Pravopis bosanskoga jezika 9789958648168

Table of contents :
Početak
Sadržaj
Dvadeset jednu godinu kasnije
PRAVOPISNA PRAVILA
I . PISMO
II . VELIKO I MALO POČETNO SLOVO
A) VLASTITA IMENA
a) Vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše svaki član
b) Vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše prvi član
B) PRVA RIJEČ U REČENICI
C) RIJEČI IZ POŠTOVANJA
D) MALO POČETNO SLOVO
III . SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI
A) IMENICE
B) PRIDJEVI
C) ZAMJENICE
D) BROJEVI
E) GLAGOLI
F) PRILOZI
G) PRIJEDLOZI
H) VEZNICI I ČESTICE
IV . RASTAVLJANJE RIJEČI NA KRAJU RETKA
V . PRAVOPISNI ZNACI
A) BJELINA
B) TAČKA
C) UPITNIK
D) UZVIČNIK
E) TAČKA ZAREZ
F) ZAREZ
G) DVOTAČKA
H) TRI TAČKE
I) CRTA
J) CRTICA
K) KOSA CRTA
L) NAVODNICI
M) POLUNAVODNICI
N) ZAGRADE
O) APOSTROF
P) ZVJEZDICA
R) ZNACI ZA DUŽINU
S) ZNACI ZA AKCENTE
T) ZNACI PORIJEKLA
U) OSTALI ZNACI
VI . SKRAĆENICE
A) OBIČNE SKRAĆENICE
a) Skraćenice s tačkom na kraju
b) Skraćenice bez tačke na kraju
B) SLOŽENE SKRAĆENICE
C) RJEČNIK SKRAĆENICA
VII . SIMBOLI
A) SIMBOLI ZA FIZIČKE JEDINICE
B) SIMBOLI HEMIJSKIH ELEMENATA
VIII . GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI
A) GLASOVI Č I Ć
a) Glas č
b) Glas ć
B) GLASOVI DŽ I Đ
a) Glas dž (ǯ)
b) Glas đ ()
C) GLAS H
D) GLAS J
E) PRAVILA IJEKAVSKOGA IZGOVORA
a) Kraćenje dugoga sloga
b) Duljenje kratkoga sloga
c) Ostala pravila
F) ALTERNACIJE SUGLASNIKA
a) Promjena l u o
b) Jednačenje suglasnika po zvučnosti
c) Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe
d) Gubljenje suglasnika
IX . PISANJE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA
A) PISANJE RIJEČI IZ GRČKOGA I LATINSKOGA JEZIKA
B) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE LATINICOM
C) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE ĆIRILICOM
D) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE DRUGIM PISMIMA
X . NAVOĐENJE PODATAKA O IZVORIMA
RJEČNIK VLASTITIH IMENA
A
B
C
Č
Ć
D
Dž
Đ
E
F
G
H
I
J
K
L
Lj
M
N
Nj
O
P
R
S
Š
T
U
V
W
Z
Ž
PRAVOPISNI RJEČNIK
A
B
C
Č
Ć
D
Dž
Đ
E
F
G
H
I
J
K
L
Lj
M
N
Nj
O
P
R
S
Š
T
U
V
Z
Ž

Citation preview

SENAHID HALILOVIĆ PRAVOPIS BOSANSKOGA JEZIKA Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje © Slavistički komitet i Senahid Halilović; drugo izdanje, 2017. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati na bilo koji način ili javno reproducirati bez prethodnog dopuštenja izdavača i autora.

Izdavač Slavistički komitet Recenzent Pravopisna komisija Korektura Halid Bulić Samija Halilović Mehmed Kardaš Grafički dizajn ??????? Kompjuterska obrada teksta Narcis Pozderac, TDP Sarajevo

Objavljivanje ove knjige podržali su Ministarstvo civilnih poslova, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

SENAHID HALILOVIĆ

PRAVOPIS BOSANSKOGA JEZIKA Drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Sarajevo, 2017.

4

Sadržaj

DVADESET JEDNU GODINU KASNIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 PRAVOPISNA PRAVILA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 I. PISMO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 II. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 A) VLASTITA IMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 a) Vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše svaki član . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 b) Vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše prvi član . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 B)

PRVA RIJEČ U REČENICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

C) RIJEČI IZ POŠTOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 D) MALO POČETNO SLOVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 A) IMENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 B) PRIDJEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 C) ZAMJENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 D) BROJEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 E) GLAGOLI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 F) PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 G) PRIJEDLOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 H) VEZNICI I ČESTICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

IV. RASTAVLJANJE RIJEČI NA KRAJU RETKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 V.

PRAVOPISNI ZNACI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

A) BJELINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 B) TAČKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 C) UPITNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 D) UZVIČNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 E)

TAČKA ZAREZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

F) ZAREZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 1) Zarez unutar rečenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 2) Zarez između prostih rečenica u složenoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 a) Zarez i nezavisnosložene rečenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 b) Zarez i zavisnosložene rečenice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 G) DVOTAČKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 a) Dvotačka i objašnjenje teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 b) Dvotačka i nabrajanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 c) Dvotačka i navođenje teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 d) Dvotačka kao pravopisni znak u širem smislu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 H) TRI TAČKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 I) CRTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 J) CRTICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 K) KOSA CRTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 L) NAVODNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 M) POLUNAVODNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 N) ZAGRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 O) APOSTROF . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 P) ZVJEZDICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 R) ZNACI ZA DUŽINU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 S)

ZNACI ZA AKCENTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

5

6

T) ZNACI PORIJEKLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 U) OSTALI ZNACI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 VI. SKRAĆENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 A) OBIČNE SKRAĆENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 a) Skraćenice s tačkom na kraju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 b) Skraćenice bez tačke na kraju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 B)

SLOŽENE SKRAĆENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

C) RJEČNIK SKRAĆENICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 VII. SIMBOLI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 A) SIMBOLI ZA FIZIČKE JEDINICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 B) SIMBOLI HEMIJSKIH ELEMENATA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 VIII. GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 A) GLASOVI Č I Ć . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 a) Glas č . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 b) Glas ć . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 B) GLASOVI DŽ I Đ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 a) Glas dž (ǯ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 b) Glas đ () . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 C) GLAS H . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122 D) GLAS J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 E)

PRAVILA IJEKAVSKOGA IZGOVORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 a) Kraćenje dugoga sloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 b) Duljenje kratkoga sloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129 c) Ostala pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

F)

ALTERNACIJE SUGLASNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131 a) Promjena l u o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131 b) Jednačenje suglasnika po zvučnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133 c) Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134 d) Gubljenje suglasnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

IX. PISANJE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138 A) PISANJE RIJEČI IZ GRČKOGA I LATINSKOGA JEZIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 B)

PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE LATINICOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141

C) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE ĆIRILICOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144 D) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE DRUGIM PISMIMA . . . . . . . . . . . . . . . . 145 X.

NAVOĐENJE PODATAKA O IZVORIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147

RJEČNIK VLASTITIH IMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149 PRAVOPISNI RJEČNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175 Napomene uz Pravopisni rječnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175

7

8

Dvadeset jednu godinu kasnije

Prvo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika objavljeno je 1996. godine. Dvadeset i jednu godinu kasnije zainteresiranoj javnosti predajemo drugo, znatno izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Bosanskohercegovačku jezičku stvarnost odlikuju gramatičke i leksičke višestrukosti. Stoga su zadržane brojne pravopisne dvostrukosti, bez obzira na to koliko su se pojedini dubleti uvriježili u praksi, šta je preovlađujuća norma, a šta rijetkost. Pravopisna pravila osavremenjena su i usklađena s utemeljenim prijedlozima koje je u protekle dvije decenije davala stručna javnost. Proširen je i korpus iz koga su izabrani primjeri koji potkrepljuju pravopisna pravila. Primjeri su uzimani iz razgovornoga, administrativnog, publicističkog i naučnog stila, iz raznorodnih prevedenih djela, a najviše iz bosanskohercegovačke književnosti. Ovo izdanje dopunjeno je i novim dionicama. Tako poglavlje o pravopisnim znacima sadrži i pravila koja se odnose na bjelinu; poglavlju o skraćenicama dodat je obiman Rječnik skraćenica; u posebnim poglavljima data su pravila o pisanju simbola te o navođenju podataka o izvorima. Rječnik vlastitih imena odvojen je od Pravopisnoga rječnika. Umnogome je osavremenjen i sadržaj Pravopisnoga rječnika. Danas bolje stojimo s rječnicima bosanskoga jezika, tako da se pravopis ne mora baviti i izborom riječi, pa su izostavljene riječi zanimljive samo sa stajališta leksičke norme, a dopisane brojne riječi i njihovi oblici u vezi s čijim pisanjem ima dvojbi. Hvala svima koji su mi pomogli u pripremi drugoga izdanja Pravopisa. Dragocjene su mi bile primjedbe profesora Asima Pece, akad. Esada Durakovića, dr. Fahrudina Kulenovića, dr. Ismeta Smailovića, dr. Muhameda Šatora i Mustafe Ajanovića. Sa zadovoljstvom i zahvalnošću navodim imena kolegica i kolega koji su mi dostavili svoje prijedloge i raspravljali o pojedinim rješenjima te kao članovi Pravopisne komisije znatno doprinijeli poboljšanju prvobitnoga teksta. To su univerzitetski nastavnici i nastavnice: dr. Halid Bulić, dr. Refik Bulić, dr. Remzija Hadžiefendić-Parić, dr. Amela Ljevo-Ovčina, dr. Emira Mešanović-Meša, dr. Hasnija Muratagić-Tuna, dr. Lejla Nakaš, dr. Mirela Omerović, dr. Amina Pehlić, dr. Bernisa Puriš, dr. Amela Šehović, mr. Enisa Bajraktarević, mr. Elma Durmišević-Cernica, mr. Mehmed Kardaš i Azra Hodžić-Čavkić; nastavnice u srednjim i osnovnim školama: mr. Elmedina Alić, mr. Jasminka Ibrišimović, Emina Ćosibegović, Sanja Ledić i Lejla Tuce; lektorice: mr. Sadžida Čelebić-Džuvić, mr. Sandra Zlotrg, Jusmira Agić, Sanela Dumanjić, Meliha Mahmutović, Lejla Mašić, Klaudija Mlakić Vuković, Lejla Nuhodžić i Indira Pindžo. Za podršku u radu ostajem dužan svojoj Samiji. U Sarajevu, 31. 8. 2017.

Senahid Halilović

PRAVOPISNA PRAVILA

9

10

I. PISMO

1. U bosanskome jeziku koriste se dva pisma: latinica i ćirilica. I latinica i ćirilica imaju po 30 slova; latinica ima 27 jednoslova i 3 dvoslova (dž, lj, nj), a ćirilica 30 jednoslova. U prošlosti je bosanski jezik bilježen i glagoljicom, bosančicom i arebicom. 2. Ustaljeni redoslijed latiničkih slova naziva se abeceda (prema nazivu početnih triju i šestoga slova: a, b, c, d), a ćiriličkih azbuka (prema nazivu prvih dvaju slova glagoljice i stare ćirilice: az, buki). I latinička i ćirilička slova mogu biti mala i velika, pisana i štampana. 3. Latinička slova imaju sljedeći redoslijed: a A, b B, c C, č Č, ć Ć, d D, dž Dž, đ Ð, e E, f F, g G, h H, i I, j J, k K, l L, lj Lj, m M, n N, nj Nj, o O, p P, r R, s S, š Š, t T, u U, v V, z Z, ž Ž; a A, b B, c C, č Č, ć Ć, d D, dž Dž, đ Đ, e E, f F, g G, h H, i I, j J, k K, l L, lj Lj, m M, n N, nj Nj, o O, p P, r R, s S, š Š, t T, u U, v V, z Z, ž Ž. 4. Dvoslovi imaju dva velika oblika: Dž i DŽ, Lj i LJ, Nj i NJ; prvi se upotrebljava kad je veliko samo prvo slovo u riječi (Džana, Ljubuški, Njemačka), drugi kad se cijela riječ piše velikim slovima (DŽANA, LJUBUŠKI, NJEMAČKA) te u pisanju složenih skraćenica. Ako dvoslov dolazi samostalno, upotrebljava se oblik koji odgovara grafostilističkim zahtjevima. 5. Slova bosanske latinice imaju ove nazive: a, be, ce, če, će, de, dže, đe, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, eš, te, u, ve, ze, že. Obično se tako i izgovaraju. 6. Ćirilička slova imaju sljedeći redoslijed: a A, b B, v V, g- G, d D, | \, e E, ` @, z Z, i I, j J, k K, l L, q Q, m M, n N, w W, o O, p P, r R, s S, t T, } ], u U, f F, h H, c C, ~ ^, y Y, { [; а А, б Б, в В, г Г, д Д, ђ Ъ, е Е, ж Ж, з З, и И, ј Ј, к К, л Л, љ Љ, м М, н Н, њ Њ, о О, п П, р Р, с С, т Т, ћ Ћ, у У, ф Ф, х Х, ц Ц, ч Ч, џ Џ, ш Ш. 7. I latinica i ćirilica fonemska su pisma. Svako slovo latinice i ćirilice načelno odgovara jednome fonemu bosanskoga jezika. Ovakav odnos slova i fonema nije ostvaren bez izuzetka.

Prvo, slovom r bilježe se dva fonema: neslogotvorno r (npr. u ruka [rúka]) i slogotvorno  (npr. u prst [pȑ̥st]). Drugo, fonemi ǯ, ĺ i ń bilježe se u latinici složenim slovima ili dvoslovima dž, lj, nj (džamija [ǯámia], ljepota [ĺepòta], njiva [ńȉva]). 8. Svako lj odgovara fonemu ĺ, ali postoje složenice i riječi stranoga porijekla u kojima skup slova d i ž odgovara fonemima d i ž, a skup slova n i j fonemima n i , npr. nadživjeti [nadžíveti], nadžnjeva se [nàdžńēvā se], Podžeplje [pòdžepĺe], odžonglirati [odžonglírati]; izvanjezički [izvanèzičkī], injekcija [inèkcia], konjugacija [konugácia], konjunktura [konunktúra]. (Slovo j odgovara fonemu koji se bilježi znakom .) 9. U pisanju stranih vlastitih imena i određenih termina koriste se i slova iz drugih latiničkih pisama, slova starogrčkog alfabeta i druga posebna slova, npr. q Q (ku; po redoslijedu stoji iza p), w W, x X i y Y (dvostruko ve, iks i ipsilon; ovim redom stoje iza v). Tako i: ä, ă, ü, ğ, ř (stoje iza odgovarajućih slova bosanske latinice), α (alfa), β (beta), γ (gama), δ (delta), ě (jat), ę (en) i dr.

