipoti.

Galuega fa⁄tino Filifili se tagata tafitafia se tasi mai le lisi. Fai sau sa‹li‹liga i lea tagata ma ia fa⁄matala le ifiga o lau sa‹li‹liga i se lipoti e le silia ma le 300 upu po o le 3 ni itulau. E 3 vaiaso le taimi fa⁄tulagaina mo le faia o sa‹li‹liga. Ia manino i lau lipoti vaega nei e talafeagai ma le soifuaga o lea tagata: i. Tala⁄ga o lona soifua: tausaga na fanau ai, mätua, nufi, atunufi. ii. O ona foliga va⁄ia ma uiga – fuaitino, foliga va⁄ia, uiga faaalia i le va ma isi. iii. O tulaga fa⁄lea›a›ga. iv. O ni matäti⁄ ua tafitafia ai. v. O ona talitonuga ma lagona, o fa⁄moemoega. vi. O ni tofiga. vii. O manatu o isi tagata ia te ia. viii. O ni fete¤na‹ga po o ni fa⁄fitäuli sa feagai ma ia. ix. O sou manatu i le mafai e lea tagata ona soifua i onaponei pe¡ tufi atu lea i ona uiga fa⁄alia ma ana matäti⁄. Ia folasia le ifiga o lau su¤su¤ga i se seminä mo se 5 minute i le tou vasega. Fa⁄aogä fa⁄sitepu olo› avatu i le itulau ua täfia ‘Faalautelega o Galuega’ olo› soso› mai e fesoasoani i lau sa‹li‹liga. Lisi: – Leatiogie. – Tusitala Ropati Sitivenisone. – Tuna ma Fata. – Lauaki. – flpafila. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

67

A UTALAGA 2

Fa⁄lautelega o Galuega FA’ALAUTELEGA O GALUEGA Tulaga e tatau ona fa⁄taunufi 1. E tatau ona lua pe tolu ni molimau e aumai ai au fa⁄matalaga. Ia iai ni molimau mai fa⁄maumauga tusitusia, ma molimau tufisa› mai i se tagata na e fa⁄talanoaina. 2. Ia fa⁄iloa upu si‹ i auala e tatau ai. ft. Afai ua tusia i lalo ni upu, fuaiupu po o manatu mai se tusi po o se isi fo‹, e tatau ona fa⁄iloa i auala ua masani ai, i le vaega tonu olo› fa⁄aogä ai. 3. Ia fa⁄iloa i se lisi i le fa⁄ifiga o le lipoti igoa o tusi na fa⁄aogä ma tagata sa fa⁄talanoaina ft mo le lisiina o tusi sa fa⁄aogä Tausaga na lolomi ai O le na tusia /saunia le tusi*

Igoa o le tusi

Matagaluega o Autalavou, Ta⁄loga ma Aganufi 1997 Sämoa Ne‹ Galo: Talatufi ma Tala o le Vavau a Sämoa Volume 2, Sämoa: Pacific Printers & Publisher Ltd. Nofoaga na lolomi ai Kamupänï na lolomia * A fa⁄pea o se tagata e to⁄tasi, tusi muamua le fa⁄ifi. Ia ao i lou faiä›ga mea nei: 1. O le fuafuaga mo lau sa‹li‹liga. Ia aofia i le fuafuaga mea nei: – ⁄utü. – fesili ta‹mua. – lisi o molimau. – auala e aoao ai mau: tusi ma tagata e fa⁄talanoa. – faapolokalameina o taimi. 2. Tusiga Muamua o le lipoti. 3. Iloiloga ma fautuaga a le ⁄ufaitau (va⁄i i le pepa olo› mulimuli mai). 4. Tusiga Fa⁄ifi. Tulaga e lautogia Va⁄i i le pepa olo› avatu.

68

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 2

Tulaga lautogia O tulaga nei e lautogia o le lipoti o le sa‹li‹liga i se tagata tafitafia ma ö latou aiaiga. Lipoti o le Sa’ili’iliga: Tagata Ta’uta’ua TULAGA LAUTOGIA Igoa

.......................................................................................

Ulutala

.......................................................................................

Aotelega o le tusitusiga: 䊑 ola ma ¡noa manatu o le tusitusiga. 䊑 talafeagai manatu uma i le ⁄utü. 䊑 sogasogä le atina¤ina o manatu. Fa⁄vasegaga: 䊑 manino vaega e patino i le itua‹ga tusitusiga lenei ft. fa⁄matalaga o le soifuaga, tulaga ua iloga ai, matäti⁄ ua ⁄usia, uiga fa⁄alia. 䊑 manino le fa⁄ta›toga o manatu ⁄utü. 䊑 malosi mau lagolago. 䊑 ma⁄ti le folasaga ma le fa⁄ifiga. Feso›ta‹ga o manatu: 䊑 manino manatu ⁄utü o palakalafa ma le fa⁄lautelega. 䊑 sologa lelei o manatu o le tala i le manino o le feso›ta‹ga o vaega. 䊑 ua mafai ona fefulisa‹ ma fetufina‹ mau ¤se¤se ma fa⁄matala i ana lava upu le ⁄utü po o le aotelega o ia manatu. Aga a le tusitala: 䊑 ma⁄ti, loloto ma talafeagai fipu o fa⁄aogä. 䊑 fa⁄aogä fuaiupu eseese. Sa› o le gagana: 䊑 sa› le fa⁄aogaga o le gagana i le sipelaga o upu, kalama, fa⁄aogaga o fa⁄iloga. 䊑 sa iloilo ma toe teuteu le tusitusiga. Tapenaga: 䊑 lelei le folasaga o le galuega tusitusi. 䊑 sogasogä iloiloga ma teuteuga. 䊑 olo› fa⁄iloa ë na maua ai mau i auala taualoa. 䊑 sainia e le tagata sa faitauina. 䊑 iai mau o tapenaga i vaega ta‹tasi. Malosi⁄ga o le tusitala

GAGANA SA MOA

Ia fa⁄leleia atili

TAUSAGA 11 TUSI 1

69

A UTALAGA 2

Galuega o Sa‹li‹liga: Tagata Tafitafia

Fa’atinoga 1

Tepa i tua 1. Fa⁄talanoa e le vasega atoa fesili nei. 2. O ä sai‹li‹liga sa tou fa⁄tinoa i le Tausaga 10? 3. Na fa⁄pefea ona fa⁄tino? O ä la⁄saga sa uia? 4. Na fa⁄pefea ona tufifa⁄tasi ifiga o la tou sa‹li‹liga? 5. Sa tou fa⁄aogäina le Autalaga “Sa‹li‹liga” olo› i le Tusi 3 Tausaga 10?

Fa’atinoga 2

Faamasani i vaega o le sa’ili’iliga 1. Faamasani i la⁄saga o le sa‹li‹liga. O le fa⁄tinoina o se sa‹li‹liga ua aofia ai tomai i le (1) fa⁄ta⁄tia o se fuafuaga mo le fa⁄tinoina o le sa‹li‹liga, (2) aoao o fa⁄matalaga ma mau, (3) auiliili, feaofa‹, fefulisa‹ ma fa⁄vasega mau i ni ata ua alia‹ mai, (4) täaofa‹ manatu i ni ata tetele ua tula‹ mai, (5) tufifa⁄tasi i se lipoti ata tetele ua alia‹ mai ma molimau ¤se¤se e fausia ai manatu i le ⁄uga o le sa‹li‹liga. E mafai fo‹ aofia ai ma se lipoti tufisa›. a. Va⁄i i le ata o le sa‹li‹liga a o faamatala e le faiä›ga.Tusi ni faamatalaga faaopoopo i lau ata. O väega o le sai‹li‹ga e mafai ona fa⁄ata fa⁄pea:

1. Fuafuaga ma fa⁄taimuaga

Iloilo ma toe manatu i le fa⁄tinoga

Fa⁄tinoga o se sa‹li‹liga

5. Tufifa⁄tasi ifiga i se lipoti

4. Täaofa‹ manatu ma ata ua älia‹ mai i mau

70

2. Aoao ma fa⁄maumau fa⁄matalaga

GAGANA SA MOA

3. Au‹li‹li ma fa⁄vasega mau

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 2

Fa’atinoga 3

Faatino le La’asaga 1 Fuafuaga ma fa’ata’imuaga 1. Fa⁄tino le La⁄saga 1 i tulaga nei: a. filifili se ⁄utü po o le tagata tafitafia. e. faataatia fesili ta‹mua. i. tapena auala e aoao ai mau. o. faapolokalame taimi. I.

Filifili se ‘autuE iai tulaga e tatau ona manatunatu i ai pe ¡ filifili le tagata tafitafia e patino i ai lau sa‹li‹liga. ft. (1) O se tagata olo› e fia sa‹li‹lia, (2) O se tagata e faigofie ona e maua ni molimau i ai, (3) O se tagata e fou i lau fa⁄logo o lea ua e fia iloa ni isi fa⁄matalaga i ai. Filifili le tagata tafitafia ole¡ ⁄utü i ai lau sa‹li‹liga. Mafaufau i fesili nei ma fa⁄taunufi galuega olo› iai. 1. O ai le tagata tafitafia e ⁄utü i ai le sa‹li‹liga? Filifili se tagata tafitafia e ⁄utü i ai lau sa‹li‹liga.

II. Faata’atia fesili ta’imua. O fesili e fa⁄ta‹muaina se sa‹li‹liga e täua tele. O galuega uma o se sa‹li‹liga e ⁄u⁄u i fesili ta‹mua. E tämau i fesili le fimi, loloto ma le lautele e o› i ai le sa‹li‹liga. O fesili fo‹ e mafai ona iloa ai auala e ao ai mau ma tulaga e au‹li‹li ai mau. A täaofa‹ fo‹ ni ata ua alia‹ mai i sa‹li‹liga, e tatau lava ona fa⁄vasega i lalo o fesili ta‹mua. O lona uiga o fesili e fa⁄ta‹mua ai se sa‹li‹liga e limata‹ta‹ina faatinoga o la⁄saga ta‹tasi. A fa⁄lëtonu fesili ta‹mua e fa⁄pena fo‹ ona fesasia‹ faatinoga o le sa‹li‹liga.

2. O ä ni matäfipu ⁄utü e tatau ona aofia i se sa‹li‹liga i se tagata tafitafia? Galulue ta‹to⁄lua. Tusi ni a lua fesili se 10 e fa⁄tatau i se tagata tafitafia ua lua filifilia ma ni tulaga e fia iloa. Fa⁄vaega matäfipu eseese ua tafia iä lua fesili i se pusa po o se ata pei ona avatu i lalo. Tala⁄ga o le soifuaga

Tofiga

GAGANA SA MOA

Matäfaioi

Soifua galue

Uiga fa⁄alia

TAUSAGA 11 TUSI 1

O ni isi matäfipu

71

A UTALAGA 2

Tulaga ua iloga ai ft. ta⁄loga, ¡iga, faigämälö, –

Uiga fa⁄alia ft. tausa⁄fia, sogasogä Tiute po› matäfaioi Tagata tafitafia

Tulaga o le soifuaga – tupu⁄ga – tapua‹ga –

Muägagana po o ni alagäfipu ua mafua mai ai

Matäti⁄ ua ⁄usia – –

3. Fa⁄vasega fesili i ni vaega tetele se lua pe tolu e aupito sili ona täua e fa⁄⁄utü i ai lau sa‹li‹liga. Va⁄i i le ata olo› avatu mo se aotelega o tulaga ua uma ona fa⁄tino e o› mai i le filifilia o fesili ta‹mua. O fesili e lua ua aotele i ai fesili ta‹tasi ua vaevaeina (1) Tulaga o le soifuaga o le tagata tafitafia ma lona iloga. (2) O se fesili e fai i ai sau lava fa⁄ifiga pe ¡ mafaufau lea i le olaga o le tagata tafitafia. O lona uiga o sofi manatu pe ¡ tufifa⁄tasi mau ua iloa i lea tagata. O se tulaga e mana›mia ai le tufitufi i le loloto o lou va⁄.