11

12

II. VELIKO I MALO POČETNO SLOVO

10. Velikim početnim slovom pišu se vlastito ime i prva riječ u rečenici. Tako se može pisati i riječ kojom se izražava poštovanje. Sve ostale riječi pišu se malim početnim slovom. A) VLASTITA IMENA 11. Vlastito ime može imati svako biće, svaki predmet ili svaka pojava, ako se izdvaja od ostalih bića, predmeta i pojava svoje vrste. Prema sastavu, vlastita imena mogu biti jednočlana (od jedne riječi) i višečlana (od dviju ili više riječi). Sva jednočlana vlastita imena pišu se velikim početnim slovom. U svih višečlanih vlastitih imena velikim se početnim slovom piše prvi član. U jednoga dijela višečlanih vlastitih imena velikim početnim slovom pišu se svi članovi (osim pomoćnih riječi – prijedloga i veznika), a u drugoga dijela, osim prvoga i članovi koji su i sami vlastito ime. Posebnu skupinu višečlanih imena čine složena višečlana imena; prvi član svakoga posebnog imena u sastavu složenoga višečlanog imena (odnosno naziva) piše se velikim početnim slovom. a) Vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše svaki član 12. Velikim početnim slovom pišu se vlastita imena ljudi (imena, prezimena, ustaljeni nadimci i druge riječi koje su postale sastavni dio imena ili se mogu upotrijebiti umjesto njega), osim odredbenih dijelova unutar tih imena. a) Imena i prezimena: Azra Begić, Mula Mustafa Bašeskija, Branko Ćopić, Katarina Druga, Albert Einstein, Galileo Galilei, Jelena Gruba, Mujo Hodžić Crni, Gari Kasparov, Petar Kočić, Nikola Kopernik, Akira Kurosawa, Amira Medunjanin, Gabriela Mistral, Dumas Otac, Brbljivi Pas (indijansko ime), Luciano Pavarotti, Davorin Popović, Hamdija Pozderac, Vladimir Prelog, Hasan Kafija Pruščak, Selim Salihović, Emina Sefić, Ibn Sina, Maria Sklodowska-Curie, Antun Branko Šimić, Vojislava Vasiljević, Karlo Veliki, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Safet Zec. Odredbeni dijelovi stranih prezimena al, da, de, van, von i sl. pišu se onako kako se pišu u jezicima iz kojih potječu: Abu Hamid Muhammed al-Gazali, Leonardo da Vinci, Robert de Niro, Ludwig van Beethoven, Otto von Bismarck, Edwin van der Saar, Leonardo DiCaprio. Odredbeni dio prezimena piše se velikim početnim slovom na početku rečenice: (1) Al-Gazali je slavni teolog, filozof i sufija. – (2) Da Vinci je najveći genij renesanse. – (3) De Niro je poznati filmski glumac. – (4) Van Beethoven je jedan od najboljih kompozitora.

b) Ustaljeni nadimci, hipokoristici i sl.: Beba (Izeta Selimović), Bič Božiji (Atila), Braco (Hasan Salihamidžić), Mak (Mehmedalija Dizdar), Meša (Mehmed Selimović), Švabo (Ivica Osim), Tin (Augustin Ujević), Tito (Josip Broz), Zmaj od Bosne (Husein-kapetan Gradaščević), Žuta (Fadila Odžaković). 13. Velikim početnim slovom pišu se opće imenice upotrijebljene kao vlastito ime (u umjetničkim djelima, pričama i sl.): Djed(a) Mraz, Majka Hrabrost, Mali Princ, Palčić, Pepeljuga, Snjeguljica. 14. Velikim početnim slovom pišu se ime Bog (Allah, Jahve i dr.), pridjev Božiji, kao i svi zamjenički oblici koji se odnose na Boga (On, Njega, Ga, Mu...). (Opća imenica bog piše se malim slovom; up. t. 73.) Nazivi koji zamjenjuju ime Boga pišu se velikim početnim slovom ako se nalaze sami: Gospod, Gospodar, Gospodin, Milostivi, Samilosni, Stvoritelj, Svemogući, Svevišnji, Vladar i dr. Ukoliko se nalaze uz ime na koje se odnose, pišu se malim slovom: svevišnji Allah, svemogući Stvoritelj. 15. Imena božanstava, bogova, božica, mitoloških likova i nadnaravnih bića pišu se velikim početnim slovom: Afrodita, Amon Ra, Bal, Dajbog, Dalaj-Lama, Lat, Lucifer, Mars, Mefisto, Moloh, Perun, Sizif, Talija, Vesna, Višnu; božica Vesna, bog Višnu. 16. Velikim početnim slovom piše se: Bogorodica, Djevica, Gospa. Tako i: Bogorodica Marija, Blažena Djevica Marija, Gospa Marija i sl. Tako se piše i: Otac, Sin i Duh Sveti, Trojstvo, Sveto Trojstvo. 17. Velikim slovom piše se: Allahov Poslanik, Božiji Poslanik, Poslanik, Vjerovjesnik i sl. kada se time zamjenjuje ime vjerovjesnika Muhammeda. Tako se piše i: Otkupitelj, Spasitelj i sl. umjesto imena Isusa. Ukoliko se ovakve odrednice pojave uz ime, pišu se malim početnim slovom: Božiji poslanik Muhammed, vjerovjesnik Muhammed, poslanik Davud, vjerovjesnik Isa, otkupitelj Isus. 18. Kad im se da posebno značenje, velikim početnim slovom pišu se riječi Dobro, Dobrota, Istina, Nauk, Sreća i dr.: Ono što ti je mrsko ne čini svom bližnjem – to je sav Nauk, a sve ostalo je tumačenje ovoga. (Talmud) 19. Svi članovi vlastitih imena životinja pišu se velikim početnim slovom: Bijeli Očnjak (pas), Bobi (pas), Brundo (medvjed), Miki Maus (miš), Rudonja (bik), Pegaz (konj), Šarava (krava). 20. Velikim početnim slovom pišu se prisvojni pridjevi na -ov/-ev, -ljev i -in izvedeni od vlastitih imena, prezimena i nadimaka: Kulinov, Mehmedov, Dizdarov / Dizdarev, Andrićev, Bajezidagićev, Jakovljev, Ajšin, Editin, Mehin, Nerkesijin, Selmicin; tako i: Snjeguljicin i sl.

13

14

Takve pridjeve od imena iz drugih jezika pišemo kao i imena od kojih su izvedeni: Camusjev, Galsworthyjev, Rousseauov, Schopenhauerov, ali: Petrarkin (: Petrarca), Sofijin (: Sofia). Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena životinja: Bobijev, Rudonjin i sl. 21. Velikim početnim slovom pišu se svi članovi imena naroda, grupa naroda, plemena i pojedinih njihovih pripadnika: Albanci, Albanac, Albanka; Amerikanci, Amerikanac, Amerikanka; Bosanci, Bosanac, Bosanka; Bošnjaci, Bošnjak, Bošnjakinja; Crnogorci, Crnogorac, Crnogorka; Česi, Čeh, Čehinja; Hrvati, Hrvat, Hrvatica; Indijci, Indijac, Indijka; Indijanci, Indijanac, Indijanka; Jevreji, Jevrej, Jevrejka; Južni Slaveni; Lužički Srbi; Mađari, Mađar, Mađarica; Nijemci, Nijemac, Njemica; Rumuni, Rumun, Rumunka; Slovaci, Slovak, Slovakinja; Srbi, Srbin, Srpkinja; Slovenci, Slovenac, Slovenka; Slaveni, Slaven, Slavenka; Turci, Turčin, Turkinja; Zulu. 22. Velikim početnim slovom pišu se i nazivi stanovnika (etnici) izvedeni od imena kontinenata, država, pokrajina, otoka, poluotoka, gradova, četvrti, sela, zaselaka, mahala, planina, brda: Evropljanin, Evropljanka, Poljak, Poljakinja, Sandžaklija, Sandžaklijka, Hercegovac, Hercegovka, Dalmatinac, Dalmatinka, Posavac, Posavka, Podrinjac, Podrinjka, Brčak, Brčanka, Sarajlija, Sarajka, Stočanin, Stočanka, Vratničanin, Vratničanka, Novoseljanin, Novoseljanka, Romanijac, Romanijka. 23. Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi na -ov/-ev, -in od naziva stanovnika izvedenih od geografskih imena: Evropljaninov, Fočakov, Ljubušakov; Dalmatinčev, Hercegovčev, Irančev; Banjalučankin, Hercegovkin, Sandžaklijin. Tako se pišu i prisvojni pridjevi od imena naroda: Bošnjakov, Slovenčev, Hrvaticin. 24. Velikim početnim slovom piše se i: Zemljanin, nom. mn. Zemljani (: Zemlja), ali: marsovac (čudovište), vanzemaljac. Nazivi stanovnika planeta i drugih svjetova u naučnoj fantastici, stripovima, književnosti i dr. pišu se velikim početnim slovom: Klingonac, Marsovac, Romulanac i sl. 25. Velikim početnim slovom pišu se nazivi kontinenata: Afrika, Australija, Azija, Evropa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika. 26. Velikim početnim slovom pišu se svi članovi (osim prijedloga i veznika) naziva država (bilo da se navodi puni naziv, bilo da se umjesto zvaničnoga javlja kraći): Bosna (Bosna i Hercegovina), Slovenija (Republika Slovenija), Kraljevina Danska, Kneževina Monako, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Amerika (Sjedinjene Američke Države),

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Ujedinjeni Arapski Emirati, Republika Mađarska, Obala Slonove Kosti (Republika Obala Slonovače, Obala Slonovače), Južna Australija. Tako se pišu i nazivi nepostojećih (bivših) država: Kraljevina Bosna (Bosansko Kraljevstvo), Habsburška Monarhija (Austro-Ugarska, Austro-Ugarsko Carstvo, Austro-Ugarska Monarhija; velikim početnim slovom pišu se oba člana polusloženice budući da su naporedne, ravnopravne jedinice), Osmansko Carstvo (Osmanska Carevina, Otomansko Carstvo, Osmanlijsko Carstvo, Otomanska Imperija, Tursko Carstvo, Turska Carevina, Turska Imperija / Turski Imperij), Dubrovačka Republika, Istočno Rimsko Carstvo, Narodna Republika Mađarska, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (Sovjetski Savez), Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Velikim početnim slovom pišu se i ustaljeni nazivi koji se upotrebljavaju umjesto punih: Ujedinjeno Kraljevstvo (Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske), Sjeverna Koreja (Demokratska Narodna Republika Koreja). Tako se pišu i tipizirani historijski nazivi kao Zemlja Pavlovića, Vilajet Pavlovića i sl. 27. Velikim početnim slovom pišu se i svi članovi (izuzev prijedloga) naziva naseljenih mjesta (gradova, četvrti – tj. većih dijelova grada, potom sela, zaselaka): Sarajevo, Skoplje, Ljubljana, Beč, Pariz, Prag, Kairo, Rim, Dobrinja, Nedžarići, Žepa, Banja Luka, Bosanski Brod, Bosanski Novi, Bijelo Polje, Biograd na Moru, Bosansko Petrovo Selo, Donji Vakuf, Dvor na Uni, Gornji Vakuf, Han-Pijesak, Kotor-Varoš, Mali Zvornik, Stara Varoš, Novi Pazar, Velika Kladuša, Ivanić-Grad, Doboj-Istok, Stari Grad (u Sarajevu), Novo Sarajevo, Aerodromsko Naselje (u Sarajevu), Alipašin Most (nas. u Sarajevu), Gornji Rahić, Jasna Poljana, Potočari, Sokolović-Kolonija, Baščaršija, Soukbunar, Brčanska Malta, Dolac-Malta, Čengić-Vila, Gornji Šeher. 28. Kad označavaju narode na određenome području, strane svijeta pišu se velikim početnim slovom: Istok (istočne države i narodi), Orijent, Zapad, Sjever, Jug; Magreb (arapske države i narodi sjeverozapadne Afrike). Tako se velikim početnim slovom pišu oba člana u primjerima kao: Istočna Evropa, Zapadna Evropa; tako i: Bliski Istok, Srednja Amerika, Srednja Evropa, Jugoistočna Evropa (kao ustaljeni naziv koji obuhvaća određenu skupinu država i naroda) i sl., za razliku od geografskih pojmova, npr. zapadna Evropa (zapadni dio Evrope): (1) Na konferenciji sudjeluju predstavnici Jugoistočne Evrope (tj. predstavnici naroda i država u jugoistočnom dijelu Evrope). : Otputovao je u jugoistočnu Evropu (tj. u jugoistočni dio Evrope). – (2) Vodi se računa o interesima Bliskoga Istoka (tj. o interesima naroda i država na području Bliskoga istoka). : Područje Bliskoga istoka prostire se od Sredozemnoga mora do Perzijskoga zaliva.

Ovan.

29. Velikim početnim slovom pišu se imena zodijačkih znakova: Blizanci, Djevica, Lav,

15

16

30. Pridjev sveti piše se velikim početnim slovom kad je prvi član imena praznika ili građevine: proslavili Svetog Antu, Sveti Petar (crkva u Rimu). 31. Višečlani strani nazivi ustanova, preduzeća, novina i dr. pri izvornome prenošenju pišu se (s obzirom na veliko i malo slovo) kao i u izvorniku (s tim što se određeni član može izostaviti): Berliner Zeitung, Der Spiegel / Spiegel, United Press, East River, Foreign Office, Ponte Rosso, State Department. 32. Velikim početnim slovom pišu se utvrđena ili zaštićena imena raznih domaćih ili stranih proizvoda (kao stručni i zvanični nazivi): Sarabon / “Sarabon” (ime bombona), Marlboro / “Marlboro” (ime cigareta), Gillete / “Gillete” (ime proizvođača), Silver / “Silver” (ime žileta), Singer / “Singer” (ime šivaće mašine), Plivadon / “Plivadon” (ime lijeka), Ava / “Ava” (ime deterdženta), Žilavka / “Žilavka” (zaštićeno ime vina), Philips / “Philips” (ime elektronskih aparata). Tako se pišu i tipovi automobila, aviona i dr., kao proizvodi s utvrđenim imenom: Renault 4, Fiat 1100 / FIAT 1100, Boing 707. b) Vlastita imena u kojih se velikim početnim slovom piše prvi član 33. Prvi član stručnih (latinskih) naziva životinja piše se velikim početnim slovom: Canis lupus (vuk), Felis leo (lav), Sciurus vulgaris (vjeverica), Ursus arctos (medvjed). Tako se pišu i stručni (latinski) nazivi biljaka: Prunus domestica (šljiva), Secale cereale (raž), Viola odorata (ljubičica). 34. Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi na -ov/-ev i -in kada su zajedno s drugim riječima u sastavu naziva s općim značenjem: Ahilova peta, Arhimedov zakon, Bazedovljeva bolest, Bulova algebra, Celzijev stepen, Edipov kompleks, Gordijev čvor, Parkinsonova bolest, Prokrustov krevet, Arijadnina nit, Venerin brijeg i dr. 35. Za razliku od dvočlanih i višečlanih naziva država, velikim početnim slovom piše se samo prvi član naziva svih ostalih upravnih i sl. jedinica (a od ostalih članova samo vlastita imena): Bosansko-podrinjski kanton (gen. Bosansko-podrinjskog/a/ kantona), Brčko distrikt Bosne i Hercegovine (gen. Brčko distrikta Bosne i Hercegovine), Donjopodrinjski kraj, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Kanton Sarajevo / Sarajevski kanton (gen. Kantona Sarajevo / Sarajevskog/a/ kantona), Kanton 10 / Livanjski kanton (gen. Kantona 10 / Livanjskog/a/ kantona), Križevačka županija, Srednjobosanski kanton, Travničko muftijstvo, Tuzlanski bazen, Unsko-sanski kanton, Vrhbosanska nadbiskupija. Tako se pišu i nazivi bivših (nepostojećih) upravnih i sl. jedinica:

Beogradski pašaluk, Novopazarski sandžak, Kordopski halifat, Goraždanski srez, Mostarski srez, Imotski kadiluk, Užička nahija, Visočka nahija, Varšavsko vojvodstvo, Pskovska gubernija. 36. Velikim početnim slovom piše se samo prvi član ustaljenih naziva kojima se označavaju određene faze u razvoju neke države, s naročitom državnom organizacijom i društveno-političkim sistemom, te cjelovitija slobodna područja na kojima je bila uspostavljena vlast u toku oslobodilačkih ratova: Drugo carstvo, Treći rajh, Peta republika, Bihaćka republika, Labinska republika, Kruševska republika, Pariska komuna. 37. U geografskih imena velikim početnim slovom piše se samo prvi član, ukoliko se ostali sami po sebi ne pišu velikim početnim slovom. Takva su imena oblasti, pokrajina, područja, krajeva, otoka, poluotoka, visoravni, nizija, polja, dolina, pustinja, pješčara, uvala, jama, planina, vrhova planina, brda, klisura, kanjona, pećina, zemljišnih posjeda, livada, njiva, pašnjaka, oranica, krčevina, vulkana, struja, vrela, banja, slapova, okeana, mora, jezera, zaliva, kanala, tjesnaca, plićaka, fjordova, rijeka, potoka, močvara itd.: Jadranska oblast, Moskovska oblast, Hercegovina, Slavonija, Posavina, Bosanska Posavina, Birač, Gaza, Podrinje, Polimlje, Povardarje, Semberija, Bosanska krajina, Cazinska krajina, Vojna krajina, Ravni kotari, Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Zapadna obala, Maslinska gora, Slovensko primorje, Zupci, Trebinjska šuma, Dugi otok, Brač, Kornatsko otočje, Kornati, Istarski arhipelag, Zadarsko-šibenski arhipelag, Pelješac, Balkanski poluotok, Arabijski poluotok, Nišićka visoravan, Golanska visoravan, Panonska nizija, Bilino polje, Glasinačko polje, Livanjsko polje, Istočnomakedonska udolina, Sprečanska dolina, Libijska pustinja, Perućica, Deliblatska peščara, Uvala Scott, Postojnska jama, Čavkarica, Triglav, Crni vrh, Debelo brdo, Hum, Zelengora, Zvijezda, Čemerska planina, Ivan-planina, Slovenske Alpe, Tetovska kotlina, Pljevaljska kotlina, Sićevačka klisura, Djevojačka pećina, Vjetrenica, Veliko polje, Jelik, Vezuv, Golfska struja, Veliki gejzir, Studenac, Vrelo Bune, Banja Vrućica (Vrućica), Banja Guber, Višegradska banja, Ilidža Slatina, Varaždinske toplice, Kravice, Martinbrodski vodopad, Skradinski buk, Tihi okean, Atlantski okean, Jadransko more, Južno kinesko more, Mrtvo more, Boračko jezero, Zvorničko jezero, Dojransko jezero, Drinjača, Ćehotina, Studeni Jadar, Bijeli Nil, Dubrovačka rijeka (Ombla), Bokokotorski zaliv, Perzijski zaliv, Neretvanski kanal, Gibraltar, Magellanov prolaz, Crni potok, Hutovo blato itd. 38. Ako se geografska imena kao Jadransko more (pridjev + imenica) jave u obrnutome slijedu članova (imenica + pridjev), zadržavaju svojstvo posebnih imena; tada se odredba piše velikim početnim slovom: između mora Jadranskog i Jonskog, na poluotoku Balkanskom, po krajini Cazinskoj, niz polje Livanjsko, na visoravni Golanskoj, na gori Maslinskoj, preko planine Čemerske. 39. Prva riječ piše se velikim početnim slovom u geografskih naziva Sjeverni pol, Južni pol. 40. Velikim početnim slovom piše se prvi (ili jedini) član vlastitih imena nebeskih tijela i sazviježđa:

17

18

Danica, Halejeva kometa, Mala kola, Mjesec, Mliječni put, Saturn, Sirijus, Sunce, Večernjača, Veliki medvjed, Zemlja; površina Mjeseca, veličina Sunca, kretanje Zemlje. 41. Velikim početnim slovom pišu se pridjevi izvedeni od imenica Mjesec, Sunce, Zemlja (u značenju nebeskih tijela): Mjesečeva površina, Sunčev sistem, Zemljina kora, Zemljin satelit. 42. Velikim početnim slovom pišu se jednočlana vlastita imena vjerskih i državnih praznika, spomen-dana i sl., a u složenih imena tako se piše samo prvi član, ukoliko se ostali sami po sebi ne pišu velikim početnim slovom: Bajram (ali: Hadžijski bajram, Kurban-bajram), Lejletul-kadr / Lejlei-kadr, Nova godina, Jurjev / Jurjevo / Jurjevdan, Đurđev / Đurđevdan, Ivanjdan, Sveti Petar i Pavao, Blagdan beskvasnog hljeba, Dan truba, Roš hašana, Hanuka, Jom kipur, Pasha / Pesah; Dan zaljubljenih / Valentinovo, Osmi mart / Dan žena, Prvi maj / Praznik rada, Dan grada Sarajeva. Tako se pišu i imena dobrotvornih i sl. pothvata: Nedjelja djeteta, Nedjelja borbe protiv tuberkuloze. 43. Velikim početnim slovom piše se prvi član imena ulica, trgova, aleja, šetališta, bulevara i sl. (ostali članovi pišu se malim slovom ako nema posebnih razloga za veliko). Riječ ulica piše se velikim slovom na početku naziva i kad je neobavezni dio imena: Ulica Ive Andrića / Andrićeva ulica, Ulica Himze Polovine / Himze Polovine ulica, Ulica platana, Prijedorska ulica / Ulica prijedorska / Ul. prijedorska / Prijedorska, Ispod grada / Ulica ispod grada, Iza bašče, Koševo / Ulica Koševo, Trg fra Grge Martića / Martićev trg, Aleja Bosne srebrene, Aleja lipa, Omladinsko šetalište, Bulevar Meše Selimovića, vozili su se Bulevarom Meše Selimovića. Tako i: Duga mahala, Dženetića čikma i sl. 44. Velikim početnim slovom piše se prvi (ili jedini) član vlastitih imena raznih saobraćajnih sredstava (brodova, vozova), puteva, pruga, historijskih i privrednih građevina: Orao (brod), Bosna-ekspres (voz), Stari most (u Mostaru), Arslanagića most, Kozija ćuprija, Latinska ćuprija, Autoput Sarajevo – Zenica, Pruga Šamac – Sarajevo, Berlinski zid, Kineski zid, Babilonska kula, Brusa-bezistan, Tunel “Čeljigovići”, Aladža, Ferhadija (džamije), Careva džamija, Crkva sv. Josipa, Sveti Anto (crkva), Toranj sv. Luke (u Jajcu), Samostan “Guča Gora”, Turbe sedmerice, Šehitluci (groblje), Djevojačka česma, Hadži Sinanova tekija. 45. Velikim početnim slovom piše se prvi član naziva organizacija, ustanova, preduzeća, uslužnih službi, radionica, hotela, stalnih tijela, pogona, odjeljenja, odsjeka, odbora, komisija, društava, umjetničkih grupa, savjeta, saveza država, ugovora, sporazuma, javnih skupova (kongresa, sajmova, izložbi, dogovora, sjednica, simpozija, konferencija) – a od ostalih članova samo oni koji su sami po sebi vlastito ime (vlastito je ime i svaki posebni dio složenog višečlanog naziva, tj. naziva sastavljenog od dvaju ili više jednočlanih ili višečlanih naziva); tako se pišu i prevedeni višečlani strani nazivi (ustanova, preduzeća i dr.):

Crveni polumjesec, Društvo pisaca Bosne i Hercegovine, Patriotska liga BiH, Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, Matica iseljenika Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Arhiv Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej u Sarajevu, Gazi Husrev-begova biblioteka, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” (u Tuzli), Kongresna biblioteka (u Washingtonu), Francuska komedija (pozorište u Parizu), Univerzitet u Sarajevu, Prva gimnazija (u Sarajevu), Karađoz-begova medresa (u Mostaru), Klinika za plućne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Građevinsko preduzeće “Vranica”, “Energoinvest”, Općina Travnik (zvanično ime jedinice lokalne uprave), Odjeljenje za stambene poslove Općine Travnik, Izvršni odbor Općine Travnik, Skupština Općine Travnik, Opština Bileća (zvanično ime jedinice lokalne uprave), Mjesna zajednica “Koševo I” (jedinica lokalne uprave), Općinski sud u Kaknju, Bosanski kulturni centar, Izdavačko preduzeće “Svjetlost”, Osnovna škola “Silvije Strahimir Kranjčević”, Nastavničko vijeće Osnovne škole “Mehmedalija Mak Dizdar”, Fotografska sekcija Gimnazije “Meša Selimović”, Rudnik uglja “Đurđevik“ u Đurđeviku, Fabrika duhana Sarajevo, Tvornica keksa i vafla “Lasta”, Kasarna “Ramiz Salčin”, Izvršni odbor Privredne komore, Nastavničko vijeće Medicinske škole, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Dekanat Filozofskog fakulteta, Nastavno-naučno vijeće Filozofskog fakulteta, Fudbalski klub “Sarajevo”, Bijelo dugme, Prva književna komuna (izdavačka kuća iz Mostara), Vijeće sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda, Bosansko-njemačko društvo, Hotel “Saraj”, Dubrovačke ljetne igre, Internacionalni teatarski festival MESS, Berlinski kongres, Versajski ugovor, Londonski pakt, Karlovački mir, Hrvatsko-ugarska nagodba, Min­ henski sporazum, Varšavski ugovor, Atlantski pakt, Slovo Gorčina. 46. Uže ime u sastavu višečlanog imena stavlja se u navodnike ili se piše kosim slovima: (1) Predao je rukopis Izdavačkom preduzeću “Svjetlost”. – (2) Dopis je upućen upravi Hotela Saraj. 47. Velikim početnim slovom pišu se višečlana vlastita imena i onda kada im prethodi odredba (npr. moj, tvoj i sl.): naš Univerzitet u Sarajevu, u prvome godištu navedenoga Glasnika Zemaljskog muzeja u Sarajevu, u toj Fabrici motora Sarajevo, na sceni spomenutog Narodnog pozorišta u Sarajevu. 48. Umjesto zvaničnih naziva česti su ustaljeni (uglavnom dvočlani) istoznačni nazivi koji počinju pridjevom od imena mjesta u kome se nalazi ustanova (jedina te vrste); pridjev se tada piše velikim početnim slovom: Sarajevska opera (Opera Narodnog pozorišta u Sarajevu), Sarajevski aerodrom (Međunarodni aerodrom Sarajevo), Tuzlanski univerzitet (Univerzitet u Tuzli). Tako i: Turska ambasada i sl. (neslužbeni nazivi koji su postali sasvim obični). 49. Ukoliko je zvanični višečlani naziv već naveden ili se pouzdano može ustanoviti, umjesto njega se može upotrijebiti skraćeni naziv. Skraćeni naziv također se piše velikim početnim slovom: uputio je dopis Fakultetu (Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu), sastanak je u Akademiji (u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine), provela je radni vijek u Biblioteci (u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci “Derviš Sušić”), to je zaključak Vijeća

19

20

(Nastavno-naučnoga vijeća), direktorica je Pozorišta (Narodnoga pozorišta u Sarajevu), stanuje blizu Aerodroma (Međunarodnoga aerodroma Sarajevo), o tome će se odlučivati u Parlamentu (u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine). Tako i: u Makovom Spavaču, vidi u Škaljićevim Turcizmima i sl. (Ako se imenica shvati u općem smislu, piše se malim slovom: zajedno su došli na fakultet; v. t. 81.) 50. Velikim početnim slovom pišu se prisvojni pridjevi na -in, -ov/-ev izvedeni od (sadržajno najznačajnije) imenice iz naziva: Akademijina izdanja (tj. izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine), Klasov hljeb (hljeb preduzeća “Klas” d. d. Sarajevo), Unisovi stručnjaci (stručnjaci preduzeća UNIS). 51. Velikim početnim slovom pišu se ustaljeni nazivi događaja (ratova, ustanaka, revolucija, bitaka, pothvata i sl.): Prvi svjetski rat, Stogodišnji rat, Austrijski rat, Korejski rat, Bitka naroda, Husinska buna, Cazinska buna, Seljačka buna, Oktobarska revolucija, Francuska revolucija, Kosovski boj, Sarajevski atentat, Zapadni front, Sremski front, Igmanski marš, Borodinska bitka, Pofalićka bitka, Bitka za ranjenike (Bitka na Neretvi). Velikim početnim slovom pišu se i slični ustaljeni nazivi kada počinju općom imenicom: Bitka na Neretvi, Bitka na Žuči / Bitka za Žuč, Bitka kod Borodina, Bitka na Kosovu / Boj na Kosovu. 52. Velikim početnim slovom piše se prvi član sintagmi Sudnji dan, Kijametski dan i dr. uzetih u osnovnom značenju. Kad im se da posebno značenje, velikim početnim slovom piše se i prvi član sintagmi kao Pravi put / Put pravi i sl. 53. Velikim početnim slovom pišu se imena posebnih škola u nauci i umjetnosti: Pitagorina škola, Praška lingvistička škola, Mletačka škola. 54. Velikim početnim slovom piše se prva riječ u naslovima knjiga, poglavlja, odlomaka, časopisa, novina, studija, rasprava, članaka, pjesama, filmova, likovnih i drugih umjetničkih djela, kao i u nazivima propisa, isprava, zakona, nacrta i prijedloga zakona i drugih akata: Sto godina samoće (roman), Kameni spavač (zbirka pjesama), Ženidba Smailagić Mehe (ep), Biologija za 2. razred gimnazije, Nehdžul-belaga, Opća lingvistika (knjige), Nastanak Derventskog rukopisa (poglavlje), Kad Ibro pođe zemlju da brani, Tako malo (pjesme), Majka Smaju pod đulom rodila (uspavanka), Sretanja (svita za violinu i klavir), Ničija zemlja (film), Glava žene, Odlazak, Visoravan u cvatu (slike), Naša škola (časopis), Dnevni avaz, Oslobođenje (novine), Jekavske oaze u zapadnoj Hercegovini (studija), Zakon o radu, Nacrt zakona o osnovnim i srednjim školama, Prijedlog zakona o radu, Pravilnik o radu Gradske biblioteke, Izvod iz matične knjige rođenih.

djela:

Velikim početnim slovom piše se prvi član naslova i kada je riječ o više primjeraka nekoga Biblioteka ima dva Hvalova zbornika i tri Nekrologa jednoj čaršiji.