72

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 2

Matäfi pu

O fesili nei sa mafaufauina i le ⁄utü

Tagata Tafit afi a

1. O ai Leatiogie? 2. O fea sona ¡iga, nufi ? 3. Aiseä ua tafi tafi a ai? 4. O ä ni tofiga sa fa⁄ feagai ma ia? 5. O ä ni ona uiga fa⁄ ⁄ lia? 6. O ai sona tamä ma sona tinä? 7. O le ä se täua o lea tagata i le talafa⁄ solopito? 8. E fa⁄ pe£ ona foliga? 9. E ä lona tausia o le va fealoa‹ ? 10. O le ä sona sao i le aganuu ma fl utü le gagana? filifilia ft. Leatiogie 11. O ä ni manatu o isi tagata i le tagata tafi tafi a? 12. O ä ni ona talitonuga? 13. O ä mea sa täua ia te ia? 14. Fa⁄ mata ua fetaui lona olaga ma le vaitaimi na soifua ai po o se tagata na soifua mo se isi vaitaimi? po o so› se vaitaimi? 15. O ä ni ona lagona i matäfipu ua tafi tafi a ai pe ana soifua i le taimi nei? ft. O le ä sona lagona i ta⁄ loga fa⁄ onaponei e pei o le pï‹ga, faipelë, si‹si‹, i le taimi nei?

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

Fesili e fa⁄ ta‹ muaina le sa‹ li ‹ liga O fesili ta‹ tasi e mafai ona taliina i lalo o se fesili aotele: 1. O ai Leatiogie ae aiseä ua tafi tafi a ai? (Fesili 1– 13)

2. O ä ni uiga o lenei tagata e mafai ai ona ola i so o se vaitaimi ae ua lë fa⁄ pito i le taimi na soifua ai ? (Fesili 14 –15)

73

A UTALAGA 2

III. Tapena auala e aoao ai mau O mau e tali ai fesili o se sa‹li‹liga e mo›mia ona iai tulaga nei: -

E täua ona mä›ti ma lë fa⁄luafesasi mau. O lona uiga e mautinoa lë na aumai ai le mau, le feso›ta‹ga o mau ma fesili olo› talia.

-

E talafeagai mau ma fesili ta‹mua.

-

E lava ni mau ina ia manino mai uiga po o tulaga o aga‹ po o mafuli i ai tali, tulaga va⁄ia, po o manatu faaalia.

Fesili ta‹mua

Fesili fesoasoani

1. Pe fa⁄ pefea ona maua O fesili ta‹tasi e mafai ona ni fa⁄ matalaga ma ni taliina i lalo se mau e taliina fesili olo› fesili aotele: fa⁄ ta‹ mua ai le sa‹li‹ liga? ft. mau 1. O ai tufi sa› , mau tusitusia, Leatiogie ae aiseä ua mau olo› va⁄ ia mf. tafi tafi a ai? 2. E fa⁄ pefea ona aoao 2. O ä ni uiga o mau? E fa⁄ pefea ona fa⁄ maumau lenei tagata e fa⁄ matalaga ma mafai ai ona mau? ola i so o se 3. O ai e ana ia mau? O vaitaimi ae le ä le itü po› se va⁄ iga ua lë fa⁄ pito i le taimi na o lo› ⁄ umai ai nei soifua ai? mau? 4. O le ä le talafeagai o ia mau ma le ⁄ utü o le sa‹ li‹ liga? 5. E fa⁄ pefea ona fa⁄ maumau fa⁄ matalaga ma mau?

Auala e ao ai mau O auala ¤ se¤ se e aoao ai mau e taliina fesili ta‹ mua o se sa‹ li‹liga ua aofia ai: 䊑 le va⁄ va⁄ i ma mätau tulaga o i ai 䊑 le faitau i ni mau ua tusitusia 䊑 le fa⁄ talanoa o ni tagata 䊑 le fa⁄ aogäina o ni pepa fesili 䊑 le pu¤ ina o ni ata vito E fuafua auala e fa⁄ aogäa i fesili ta‹ mua, taimi e fa⁄ tino ai le sa‹li‹ liga, ma le loloto e o› i ai le sa‹li‹liga.

Na filifilia mau ua tusitusia ma fa⁄talanoaga e ao ai mau o le sa‹li‹liga. O tagata matutua o le nufi sa fa⁄talanoa. E mafai ona aotele tulaga ole¡ e aoina ai mau o lau sa‹li‹liga fa⁄pea: 1. Tusi au fesili ta‹mua i pusa olo› avatu i lalo, ma ni mea ua e iloa i matäfipu o i fesili. 2. Filifili ni auala po o ni alagä›a se tolu e te maua ai ni fa⁄matalaga ua mo›mia i fesili. 3. Aoao ma fa⁄maumau fa⁄matalaga i pusa. 4. Tusi le aotelega o matäfipu ua aoina e tali ai fesili ta‹tasi. 74

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 2

Tagata Tafitafia: ft. Leatiogie

Fesili 1 O ai Leatiogie ae aiseä ua tafi tafi a ai? (E aofia ai ma fesili 1–13 olo› i luga)

Fesili 2 O ni isi matäfipu po O ä ni uiga o lenei o ni manatu i fesili tagata e mafai ai ona ola i so o se vaitaimi ae ua lë fa⁄ pito i le taimi na soifua ai? (E aofia ai fesili 14–15)

O mea ua iloa

Alagä›a 1 ft. mau ua tusitusia Sämoa Ne‹ Galo

Alagä›a 2 ft. fa⁄ talanoaga

Alagä›a 3 ft. mau tusitusia Tala o le Vavau

Aotelega o mau (Ia tali ai fesili ta‹ mua)

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

75

A UTALAGA 2

Tapenaga mo Fa⁄talanoaga O le aoina o mau i le fa⁄talanoaina o tagata, e tatau lava ona lava saunia ni fesili i se pepa e ta‹alaina le talanoaga. E lë tatau ona ö atu e fesiligia tagata ⁄e le‹ saunia. E tatau fo‹ ona a›a›ina le gagana fa⁄aloalo e tatau ona fa⁄aogä a o le‹ o atu e fesiligia tagata. O le pepa fesili e auau i fesili ta‹mua ⁄e mana›mia ni fesili e tatala ai. O se fa⁄ta‹ta‹ga: Fesili Ta‹mua

Fesili Tatala 1. 2. 3. 4.

1. O ai Leatiogie ae aiseä ua tafitafia ai?

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

O ai Leatiogie? O fea sona ¡iga, nufi? Aiseä ua tafitafia ai? O ä ni tofiga sa fa⁄feagai ma ia? O ä ni ona uiga fa⁄⁄lia? O ai sona tamä ma sona tinä? O le ä se täua o lea tagata i le talafa⁄solopito? E fa⁄pe£ ona foliga? E ä lona tausia o le va fealoa‹? O le ä sona sao i le aganuu ma le gagana? O ä ni manatu o isi tagata i le tagata tafitafia?

12. O ä ni ona talitonuga? 13. O ä mea sa täua ia te ia?

a. O le ä le eseesega o le fesili ta‹mua ma le fesili tatala? e. O le ä le feso›ta‹ga o fesili ta‹mua ma auala e aoao ai mau? i. E tatau ona toe fetufina‹ fesili tatala ma fa⁄vasega i lalo o ni vaega ft. talitonuga, ina ia sologa lelei se fa⁄talanoaga. Galulue ta‹to⁄lua. Fa⁄aogä fesili o i luga e tapena ai ni fesili mo se fa⁄talanoaga. Ia lë sili atu i le 10 ni fesili. Tusi i se pepa ma ia iai se avanoa e fa⁄maumau ai tali. ft.

76

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 2

Fesili mo fa’atalanoaga 1. Tala⁄ga o le tagata tafitafia. O ai Leatiogie?

2. Sao i le aganufi ma le gagana. O le ä se täua o le soifuaga o lenei tagata i le aganuu ma le gagana.

Faapolokalame Taimi E tolu vaiaso le taimi fa⁄tulagaina o le sa‹li‹liga. E tatau ona fa⁄polokalame le fa⁄aogäina o lou taimi mo le galuega lenei. E aofia ai ni taimi masani o le vasega a le Gagana Sämoa. O se fa⁄ta‹ta‹ga olo› avatu faapea: Pililota 1 Vaiaso 1 Faamasani i vaega o le sa‹ l i‹ liga

Piliota 2

Piliota 3

Piliota 4

La⁄ saga 1 Fuafuaga ma Faata‹ muaga

La⁄ saga 2 Aoao mau mai tusitusiga

La⁄ saga 2 Aoao mau mai tusitusiga

Au‹liili ma fa⁄ vasega mau

Tä aofa‹ manatu ma ata ua ä lia‹ mai i mau

Vaiaso 2 Aoao mau Au‹liili ma fa⁄ vasega mai fa⁄ talanoaga mau (tagata se to⁄ lua) Vaiaso 3 Täaofa‹ manatu ma ata ua ä l ia‹ mai i mau

GAGANA SA MOA

Tufi fa⁄ tasi Tufi fa⁄ tasi Iloilo ma toe manatu ifi ga i se lipoti ifi ga i se i le lipoti fa⁄ tinoga

TAUSAGA 11 TUSI 1

77

A UTALAGA 2

Fa’atinoga 4

Faatino le La’asaga 2: Aoao faamatalaga ma mau 1. Aoao mai fa⁄matalaga mai tala ua tusitusia. 2. Ao mai mau mai fa⁄talanoaga. 3. Fa⁄aogä le pusa o fa⁄matalaga olo› i lalo o le vaega III. Tapena auala e aoao ai mau, e fesoasoani i le fa⁄maumauina o au mau. ft.

Tagata Tafitafia: ft. Leatiogie

Fesili 1 O ai Leatiogie ae aiseä ua tafi tafi a ai? (E aofia ai ma fesili 1– 13 olo› i luga)

Fesili 2 O ä ni uiga o lenei tagata e mafai ai ona ola i so o se vaitaimi ae ua lë fa⁄ pito i le taimi na soifua ai? (E aofia ai fesili 14–15)

Alagä› a 1 ft. mau ua tusitusia “Sämoa Ne‹ Galo”

Si‹ mai mau ma ia fa⁄ upu i au lava upu. Ia mätau itulau olo› si‹ mai ai mau

O le ä lou manatu? Si‹ mai mau e lagolagoina. Ia mätau itulau olo› si‹ mai ai mau

Alagä› a 2 ft. fa⁄talanoaga

Fa⁄ aogä fesili ua tapena Fa⁄ aogä fesili ua tapena e e ta‹ ala ai le talanoaga. ta‹ ala ai le talanoaga. Si‹ le suafa o lë na fa⁄ talanoa Si‹ le suafa o lë na fa⁄ talanoa

Alagä› a 3 ft. mau tusitusia Tala o le Vavau

Si‹ mai mau ma ia fa⁄ upu i au lava upu. Ia mätau itulau olo› si‹ mai ai mau

O le ä lou manatu? Si‹ mai mau e lagolagoina. Ia mätau itulau olo› si‹ mai ai mau

Aotelega o mau (Ia tali ai fesili ta‹ mua)

Täaofa‹ mau uma. Aumai ni tulaga ua tutusa pe ¤ se¤ se ai mau tusitusi ma mau ma fa⁄ talanoaga. Fa⁄ upu ia oe lava upu

Täaofa‹ mau uma. Aumai ni tulaga ua tutusa pe ¤ se¤se ai mau tusitusi ma mau ma fa⁄ talanoaga. Fa⁄ upu ia oe lava upu

O mea ua e iloa

78

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

O ni isi matäfi pu po o ni manatu i fesili

A UTALAGA 2

Fa’atinoga 5

Faatino le La’asaga 3: Au’ili’ili ma fa’avasega mau O le vaega lenei e mo›mia ai ona faavasega ma auiliili mau ua maua mai i tusitusiga ma fa⁄talanoaga. O lona uiga e fefulisa‹, fetufina‹, ma fa⁄vasega fa⁄matalaga ma mau i ni vaega talafeagai ma le ⁄utü o le sa‹li‹liga. O fesili fesoasoani ma galuega fa⁄tino mo au‹li‹liga ma fa⁄vasegaga olo› avatu i pusa ia: Fesili fesoasoani

La⁄ saga o le sa‹ li‹ liga

Galuega fa⁄ tino

E fa⁄ pefea ona tatou fa⁄ vasegaina fa⁄ matalaga ma mau ua maua mai? 䊑 E iai ni tulaga e tutusa pe ¤ se¤ se ua aliä‹ mai i fa⁄ matalaga? 䊑 O le ä se fa⁄ tusa o fa⁄ matalaga po› mau ua tatou maua ma isi tulaga fa⁄ pea? 䊑 O ä ni tulaga o feso› ta‹ ai fa⁄ matalaga ma mau ua tatou ao maia?