55. Nazivi iz jezika koji nemaju alfabetsko pismo pišu se kao i naši nazivi: Ženmin žibao (kineske novine) i sl. 56. Velikim početnim slovom pišu se nazivi nastavnih predmeta u školama i na fakultetima (u dnevnicima rada, upisnicama, svjedodžbama, uvjerenjima i dr.): Bosanski jezik, Fizika, Biohemija, Zoologija, Mineralogija, Etika, Sociolingvistika. 57. Zvanična imena odlikovanja pišu se velikim početnim slovom: Zlatni ljiljan, Zlatno pero, Orden rada sa zlatnim vijencem, Šestoaprilska nagrada. 58. Velikim početnim slovom pišu se nazivi sportskih priredbi, liga, turnira i sl.: Mundijal, Petnaesto svjetsko nogometno prvenstvo, Meč šampiona, Prva liga, Evropsko rukometno prvenstvo, Nogometno prvenstvo BiH, Zimska olimpijada u Sarajevu, Balkanski atletski kros, Olimpijske igre u Münchenu, Svjetsko prvenstvo u košarci, Unska regata i sl. 59. Prvi (ili jedini) član naziva šahovskih partija, otvaranja, varijanti, odbrana i sl. piše se velikim početnim slovom: Aljehinova odbrana, Kraljev gambit, Sicilijanka, Španska partija, Zatvorena sicilijanka. 60. U tekstovima koji na kraju nemaju tačku (naslovi, potpisi pod slikom, potpisi u poslovnom pismu i sl.) prva riječ (skraćenica, simbol) također se piše velikim početnim slovom: U Sarajevu, 27. novembra 1995. godine Na fotografiji: Vijećnica Urednik Prof. dr. Asim Peco Podnositeljica izvještaja Doc. dr. Tamara Lisica 61. Dvojako, tj. ili velikim ili malim početnim slovom (prema izboru pisca), mogu se pisati imenice Mjesec i Sunce kada je riječ o pojavama neposrednoga doživljavanja, o izgledu, vidljivosti, svjetlosti, toploti tih tijela (up. t. 80): Mjesečev / mjesečev lik, Mjesečeva / mjesečeva mijena, pomračenje Sunca / sunca i Mjeseca / mjeseca, izlazak Sunca / sunca i Mjeseca / mjeseca, Sunčev / sunčev zrak, Sunčev / sunčev odsjaj, Sunčev / sunčev hod, zalazak Sunca / sunca i Mjeseca / mjeseca. Tako i oblici i mijene Mjeseca: mladi Mjesec / mjesec (mlađak), pun Mjesec / mjesec (uštap), ali: polumjesec.

21

22

B) PRVA RIJEČ U REČENICI 62. Velikim početnim slovom piše se prva riječ u rečenici kao završenoj obavijesnoj cjelini. Poslije znaka rečeničnoga kraja (tačke, upitnika ili uzvičnika) velikim početnim slovom piše se prva riječ svake nove rečenične cjeline u tekstu koji se nastavlja: (1) Zabljesnu ga rana jutarnja svjetlost i on začuđeno zatrepeta. – Pazi ga, svanulo! A gdje li sam ja ovo? (B. Ćopić, Orlovi rano lete) – (2) Rafael odahnu. To je, dakle, ta njena falinka! Oko njega se opet sve kao obasja suncem. Muca! Dođe mu ta riječ draga. Pa šta je to? Ništa! (I. Samokovlija, Simha – priča o radostima) 63. Velikim početnim slovom piše se prva riječ upravnoga govora koji se poslije dvotačke stavlja unutar navodnika: (1) U srećki broj osam stoji proročanstvo: “Nevolja će združiti mačku i miša” – reče Miš prorok i skromno se nakašlja. (B. Ćopić, Doživljaji mačka Toše) – (2) A svako takvo pričanje završavao je čudnim povicima..., što je trebalo da znači otprilike: “Eto kakvih sve ima! A šta je moj ubogi život i moj slučaj prema njima i njihovim zapletenim sudbinama!” (I. Andrić, Prokleta avlija) Ako se upravni govor prekida dodacima koji mu ne pripadaju, prva riječ nastavka upravnoga govora počinje malim slovom (ukoliko se sama po sebi ne piše velikim početnim slovom): (1) “Ne možeš vidjeti svijet vireći kroz svoj prozor, niti možeš vidjeti sebe do dna ako se osvjetljavaš lampom”, vikao je Halladž kao da se ljuti na Sufjana, “ni bunar lampom ne možeš osvijetliti, a čovjek je mnogo dublji jer je čovjek Božiji bunar.” (Dž. Karahasan, Istočni diwan) – (2) “Kako, zaboga”, zapomažem ja, “pola duga da mi otpišu?” (I. Samokovlija, Jevrejin koji se subotom ne moli Bogu) 64. Ako se rečenica nastavlja iza upitnika ili uzvičnika, prva riječ poslije tog znaka piše se malim početnim slovom: (1) Ide Bajram od kuće do kuće, odškrine vrata, proviri, odškrine druga vrata i zirne na sofru: šta ima? ima li ovnetine? ima li pečenog mesa? ima li pita? revanije? ima li lonac sa šerbetom? (H. Kikić, Priča o Đulaginom Bajramu) – (2) I čusmo: tu – uu – uu! tu – u – u! tu – u – u! dva puta. (Z. Dizdarević, Majka) – (3) Daan! daan! brujalo je svima u ušima. (I. Samokovlija, Aftara) 65. Uobičajeno je u dopisivanju da se iza naslova stavi uzvičnik ili zarez. Ako je iza naslova uzvičnik, nastavak počinje velikim slovom: Draga kćeri! Sretni smo zbog tvoga uspjeha. Poštovani prijatelju! Jučer sam saznao da si...

Ako je iza naslova zarez, nastavak počinje malim slovom, bez obzira na to da li se pisanje nastavlja u produžetku naslova ili u novome retku: Draga kćeri, sretni smo zbog tvoga uspjeha. Poštovani prijatelju, jučer sam saznao da si... Sadržaj poslovnog pisma (podneska i sl.) počinje ispod oslovljavanja. Oslovljavanje završava uzvičnikom ili zarezom: Poštovana gospodo! U skladu s našim dogovorom od 22. 3. 2017. možemo vas obavijestiti... Ili: Poštovana gospodo, u skladu s našim dogovorom od 22. 3. 2017. možemo vas obavijestiti... C) RIJEČI IZ POŠTOVANJA 66. U obraćanju jednoj osobi možemo se opredijeliti za veliko ili malo početno slovo u oblicima ličnih i prisvojnih zamjenica 2. lica jednine i 2. lica množine: ti, Ti, tvoj, Tvoj; vi, Vi, vaš, Vaš. 67. U obraćanju ustanovi i većem broju lica zamjenice vi, vaš pišu se malim početnim slovom. 68. Lične i prisvojne zamjenice 3. lica jednine i množine ne služe za izravno obraćanje i pišu se malim početnim slovom: on, ona, oni, njegov, njezin, njihov. Izuzetak predstavljaju obrasci za posredno obraćanje osobama na visokom položaju (Njegova visost, Njezino veličanstvo i sl.). 69. U neposrednom obraćanju osobama na visokom položaju velikim početnim slovom piše se prvi član uobičajenih obrazaca: Vaše veličanstvo, Vaša visosti, Vaša preuzvišenosti, Vaša ekselencijo. 70. Titule državnih poglavara i vjerskih velikodostojnika najvišeg reda, upotrijebljeni samostalno (namjesto imena), pišu se velikim početnim slovom: Predsjednik, Kralj, Šah, Reisul-ulema, Papa, ali: senator, muftija i sl. Ukoliko se pojave uz ime, ovakve se titule pišu malim početnim slovom: predsjednik Bijedić, reisul-ulema Čaušević.

23

24

D) MALO POČETNO SLOVO 71. Malim početnim slovom pišu se: a) opće imenice postale od vlastitih imena: amper (jedinica za jačinu električne struje: Ampère), tesla (jedinica za magnetnu indukciju: Tesla), kvisling (izdajnik domovine: Quisling), makadam (sloj ceste od tucanog kamena i dr.: Mac Adam), odiseja (pustolovina: Odiseja, ep); tako i: bolonjac (student), drina (cigarete), francuz (alatka), hercegovac (duhan), šarplaninac (pas), tetovac (grah); b) imenice koje stoje uz lično ime kao oznake zanimanja, počasnih naslova, položaja i sl.: ban Borić, kralj Tomaš, herceg Stjepan, did Radomir, Smail-aga, Ajvaz-dedo, Husrev-beg, beg Ljubušak, Husein-kapetan Gradaščević, Omer-paša Latas, Abdulah-efendija Kaukčija, pop Aleksa, popadija Milica, Fatima-hanuma, teta Gordana, sultan Mehmed, hadži Jusuf, hafiz Muhamed, ambasadorica Tadić, arhitektica Ramić, reditelj Kupusović, konzulica Bogavac, magistar Lakišić, ministrica Salihović, doktor Eminović, majstor Ivo, premijerka Tacher, profesor Jović, direktor Šipka; c) nazivi pripadnika ili pristalica učenja i pokreta (ideoloških, političkih, naučnih, kulturnih): rumijevac, aristotelovac, marksist, degolist, kao i slične opće imenice: nobelovac, ilirac, teist, ateist, hamzevija, bektašija, mevlevija, šiija; tako i nazivi kojima se obilježava pripadnost određenoj rasi ili vjeri: bjelkinja, crnac; musliman, kršćanka; d) članovi ispred ili iza imena naroda (kada je riječ o dijelu nekoga naroda): sandžački Bošnjaci, galipoljski Srbi, gradišćanski Hrvati, koruški Slovenci; Jevreji sefardi, Jevreji aškenazi (ali: Sefard, Sefardi, Aškenazi – kada se dio tog naroda imenuje jednom riječju). 72. Malim početnim slovom pišu se opće imenice kao što su bosanstvo (osjećaj pripadnosti Bosni i Bosancima), slavenstvo (osjećaj pripadnosti Slavenima) i sl. Tako se pišu i izvedenice kad ne označavaju pripadnika naroda i sl.: nearap, neslaven, proevropljanin i sl. Tako se pišu i riječi koje nisu u službi vlastitog imena: južnjak, istočnjak, zapadnjak, orijentalac, primorac (: primorje), kontinentalac, štokavac. 73. Malim početnim slovom pišu se opće imenice bog (velikim početnim slovom piše se ime Bog; up. t. 14), boginja, božica, sotona, šejtan i dr. I sve izvedenice od imenice bog pišu se malim početnim slovom: božanstvo, božanski, božiji, a tako i njene zamjenice (on, njegov). 74. Malim početnim slovom pišu se opća imena životinja i bilja: konj, ovca, pas, zec; breza, hrast, hurma, trešnja, zambak; opći nazivi životinja (dobijeni po nekoj vanjskoj osobini, prema boji dlake i sl.), koji nisu vlastita imena: garov (ne određeni, nego crn pas uopće), zeljov (pas), bjelava, rumenka, šarava (šarena krava uopće), bjéla (koza), graha (ovca), kulaš (konj pepeljaste ili žućkaste dlake), vranac (konj crne dlake), zekan (konj); nazivi životinja kad znače vrstu, pasminu: avlijaner, bernardinac, dalmatinac, ovčar, šarplaninac, tornjak (vrsta psa); lipicanac (pasmina konja); opći nazivi biljaka: hercegovac (vrsta duhana), bjelica (vrsta šljive), trešnjo (vrsta graha).

75. Malim početnim slovom pišu se pridjevi na -ski (-čki, -ćki, -ški) izvedeni od domaćih i stranih vlastitih imena ili pridjeva na -ov/-ev, -in nastalih od vlastitih imena (označavaju opću osobinu): šekspirski (: Shakespeare), geteovski (: Goetheov), andrićevski, hromadžićevski. Tako se pišu i prisvojni pridjevi na -ski (-čki, -ćki, -ški) izvedeni od geografskih imena i naziva stanovnika: bosanski, bošnjački, hrvatski, imotski (ali: Imotski, geogr. ime), izačićki, skočićki, srpski, uloški, zavidovićki. Tako se pišu i pridjevi na -ski (-čki, -ćki, -ški) izvedeni od geografskih imena iz drugih jezika: frajburški (: Freiburg), glazgovski (: Glasgow), kembrički (: Cambridge), njujorški (: New York), vijarećki (: Viareggio). Tako se pišu i pridjevi na -ni: istočni (: Istok – zemlje i narodi istočno od Evrope; Orijent), zapadni (: Zapad – zapadnoevropske i sjevernoameričke zemlje i narodi). Tako se piše i pridjev sveti (ili njegova skraćenica sv.) ispred vlastitih imena ljudi: sveti Anto, sveti Petar, sv. Valentin. 76. Malim početnim slovom pišu se slobodna oblikovanja ili nazivi općeg odredbenog karaktera umjesto pravih imena država: nastanak bosanske banovine, u vrijeme crnogorske kneževine, odnosi s jugoslavenskom kraljevinom, socijalistička Jugoslavija i sl. 77. Malim početnim slovom pišu se i opće imenice uz vlastito ime u okviru savremenih i historijskih naziva (ako nisu sastavni dio imena): džemat Vratnik, grad Sarajevo (područje grada Sarajeva), kadiluk Novi, nahija Visoko, općina Čajniče, sandžak Zvornik, selo Kunovo, srez Mostar, župa Jelaške. Tako se pišu i imeničko-pridjevske, kao i pridjevsko-imeničke veze riječi koje nemaju svojstvo imena: općina prijedorska (kao područje; uobičajeni je redoslijed: općina Prijedor), sela prijedorske općine. Tako i: jelaška župa, župa jelaška (: župa Jelaške), pašaluk bosanski, srez mostarski. 78. Malim početnim slovom pišu se i ustaljeni slikoviti nazivi kontinenata, država i gradova te opisni nazivi, koji nemaju prirodu vlastitog imena: crni kontinent (Afrika), novi svijet (Amerika), stari kontinent / stari svijet (Evropa); crveni otok (Kuba), zemlja izlazećeg sunca (Japan), zemlja tisuću jezera (Finska); grad na Miljacki (Sarajevo), grad na Neretvi (Mostar), grad soli (Tuzla), grad svjetlosti (Pariz), velika jabuka (New York), vječni grad (Rim). Slobodnija oblikovanja uputno je staviti među navodnike: “crno-žuta monarhija” (Austro-Ugarska), “krilati lav” (Mleci). 79. Malim početnim slovom pišu se: a) imena vjetrova: bura, jugo, košava, orkan; b) strane svijeta: istok, zapad, sjever, jug; c) prva riječ geografskih naziva kojima se označava šire područje koje nije tačno određeno: gornje Podrinje, gornji Dunav, istočna Bosna, južna Australija (južni dio Australije), srednja Dalmacija, srednja Evropa (kada je općenito riječ o srednjem dijelu toga kontinenta), zapadna Hercegovina.

25

26

80. Malim početnim slovom pišu se imenice mjesec i sunce kad znače vrstu nebeskih tijela: pored Zemljinog mjeseca postoje i Marsovi i Jupiterovi mjeseci; sistemi s dva sunca. (O dvojakom pisanju imenica mjesec i sunce: izlazak Sunca / sunca i Mjeseca / mjeseca, Mjesečeva / mjesečeva mijena v. t. 61.) U svim ostalim slučajevima – kad ne znače određena nebeska tijela, i kad uopće ne znače nebeska tijela, već se javljaju kao opće imenice, malim početnim slovom pišemo: zemlja (prostor života; svijet; kopno; površina tla; zemljište; parcela; imovina; državna jedinica), mjesec (mjesečina; dio godine), sunce (izvor svjetlosti i topline; svjetlost; draga osoba). To su oni slučajevi kada se imenica zemlja ne može dopuniti riječju planeta ili zamijeniti vezom riječi naša planeta; kada se imenica mjesec ne može dopuniti riječju satelit ili zamijeniti vezom riječi Zemljin satelit; kada se imenica sunce ne može dopuniti riječju zvijezda ili zamijeniti izrazom naša (Zemlji najbliža) zvijezda. 81. Malim početnim slovom pišu se skraćeni višečlani nazivi kad uz njih stoje riječi koje ih određuju kao poznate pojmove (npr. moj, tvoj, svoj, njegov, njezin, naš, vaš, njihov; ovaj, taj, onaj, ovakav, onakav, takav; spomenuti, navedeni i sl.), jer onda gube svojstva vlastitih imena: naš fakultet (Filozofski fakultet), ova akademija (ANUBiH), vaša fabrika (Fabrika ulja “Bimal”), spomenuti zakon (Zakon o radu), citirani zbornik (Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik). Tako se pišu i druge imenice kad se shvate u općem smislu: zajedno su došli na fakultet, popodne provodi u akademiji, to je bilo u krugu fabrike, naveo je odredbe zakona, tako stoji u zborniku, to je spomenuto u izvještaju, otišli su u biblioteku, stadion je bio pun, igraju se u dvorištu škole, završila je gimnaziju, zakasnio je na aerodrom, vidi u Škaljićevom rječniku (ali ako se imenica shvaća kao skraćeno ime, piše se velikim slovom: uputio je dopis Fakultetu, up. t. 49). 82. Malim početnim slovom pišu se: a) riječi koje bliže određuju ime, a nisu službeni dio imena: bazen Terme, hotel Bristol, preduzeće Hidrogradnja, udruženje Slavistički komitet; b) nazivi koji nisu vlastita imena: most na Kupi (općenito – bilo koji most na Kupi), savski most (bilo koji most na Savi); c) prva riječ iza rednoga broja u imena koja počinju rednim brojem, ako taj član sam po sebi nije vlastito ime: VI kongres inžinjera Bosne i Hercegovine, 2. zasjedanje ZAVNOBiH-a. 83. Malim početnim slovom pišu se opći nazivi administrativnih jedinica: mjesna zajednica, radnički savjet, okružni sud. Opći su pojmovi i ustaljeni nazivi pojedinih historijskih pokreta i zbivanja: seoba naroda, narodnooslobodilački pokret, ilirski pokret / ilirizam, reformacija, protivreformacija / protureformacija, humanizam, renesansa. Tako se pišu i opisni nazivi (kao npr. hrvatski narodni preporod) te nazivi događaja kad nemaju svojstvo općeprihvaćenih, ustaljenih imena: a) kad su u množini – križarski ratovi, oba svjetska rata; b) kad su ratovi nazvani po objema stranama: tursko-austrijski rat, američko-vijetnamski rat, rusko-japanski rat; c) kad se govori o pretpostavljenome ratu: treći svjetski rat; d) kad su revolucije nazvane po imenu zemlje i sl. (izvan primjera navedenih u t. 51): kineska (kulturna) revolucija, engleska revolucija, alžirska revolucija, islamska revolucija (u Iranu).

Na isti način pišu se i nazivi razdoblja u historiji Zemlje i razvitku čovječanstva, potom nazivi raznih pokreta, umjetničkih pravaca, učenja i sl., koji imaju svojstvo općih pojmova: ledeno doba, bakarno doba, neolit, patrijarhat, nova era, srednji vijek, šesnaesto stoljeće, racionalizam, realizam, impresionizam, moderna, modernizam, ekspresionizam, kubizam, materijalizam, marksizam, sufizam, budizam. 84. Malim početnim slovom piše se: dženet / džennet, džehenem / džehennem, šerijat. 85. Malim početnim slovom pišu se budući nazivi (sve dok ne postanu stvarnost): (1) Osnovat će se fond za stipendiranje nadarenih učenika i studenata. – (2) Doći će na osnivačku skupštinu društva za primijenjenu lingvistiku. 86. Malim početnim slovom pišu se opći nazivi djela: biologija i dvije historije (udžbenici, vrste knjiga). (Kada je riječ o naslovima knjiga, upotrebljava se veliko početno slovo: Biologija za 2. razred gimnazije, Opća lingvistika; up. t. 54.) Tako se pišu i nazivi nauka i naučnih oblasti: biologija, psihologija, fizika, biohemija, fizička hemija, sociolingvistika. (Nazivi nastavnih predmeta pišu se velikim slovom: Biologija, Bosanski jezik, Sociolingvistika; up. t. 56.) 87. Malim početnim slovom pišu se: a) nazivi shvaćeni u značenju općih pojmova, kao vrste predmeta, i kada su glasovno i tvorbeno prilagođeni općim imenicama: drina (cigarete), nivea (krema), kalodont (zubna pasta), streptomicin (lijek), singerica (šivaća mašina), vegeta, žilet, žilavka (vino nazvano prema vrsti grožđa), rendgen (aparat), mauzer (oružje), folksvagen, ford, škoda, fijat, junkers; b) nazivi odlikovanja kao neslužbeni izrazi, u slobodnom oblikovanju i shvaćeni kao općepoznati: ima dva ordena rada i srebrenu značku; c) nazivi sportskih priredbi, liga, turnira i sl. upotrijebljeni u općem značenju: utakmice svjetskog nogometnog prvenstva održavaju se u nekoliko evropskih gradova; završeno je prvenstvo Balkana u atletici. 88. Valja razlikovati: akademija (opća im.) Akademija (skraćeno ime određene akademije) beba (lutka) Beba (nadimak) braco (hip.: brat) Braco (nadimak) Buhara (geogr. ime) buhara (zatvor) Crna Gora (država) Crna gora (planina) ćuprija (opća im.) Ćuprija (mjesto) derviš (opća im.) Derviš (ime) dolac (opći pojam) Dolac (naselje)

27

28

dunja (opća im.) Dunja (ime) Eldorado (legendarna zemlja) eldorado (pren.) fakultet (opća im.) Fakultet (skraćeno ime određenoga fakulteta) ford (automobil) Ford (ime) francuz (vrsta ključa) Francuz (pripadnik francuskoga naroda) Grad Sarajevo (jedinica lokalne samouprave) grad Sarajevo (opća im. uz vlastito ime) Hitna pomoć (ustanova) hitna pomoć (prva pomoć) institut (opća im.) Institut (skraćeno ime određenoga instituta) istok (strana svijeta) Istok (istočne zemlje i narodi) izraz (opća im.) Izraz (časopis) Južna Australija (država) južna Australija (južni dio Australije) Južni Slaveni (kao etnička zajednica) južni Slaveni (po geografskom smještaju) ključ (opća im.) Ključ (grad) kreka (naziv uglja) Kreka (naselje) kuba (vrsta cigare) Kuba (ime zemlje) kulon (jedinica) Coulomb (ime) labud (ptica) Labud (ime konja i dr.) mejdan (opća im.) Mejdan (mjesto) mercedes (automobil) Mercedes (ime) mjesec (vremensko razdoblje) Mjesec (ime nebeskoga tijela) Alipašin Most (u imenu naselja) most (opća im.) Mula Mustafa Bašeskija (u sastavu imena) mula (titula; učen čovjek) napoleon (francuski zlatnik) Napoleon (ime) nijemac (nijem čovjek) Nijemac (pripadnik njemačkoga naroda) Nova godina (praznik) nova godina (godina koja slijedi) Novi Grad (sarajevska općina; naselje) novi grad (opisno, opći pojam) njemica (nijema žena) Njemica (pripadnica njemačkoga naroda) odiseja (opća im.; lutanje) Odiseja (ep) odžak (opća im.) Odžak (grad) oktobar (opća im.) Oktobar (hist.; Oktobarska revolucija) olovo (opća im.) Olovo (grad) općina (opća im.) Općina (određena jedinica lokalne samouprave) opera (opća im.) Opera (Opera u Sarajevu / Sarajevska opera) orijent (opća im.) Orijent (Istok; istočne zemlje i narodi) otočanin (žitelj otoka) Otočanin (etnik: Otok, Otoka, Otočac) ovan (opća im.) Ovan (zodijački znak) palčić (: palac; ptica) Palčić (ime iz bajke) pepeljuga (opća im.) Pepeljuga (ime iz bajke) sandžak (opća im.) Sandžak (geogr. ime) seka (hip.: sestra) Seka (nadimak) sjever (strana svijeta) Sjever (sjeverne zemlje i narodi) Stari Grad (sarajevska općina) stari grad (opći pojam) šarko (šaren pas, konj) Šarko (ime psa) šarplaninac (vrsta psa) Šarplaninac (etnik: Šar-planina) šeher (opća im.; grad) Šeher (Sarajevo; ime mjesta) Šejh Jujo (u sastavu imena) šejh (starješina tekije)

škoda (automobil) Škoda (ime) tatarin (poštar konjanik) Tatarin (pripadnik naroda) trgovište (opća im.) Trgovište (mjesto) tvrđava (opća im.) Tvrđava (Selimovićev roman) univerzitet (opća im.) Univerzitet (skrać. ime određenoga univerziteta) vakuf (zadužbina) Donji Vakuf (u sastavu geogr. imena) veliki medvjed (velika zvijer medvjed) Veliki medvjed (sazviježđe) vitez (opća im.) Vitez (grad) zahumlje (opća im.; zabrđe) Zahumlje (geogr. ime) zapad (strana svijeta) Zapad (zapadne zemlje i narodi) zec (opća im.) Zec (prezime) zemlja (opća im.) Zemlja (ime nebeskoga tijela) zmaj (opća im.) Zmaj od Bosne (u sastavu nadimka)

29

30

III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEČI

89. U bosanskome jeziku riječi se pišu odvojeno, svaka za sebe, sve dok čuvaju svoja posebna značenja, npr. Kasno mu je to palo na pamet (prijedlog uz imenicu). Kada dvije ili više riječi razviju novo značenje, one se smatraju novom riječju, složenicom, i pišu se sastavljeno, kao jedna riječ, npr. Naučio je pjesmu napamet (prilog nastao srastanjem prefiksa na- i imenice pamet). (Ovdje su terminom složenice obuhvaćene i prefiksalne i sufiksalne tvorenice te sraslice.) 90. Ako su obje sastavne riječi zadržale nešto od svoje posebnosti, takva složenica zove se polusloženica i piše se s crticom između svojih sastavnica: cŕno-bȉjelī, dànas-sȕtra, sȁhat-kúla, spȍmēn-ȍbiljēžje.

ili nije:

91. Na sljedećim mjerilima zasniva se sud o tome da li je grupa riječi prerasla u složenicu

a) je li razvijeno novo značenje (dvadeset, gdjeko, odoka, između); b) je li prvi dio nepromjenjiv (svijetlocrven); c) upotrebljava li se jedan od sastavnih dijelova samostalno (“odmet” iz naodmet, “prestano” iz neprestano, “nebuha” iz iznebuha); d) je li došlo do promjene oblika nekoga od sastavnih dijelova (npr. u prilogu usput, nastalom od prefiksa uz- i imenice put); e) je li došlo do svođenja dvaju (ili više) akcenata na jedan (takòzvānī). 92. Složenice mogu pripadati promjenjivim i nepromjenjivim vrstama riječi. U polusloženica je, prema pravilu, prvi član nepromjenjiv, dok drugi (posljednji) – ukoliko pripada promjenjivim vrstama riječi – čuva promjenu. A) IMENICE 93. Složenice su mnoge imenice tvorene od dviju riječi između kojih se nalazi spojni morfem -o-: basnopisac, bjelogorica, brodolom, blatobran, crvenokožac, čovjekoljubac, dalekovod, debelokožac, drugoligaš, glavobolja, konjokradica, konjovodac, nogomet, novogradnja, padobran, petokolonaš, petogodišnjica, prirodoslovlje, prvoborac, prvoškolac, robovlasnik, rodoljub, romanopisac, sjeverozapad, suncokret, tunelogradnja, vodoinstalater, vodovod, vodozemac, zubobolja.