III AUÅLIÅLI MA FAflVASEGA FAflMATALAGA MA MAU Au‹ li‹ li, fetufi na‹ , fefulisa‹ ma fa⁄ vasega fa⁄ matalaga ma mau i ni vaega talafeagai ma le ⁄ utü o le sa‹ li‹ liga





GAGANA SA MOA

Filifili ni vaega tetele e fa⁄ vasega i ai fa⁄ matalaga ma mau 䊑 Mätau, fa⁄ maopoopo ma fa⁄ vasega mau i väega ua filifilia 䊑 Fa⁄ maopopo ma tufi fa⁄ tasi tulaga ua aliä‹ mai i ni vaega ⁄ utü

TAUSAGA 11 TUSI 1

79

A UTALAGA 2

Fa’atinoga 6

Faatino le La’asaga 4: Ta-aofa’i manatu ma ata ua a- lia’i mai i mau O le la⁄saga lenei e täaofa‹ ai manatu, ma uiga ua alia‹ mai i mau. O fesili fesoasoani ma galuega fa⁄tino mo fa⁄uigaga olo› avatu i pusa ia: Fesili fesoasoani

La⁄ saga o le sa‹ li‹ liga

IV. FAflUIGAGA O O ä ni fa⁄ ifi ga ATA UA ALIÄÅ MAI tatou te faia i ni 䊑 Fai ni manatu aotele ata ua aliä‹ mai? e talafeagai ma 䊑 O ä ni a tatou ifi ga ua aliä‹ mai fa⁄ uigaga i ni 䊑 Fa⁄ mälamalama tül aga ua aliä‹ tulaga o tutusa pe mai? ¤ se¤ se ai ni mea ua 䊑 Ua sui so tätou iloa aliä‹ mai ft. mau i le matäfi pu ona o tusitusia ma mau ata ua aliä‹ mai? mai talanoaga 䊑 O le ä se fa⁄ ifi ga e mafai ona fai e tali 䊑 Fa⁄ matala tulaga o feso› ta‹ ai ai fesili sa fa⁄ matalaga ma fa⁄ ta‹ mua ai le mau sa‹ li‹ liga? 䊑 O ä ni mau patino e lagolagoina a tatou fa⁄ifiga? 䊑

Fa’atinoga 7

Galuega fa⁄ tino Täaofa‹ manatu i ni aotelega 䊑 Tali fesili sa fa⁄ ta‹mua ai le sa‹li‹ liga 䊑

Fa’atino le La’asaga 5: Ta- aofa’i i se lipoti O le lipoti o le sa‹li‹liga e iai ona vaega fa⁄tulagaina: Fa⁄sologa o le lipoti E lima vaega o le lipoti: i.

80

O le palakalafa muamua o le folasaga. O le folasaga e mafai ona aofia ai ni fa⁄matalaga lautele i le matäfipu ft. Tafi mai le ⁄uga o le sa‹li‹ga i lona ⁄utü, o le mafua⁄ga ua ala ai ona filifilia ft. Tafi mai pe fia molimau olo› e fa⁄aogäina i lau sa‹li‹ga, o fesili sa fa⁄ta‹muaina lau sa‹li‹liga ma auala na aoao ai mau. E tatau ona fa⁄ifi le folasaga i se aotelega o lou manatu ⁄utü i le matäfipu, ft. O le sao o lea tagata i lona nufi, atunufi, lalolagi mf. O le aotelega o lou manatu ⁄utü i le tagata tafitafia e matuä täua tele auä e fa⁄ta‹muaina isi manatu olo› mulimuli mai. O fa⁄matalaga uma fo‹ oi le lipoti e taula‹ mai i le manatu ⁄utü lea. A lë ma›ti la ona fa⁄ta⁄tia lou manatu ⁄utü ole¡ felefele manatu uma o le tala auä ole¡ leai se taiulu. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 2

ii. O le tino o le lipoti pe 3–5 ni palakalafa. E aofia i palakalafa nei fa⁄matalaga o vaega ta‹tasi ua filifilia i le tagata tafitafia. Ia tofu le palakalafa ma lona ⁄utü. E tatau ona taiulu palakalafa i manatu aotele o lona ⁄utü ma aumai ma ni fa⁄alautelega, fa⁄ta‹ta‹ga, fa⁄tusatusaga, fa⁄¤se¤sega mo se fa⁄pupulaga atili. iii. O le aotelega e taaofa‹ ai ou manatu, ma toe fa⁄upu ai lou manatu ⁄utü i le tagata tafitafia i le palakalafa mulimuli. E mafai ona fa⁄ata fa⁄pea le fa⁄sologa o le lipoti o le sa‹li‹liga i le tagata tafitafia: Ia ola ma ia fa⁄osofia ai le ⁄ufaitau. Fa⁄matalaga lautele i le matäfipu ft. o le mafua⁄ga na filifilia ai le ⁄utü; o molimau na fa⁄aogä, o fesili ta‹mua.

Folasaga

Fa⁄matala le aotelega o lou manatu ⁄utü i le tagata tafitafia ft. O le sao o lea tagata i lona nufi, atunufi, lalolagi mf.

Manatu ⁄utü Aotelega o le ⁄utü o le palakalafa Fa⁄lautelega

Tino o le lipoti

{

Aotelega o le ⁄utü o le palakalafa Fa⁄lautelega

Aotelega o le ⁄utü o le palakalafa Fa⁄lautelega

O le tino o le lipoti pe 3–5 ni palakalafa. E aofia i palakalafa nei fa⁄matalaga o vaega ta‹tasi ua filifilia i le tagata tafitafia. Ia tofu le palakalafa ma lona ⁄utü. E tatau ona taiulu palakalafa i manatu aotele o lona ⁄utü ma aumai ma ni fa⁄alautelega, fa⁄ta‹ta‹ga mo se fa⁄pupulaga atili, aumai ni faatusatusaga, fa⁄¤se¤sega O nei palakalafa uma o mau ia e taliina fesili na fa⁄ta‹mua ai lau sa‹li‹liga. E täua le fa⁄matala i au lava upu, ma ia sologa lelei lou lalagaina o mau ¤se¤se.

Täaofa‹ ai ou manatu, ma toe fa⁄upu ai lou manatu ⁄utü i le tagata tafitafia i le palakalafa mulimuli.

Aotelega

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

81

A UTALAGA 2

O ni fesili fesoasoani ma galuega fa⁄tino olo› avatu i pusa ia. Fesili fesoasoani

La⁄ saga o le sa‹ l‹ liga

V. TÄAOFAÅ I SE E fa⁄ pefea ona LIPOTI folasia le fa⁄ gaoioiga ma 䊑 Fai se lipoti manino e tamau ai fa⁄ ifi ga o le ifi ga o le sa‹ li‹ liga? sa‹ li‹ liga 䊑 E fa⁄ pefea ona 䊑 I a talafeagai le tatou fa⁄ aogä fa⁄ vasegaga o le ifi ga o le lipoti ma le ⁄ utü, sa‹ li‹ liga mo le fa⁄ leleiga o o tatou: ⁄ ufaitau, fa⁄ logologo si› si› maga, ¡iga, 䊑 F a⁄ iloa e na nufi , a› ga, lagolagoina, ma ekalesia, gagana tusi si‹ i auala m.f.? taualoa 䊑

Fa’atinoga 8

Galuega fa⁄ tino Tusia se lipoti ia iai vaega uma. 䊑 A› a› tamaiti i le faia o aotelega ma vaega ta‹tasi o le lipoti. Fa⁄ aogä ni lipoti ua mäe⁄ e faitau ma au‹li‹ ili e tamaiti 䊑 Tapena tamaiti mo le faia o ni seminä 䊑 Faia ni fa⁄ aliga o galuega (display) 䊑

Iloiloga a le aufaitau 1. A mäe⁄ ona tusi le tapenaga muamua o lau lipoti, ona ave lea e faitau e se isi o lau vasega ma aumai ai ni fautuaga. Fa⁄aogä le pepa ua saunia e aumai ai fautuaga. 2. Fa⁄aogä fautuaga ua aumai e toe teuteu ai lau lipoti ma tusi le tapenaga fa⁄ifi. 3. Ao i le faiä›ga mea ua fa⁄tulagaina i le pepa olo› fa⁄tonu ai galuega. Iloiloga ma fautuaga a le ⁄ufaitau O le pepa lenei e fa⁄aogä e aumai ai manatu ma fautuaga a se tagata ua faitauina le tapenaga muamua o lau lipoti.

82

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 2

Iloiloga ma fautuaga a le ‘aufaitau i le Lipoti o le Sa’ili’iliga Tusitala

.................................................................

Ulutala o le sa‹li‹liga

.................................................................

Tagata faitau ................................................................. Faitau muamua tulaga ua lautogia o le lipoti. Faitau mäe⁄ le lipoti ona fa⁄to¡ faatumu ai lea o le pepa lenei. Toe fa⁄fo‹ le lipoti i le tusitala ma fa⁄matala i ai manatu ua e fa⁄alia e tali ai fesili nei. 1. O le ä sou lagona i le lipoti? __________________________________________________ __________________________________________________ 2. O ä vaega o le lipoti olo› mana›mia ni isi fa⁄matalaga ina ia mälamalama atili ai le ⁄ufaitau? __________________________________________________ __________________________________________________ 3. E sologa lelei manatu o le lipoti? O lona uiga e feso›ta‹ lelei manatu ma faigofie ona mulimulita‹ le aufaitau i mea olo› fa⁄matala. __________________________________________________ __________________________________________________ 4. E ola ma mata⁄lia le amataga ma fa⁄osofia ai lou fia faitau i ai? O ä ni suiga e ono faia? __________________________________________________ __________________________________________________ 5. O äofia ma manino i le lipoti vaega nei: Tulaga ua iloga ai Tala⁄ga o le soifuaga, a›a›ga Matäti⁄ ua ⁄usia Fa⁄moemoega Uiga fa⁄alia Tiute po o matäfaioi Tofiga Sao i le nufi atunufi lalolagi __________________________________________________ __________________________________________________ 6. E iai ni upu, fuaiupu, e ono suia ina ia atili ma›ti ma manino le lipoti? __________________________________________________ __________________________________________________ O manino: – palakalafa – manatu ⁄utü o palakalafa – manatu e fa⁄lautele ai manatu ⁄utü – amataga – fa⁄ifiga 7. O sa›: sipelaga, kalama, fa⁄iloga, fa⁄iloaina o molimau mf. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

83

Autalaga 3:

ALA FA’ASALALAU FA’ALEAGANU’U MA LE NATURA

- ALA FUA MA FA’ANAUNAUGA IA ‘AUSIA Ala- fua

Fa’anaunauga ia ‘Ausia E tatau ona mafai e tamaiti vaega nei:

GAGANA

Faia fuaiupu eseese, ma ia sologa lelei, änoa ma fesoota‹ manatu i so o se tulaga. Ia latou mafai ona faalautele manatu i se matäfipu i le aumaia o ni faamatalaga faaopoopo e faamälamalama ai. Ia ämata fesuia‹ le fa⁄aogäina o le gagana ina ia talafeagai ma se ⁄utü, aufaitau, ma faalogologo. Ia iloa foi ona fa⁄aogä lelei le gagana faauigalua, ma le gagana valiata e teuteu ai tusitusiga ma fa⁄matalaga.

A’OINA O GAGANA

Taga‹ toto⁄ i auala e fetufinai tatau ai se fuaiupu, auala e feso›ta‹ ai fuaiupu ma palakalafa ma fa⁄aogä tatau ina ia logomälie se taumafaiga; Auai i faatinoga eseese e fa⁄aogä ai le gagana tautala ma ia mautinoa ma mälamalama i matäfipu ⁄utü; Fa⁄maumau matäfipu täua ma ö latou fa⁄lautelega mai folasaga a faiä›ga, tautalaga a ni mälö aloä‹a, seminä.

FA’AMAUMAUGA MA FETUFAA’IGA

Fa⁄ali ni manatu i matäfipu talanoaina ma ia aumai ni mau e lagolago ai manatu. Ia mafai foi ona tali fuaitau atu i manatu fa⁄alia ma manino ni faamaoniga e te¤na ai pe lagolago i se mau. Ia fausia ma fa⁄aogä faaupuga logolelei ma logomälie e talafeagai ma e o faalogologo. Faamatala ia latou lava upu ⁄utü matäfipu olo› i faamaumauga fa⁄äta eseese ft: faaïloïlo, faafanua, siäta, kalafi mf. Fetufaä‹ i uiga ma le ⁄utü o äta fa⁄lemäfaufau olo› fa⁄aogä i tusitusiga ft. solo, tala fatu mf.

84

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 3

FESO·TAÅGA

Iloïlo faasalalauga po o ni faatalatalanoaga i luga o leitiö, televise ma faaali manatu ia faiä ma le ⁄utü, metotia o faaaogäina, gagana faaaogäina, tagata olo› faatatau iai; Iloïlo faasalalauga eseese i luga o nusipepa ma faaali manatu i metotia o fa⁄aogäina po o talafeagai ma le ⁄utü ma le aufaitau.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

85

A UTALAGA 3

Faamatalaga §mata Folasaga: “E tu manu ae lë tu logologo.” Vaogagana ma uiga

Ma-nu O le tagata e savali i totonu o le nuu, mai le isi pitonuu e oo i le tasi pitonuu. E savali pe 150 mita ma tu ona alaga leotele lea i se matäfipu ua fuafuaina e le ⁄ufaiupu o le nuu. O se matäfipu e aafia uma ai matai ma taulelea pe mana›mia ai foi ma tama‹ta‹. Faata‹ta‹ga O le mänu o le fono ona o se solitulafono mamafa, po o le puipuiga o le nuu ma ana meatotino, po o se galuega faitasi e iai uma matai ma taulelea, aemaise o se faataunuuga o se tautoga. E alu le mänu a o le‹ tofafä le nuu i le po.

Logologo O le tagata e momo¤ e tafi le feau mai ta‹ta‹ o le taua i vaega o le taua olo› tanu⁄u solo lata i le fili. O le tagata lea, e lë tu pei o le mänu, ae momo¤ lava pe telea‹ foi ma tautala. E lë alaga ne‹ lagona mai e le fili. E momo¤ i le va o ⁄u olo› tatanu, ia vave ona o› le feau. Faata‹ta‹ga Faalogo i le leo o le foafoa (mai le ta‹ta‹⁄u) ona ili foi lea o la outou pu ma osofa‹ loa le mua⁄u. Sauni! Ia silafia: E eseese pulega ma aga a itutaua ma ta‹ta‹⁄u, a o se tasi lena o faata‹ta‹ga.

Fa’atinoga 1

Ma- lamalama atili i upu 1. O le ä le galuega a le mänu? O ai olo› fa⁄feso›ta‹ i le galuega a le mänu? 2. O le ä le galuega a le logologo? O ai olo› fa⁄feso›ta‹ i le galuega a le logologo? 3. Aiseä e tu ai mänu? 4. Aiseä e lë tu ai logologo? 5. O le ä le feso›ta‹ga o tulaga ia (tali o le 3 ma le 4) ma le ⁄utü po o le fe⁄u o le fa⁄salaulauga, o ë olo› ave i ai le fe⁄u, ma le si›miaga olo› faia ai feso›ta‹ga? 6. Galulue i vaega e lua. Vaega 1: Fa⁄⁄upogaleveleve: Täua o le mänu i tagata. Vaega 2: O le logologo.

86

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 3

7. Faauma e le vaega le ⁄upogäleveleve. malamalama i le sala o le lë auai

faalogo lelei po o le ä?

nofouta i le taimi ma le nofoaga

MÄNU

Ia lelei le faalogo i le ¡vea‹

sauni ma le mata⁄lia

LOGOLOGO

fea lau ‘aupega?

8. Faaauau vaega e lua. 9. Fa⁄⁄upogäleveleve faatinoga ma feso›taiga ma tagata. Vaega 1 Tu Savali

Taufaalogo

MÄNU

Vaega 2

Alaga

momo¤

osofa‹

tautala

GAGANA SA MOA

LOGOLOGO

TAUSAGA 11 TUSI 1

telea‹

87

A UTALAGA 3

Fa’atinoga 2

Talanoaga 1. Talanoa le vasega ma le faiä›ga i faaupuga olo› i lalo. 2. O ä täua ma fesootaiga o ia faaupuga i le mänu ma le logologo? a. E lelei le toese a nuu potopoto. O le ä se feau täua? e. E faapöpö ni aso ua ae lë tuua aso folau. O le ä se lelei fesootai mo le nuu? i. A pule ma le amiolëtonu le nuu, e mapu i tiga ona tgata. O le ä se a›a›ga? Ala Faasalalau Faaleaganuu

88

1

Aso Gafua a le nuu

E ili po le pu a le pulenuu, ia potopoto uma matai ma taulele⁄ mo le tauaofiaga a le nuu.

2

Tautöga a le nuu

E ili le pu a matai ma potopoto ane i le fale e fai ai le faasifoga. O le afiafi e fai ai.

3

Mata faitasi a taulele⁄ E ili le pu e se taule⁄le⁄ po o se matai oloo pale lana mata fagota ae fifi i le isi lima le matatao ma le pafi fagota, a o le isi lima le foafoa.

4

Galuega faitasi a le nuu (taulele⁄ po o tama‹ta‹ po o le komiti fafine)

E ili po le pu a le pulegaluega ma savali i le mea e fai ai le galuega ma e fai ai foi le tauvalaauga.

5

Ua a¤ i fanua le vaa sa lepa ma e maua le malie. (e lë fa⁄ilogaina le malie sa maua i se isi auala; na› le malie sele i le maea selemalie e faailo)

O lea auala faasalalau faaleaganuu, e pule le aigatautai o le nuu. O isi nuu e faailo le malie po o malie ua maua e le vaa ua a¤ i auala nei: – Ili le pu. – Vili le foe. – E alo le foe ma asu maualuga i tua le suasami. – Ususü.

6

Täla‹ga o mea e fai po o saogamea a monotaga a le nuu

E iai lava le matai o le nuu na te logoina ¡iga uma. O lona uiga e savali i ¡iga fai monotaga uma o le pitonuu. E iai foi le sävali o lea fuaiala ma lea fuaiala na te logoina le pitonuu i mea e fai a le nuu.

7

Taualuga o fiafia fa⁄sämoa, ole¡ sausaunoa se alii täua, taupou po o se manaia. E aloä‹a foi le faletua

E muamua tutu i luga ⁄iuli; tuliususü, fe⁄¤i i pou o le fale ma mutusi i lalo pola, taavavale i le palapala, sasa atigiapa, tapili le taupou po o le alii po o le manaia. O lea faiga, o loo tafi atu i tagata le maualuluga ma le aloä‹a o le taualuga.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 3

8 O le ¡iga ua faate⁄ ma le faiganuu

E ö i ai le faleupolu (tulafale) ona tu lea i ai o le tootoo (lauga) e tafi i le ¡iga lea ua lë toe fainuu.

9 §iga ua tafi ma le nuu, – o lona uiga ua sävavali i le ala. Ua söloa i le ⁄ufuefue ma säua i le vailalo

E tu foi i ai le tootoo ma lau uma i ai aiaiga o le faasalaga. E masani ona tuu i ai nai itula e täpena ese ai, a o le‹ goto le la. A goto loa le la ua sa ona toe vaaia se tagata o le ¡iga lea i totonu o le eleele o le nuu. E sunui i lalo fale ma e faavaoa le fanua. Faatoa toe taga ona fau se fale ma nofoia pe ¡ faaa¤ i le nuu. E iloa gofie ¡iga ua tafi ma le nuu, ua lë toe tu se fale i le fanua. Ua vaoa le fanua. O lona uiga i le aganuu o lea faiga, ua leai se fale e tu o le ¡iga; ua leai foi se monotaga i mea fai a le nuu.

10 Vaa sa alo atu ua a¤ E eseese agaifanua a tautai o nuu. O isi i fanua, a ua sefulu nuu e latalata loa i uta ua iloa lelei mai e pe sili atu atu ua maua. le taliuta vaa o le fua, ona faailo lea o vaa ua au (sefulu i luga atu oloo i le liu o le vaa). fl lë› le ususü, ua vili le foe. O nisi nuu e ili le pu pe asu le foe. 11 Päui se nuu, ona o se tuumalo o se alii taua, po o se usugafono taualoa

E päui le nuu. E sa le vao; e sa le sami ona ua lagia le tupua ma maota. E lë toe solia le gataifale pe toe pä¢tia le vao. O lea sa, faatö¡ tatala ina ua uma ona teu le maliu ma fai aganuu ae mulimuli i le tatalaga o le lagi.

12 Folafolaga o faaaloaloga

O isi faaaloaloga e folafola i fafo, a o isi faaaloaloga e folafola i totonu o le fale. O ta‹gäsua e folafola pe faalauiloa i fafo. O failaulau o fafo po o fale foi. O faitoonai o fale. E faapena foi i inati (mf ).

13 Faatau Lauga Mua

O le auala e faaoo atu ai le mana› i le lauga pe tapua‹ foi.

14 Faatau Lauga Tali

O le auala e momoli ai le agaga faafeiloa‹, le faafetai, talotaloga mo le manuia o le mafutaga a itu e lua ma ia toe faamavae a o malolosi pea.

15 Sufi⁄va

Faailoa ava o alii, tulafale ma mälö.

16 Faatülima

O le auala faasalalau o le faatalofa i se tagata po o se malaga.

17 flilaoga o faaaloaloga O le faalauiloaga o faaaloaloga auä e masani le tupu i aga faatupu. Tagata e ave i ai ma lë e ⁄umai ai. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

89

A UTALAGA 3

18 O le tufa⁄va

O le alagaina o ipu ma ⁄va e faailoa atu ai le matai ole¡ inu i le ⁄va.

19 O le pule ma lufilufiga O le auala e faasalalau atu ai mo le iloa o taumafa ele ⁄u fai fe⁄u ia matai ma vaega o taumafa e ⁄ve i ai.

90

20 Tama‹ta‹ ua Faaipoipo

E tuu lona sei fugalaau i le taliga taumatau.

21 To⁄lua o le tufuga täpe⁄

E soo le fusi o le ogavae taumatau o lana malu.

22 Tagata e maua i le ma‹nunu

E tatä fusi i tapuvae ma tapulima.

23 Fafägaga o puaa

E sausau e le fagapuaa pe ‹a ‹a puaa e o mai e ⁄⁄i.

24 Fafägaga o moa

E tütü moa e o mai e aai.

25 Tutuli faasegisegi puaa ma moa ese

“sh”.

26 Faitala faatupu

O le tagata e faatupuina tala lë moni e faaleaga ai se tagata.

27 Faitala (felafilafia‹)

O le tagata e fai atu i ai tala e uiga i se isi tagata e faaleaga ai, ae toe alu toe tafi i le tagata e faatatau i ai ia tala. E aofia ai muimuiga, taufaaleaga, fäifai, faa⁄mu⁄mu mf.

28 Alii seu i falevaai

E faaolooloma⁄u. O lana galuega e nofo i le isi itu o le tiaseu ma vaavaai lupe po o se fuifui e felelei latalata ane i le tia, ona olo lea faalupe ia tosina mai lupe vao, lupe fanua ma seu loa e le alii seu olo› seu i falemua.

29 Faasalaga

O se tasi ala faasalalau lelei. E faamatafi tiga ma vave maua ai le loto lelei ma le faamagalo. Afai o se solitulafono na faia e se tasi o lo outou ¡iga, i se tasi o se isi ¡iga o le nuu, a faalogo lo outou ¡iga ua sala mamafa le tagata lea, ua vave malilie.

30 flvega o le taufolo i le fale o matai

E ususü taulele⁄ e faailoa atu i matai, e sauni mai ua avatu le taufolo.

31 O le Salelesi

E uiö e faailo atu i tagata se sauinga mamalu, poo se tupu olo› ⁄uai, pe tautupu.