94. Neke od složenica nemaju spojnog morfema (interfiks nula: -ø-): blagdan, crvenperka, duhankesa, lunapark, stranputica, vizitkarta. 95. Složenice su i riječi kao raspikuća, višeboj, vucibatina te sraslice kao dershana, domazet, dušebrižnik, generalmajor, kalcijkarbonat, kućepazitelj, kućevlasnica, ugljendioksid. 96. Složenice su i imenice u kojih je prvi dio nepromjenjivi i nesamostalni morfem stranoga porijekla koji se završava samoglasnikom o: aeroklub, agrotehnika, aminokiselina, aviokarta, aviomaterijal, biohemija, ekoselo, ekopolicija, ektoparazit, elektrotehnika, etnoselo, fizioterapeutkinja, hidropotencijal, kardiohirurgija, makroplan, mikroorganizam, motokros, motosavez, mototrka, neuropsihijatar, nitrojedinjenje, pseudonauka, psihoanaliza, sociolingvistika, termoizolacija, videokaseta, videoklub, videoteka, žiroračun. 97. Zajedno s imenicama uz koje se nalaze pišu se i razni nepromjenjivi i nesamostalni dijelovi: antialkoholičar, ekstraprofit, hiperijekavizam, hiperinflacija, kimograf, kontrarevolucija, kvazinaučnik, nadrimajstor, nazovimajstor, nazovidemokracija, nus­prostorija, polupismenost, protivudar, samoodbrana, samoposluga, supersila, ultrazvuk, veleizdaja. 98. Kao složenice pišu se i brojne, uglavnom novije posuđenice, koje označavaju jedan pojam i čine izgovornu cjelinu (iako su sastavljene iz više prepoznatljivih dijelova): nokaut, plejbek, rentakar, rokenrol, šperploča. 99. Kao složenice pišu se i riječi koje u prvome dijelu imaju članove auto (i u značenju samo i kao skraćenu oznaku za automobil), foto (i kada označava vezu sa svjetlom i kada predstavlja skraćenu oznaku za fotografiju), radio (i kao oznaka pojava vezanih za radioaktivni element radij i u vezi s radiom, uređajem): autoportret, autobiografija; autodijelovi, automehaničar, autoput, autostoperka, autoškola, autotablice, autotrka; fotoćelija, fotohemija, fotokopija, fotometrija; fotoalbum, fotoaparat, fotoklub, fotomontaža, fotoreporterka; radioaktivnost; radioaparat, radiodifuzija, radiospiker, radiostanica, radiotelevizija. 100. Složenice su i sastavljeno se pišu i slični spojevi u kojih je drugi dio nesamostalan: aerodrom, automobil, automobilizam, fotograf, fototeka, motocikl, radiofonija, radiologija, radioskopija. 101. Rastavljeno se pišu u svim padežima nazivi kao Televizija Bosne i Hercegovine (gen. Televizije Bosne i Hercegovine). Tako se pišu i nazivi kao Radio Mostar ako se prvi član mijenja (gen. Radija Mostar, dat./ lok. Radiju Mostar). Ukoliko se prvi član ne mijenja, vezuje se za drugi član naziva crticom: sa Radio-Mostara, na Radio-Mostaru, slušate Radio-Tuzlu, na Radio-Tuzli. Ukoliko su kao organizacione jedinice unutar zajedničke ustanove i radio i televizija, ime takve organizacije piše se s crticom između naziva tih dviju jedinica, jer su oba člana samostalna i ravnopravna: Radio-televizija Bosne i Hercegovine (gen. Radio-televizije Bosne i Hercegovine).

31

32

102. Ukoliko se dva nesamostalna dijela nađu ispred imenice, između njih se piše crtica i osamostaljuju se, tj. pišu se odvojeno od imenice: Auto-moto savez Bosne i Hercegovine, auto-moto trka. Nesamostalni dijelovi osamostaljuju se pri nabrajanju: avio i vozne karte (ali: vozne i aviokarte), video i televizijske kasete (ali: televizijske i videokasete), žiro i tekući račun (ali: tekući i žiroračun). 103. Osamostaljen je i odvojeno se piše prefiks super- uz imenicu benzin: super benzin (benzin super; super – u značenju super benzin: trideset litara supera). Također se odvojeno piše i (osamostaljeni) dio mini (lat. minimum, najmanje) u primjerima kao mini linija (gen. jd. mini linije), mini pauza, mini kostim, mini moda, mini suknja. 104. Pojedine nepromjenjive odredbe za upravnu imenicu vezuju se crticom: cikcak-linija, halo-efek(a)t, top-lista i dr. Kao nepromjenjive odredbe ponašaju se i složene skraćenice: RTV-program, TV-antena, TV-emisija, TV-kaseta, VKV-stolar i sl. Polusloženički se pišu i spojevi sastavljeni od slova (ili naziva slova) i imenice: A-bomba, a-klasa, A-mol / a-mol, C-dur / c-dur; alfa-zraci, iks-noge. 105. Odvojeno se pišu dvije ili više odredbi pri nabrajanju: alfa, beta i gama zraci; radio i TV program i sl., kao i dvije ili više riječi uz upravni dio: rok pjevači i pjevačice. 106. Često veze dviju riječi, ukoliko označavaju jedan pojam, imaju obilježje imeničkih polusloženica. Prvi je njihov član odredbeni i ostaje bez promjene: akšam-cvijet, alaj-čauš, alem-kamen, ašik-pendžer, bajrak-džamija, bajram-namaz, biser-grana, Brusa-bezistan, cigar-papir, din-dušman, đul-bašča, ekspres-restoran, gol-razlika, hair-dova, halal-nafaka, internet-stranica, jogi-dušek, karate-klub, karo-as, klima-uređaj, kremen-kamen, kudret-sahat, Kurban-bajram, lovor-vijenac, mas-mediji, merino-ovca, panel-ploča, pilot-projekt, ping-pong, pop-pjevač, pres-centar, rak-rana, ramazani-šerif (časni ramazan), rang-lista, remek-djelo, rok-muzika, sabah-zora, sahat-kula, sibjan-mekteb, ski-lift, soda-voda, spomen-muzej, toki-voki, top-lista, uzor-majka, veš-mašina. 107. Pojedine jednopojmovne imeničke veze pišu se i s crticom (ako prvi član ostaje bez promjene) i bez crtice (ako se obje imenice mijenjaju): dženaza-namaz (gen. jd. dženaza-namaza) i dženaza namaz (gen. jd. dženaze namaza); džuma-namaz (gen. jd. džuma-namaza) i džuma namaz (gen. jd. džume namaza) i sl. 108. Samostalne su – s obzirom i na akcent i na promjenu – imeničke veze u kojih prva imenica ima šire, a druga uže značenje: čovjek genij, čovjek žaba (nom. mn. ljudi žabe), kamen temeljac, nastavnik pedagog, pilot lovac. Stoga one i nemaju narav polusloženica. Dvočlane pojmovne cjeline ovoga tipa (u kojih oba člana čuvaju i svoje posebno značenje) pišu se, dakle, odvojeno: asistent pripravnik (gen. jd. asistenta pripravnika), jezik sistem. Tako i: tačka zarez (gen. jd. tačke zareza).

109. Nisu složenice i odvojeno se pišu dvočlane pojmovne cjeline u kojima prvi član (koji je uglavnom stranoga porijekla i nepromjenjiv; ukoliko je promjenjiv, kao član ovakvih grupa riječi ostaje bez promjene) određuje drugi: bjanko mjenica, bordo zastava, braon boja, čikmali ulica, fer postupak, gala ručak, gala odijelo, kreka ugalj, krem supa, lila haljina, mavi usne, minas kahva, mini pauza, mubarek noć, parking prostor, reš krompir, roze majica, solo pjevanje, šefteli sokak, tabu tema, vaterpolo savez i sl. 110. Odrična čestica ne piše se sastavljeno s općim imenicama koje negira ili potire njihovo pozitivno značenje: nebriga, nečovjek, neljudi, nemusliman, neprijatelj, nevrijeme. Tako i: nearap, neslaven. Treba razlikovati glagolske imenice u primjerima kao: nestajanje jednoga naroda (: nestajati, iščezavati), nemiješanje u njihove odnose, neimanje sreće (: ne imati) i dr. od onih kao što su: ne stajanje (: stajati), nego trčanje; ne miješanje, nego mućenje. Ukoliko se riječju ne drugi dio riječi želi naročito istaknuti, ili se želi izraziti čista odsutnost onoga što imenica označava, između čestice ne i imenice piše se crtica: ne-bitak, ne-ja. 111. Pojedini danas jednočlani geografski nazivi nastali su srastanjem dviju riječi: Bjelorusija, Budimpešta, Carigrad, Knešpolje, Međugorje, Novoseoci, Podlugovi, Radobolja, Starigrad (gen. Starigrada; kod Karlobaga). 112. Pojedini geografski nazivi zadržavaju svojstva polusloženice, tj. oba člana čuvaju svoj akcent, a prvi se član ne mijenja: Austro-Ugarska (gen. Austro-Ugarske), Buturović-Polje (gen. Buturović-Polja; nas.), Han-Pijesak (gen. Han-Pijeska, dat./lok. Han-Pijesku), Herceg-Novi (gen. Herceg-Novog), Ivan-sedlo (gen. Ivan-sedla), Konjuh-planina (gen. Konjuh-planine), Kotor-Varoš (gen. Ko­tor-Varoša / Kotor-Varoši), Kulen-Vakuf (gen. Kulen-Vakufa), Lušci-Palanka (gen. Lušci-Palanke), Šar-planina (gen. Šar-planine), Tomislav-Grad (gen. Tomislav-Grada). 113. Za razliku od imena iz prethodne tačke, slična se imena iz drugih jezika pišu kao dvije riječi: Abu Dabi (gen. Abu Dabija), Sankt Moritz / Sankt Moric (gen. Sankt Moritza / Sankt Morica), San Marino (gen. San Marina). 114. U pojedinim slučajevima oba člana geografskih imena zadržavaju i svoj akcent i svoju promjenu, te se pišu odvojeno: Bijelo Polje (gen. Bijelog Polja), Boljakov Potok (gen. Boljakova Potoka; nas.), Donji Vakuf (gen. Donjeg Vakufa), Gornji Vakuf (gen. Gornjeg Vakufa), Stari Grad (gen. Staroga Grada; sarajevska općina). Bez crtice pišu se i dvočlana imena kao Arslanagića most (gen. Arslanagića mosta), Babića Bašča (gen. Babića Bašče; nas.), Morića han (gen. Morića hana).

33

34

115. Kao složenice pišu se nazivi stanovnika naseljenih mjesta, krajeva, država, kontinenata – bez obzira na to da li su geografska imena od kojih su izvedeni ti nazivi složenice, polusloženice ili imaju dva člana: Banjalučanin / Banjolučanin, Banjalučanka / Banjolučanka, Bjelorus, Bjeloruskinja, Carigrađanin, Carigrađanka, Južnoamerikanac, Južnoamerikanka, Kulenvakufljanin, Kulenvakufljanka, Novopazarac, Novopazarka, Novotravničanin, Novotravničanka, Novozelanđanin, Novozelanđanka. 116. Treba razlikovati složenicu Angloamerikanci (u značenju Amerikanci engleskoga porijekla) od polusloženice Anglo-Amerikanci (u značenju Englezi i Amerikanci). 117. Složenice su i sastavljeno se pišu prezimena nastala od imena i počasnih naslova uz njih, ili od samih počasnih naslova: Bećirbašić, Hadžiefendić, Hasanefendić, Smailbegović, Smailhodžić; tako i drugačiji članovi u ulozi drugoga prezimena: Avdo Karabegović Hasanbegov. 118. Ako titule, zvanja i počasni naslovi dolaze iza ličnoga imena (poglavito imena historijskih ličnosti, imena iz književnosti) u pravom značenju, pri čemu titula zadržava promjenu, a ime je gubi – između imena i titule piše se crtica: Smail-aga, Siri-baba, Salih-baša, Isa-beg (Ishaković), Mehmed-beg (Kapetanović), Safvet-beg (Bašagić), Smail-čelebija, Šemsi-dede, Ajni-efendija, Nizama-hanuma, Nasrudin-hodža, Husein-kapetan, Mehmed-paša (Sokolović), Omer-paša (Latas). 119. Ako se riječi kao aga, beg i sl. upotrebljavaju samo iz poštovanja (ili podrugljivo), a ne u svom osnovnom značenju, pišu se sastavljeno uz vlastita imena uz koja stoje: Avdaga, Hamdibeg, Mustajbeg. Tako i: Hasanaginica, Omerbegovica. 120. Ako se nepromjenjivi počasni naslovi nalaze ispred imena čiji su sastavni dio, pišu se velikim početnim slovom i ne vezuju se crticom za ime niti u nominativu niti u zavisnim padežima: Hadži Lojo (gen. Hadži Loje), Kara Mustafa (gen. Kara Mustafe), Uzun Mirko (gen. Uzun Mirka). 121. Nazivi zvanja i počasni naslovi koji nisu promjenjivi, ukoliko stoje ispred imena ili drugoga naslova, ne vezuju se za ime, odnosno naslov crticom: hazreti Alija (gen. hazreti Alije), hazreti Fatima (gen. hazreti Fatime), hadži Ibrahim (gen. hadži Ibrahima), don Zvonko (gen. don Zvonka), dum Ivan (gen. dum Ivana), efendi Mita (gen. efendi Mite), fra Petar (gen. fra Petra); efendi kadija (gen. jd. efendi kadije), hadži hafiz (gen. jd. hadži hafiza), hadži hanuma (gen. jd. hadži hanume). 122. Promjenjivi počasni naslovi, zatim oznake zanimanja, srodstva i sl. pišu se u nominativu odvojeno, bez crtice, a u ostalim oblicima dvojako: s crticom (ukoliko gube promjenu) ili bez crtice (ukoliko zadržavaju promjenu):