32 Ua to le fale o tautai

O le faailo ua lafo le paolo ae sii vaa o tautai. O le faailo foi i ¡iga ma nuu ogevai, e tapena ole¡ paå timuga.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 3

33 Tiliga o se ma‹

Sopo. Paopao. Fautasi.

34 Vaafagota ua pogia i le sami ae leaga le tau ma iloa gatä le siitaga o vaa

Tafu le afi i le matafaga i le mea tonu e tuta i ai le vaa.

35 Faailoga – pua⁄ – moa

tipi le taliga. tipi le tama‹vae.

36 Sa le fanua (niu)

Tapui.

37 Faigälotu ma le vavao Ta le lali (logo laau). 38 Tu‹launiu le nufi

Ua sunu‹ launiu i tafatafa o le alatele i le nufi po o le itümälö e fa⁄iloa ai le tufimälö o se ali‹ po o se tulafale täua.

39 Tama laulu lanu ¤na¤na fifimi Lauao faasao. 40 Faafailelegatama

Faailoa le ¡iga.

41 Faamatua

Ie toga tele e teu e mätua. E iai le upu, o le faa matua i le faamatua.

Faailo po o ala faasalalau o le natura 42 Pusi (cat) (a) püiti mata (e) lapopo⁄ mata

sua le tai. pe le tai.

43 Pula mosooi, seasea, laga⁄li

momoga figota.

44 Tagi le manutuluia i le po

O se faalavelave.

45 Vaaia se ⁄upogäleveleve e valu vae

O se faamanuiaga.

46 flupogäleveleve e lë atoa vae

E iai se faalavelave.

47 Felelei solo mogamoga i le po

E la le aso e sosoo ai.

48 Tagi le ti›tala

Ole¡ timu.

49 Talitaliaga le maile

E taunuu mai mälö.

50 Paå le pola sisi

E ö mai mälö.

51 Oso pe goto le masina

O le tai sua.

52 Tutonu le masina

O le tai pe ¤le¤le.

53 Agi le Tuäoloa

Mälülü po. Mamala i isi itu o le atunuu

54 Fuataga

Faailoga ua uma lelei ietoga na lalaga i le falelalaga.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

91

A UTALAGA 3

Fa’atinoga 3

Fa’amasani i ala fa’asalalau ma fa’ailoilo: Su’e lau paga 1. Galulue muamua i fa⁄salalauga fa⁄leaganufi. Tusi i ni pepa le igoa o le fa⁄salalauga ⁄e tusi i se isi pepa le fa⁄matalaga. 2. Vaevae le vasega i ni vaega se lua. O le isi vaega e iai le igoa o le fa⁄salalauga. O le isi vaega e iai lona fa⁄matalaga. Ia feoa‹ tamaiti e su¤ po o ai latou te paga. O lona uiga ia maua e le fa⁄salalauga lona fa⁄matalaga ona nonofo fa⁄tasi lea. 3. Fetufaa‹ ma va⁄i po o sa› uma paga olo› iai. Fesuia‹ faasalalauga ma faamatalaga a tamaiti ma toe fai. 4. Toe fai le galuega ae ia fa⁄aogä fa⁄salalauga ma fa⁄iloilo o le natura. 5. Galulue ta‹to⁄lua. Filifili se ala fa⁄salalau fa⁄leaganufi se tasi. 6. Tusi sa oulua palakalafa se tasi pe lua e faamatala auiliili ai le ala faasalalau olo› lua galulue ai. Tali mai i fesili nei: a. O le ä lona täua? e. O le ä po o ä ni tulaga e matagofie ai? i. O le ä sona faaaogaga?

Fa’atinoga 4

Talanoaga 1. Fa⁄talanoa ma le faiä›ga tulaga nei. 2. Si‹ iä tou api. a. O le pule ma lufilufiga o taumafa. O ä täua olo› natia i faaupuga ia. - Puni! - Tatala! - Faasëituniu!

E mataå

PUNI Limavale

O ä lele? Pule lelei Iloa teu le va

92

GAGANA SA MOA

TATALA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 3

O a uiga?

Vaelua

FAASEITUNIU

Fa⁄⁄fa

e. Faasalaga. O ä ni leaga mo le ¡iga ua sala? Faamativaina

Inosia

FAASALAGA Faasinosinomia

i.

Ua to le fale o tautai. O le ä le feso›taiga ma ni täua olo› natia i le fa⁄upuga lea?

Loto tele E fa⁄pöpö ni aso ua ae lë tufia aso folau Pogisä ae malü

Tautai

o. Sa le fanua (niu) Tapui. O ä itü e lelei ai? leaga ai? LELEI

LEAGA

1. E puipui lelei ai niu ma le soona ta e isi tagata

1. E maua ai le gaoi pe¡ lavea i le tapui

2.

2.

3.

3.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

93

A UTALAGA 3

(u) Vavao. O ä feso›ta‹ga ma manuia?

Ta‹ta‹ tupulaga i le Alii Ia failotu fanau i ¡iga Tapua’i faamaoni

VAVAO

O le mata’u i le Atua o le amataga o le poto

Ia iloa fa’aaloalo i taimi o lotu

(f ) Pula mosooi, seasea ma laga⁄li (mf). O ä taua o ia mea mo tagata? Sei

Fatu seasea faamili

Momoga Tuitui MOSO·I SEASEA LAGAflLI

‘Ula

Pale

(g) Aupogäleveleve e valu vae. O ä ni faamanuiaga e ono maua? Tupe

Maua se pua⁄ ⁄ivao

flUPOGALEVELEVE Mälö

94

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 3

Fa’atinoga 5

Faitau ma ma- tau uiga O ala faasalalau faaleaganuu O fatuga o pese, solo, siva ma tala, o isi na ala faasalalau o tua¤le¤le o Sämoa, mai lea tupulaga i lea tupulaga. O tala na tuutaliga, o le ›a sa teufatu anamuä anamuä lava, ua faagaganaina tamavalevale o nei ma taeao. O le olaga faasämoa i aso ta‹tasi, o fe⁄u ma galuega faataulele⁄. E soso› ai täga mata⁄lia ma tiotio o säsä, pei o le valuga o popo, kükü moa, sasaga o matofi, faiga o faata⁄, filiga o le ⁄fa, tä⁄iga o le ⁄fa, aloga o le fautasi, tu‹ga o le taufolo, o⁄ga o le popo, peiga ma le saliga atoa ma le tele o fe⁄u i ¡iga. O le afuaga o le olaga o le teine i se ¡iga Sämoa, e faapelepele i ai mätua ma tuagane. E tauva tama po o ai na te faia se mea lelei, e fiafia ma malie ai le loto o le tuafafine. O aso anamua, a iai se teine i se ¡iga, fai mai o le ¡iga manuia, auä e tufi sau lava i ai aumoega ae le‹ matua, pei ona femolimaua‹ ai tala o le vavau. E sau lava le isi aumoega e le‹ te⁄ ¤se le isi aumoega. O ni isi taimi e päå faatasi ni aumoega se lua pe tolu. O ai na ⁄vea le tala i le lalelei o le teine ua sau ai nei aumoega a nei ali‹?

Fa’atinoga 6

Talanoaga 1. Galulue i vaega e 3. 2. O ä ni uiga loloto o fa⁄upuga olo› natia i ala faasalalau anamua? Vaega 1: “O tala e lë väea ae lëlea.” O si ota uso lava le masalo

taasauali‹ le atunuu

O tala e le väea ae lëlea

Vaega 2: “E fai vae o tala.” fli se malaga!

E fai vae o tala

Po o ai le tagata? GAGANA SA MOA

fli se aitu!

TAUSAGA 11 TUSI 1

95

A UTALAGA 3

Vaega 3: “O ⁄vega a le To¤lau”.

Mafaufauga . . .

O avega a le To¤lau

Moomooga . . .

Fa’atinoga 7

fli a fano!

Faavasegaga o ala faasalalau sa faaaoga-ina, olo’o faaaoga-ina ma ole’a- faaoga-ina 1. Galulue i vaega e 4. 2. Talanoa ma faamaumau. 3. Tuufaatasi vaega. 4. Auaua‹ i luma mo fetüfaä‹ga. Vaega 1: “Ia pönä i vao ae ⁄ua ne‹ puai‹na i ala.” 䊑

O le ä se sao o lea faaupuga i ala faasalalau faaleaganuu? Aumai ni faata‹ta‹ga.

Vaega 2: “O moli na lililo ua ali i mulivai.” 䊑

O ä ni täua o ala faasalalau o lea faaupuga na afua ai ona oo mai i nei tupulaga?



O ä ni isi ala faasalalau ole¡ momoli ai pea lava lea feau i le lumana‹?

Vaega 3: “O tala o Sämoa, sa tuugutu ma tuutaliga.” O leä le auala faasalalau? Na faapefea ona momoli atu lea talitonuga i le atu Sämoa? Vaega 4: “O le tai o palolo.”

96



E fia ala faasalalau faaleaganuu e iloa ai faitau le masina ma le tai e ta ai palolo?



O ä ala faasalalau e iloa ai le tau o palolo ae le› se afä?

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

Autalaga 4:

FAIVA O LE VAO - ALA FUA MA FA’ANAUNAUGA IA ‘AUSIA

Ala- fua

Fa’anaunauga ia ‘Ausia E tatau ona mafai e tamaiti ona:

GAGANA

Faalautele manatu i se matäfipu i le aumaia o ni faamatalaga faaopoopo e faamälamalama ai. Ämata fesuia‹ le fa⁄aogäina o le gagana ina ia talafeagai ma se ⁄utü, ⁄ufaitau, ma faalogologo. Fa⁄aogä lelei le gagana faauigalua, ma le gagana valiata e teuteu ai tusitusiga ma fa⁄matalaga.

A’OINA O GAGANA

Taga‹ toto⁄ i auala e fetufina‹ tatau ai se fuaiupu, auala e feso›ta‹ ai fuaiupu ma palakalafa ma fa⁄aogä tatau ina ia logomälie se taumafaiga; Auai i faatinoga eseese e fa⁄aogä ai le gagana tautala ma ia mautinoa ma mälamalama i matäfipu ⁄utü; Fa⁄maumau matäfipu täua ma ö latou fa⁄lautelega mai folasaga a faiä›ga, tautalaga a ni mälö aloä‹a, seminä.

FA’AMAUMAUGA MA FETUFAA’IGA

Fa⁄ali ni manatu i matäfipu talanoaina ma ia aumai ni mau ma fa⁄maoniga e lagolago ai manatu. Ia mafai foi ona tali fuaitau atu i manatu fa⁄alia ma manino ni faamaoniga e te¤na ai pe lagolago i se mau. Ia fausia ma fa⁄aogä faaupuga logolelei ma logomälie e talafeagai ma e o faalogologo. Fetufaä‹ i uiga ma le ⁄utü o äta fa⁄lemäfaufau olo› fa⁄aogä i tusitusiga ft. alagäfipu, muägagana.

AGANU‚ MA AGAIFANUA

Mälamalama i le fa⁄aogäina o puna›a o le sami ma le laueleele, atina¤ o faiga faiva ma le vaogagana e fitoitonu i ai: faiva o le vao: seuga lupe, tuliga puaa.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

97

A UTALAGA 4

Vaega 1

Seuga- lupe Fa⁄matalaga §mata.

Fa’atinoga 1

Faitau ma- lamalama 1. Galulue i vaega ta‹to⁄fä. Vaevae ina ia tofu le tagata ma lana galuega e fai: –

Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü.



Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali.



Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa.



Au‹li‹li le vaogagana – fa⁄malamalama pe aumai manatu i ni upu, fuaifipu.



Tusi se ata – tusi se ata e faailoa tulaga ua täfia.

2. Va⁄i vave i le tusitusiga atoa ma vaega ua vaevaeina i ai. 3. Faitau ta‹to⁄tasi muamua vaega ua fa⁄vasegaina i ai le tusitusiga ona galulue lea o vaega ta‹to⁄fä e fa⁄tino galuega e fa ua täfia i luga pei ona tofia ai tagata ta‹to⁄tasi. Seugälupe “E filifili le vao, ae iloa ala o tama.” O le faaupuga lea e masani ai tautai o le vao. E faatatau foi i le tauvao po o le tagata e masani i le vao. Na te iloa lelei le vao, e ¡mata atu i le vaomatua, vaomäoa, ma le vaopuanea. O ali‹seu ma (o latou) soäseu, o isi ia tautai o le vao. O aso na a o taaseu le atunuu. Na avea ai seugälupe o se taaloga sa fiafia i ai tamalii ma failauga o Sämoa. Na avea Iuni e oo ia Oketopa o se tasi o vaimasina lelei i isi ¢gävao. E peti ma tetele ai le lupe, a o aso nei ua faatulafonoina le lupe, ona o le faasao o manulele Sämoa, ne‹ soona fasi ma oo ina mou. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. O aso la, sa faaaogä seulupe Sämoa ma auala faasämoa na tapu¤ ai lupe a o aso nei, ua faaaogä laaumalosi (fana). Tiga ona maualuga le mea e tu mai ai le lupe, e aami lava e le pulu. Ua faigofie ona faatäma‹a lupe i fana, o le ala lea o le fai o le tulafono e puipuia ai le manulele o le lupe. O aso anamua, sa avea seugälupe o se taaloga faatamäli‹. A tafi le seuga, o le tau⁄iga. E alu le seugälupe o le faiva o le vao, ae tafi fo‹ o 98

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

le taaloga. Pei a tafi o le faiva, ona pei lea ua mamafa ma faigata. E lë faigofie ona alu lava le seuga a le ¡iga, ae ö faatasi ali‹ seu o se nufi po o se pitonufi. E atoa le vaiaso po o le masina o moe i le vao alii o le seuga. E fai le tapua‹ga ma o matai matutua ae malolosi, o latou na o le ⁄utapua‹. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. O taulele⁄ e gasese ma e masani ona o mai i le taloloa e fai ai suavai ma lafi i le seuga. O fafine ma teine e älu gapiä, fai/suavai ma alu le tüamo i le taloloa i le mea o iai le ⁄umaga latou te faaooina i alii seu. O lea faiga faatoä faatino pe ¡ lata i tai le seuga. O lupe e maua o le seuga i le aso, e vavae mai ai lupe e fai ai le taumafataga, a› le tele e faaola ma tavai se‹ a¤ le seuga i se aso ona tufa lea i le ⁄useu po o le pitonuu po o le nuu. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. Sa iloga aliiseu o le atunuu. Sa felu‹a‹ ma feta⁄loloa‹ seuga. O le mea fua foi iä Laauli o le Tuamasaga le seu aga‹ i Falealili. Na fetaui ai ma le faamälüga a Gauifaleai ma Totogatä, ma na maua ai upu nei: 䊑

välavala a tümanu.



läfulafu a tama seu gogo.



o lupe na vao¤se¤se lenei ua fuifui faatasi.

O masaniga i seugälupe, na fa⁄auauina le gafa o §iga tetele o Sämoa, ma olo› o› mai i nei ona po. Na logologoä tala o Ulumü i Saläfai. O lea na malaga ai le alii o Lefaoseu mai Lepä, e fia iloilo ma Ulumü. O lena seuga na maua ai: 䊑

Ia pönä i vao ae ⁄ua nei pua‹ina i ala. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia.

O lenä fo‹ seuga na fatuina ai e Lefao viiviiga o ona vaifanua ma GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

99

A UTALAGA 4

alagaima a lona soäseu i le Tuiätua e sami mai lana lupe ua mua. O le seugälupe lava na galo ai iä Tupuivao lona alofa i lona tinä o Taufau ina ua tili atu lona faatafa. Fai mai Tupuivao i le atamaioalii na tausävali: 䊑

Se‹ ou tälia lupe o maunü.



Sa⁄ua, se‹ ofi tälia lupe o pupula.



Fai i ai se‹ ofi tälia lupe o atoa.

Na tafea lava le utu a Taufau ona o le mana› fia seu o lana tama. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. O ia mea na tutupu i seugälupe ua tatou iloa ai le naunau tele o alii i lenei faiva. A fia oo mai Sa›lele i Faleata ma fia tälatala i le Telesä, ona taavao mai lea o le seuga. E a¤ i mauga ma ifo i vanu. Na oo ina ma‹ le tamaitai, ona fai lea o ä la upu taumavae: “Telesä, a e ola o se teine, pule oe male igoa ae afai o se tama, faamanatu ane lou suafa ma lau tane o le vao.” O le seugälupe lava na momoli ai le mana› o Pulelëiite ia Malietoa e alofa i se tula o lana lupe. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. E lua malaeseu i aso anamua. 1. O le seuga e faaaogä ai tiaseu. O pa maa ia e ati fatufatu faamaualuluga, ia faigofie ona oo i lupe vao po o fuifui e totö i le tia. O luga o le tiaseu ua vaevaeina ma e iloga galuega po o gaioiga e fai ai: 䊑

O le falemua ma le falevaai.



O le falematua ma le fale faalele.



O le palalau.

O le afiafi pö, e tapena ai le tia. E tatä mai laau ma o latou uluulu mata ma tutu‹ i le tia. E tanu i lälä laau lanumeamata ae faaavanoa le ogatotonu i luga o le fogätia e gaoioi ai tautai o le¡ seu i falemua. E 100

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

lanulau⁄va atoa le fogatia e oo lava i aliiseu. O tiaseu, e tatau lava ona ati i lalo o laau mafuä pei o laga⁄li, manaui, talie, ⁄si, tavai, ⁄u⁄uli, anume, puapua, siapatua, aoa, ⁄umanogi, pipi, mälili, mosooi, namulega, mati mf: – – – – –

Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. Au‹li‹li le vaogagana. Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia.

O le taeao segisegi e nofoia ai tiaseu e alii seu ma faatalitali ma le mata⁄lia. E sauni le seulupe i soo se taimi e totö ai le fuifui. E faafelelei lupe fanua po o maunu ua uma ona lauvae. O lona uiga o le lupe ua nonoa le vae i le fau pe 30’ i le 40’ le umï o le fau so›so›. E lele le lupe lea, ae taofi e le aliiseu le pito o le fau. O lupe ua a›a›ina e fola le fau. E lele se‹ sa› le fau ma toe liliu mai. E faaeteete le aliiseu nei numi le fau, pe lavelave. O isi lupe fanua, e faalele tafilitaunoa, o lona uiga e lele pea sei sau se lupe vao. A lele malie le lupe, ua lele maualuga. E masani aliiseu ona faafelelei se fuifui lupe fanua ua tafia o le malelega. O le faamoemoe ia ifo i le tia se to⁄ga (fuifuilupe vao). O lupe felelea‹ i luga o le tia, e seu faavave ae a misi, ona toe faapulou lea i tua, e maua ai le upu, “O le seu ua lagatila ma ua faapulou i le tuälima”. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. O le lupe olo› tilotilo mai ma iloa mai le seulupe, ae pei o le emo o le mata gaioiga a le aliiseu ma maua lelei i le upega, ona faapea lea “O le seuga ua mata‹na”. O le lupe e seu e le isi aliiseu ae sola ma aga‹ mai i le isi tia, ona pale lea. O lona uiga ua toe seu e le isi aliiseu le lupe na seu e le isi aliiseu ae lë‹ maua. E popole aliiseu i le lupe e seu ma sola. Fai mai o le faailoga o le faiva faamalamalaia, auä ua lë vaelupe maua, a ua vaelupe sä¡. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

101

A UTALAGA 4

E iai lupe ua taufau. Ua uma ona nonoa vae ae motufau. O lupe fa⁄ola o le seuga, e a›a› e fai ma maunu po o lupe fanua. E muamua ona fafai lupevao. O lona uiga, e lalafi muamua mata o lupe vao i matififi o lupe fanua, ia vave lalata, ona a›a› ai lea. E futiopa foi lupe vao. O lona uiga e futi fulu apa⁄u ma fuluatomuli nei ¤la le va⁄i pe motu le fau, ona sosola lea. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. O le faleseu pe 4′ × 2′ le lapo⁄ ma e tanu i laulaau mata. A faga i lupe le la, o le itula po o le 8.00 i le taeao aga‹ i le 10.00 i le taeao lava. O le faasolo i le aoauli ma le afiafi, ua tüvale le lupe, ona faaaogä lea o lupe fanua po o lupe faalele, e faafelelei i luga o le tia, e maua ai upu nei: 䊑

“Ua lavalava le fogätia po ua malumaunu le fogatia.”



“Ua liligo le fogätia.” Leai se mea e gasë.

O lona uiga ua lava po ua tele lupe fanua e tosina mai ai lupe vao. O le galuega a le tagata e seu i falevaai, o le faaolooloma⁄u. A iloa atu se fuifui lupe, ona olo lea faalupe a o faafelelei lupe fanua olo› eva i le fau. E mälölö le seuga i le aoauli ma fai taumafataga ona faato¡ toe alo lea i le faiva i le afiafi. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. 2. O le seuga e fai i le fatulaolao latalata i le vaomatua e tele ai laau ⁄ina e lupe. E leai se tia ae to faalapotopoto faleseu ma e le vävämamao foi. O le faitoto⁄ o le faleseu, e tautau ai le faga olo› iai le lupe fanua. O totonu o le faleseu, olo› iai le tapua‹ga. E nonofo ma ü e lua. O le ü taafale o le ü pufipufi. A ulufia le fale e se lupevao, ona fana lea i le ü taafale. Faato¡ faaaogä le ü o le vateatea po o le ü umï e tafana ai lupe e tutü i lälä laau maualalalo. E faatü le seulupe i le taalaelae, ae o lalo i le tanugamutia ma ⁄utafa e tutu‹ ai läau laiti atoatoa lanulau⁄va e lafi ai le aliiseu ma faalele le maunu e lona soäseu. 102

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

– Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. Afai e seu le lupe ma maua, ona faaifo lea o le seuga. O lona uiga ua tuu i lalo le seulupe i le mea olo› lafi mai ai le soäseu e tatala le lupe ae toe sii le seulupe sauniuni mo le isi to⁄ga po o isi lupe ua o mai faatasi. E lë seutafilia le na⁄ ae seu matäto⁄ga. A faaletonu luma, o lona uiga e lelei le faamuli po o lupe oloo mulimuli mai. O le taeao po lava, e nofoia ai faleseu ma aliiseu. E tofu le aliiseu ma le atoseu po o le puto. O le sifiola e tuu ai mea o le faiva. E aofia ai lavalava ma le täuga (meaai). – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia. O le ui, o le igoa lea o le lupe e masani ai, peita‹ e lua ituaiga ui. O le ui vae mümü ma le ui vae uli. E iai igoa e faamatalaina ituaiga eseese o lupe pei: 䊑

tuamafa: O le lupe matua e masani i le vao. E avea ma ta‹ta‹ o lupe laiti i ogavao e maua ai vai ma tele ai mafua.



Tuaefu: lupe pae¤.



Mätuaisu: lupe matua.



Matuamoeao: lupe pae¤.



Matuamoepo: lupe pae¤.



Olotü: igoa faaaloalo o le lupe.



Lupe vao: laufausia.



Lupe fanua: maunu. – Aotele – aumai se aotelega po o le ⁄utü. – Fesili – fai se fesili tatala e fa⁄talanoa e le vaega le tali. – Fa⁄feso›ta‹ – ia fa⁄feso›ta‹ matäfipu i ni mea ua iloa. – Au‹li‹li le vaogagana. – Tusi se ata – tusi se ata e fa⁄iloa ia tulaga ua täfia.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

103

A UTALAGA 4

Fa’atinoga 2

Iloa, Mana’o fia iloa, A’oa’oina (IMA) 䊑

Galulue ta‹to⁄tasi.



Toe faitau le tala i le seugalupe.



Lisi upu fou ma faaupuga.



Faatutumu väisua o le ata o le IMA.



Faamaumau talanoaga a la tou vaega.



Tuufaatasi le vasega.



Fetüfaä‹ga.

IMA ILOA (I) O ä mea ua e iloa i le seugalupe?

MANA· FIA ILOA (M) UA A·A·INA (A) O ä mea olo› e fia O ä mea ua e iloa? a›ina?