sultan Mehmed (gen. sultan-Mehmeda / sultana Mehmeda), šejh Husein (gen. šejh-Huseina / šejha Huseina), barba Ivo (gen. barba-Ive / barbe Ive), majstor Hasan (gen. majstor-Hasana / majstora Hasana), teta Ana (gen. teta-Ane / tete Ane). Isto se postupa i ukoliko je promjenjiva imenica u službi počasnoga naslova, nadimka ili prezimena sastavni dio imena: Mula Mustafa (gen. Mula-Mustafe / Mule Mustafe). 123. Dvostruka imena (ime + nadimak; nadimak + ime) pišu se bez crtice, bez obzira na to da li se po padežima mijenjaju oba dijela ili samo jedan: Hans Christian Andersen (gen. Hansa Christiana Andersena), Miroslav Mika Antić (gen. Miroslava Mike Antića), Musa Ćazim Ćatić (gen. Muse Ćazima Ćatića), Zulfikar Zuko Džumhur (gen. Zulfikara Zuke Džumhura), Ogasta Ada King (gen. Ogaste Ade King), Ivan Goran Kovačić (gen. Ivana Gorana Kovačića), Ivica Vanja Rorić (gen. Ivice Vanje Rorića), Robert Morris Sapolsky (gen. Roberta Morrisa Sapolskog), Muhamed Hevaija Uskufija (gen. Muhameda Hevaije Uskufije); Osman Nuri Hadžić (gen. Osmana Nuri Hadžića) i dr. Bez crtice piše se i nadimak koji dolazi iza prezimena: Fadila Odžaković Žuta (gen. Fadile Odžaković Žute), Asim Ferhatović Hase (gen. Asima Ferhatovića Haseta). 124. Dvostruka prezimena (ili drugačiji članovi u ulozi drugoga prezimena) mogu se pisati s crticom i bez crtice (prema izboru njihovih nosilaca). Kad se između njih piše crtica, prvo prezime se ne mijenja: Nasiha Kapidžić-Hadžić (gen. Nasihe Kapidžić-Hadžić), Semka Sokolović-Bertok (gen. Semke Sokolović-Bertok). Drugo se mijenja ako završava na -a: Nađa Marić-Muzaferija (gen. Nađe Marić-Muzaferije). Kad se ne piše crtica između dvaju prezimena muških osoba, mijenjaju se oba: Avdo Karabegović Hasanbegov (gen. Avde Karabegovića Hasanbegova), Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak (gen. Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka), Andrija Kačić Miošić (gen. Andrije Kačića Miošića). Kad se dva prezimena ženskih osoba pišu bez crtice, prvo prezime se ne mijenja, a drugo se mijenja ako završava na -a: Vesna Marić Sokolija (gen. Vesne Marić Sokolije). 125. Prezimena (imena, nadimci i sl.) dvojice ili više pisaca jednoga djela ili prezimena sudionika kakvoga drugog oblika saradništva povezuju se (odmaknutom) crtom: roman Osmana – Aziza; Vlada Cvetkovića – Mačeka. 126. Dvočlana arapska imena pišu se odvojeno: Abu Nuvas (gen. Abu Nuvasa), Inb Sina (gen. Ibn Sine). Ako takva imena imaju određeni član, pišu se sa crticom: Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttaliba). Određeni član uz arapska imena piše se sa crticom: al-Abbas (gen. al-Abbasa). Ako između dvaju arapskih imena dolazi skraćenica b. (: ibn, bint – u značenju: sin, kći), tâ se imena pišu rastavljeno: Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abbasa).

35

36

B) PRIDJEVI 127. Sastavljeno se pišu pridjevi prefiksalne tvorbe: amoralan, antifašistički, bezglasan, bezimen, bezosjećajan, bezličan, itekakav, itekolik, općedruštveni, općepoznat, omalehan, podugačak, prosijed, profašistički, protuustavan, prebogat, preosjetljiv, prastar, polupismen, postdiplomski, sulud, supermoderan, sveopći; tako i pridjevi u poimeničenoj službi: Svevideći, Svevišnji, Sveznajući. Tako se pišu i pridjevi u čijoj tvorbi učestvuje čestica ne: nedužan, neobrijan, neshvatljiv, nesretan, neusporediv, neveseo, netaknut, neukusan, neravnopravan, nezvaničan, nepromočiv, neviđen. 128. Treba razlikovati popridjevljene glagolske pridjeve i glagolske priloge, u kojima prefiks ne- dolazi kao prvi dio složenice a kojim se poriče ono što znači pridjev, odnosno prilog, ili se izriče svojstvo suprotno od onoga izrečenog osnovnom riječju, kao: nedorečen (npr. prijedlog), neobuvena (cipela), netaknuto (lice), nedorastao (dječak), neistruhla (daska), neuvehla (ruža), nehrđajući (materijal) i sl. – od zanijekanih glagolskih pridjeva i glagolskih priloga u pridjevskoj funkciji: (1) Bio je to ne dorečen, nego tek naviješćen prijedlog. – (2) Potreban mu je ne hrđajući materijal, nego onaj što je otporan na vlagu i soli. 129. Oblici superlativa pridjeva također se pišu sastavljeno: najjasniji, najljepša, najslađe. 130. Pridjevi koji označavaju jedan pojam, izvedeni od dvočlanih geografskih naziva, kako domaćih, tako i stranih, bili ti nazivi polusloženice ili ne, pišu se sastavljeno: bosanskobrodski (: Bosanski Brod), bosanskokrajiški (: Bosanska krajina), istočnobosanski (: istočna Bosna), srednjobosanski (: srednja Bosna), kotorvaroški (: Kotor-Varoš), južnoame­ rički (: Južna Amerika), zapadnoevropski (: zapadna Evropa, Zapadna Evropa), zapadnohercegovački (: zapadna Hercegovina), novopazarski (: Novi Pazar), njujorški (: New York), austrougarski (: Austro-Ugarska), hercegnovski (: Herceg-Novi), velikokladuški (: Velika Kladuša). 131. Iako imaju spojnik -o-, nisu složenice, nego polusloženice spojevi riječi u kojima svaki član čuva svoje posebno značenje; u njima jedan pridjev nije odredba niti dopuna drugoga, pa se stoga povezuju crticom: bosansko-hercegovački (odnosi se i na Bosnu i na Hercegovinu, npr. planinska bosansko-hercegovačka međa), indo-kineski (odnosi se i na Indiju i na Kinu), anglo-američki (engleski i američki), austro-ugarski (odnosi se i na Austriju i na Ugarsku). Tako i: Tuzlansko-dobojska kotlina, bošnjačko-hrvatski (npr. odnosi), bosansko-japanski (rječnik), bosansko-njemačko-engleski (rječnik), crno-bijela (ploča), zeleno-žuto-crvena (zastava na kojoj se jasno izdvajaju tri spomenute boje), planinsko-brdsko (područje), društveno-ekonomski (odnosi), književno-jezički (i književni i jezički). 132. Složenice su i sastavljeno se pišu pridjevi koji su u tvorbenoj vezi s dvjema riječima u određenome sintaksičkom odnosu (prva određuje drugu), a koje označavaju nedjeljiv pojam:

književnojezički (: književni jezik), naučnoistraživački (: naučno istraživanje), šerijatskopravni (: šerijatsko pravo), krivičnopravni (: krivično pravo), političkoekonomski (: politička ekonomija), književnoteorijski (: književna teorija), književnohistorijski (: književna historija). Tako se pišu i pridjevske složenice bosanskohercegovački (odnosi se na Bosnu i Hercegovinu kao jedinstven pojam, npr. bosanskohercegovačka zastava), indokineski (odnosi se na Indokinu), angloamerički, indoevropski i dr., iako ne moraju biti tvorene od zavisnih sintagmi. 133. Također su pridjevske složenice i sastavljeno se pišu: brzonog, bistrouman, bjelobrk, crnokos, dvorog, dvosmjeran, dvosložan, danonoćni, dobroćudan, četverokatan, četverogodišnji, dobronamjeran, istoimen, jugozapadni, lahkokrila, malodoban, mnogostoljetan, mnogostran, kratkovječan, punokrvan, samonikao, slatkovodni, srednjoškolski, srednjovjekovni, sjeveroistočni, sedmokrak, narodnooslobodilački, prošlogodišnji, krivousti, tankoćutan, trodimenzionalan, tročetvrtinski, trotaktni, visokonaponski, vodootporan i sl. 134. Sastavljeno se pišu i pridjevi nastali čistim slaganjem riječi u naporednom odnosu: gluhonijem, tamnoplav (nijansa jedne boje), uljanoplav, otvorenozelen, zagasitožut, svijetlocrven, mnogopoštovani. Ukoliko sastavni dijelovi zadržavaju svoj akcent i posebno značenje, pišu se odvojeno: jȃko c﬇ven, mȁlo pȍznāt, nȍv nòvcat, vȑlo dȍbar (ocjena vrlo dobar; završiti s/a/ vrlo dobrim uspjehom), vȑlo záslužan. 135. Kao i imenice s kojima su u tvorbenoj vezi, sastavljeno se pišu pridjevi: autolimarski, autoelektričarski, autosaobraćajni, fotoamaterski, fotoreporterski, radioamaterski, vodoinstalaterski. 136. Crticom se povezuju prisvojni pridjevi na -ov/-ev, -in kad su u tvorbenoj vezi s vlastitim imenima koja se pišu kao polusloženice: Husein-kapetanov, Husrev-begov, Nasrudin-hodžin, Omer-pašin, teta-Anin, Šejh-Jujin. 137. Kao što se crtom povezuju prezimena dvojice ili više pisaca jednoga djela ili kakvoga drugog oblika saradništva, tako se povezuju crtom i pridjevi koji su u tvorbenoj vezi s tim imenima: Osman – Azizov roman, Cvetković – Mačekova Vlada. C) ZAMJENICE 138. Prave su složenice i sastavljeno se pišu neodređene zamjenice nastale združivanjem upitnih ili odnosnih zamjenica i predmetaka gdje-, i-, koje-, ne-, ni-, po-, sva-, što-: gdjeko, gdjekoji, gdješta, iko, ikakav, išta, kojeko (gen. kojekoga), koješta (gen. koječega, dat. koječemu), kojekakav, koječiji, kojekoja, neko, nekakav, nešto, nešta, niko, nikakav, ništa, poneko, pokoji, svako, svakoji, svakakav, svašta, štošta (gen. štočega), štokoji, štokakav. 139. Kada se uz zamjenice složene s i-, ni- nađe prijedlog, on dolazi između sastavnih dijelova složenice: i od koga, i s kim, i za šta, i o čemu, i po čemu; ni od koga, ni prema kome, ni s kim, ni od čega, ni za što, ni za šta, ni od šta, ni u čemu.

37

38

Izuzetak je prijedlog bez: bez ičega. 140. Ako i dolazi kao riječ za pojačavanje (tzv. intenzifikator), piše se odvojeno od zamjenice: Pitaju i ko je, i što je, i čiji je, i kakav je, i koliki je. 141. Kad zamjenica ništa ima imeničko značenje, njeni se dijelovi pišu sastavljeno: (1) Pretvoren je u ništa. – (2) Od ništa ne napravi nešto. 142. Odvojeno od zamjenice pišu se i ne, ni kao čestice za odricanje: (1) Ne ko piše, nego kako piše – to je važno. – (2) Ne znam ni ko je, ni gdje je. 143. Kad izgubi svoje distributivno značenje, čestica po sa zamjenicom čini složenicu, te se piše pokoji, poneki, poneko, ponešto: (1) Vidi se još pokoji list. – (2) Susreli su pokojeg šetača. – (3) Poneki gost već je stigao. – (4) Često im priredi poneko iznenađenje. – (5) Ponešto je čuo. 144. Ako čuva svoje distributivno ili finalno značenje, čestica po piše se odvojeno od zamjenica: (1) Po koji put sve ovo ponavljam? – (2) Po koji si udžbenik došao? – (3) Svratio bi po nešto što bi mu zatrebalo, po neku sitnicu. 145. Kao nenaglašeni dio neodređenih zamjenica u kojima je prvi dio neka od upitno-odnosnih zamjenica (ko, što, koji, kakav), čestica god piše se sastavljeno s njima: Ako kogod (= neko) dođe i štogod (= nešto) upita, dajte mu i kojigod (= neki) podatak o tom pothvatu. 146. U službi pojačivača, god čuva svoj akcent i piše se odvojeno od riječi uz koje stoji: (1) Ko god (= bilo ko, svako ko) hoće, neka svrati. – (2) Što god (= sve što) možeš danas, ne ostavljaj za sutra. Tako i: kakav god (= bilo kakav), koji god (= bilo koji), za razliku od: kakavgod (= nekakav) i sl. Između zamjenice i pojačivača god mogu doći enklitike: (1) Upamtio ga je ko mu je god svratio. – (2) Spomenula je sve što mu je god dala. 147. Ako čestica put dolazi uz zamjenice, ona u takvoj vezi s priloškim značenjem čuva svoj akcent i piše se odvojeno od zamjenice: koji put, svaki put, ovaj put.

148. Zamjeničke enklitike pišu se odvojeno od prijedloga: za me, za nj, uza nj, poda nj, u se, uza se, poda se, među se, sa mnom, preda mnom, za te, nada te. 149. Riječi bilo, ma, mu drago odvojeno se pišu od zamjenica s kojima čine spoj riječi: bilo koji, bilo čiji, koji bilo, čiji bilo, ma ko, ma šta, ma koji, ma čiji, ma kolik, ma koliki, ma kakav, ko mu drago, koji mu drago, šta mu drago, kakav mu drago, čiji mu drago. 150. Treba razlikovati prijedloško-zamjeničke spojeve kao: uz to, za to, s toga, po tom, u to, pri tom(e) i dr. od složenica nastalih srašćivanjem prijedloga i zamjenice: usto (čestica, od: uz + to), zato (pril.; zbog toga, radi toga), stoga (pril.; zato) i dr.: Za to putovanje nisu spremni. : Zato je i došla. D) BROJEVI 151. Od glavnih brojeva složenice su i sastavljeno se pišu brojevi od 11 do 19 (jedanaest, dvanaest, devetnaest) te brojevi od dva (dvije, s oblikom dvje-) do devet s brojevima deset i sto: dvadeset, trideset, šezdeset, devedeset, dvjesta / dvjesto, četiristo, petsto, šeststo, devetsto. 152. Od rednih brojeva također su složenice i sastavljeno se pišu brojevi od 11. do 19. (jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti) te spojevi brojeva od dva do devet (i njihovih pojavnih oblika) s rednim brojevima deseti i stoti: dvadeseti, trideseti, šezdeseti, devedeseti, dvjestoti, tristoti, četiristoti, petstoti, šeststoti, devetstoti. 153. Sastavljeno se pišu brojne imenice: četrdesetpeterica, šezdeseterica, devedeseterica; petnaestina, četrdesetina; jedna tridesettrećina (1/33; ali trideset trećina: 30/3). 154. Polusloženice su i pišu se s crticom dva broja (brojne imenice, brojni prilozi) kojima se označavaju približne ili neodređene vrijednosti: dva-tri, deset-dvadeset, dva-triput, dvoje-troje, četvero-petero, peterica-šesterica, petina-šestina; tako i: stotinu-dvije, tisuću-dvije. Kao polusloženice pišu se i slične veze (često s prenesenim značenjem) imenice na prvom i broja na drugom mjestu: sahat-dva, dan-dva, mjesec-dva, ljeto-dva, godinu-dvije, stoljeće-dva, riječ-dvije. 155. Multiplikativni brojevi (ili brojni prilozi) sastavljeni od riječi put na drugom i glavnih brojeva jedan, dva i tri na prvom mjestu pišu se kao složenice: dvaput, triput. Tako i trikrat i sl. 156. Riječ put odvaja se od rednih brojeva: prvi put (ne: prvi puta), drugi put, treći put, stoti put, i uopće kad i broj i imenica zadržavaju svoje posebne akcente: hȉljaditī pȗt. 157. Oblik puta piše se rastavljeno od broja koji mu prethodi: dva puta, četiri puta, pet puta, sto puta, tisuću puta. Tako i: pedesetak puta, oba puta i sl. Odvojeno se pišu i brojevi s izrazom i po: šest i po, dvije i po hiljade.