O le Faasoaga o Lupe - O lupe pepeti vae mümü, e ⁄ve mo tamalii. - O vae uli mo tulafale peita‹ e fetuuna‹ i aliiseu. E tutusa le faitauga o lupe, moa filu ma manutagi. E faitau i le FUA: 1 le lupe



tasigafua

2 lupe



luagafua

3 lupe



tolugafua

4 lupe



fägafua

5 lupe



limagafua

6 lupe



onogafua

7 lupe



fitugafua

8 lupe



valugafua

9 lupe



ivagafua

A sefulu lupe ua sui le faitau:

104

10 lupe



fuägafulu

11 lupe



fuägafulu ma le tasi

19 lupe



fuäfagulu ma le iva

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

A luasefulu lupe ua sui foi le faitau: 20 lupe



fualua

30 lupe



fuatolu

35 lupe



fuatolu ma le limagafua

A selau lupe ua sui fo‹: 100 lupe



fuaselau

Vaega täua o le lupe, e tutusa lava ma moa: 䊑 䊑 䊑

vae ma le no› – alii. le isi vae - alii. tau⁄u - tulafale/alii.

Gasesega o le lupe: 䊑 䊑 䊑

tunupafi. sualupe. lu⁄u lupe.

Ata o le lupe.

Ata o le lupe olo› lele ae taofi e le soäseu le fau (manoa).

O luga o le tia. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

105

A UTALAGA 4

O le fuifui.

O le faga.

106

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

Fa’atinoga 3

Vaogagana 䊑

Galulue i vaega ta‹to⁄ono.



Fa⁄⁄upogaleveleve täua olo› natia i fa⁄upuga ua fa⁄soa atu i vaega.



Talatalanoa i ai ma fa⁄uiga.



Tuufaatasi vaega.



Fetufaä‹ga. Vaega 1: O le fuälupe tautasi

pele

Le manamea e

O le fuälupe tautasi

au

Fa⁄tumutumuga

Ua tasi lava oe

Vaega 2: flua nei pönä i vao ae pua‹ina i ala O Laloifi i nei Ia gata i le vao leaga o le vao

flua ne‹ pönä i vao ae pua‹ina i ala

Alofa ma faagalo

Ia lilo sofi sesë

Vaega 3: Mata‹lupe

Faatupu lagona Mo›mo›

Mata‹lupe

Iila totototo

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

107

A UTALAGA 4

Vaega 4: Lofi malosi e!

Lafi lupe ua lele Lele i le vaomaoa Talofa e i lafi pele Lafi pele ua leiloa

fluë ita e!

O le lupe mai le vao Ua toe fo‹ i le vao

Ta fia oti faatasi ma oe



Ole ä se faatatau lelei?



O le ä se fesootaiga o le manulele o le lupe ma le pele?

Vaega 5: Lupe i ana o papa ma lafitaga o i mato Ta fia pa‹ i vai o le tama E a e, foi maia!

Lafi lupe o i ana o papa ma lafitaga o i mato

Ua ou väivai i lofi alofa atu

Le la‹ e sau se‹ agi. Aisea?

Fa’atinoga 4

Upu fou ma uiga 1. Galulue tama, galulue teine. Talanoa i uiga ma tusi. 2. Lisi uma i lalo upu fou.Talanoa ma faamaumau uiga o upu faafeagai ma le upu ua faauigaina. 3. Tuufaatasi le vasega. 4. Fetufaä‹ga:

108



Filifili (le vao)

-



Tauvao

-



Taaseu

-



Seulupe

-



Gapiä

-



Tavai

-



Välavala (a tumanu) -



Lafulafu (tama seugogo) -

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

Fa’atinoga 5

Mafaufau i ai 1. Galulue i vaega e ono. Tofu le vaega ma fesili. 2. Faamaumau tali. 3. Tuufaatasi. 4. Fetufaä‹ga. 1. (a) O a togafiti sa mailei ai lupe vao? (e) Sa faapefea ona faatino? 2. O le ä se sao täua o seugalupe i tagata Sämoa? 3. O ä ni lelei o le faiga anamua nai lo le faaaoga o le fana i aso nei? 4. Faapea o le lupevao ua maua ae mana› le aliiseu e faalata e avea ma maunu po o le lupe fanua. O ä auala sa faatino ai lea mana›? 5. Sa faapefea ona ⁄ve tala o se tagata seu maoa¤ i na aso? 6. O ä aafiaga o Tupuivao e mafua i lona mana› fia seu? Aumai ni faamaoniga.

Fa’atinoga 6

Fes’oota’iga 䊑

Galulue ta‹to⁄fä.

1. Faaupu se talosaga a lou tinä po o lou tamä e ave i se tagata fanafana o lo outou nuu, po o se tagata o lo outou ¡iga i tuä po o Savai‹, e fana mai la outou pusa ututau mo le Lotu Tamaiti. Oso mai se isi e momoli mai ni lupe ua maua ma avatu lavalava o tamaiti ma se tupe. 2. Tusi sa outou tusi faafetai ia Pati Seu ona o lupe na maua o le Lotu Tamaiti. 䊑

Galulue ta‹to⁄lua.

3. Tusi sa oulua talanoaga ma lau uo i le telefoni ma faamatala i ai le tele o lupe o la outou Lotu Tamaiti. Sina tala o le mafu na e löia ai. 4. Galulue ta‹to⁄fä. Faatino le tala o lau faatauga lupe i le maketi.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

109

A UTALAGA 4

Fa’atinoga 7

Aganuu ma Agaifanua 1. Galulue ta‹to⁄fä. 2. Faamatala faatinoga nei. 3. Talanoaga. 4. Tuufaatasiga. 5. Fetufaä‹ga: a. Fasi ma faasoa le lupe i faiä›ga. e. O le faiga o le sualupe ma totoga. i. O le lu⁄u lupe. o. O le faasoaga o lupe mata i alii ma tulafale. u. Faitauga faasämoa. 10 lupe

__________

20 lupe

__________

36 lupe

__________

57 lupe

__________

62 lupe

__________

105 lupe __________ 6. Aogä o fulu o le lupe. Fa⁄tumu.

Galuega taulima

Faiva

Aganuu ma Agaifanua

Ietoga Ili

110

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

Fa’atinoga 8

Faafiafiaga 1. Galulue ta‹to⁄sefulu. Fefiloi teine ma tama. 2. Faatino se mäfilufilu e faaaoga ai pese nei. Vaega 1:

Lafi lupe ua lele. Lele i le vaomaoa. Talofa e i lafi pele. Lafi pele ua leiloa.

(Ao uma mai fuaiupu ma le tali.)

Fa’atinoga 9

Vaega 2:

Lafi lupe o i Maluana.

Vaega 3:

Amuia le lupe e fai ona apa⁄u (Tali).

Talanoaga a le Vasega 1. Talanoa ma le faiä›ga i fa⁄upuga nei. 2. Si‹ i api: 1. Filemü pei o le lupe ae atamai pei o le gata. 2. Aiseä e fa⁄tusa ai e tagata isi tagata o lupe? 3. O fea e fana ai le lupe i lo outou nufi pe ¡ taga? 4. Tali le ma⁄li. 5. Fa⁄uigaga ¤se¤se: a. O le aso sa lupe. e. Ua lupelupe si toea‹na. i. O le moso›i lupea. o. E lüpea si mafine.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

111

A UTALAGA 4

Vaega 2

Tuliga Fa⁄matalaga §mata “§ sii se faiva ae täutaulia, § lë ⁄sa, e lavea le tagata.” O lona uiga, e alu lava le faiva, ae iai le tagata sa faatäutau, pe sa faalotolotolua, po › le to⁄lua po › le fanau. § lë › lenä, pe iai se tuatuagia, sa lë tatau ai ona alu se faiva, ¡ ua alu lava o le naunau. E lelei la le ⁄sa, auä e iai le aso e manuia ai, ae leaga le lavea o le tagata, auä e lë iloa pe tua i manü pe tua i mala. O lea talitonuga, e aofia ai faiva i le sami ma le vao. O aso anamua, ¡ alu se tüliga po o se seuga, fai mai olo› faasaga ¤se. § fesili se tasi, “O fea lou tamä?” Afai olo› tutuli po o seulupe, ona tali lea, “Olo› faasaga¤se”. § lë› lenä, ua faapea, “Olo› alu le tafaoga”. E vave ona mälamalama lë olo› fesili i uiga o upu, “faasaga¤se ma tafaoga”. O le upu ‘faasaga¤se’, e aofia ai faiva i le vao ma le sami, a o le upu ‘tafaoga’ na› faiva i le vao. O le upu ‘täutalia’, o le tapatautali. E faamalaia faiva. O le mea lea a tafi loa ole¡ alu le faiva, ua sa le tapatautali.

Fa’atinoga 1

Fa’ama- lamalama atili 1. Galulue ta‹to⁄lua. 2. O ä a⁄fiaga o faiva täutalia? O ä ni tulaga manuia o le faiva tapua‹a? Fa⁄tumu pusa olo› avatu.

112

Faiva Tapua‹a: Tulaga Manuia

Faiva Täutalia: A⁄fiaga

– – – – – – – – –

– E lë tau pua⁄ – Tuli le pua⁄ ae lë maua – – –

Leai se isi na manu⁄ Maua le pua⁄ nifo Tolu ta⁄noa Manuia le tuliga

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

O LE TULIGA PUAA §IVAO 1. O le tasi lea faiva i le vao. O le ⁄utü o lenei faiva, o maile. O maile fafine ma po⁄, e fa⁄aogä uma lava i le faiva, peita‹ na› maile tulipuaa e lelei. O maile fou e ⁄ve faatasi ma maile tuai. 2. E lë lelei maile e alu alu lava tagi pe ou vale. O lona uiga, e tau loa i suataga puaa, pe sosogi foi i le manogi o puaa ¡ivao, tagi pe ou. E ono të‹a ai puaa ma sosola mamao. 3. O le maile tulipuaa mo‹, e oo loa i le vaomatua, gälo loa. E mulimuli i le nanamu o puaa ¡ivao. E lë mafai ona ou, ae a tau atu foi i tulagä puaa, ua mulimuli ai. E iloa lelei e maile tulipuaa suataga ua leva, ma suataga fou, aemaise pe ¡ fai o le po ua te⁄ na suatia ai le fanua, po o lea vaega ¤le¤le. O le fiafia ia o ta‹fau. E alu le tuli mulimuli atu i tulagävae, pe ta‹ta‹ina foi e le nanamu. O lona uiga, e lë umi ona gälo maile, ae ou. O le lafu ma taanoa ma po⁄ feoloolo, e mafai lava e maile ona taofiofi mai sei taunuu atu tulimanu. 4. O ni isi maile, e ou tasi, ona lagona atu loa lea o le ¤™ o le puaa. O le taimi lena i tagata tutuli, ua alu le tuli. Po o le ä le gaoä ma le lavelave o le vao, pei lava e tamomo¤ i le laugatasi. O le momo¤ a le tagata masani. O le sapelu i lona lima ma le fana. A leai se fana, a le › se foeu⁄mea, o se tao laau e gaosi mai i le olasina. E ave foi ma le laau pufipufi e igoa o le too. 5. O puaa läiti, na› na fana lava ma saisai, ona ö lea o tama talavou malolosi e amo i le mea olo› moe ai, e tafia o to⁄gäfale. O lea ¢gä¤le¤le, o le fatulaolao maouta i totonu o le vaomatua po o le vaomäoa. E ola ai fa‹ ma taamüvao. E to ai falelaufao o le ⁄umoetutuli. A maua le puaa, ma ave i le to⁄gäfale, e faavai ai. 6. E iai puaa nifo e tuli e maile. O lea puaa, e matuä telë lava. E ala ona tafi o le puaa nifo, ua silisili mai i fafo nifo. O le masani a le puaa nifo, a tuli loa e maile, ona alu lava lea e su¤ se laau tele e faopogati ai. Manatua, o le telë o le laau, o le tetelë foi na o ona lapa, ona alu atu lea o le puaa tu mai pe nofo mai i le vailapa ae faasagasaga mai i maile. 7. O ona nifo silisili pipi› ma ma⁄ma⁄i na› na oso atu lava o le maile e u, ae lia‹ i matau le ulu o le mea, a maua ai le ua, po o le alaga o le maile e pei lava e sogi i le sapelu. A lia‹ foi i le agavale le ulu o le puaa nifo, ae maua ai foi le maile, e matuä iloga ona lavea. O maile e maua lelei le ogamanava, e sasae ae tautau mai i fafo le taufale. E faigata ona föua. 8. O nisi puaa nifo e faolapa, e faifai lava maile uma lelei. O nisi maile e pepë ai lava. A alu atu foi le tulimanu ae pala⁄i, e sili ona sola mamao, ae faigata ona foi, o le alofa i ana ta‹fau. 9. O le isi amio a le maile, e vaai atu loa ua savali mai lona matai i le puaa, e lë toe foi. Tusa lava i le maile pe seua faafia, e lë toe solomuli. E taumafai lava e u le puaa ma taofiofi nei oo i lona matai. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

113

A UTALAGA 4

10. O le amio foi a le puaa nifo, e latalata atu loa le tagata, osofa‹ loa. O lona matamataita e fiå leotele ai pei se ifi leo o se faititili pa sasae. flua nei fia tofotofo i ai le tagata e lë masani. flua foi nei alu na› lima, auä e nao mea e liliu mai ai le puaa nifo faamo⁄mo⁄. E iai tulipuaa ¡ivao ua manunu⁄ leaga ma o nisi lava ua maliliu. 11. O le tulipuaa ¡ivao, o le faiva e lë tatau ona alu toatasi se isi. A to⁄lua ua lelei foi, ae tatau lava ona sili atu, auä o le faiva e vave tele ona lavea ai le tagata. E lamatia tele le ola o le tulipuaa ¡ivao. 12. O le puipuiga o le tulimanu pe¡ leai se laaumalosi (fana) ae na› le sapelu, ia fifi i lona lima valea le too. O le too o le laau puupuu malö pei o le umi ma le lapo⁄ o le amo. O le aogä o le too, pe ¡ osofai mai le puaa, ia tutu‹ sa› lava le too i luma o le tulimanu ma seu malosi ese le ulu o le pua⁄ ne‹ liai malosi le ulu i matau ma toe lia‹ i le agavale. O lea faiga a le puaa ia saeia malü o vae po o suilapalapa o le tulimanu ia paå, ona sola ai lea, po o le punou ifo foi e taseu le manava po o se isi vaega o le tino. 13. E lelei ona tutupu puapuagä, a o iai se isi e fesoasoani, auä o le tele o le toto e alu ese mai le tino, e ifi i le maliu. 14. O le tagata tutuli, na te iloa lelei le vao. Na te iloa ¢gävao e tuu i ai puaa. E masani ona ia asia faatoaga a ¡iga i le taloloa pe fesilisili foi i le aufaifaatoaga po o ⁄ina o latou mafimaga. O le itü o le taloloa olo› ⁄ina e puaa, o lona uiga o le itü lenä e latalata mai i le taloloa le ¢gävao olo› tuu i ai puaa i le ao e taotooto ai ma faatali le po e toe sau ai le solo i mafimaga e ⁄ai ai. 15. O le tutuli, o le faiva e maua ai mea⁄i, ae faasegisegi ai puaa ¡ivao ma mafimaga. O le mafimaga e paå i ai le lafu i lea po, e matuä fufulu se to⁄ga telë. 16. O puaa ¡ivao, e ⁄i talo, taamü ma manioka. Masalo a iloa foi e puaa eli ufi, e ⁄ina foi. 17. O tuliga ta‹to⁄tasi, e lë moe i le vao. E usu e ⁄ve maile i le taeao ae toe vave i le aai i le afiafi. Pe iai pe leai se puaa, e foi lava i le ¡iga. 18. E iai tuliga mo taligämälö po o le lotu po o le nuu. E taualu mea o le sami ma le vao. E masani ona alu ai moe tutuli. Afai o le faalavelave o le Aso Faraile, e alu le moe tutuli i le Aso Lua ae foi mai i le Aso Tofi. Sei vagana ua manuia tele le tuliga, ona foi mai lea i le Aso Lulu o le moe ma avega puaa. Pe foi mai le isi vaega ma puaa, ae toe faaauau le isi vaega sei foi mai i le Aso Tofi. E faapulou i sisifo po o sasa¤. O ¢gävao fou e fati le ala nei se le tüliga.

114

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

Fa’atinoga 2

Ma- lamalama i uiga o 1. Galulue ta‹to⁄ono. 2. Vaevae le tala, “· le tuliga puaa ¡ivao” i vaega e ono. Vaega 1: palakalafa 1,2,3,4,& 5 Vaega 2: palakalafa 6, 7, & 8 Vaega 3: palakalafa 9 & 10 Vaega 4: palakalafa 11, 12, & 13 Vaega 5: palakalafa 14, 15, & 16 Vaega 6: palakalafa 17 & 18 3. Faitau le tou vaega ma faaleo sa› upu. 4. Faamaumau i se pepa upu fou. 5. Toe faitau leo tele e se tagata e lelei lana faitautusi ae faalogologo le vaega ma mafaufau i uiga o upu fou, tusi uiga i tafatafa o upu fou. 6. Fa⁄pipi‹ pepa a vaega ta‹tasi i le puipui po o le laupapa. 7. Fa⁄solo vaega uma i pepa ta‹tasi ma fa⁄opoopo ni isi upu fou e le› i ai. 8. Tufifaatasi ma talanoa i le tala, ma upu fou. 9. Fa⁄logo ma mätau uiga tonu o upu a o fa⁄manino e le faiä›ga. Si‹ iä tou api. 10. Talanoa ma faamaumau täua po o itu loloto e lelei ai mea nei i tuliga: a. maile. e. to⁄gäfale. i. väilapa. o. suataga. u. taloloa.

Fa’atinoga 3

Talanoaga 1. Galulue i vaega e fä (4). 2. Talanoa ma faamaumau a tou tali i galuega nei. 3. Fetufaä‹ i le vasega atoa. Vaega 1: Vaomatua ma le vaomäoa: Mea e maua ai: - laau. - manu. - ituaiga ¤le¤le me papa. - faatuäi⁄. - to⁄gäfale. Vaega 2: Puaa ¡ivao ma puaa fanua: - ¤se¤sega o si›si›maga. GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

115

A UTALAGA 4

-

meaai. fili. nofoaga.

Vaega 3: Maile (¤se¤sega o maile i tuliga): - maile tagivale. - maile ou vale. - E iloa e le maile alofa. Vaega 4: Meatutuli (mea e faaaoga): - sapelu. - tao. - fana. - to›: faata‹ta‹ ona faaaoga le to› e tete¤ ese ai le puaa ua osofa‹a ia. A le¢ lena, faamatala lelei.

Fa’atinoga 4

Fa’asalalauga Avanoa Faigaluega: Tulimanu 1. Galulue ta‹to⁄lua e tusi se fa⁄salalauga i le nusipepa o le avanoa faigaluega mo se tulimanu olo› mana›mia e se nufi. Va⁄i i le Tusi 3 Tausaga 10 Autalaga 2 mo fa⁄ta‹ta‹ga. 2. Fa⁄aogä se itulau atoa o le api. Fa⁄aogä le Tulafono o le Tasi Vaetolu. Ia fa⁄iloa mai i le fa⁄salalauga mea nei: - Le igoa o le nufi olo› faia le fa⁄salalauga. - Le igoa o le avanoa ft. Tulimanu. - Fa⁄matalaga o le galuega. - Agava⁄ mo›mia i le galuega. - Taui o le galuega. - Le tagata e fa⁄feso›ta‹ e uiga i le avanoa. - Tulaga e tatau ona faia e ë ole¡ talosaga. - Aso e tapunia ai le avanoa.

Fa’atinoga 5

Talosaga 1. Galulue ta‹to⁄lua. Faaupu se talosaga a lou tamä i le tulipuaa ¡ivao, e tutuli mai mo le lotu faamanatu a lo outou ¡iga. Vaega täua o le talosaga: - faalagiga o le tulipuaa ¡ivao. - mana› ⁄utü. - taui. 2. Faaupu se faafetai ua manuia le faiva mo le lotu faamanatu. 3. Tusi le faasoaga o le puaa i matai o lo outou ¡iga ma se inati o le faifeau.

116

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

Fa’atinoga 6

Fa’atalanoaga 1. Vaevae le vasega i ni vaega se lua. O le isi vaega e fai ma tulimanu a o le isi vaega o tusitala o nusipepa olo› fa⁄talanoa le tulimanu mo se tala o se nusipepa. 2. Ia galulue fa⁄tasi muamua uma lava le ⁄u tusitala. Sauni ni ä tou fesili (ia le silia i le 10) e fesiligia ai le tulimanu i lona faiva. 3. Galulue fa⁄tasi le au tulimanu. Talatalanoa po o ä ni fesili e ono fesiligia ai outou ma ni a tou tali i ai. 4. Galulue ta‹to⁄lua – o le tusitala ma le tulimanu. Fa⁄aogä fesili sa sauni ma fa⁄talanoa le tulimanu. 5. Fa⁄aogä tali e tusi ai se lipoti mo le nusipepa i le galuega tulimanu. Galulue fa⁄tasi le au tusitala ma le autulimanu (to⁄fä i vaega) mo le tusiina o le lipoti. Tusi muamua se tou tapenaga muamua ma ave i le faiä›ga mo ni fautuaga ona tusi ai loa lea o le tusiga fa⁄ifi. 6. Fa⁄iloa a tou tusitusiga i le puipui o lo tou potu mo le maimoaga a le vasega atoa.

Fa’atinoga 7

Kalama 1. Galulue i vaega ta‹to⁄fä. Fa⁄aogä le tala o le Tuliga mo galuega nei. Vaega 1: 䊑

Lisi ni nauna se sefulu, ma ni soänauna se sefulu.



Talanoa i faaaogaga ma fausaga.

Vaega 2: 䊑

Lisi veape ma soaveape.



Talanoa i fausaga faasämoa.

Vaega 3: 䊑

Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga o nauna ¤se¤se. Talanoa i ¤se¤sega: - nauna faapitoa. - nauna taatele. - nauna tuufaatasi. - nauna vavaeese.

Vaega 4: 䊑

Aumai ni fa⁄ta‹ta‹ga o: - muänauna. - faailo taimi.

- faasinonauna. - upu o taimi.

Vaega 5: 䊑

Ao ma faamaumau upu o faiä: - Tagata 1, 2, ma le 3.

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

117

A UTALAGA 4

2. Tuufaatasi le vasega. Talanoa ma faatulaga vaega o le Gagana i faaupuga o i lalo. 1. A sii se faiva ae täutalia, a lë ⁄sa, e lavea le tagata. 2. O puaa läiti, na› na fana lava ma saisai. 3. O le maile tulipuaa mo‹, e oo loa i le vaomatua, gälo loa. 4. Po o le ä le gaoä ma le lavelave o le vao, pei lava e momo¤ i le laugatasi. 5. O lea ¢gä¤le¤le, o le fatulaolao maouta i totonu o le vaomäoa. 6. O lona matamataita, e fiå leotele ai pei se ifileo o se faititili. 7. flua fo‹ nei alu na› lima. 8. Na te iloa le ¢gavao e tuu i ai puaa.

Fa’atinoga 8

Agava’a 1. Galulue i vaega ta‹to⁄fä. 2. Talanoa ma faamaumau. 3. Tuufaatasi. 4. Fetüfaä‹. Galulue felagolagoma‹ Vaega 1 ma le 2: 䊑

O ä täua e tatau ona maua e le tulipua⁄ ¡ivao lelei.

Ia maua i talanoaga vaega nei: 䊑

agavaa o le tino.



agavaa o le mafaufau.



agavaa o faatinoga.



Afai o se matai, e ä lana faasoa?

Vaega 3 ma le 4: E su¤ gatä maile tulipuaa lelei. O ä ni agavaa e tatau ona maua e le taifau lelei, e mafai ai ona tafia o le maile ⁄ve tasi? O le ä se faamatalaga lelei e faamälamalama ai le va o le maile ma lona matai i le faiva o le tuliga? Vaega 5 ma le 6: O le ola o le tulimanu olo› i le maile. O le ola foi o le maile olo› i le tulimanu. Faamatala pe faapefea ona faatino lea talitonuga, ia feso›ta‹ atu i le faaupuga “O le maile o le mea misa oo”.

118

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

A UTALAGA 4

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

119

A UTALAGA 4

120

GAGANA SA MOA

TAUSAGA 11 TUSI 1

Tusi 1

Tausaga 11

Gagana Samoa nzaid © Samoa Department of Education 2003