39

40

158. Rastavljeno se pišu dvočlani glavni brojevi u kojih je na drugome mjestu stotina, hiljada / tisuća, milion / milijun, milijarda: dvije stotine, pet stotina, tri tisuće, osam milijardi. 159. I ostali dvočlani i višečlani glavni i redni brojevi pišu se rastavljeno (svaka jedinica zadržava svoj potpuni oblik i akcent): dvadeset jedan (21), šezdeset dva (62), sto dvadeset osam (128), pet stotina pet / petsto pet (505), tisuću dvjesto osam (1208), dvadeset prvi dan (21. dan), hiljadu devet stotina osamdeset peta godina (1985. godina). Ispred posljednjega člana ovakvih brojeva može doći veznik i: milion sedamsto šezdeset i četiri (1.000.764), šeststo dvadeset hiljada dvjesta četrdeset i jedan (620.241). 160. Višečlane brojeve u bankovnom poslovanju (na vrijednosnim papirima) treba pisati sastavljeno: devetmilionadevetstotridesetpettisućačetiristočetrdesetdva (9.935.442). Stoti dijelovi monetarne jedinice stavljaju se u razlomak: tristočetrnaesthiljadadvjestoosamdesetčetiri i 85/100 (314.284,85). 161. Rastavljeno se pišu brojni izrazi od sva, sve na prvom i broja (te brojne imenice) na drugom mjestu: sva tri, sve četiri, sva četverica, svih pedeset, svih osamdeset i četiri. E) GLAGOLI 162. Prefiksi s glagolom čine složenicu te se ne odvajaju od njega u pisanju: izgovoriti, napisati, prestići, pročitati, mimoići, uzdići, uzmoći (prez. uzmognem). 163. Odrična čestica ne sastavljeno se piše u svim oblicima glagola nestati (iščeznuti; izgubiti se), nestajati (iščezavati), nedostati (uzmanjkati), nedostajati (manjkati, faliti), negodovati (izražavati nezadovoljstvo). Ovi glagoli i nisu odrični, jer je čestica ne srasla s osnovnim glagolom u jednu riječ koja ima novo, potvrdno značenje. Navedene glagole treba razlikovati od glagola koji se pišu odvojeno od čestice ne jer zadržavaju svoje osnovno značenje: (1) Ni za trenutak ne stade (ne zaustavi se). – (2) Ne staje (ne zaustavlja se) na toj stanici. 164. Čestica ne piše se sastavljeno s enklitičkim oblicima prezenta glagola htjeti: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće. Uz enklitičke oblike prezenta glagola biti u ulozi negacije javlja se čestica ni. Takvi se odrični oblici pišu sastavljeno sa česticom ni: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu. 165. Čestica ne srasta u jednu riječ i u oblicima nemoj, nemojmo, nemojte. 166. Zanijekani glagol imati javlja se u oblicima u kojima je čestica ne srasla u jednu riječ: nemati, nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, nemaju, nemaj, nemajmo, nemajte, nemajući, ali

i u oblicima u kojima se odrična čestica piše odvojeno: ne imati, ne imao, ne imala, ne imadoh, ne imađah, ne imavši. 167. Odrična čestica ne uz ostale glagole piše se odvojeno: ne čuti (inf.), ne čujem (prez.), ne čuj (imp.), ne čuh (aor.), ne čujah (imperf.), ne bijah čuo (plperf.), ne budem čuo (fut. II), ne bih čuo (potenc. I), ne bih bio čuo (potenc. II), ne čujući (pril. sad.), ne čuvši (pril. pr.). 168. Od zanijekanih glagolskih pridjeva i glagolskih priloga u pridjevskoj ulozi (npr. ne dorečen, nego tek naviješćen prijedlog; ne uvehla, nego svježa ruža; ne hrđajući, nego otporan na vlagu), čiji se članovi pišu rastavljeno (up. t. 128), treba razlikovati popridjevljene glagolske pridjeve i glagolske priloge, u kojima prefiks ne- dolazi kao prvi dio složenice (npr. nedorečen prijedlog, neuvehla ruža, nehrđajući materijal). 169. Enklitike se pišu rastavljeno u složenim glagolskim oblicima: pisao sam, pisao si, pisao je, pisali bismo, pisali biste, pisali bi (oni), ne bih pisao, ne biste pisali. 170. Futur I je složeni glagolski oblik. Enklitički prezentski oblici pomoćnoga glagola htjeti mogu stajati ispred infinitiva i iza njega i pišu se odvojeno. 171. U glagola koji se u infinitivu završavaju na -ći piše se puni infinitiv, bez obzira na poredak sastavnih dijelova futura: (ja) ću reći (ti) ćeš reći (on, ona, ono) će reći (mi) ćemo reći (vi) ćete reći (oni, one, ona) će reći

reći ću reći ćeš reći će reći ćemo reći ćete reći će

172. Od glagola na -ti u sastavu futura I piše se puni infinitiv samo ako nenaglašeni oblici pomoćnoga glagola dolaze ispred infinitiva: (ja) ću čitati (mi) ćemo čitati (ti) ćeš čitati (vi) ćete čitati (oni, one, ona) će čitati (on, ona, ono) će čitati

173. Ukoliko enklitika dolazi iza infinitiva glagola na -ti, u pismu se ispušta završno -i: čitat ću čitat ćeš čitat će

čitat ćemo čitat ćete čitat će

ispast ću ispast ćeš ispast će

ispast ćemo ispast ćete ispast će

(Oblici kao čitat ću, ispast ću izgovaraju se kao jedna riječ [čitaću, ispašću].)

41

42

Pod uticajem izgovora razvilo se i sastavljeno pisanje oblikâ futura I od glagola na -ti s enklitikom iza infinitiva: čitaću čitaćeš čitaće

čitaćemo ispašću ispašćemo čitaćete ispašćeš ispašćete čitaće ispašće ispašće

Neprihvatljivo je miješanje ova dva načina pisanja u istome tekstu. 174. U pjesništvu (iz metričkih i ritmičkih razloga) može se upotrijebiti puni oblik infinitiva glagola na -ti i onda kada je enklitika na drugome mjestu (npr. sanjati ću), kao i infinitiv bez završnoga -i i onda kada po pravilu dolazi njegov puni oblik (on će sanjat, sve će proć). 175. Kao polusloženice pišu se izrazi nastali vezivanjem dvaju glagolskih oblika bliskog ili suprotnog značenja: hoću-neću, hoćeš-nećeš, okreni-obrni, rekla-kazala, povuci-potegni i sl. 176. Slični izrazi, ako su im jedan ili oba dijela dvočlani, rastavljaju se odmaknutom crtom, ili se pišu bez nje: drži – ne daj / drži ne daj, idi mi – dođi mi / idi mi dođi mi, htio – ne htio / htio ne htio i sl. F) PRILOZI 177. Prerastanje dviju riječi ili grupe riječi u složenicu trajan je proces u jeziku i upravo je u pisanju priloga vrlo izraženo kolebanje pri razgraničavanju priloških složenica (koje se pišu sastavljeno – pošto je dobijeno novo značenje) od priloških izraza, u kojih svaka riječ zadržava svoje posebno značenje, i koji se pišu rastavljeno. 178. U tvorbi složenih priloga najčešće učestvuju prijedlozi (srašćuju s raznim vrstama riječi). Česti su i spojevi prijedloga i drugih riječi s pridjevima i prilozima: donedavna / donedavno, izdaleka, nablizu, nabrzo, nadaleko, nadolje, najposlije, najprije, nakoso, nakosutra / naksutra, nanisko, naniže, nanovo, naokolo, naopako, naovamo, naprosto, naskroz, natiho, natrijezno, naviše, nažao, nedavno, nerado, neveselo, odmalehna, odozdo, odozgo, odranije, odskora / odskoro, odsvagda, oduvijek, odviše, poblizu, pobliže, pobrzo, pobrže, počesto, poduže, pogdjegdje, pogdjegod, poizbliže, poizdaleka, poizdalje, pokasno, polagahno / polagano, polahko, polakše, ponajprije, ponajvećma, ponajviše, ponegdje, poniže, ponova / ponovo / ponovno, ponovno, poodavna / poodavno, popola, poprijeko, porano, posigurno, potiho, povazdan, pozadugo, prekjučer, prekosutra / preksutra, slijeva, ublizu, ubrzo, ubuduće, ucijelo, udesno, uđuture, ukratko, ukrivo, ukrupno, ukruto, ulijevo, uludo, umalo, umnogo, unaokolo, unaokrug, unaprijed, unatrag, unekoliko, uopće / uopšte, upola, uprijeko, urijetko, zabadava, zasigurno, zastalno, zauhar, zauvijek, zavazda, zdesna i dr. Pored pridjeva i priloga, u sastav složenih priloga ulaze i imenice (dogodine, naglas, napolje, napolju, naprečac, napretek, naruku, nekidan, nizbrdo, odoka, podjesen, podnoć, podstarost, podvečer, podzimu, predzoru, prekoputa, svečeri, uglas, uistinu, ujutro, ukoštac, ukovitlac, unedogled,

unepovrat, upuh, ututanj, uvakat, začas, začudo), zamjenice (kojekamo, nadasve, potom, sasvim, zatim), brojevi (drugdje, isprva, nadesetero, nadvoje, nasto, odsto), glagoli (stojećke, nehotice). 179. Priloške su složenice i sastavljeno se pišu riječi u kojih se jedan ili oba sastavna dijela uglavnom ne upotrebljavaju samostalno, potom riječi čiji sastavni dijelovi jedan uz drugi ne mogu biti upotrijebljeni izvan složenice u onome obliku koji imaju u njoj: četveronoške, danonoćno, donekle, doslovce, doslovno, dovde, iotkle, iotkud, iskosa, ispodmukla, ispotiha, isprva, isprvice, istiha, istodobno, istovremeno, istrke, itekako, iznebuha, iznenada, iznutra, izokola, izrijekom, kojegdje, kojekad, mimogred, nadomak, naglavce, naiskap, naizmak, naizmjence / naizmjenice, naizmjenično, naodmet, naoposlu, napose, napremase (prekoputa), nasumice / nasumce, natenane, natraške, nauznak, nehote, nehotice, neopazice, obdan, obnoć, odalje, odande, odanle, odatle, odavde, odavle, odavna / odavno, odmah, otkako, otprilike, otprve, ponaosob, porebarke, potpuno, prekjučer, preklani, sneruke, sprva, svagdašnji, svugdje, tronoške, unevrat, usput, usto, vazdan, zanavijek, zbogom, zdesna, zglave i dr. 180. Sastavljeno se pišu i složeni prilozi koji se naporedo javljaju s pokretnim samoglasnikom a i bez njega: dotud / dotuda, dovijek / dovijeka, ikud / ikuda, katkad / katkada, nekud / nekuda, nikad / nikada, nikud / nikuda, niotkud / niotkuda, odnekud / odnekuda, odonud / odonuda, odostrag / odostraga, odovud / odovuda, odsad / odsada, odsprijed / odsprijeda, odstrag / odstraga, odsvakud / odsvakuda, odsvud / odsvuda, odasvud / odasvuda, odvajkad / odvajkada, odzad / odzada, otkud / otkuda, pokatkad / pokatkada, ponekad / ponekada, svukud / svukuda, zgoreg / zgorega i dr. 181. Treba razlikovati složene priloge kao dokraja (= potpuno, sasvim), koji se pišu sastavljeno, od spojeva u kojima dvije riječi (prijedlog + imenica i dr.) čuvaju svoja samostalna značenja, npr. do kraja (stola, dana), koji se pišu rastavljeno: dodna (shvatiti nešto) : do dna (roniti) dogodine (otići) : (od godine) do godine dogrla (zadužiti se) : (zakopčati) do grla domalo (zatim) : do malo (bolje plaće) dopola (oguliti) : do pola (puta) doskora (ne znati) : do skora (kraja) dovraga (otići) : (ne vidjeti ništa) do vraga ionako (smo zakasnili) : (i ovako) i onako izdalje (promatrati) : iz dalje (prošlosti) izglasa (zapomagati) : iz glasa (izbija tuga) iznova (započeti) : iz nova (udžbenika) izobilja (nagraditi) : iz obilja (podataka) izranije (= otprije) : iz ranije (zgode) izreda (= redom) : (istupiti) iz reda

maloprije (doznah) : (stiže) malo prije (njih) nabolje (krenuti) : (sjećanje) na bolje (dane) nabrzinu (= brzo) : na brzinu (ne obraća pažnju) načas (= trenutno) : (zakasnio je) na čas nadaleko (poznat) : na daleko (putovanje) (odsad) nadalje : na dalje (puteve) nadesno (skrenuti) : (vidjeti) na desno (oko) naglas (= glasno) : na glas (o ratu) nagolo (ošišan) : na golo (tijelo) naizgled (= naoko) : (pazila je) na izgled napamet (naučiti) : (pade mu) na pamet napolje (= vani) : (izvezli su se) na polje naprazno (mljeti) : na prazno (obećanje) narijetko (zamijesiti) : (prosijati) na rijetko (sito)

43

44

nasamo (ostadoše) : (iziđe) na samo (minutu) pomalo (= u nekoj mjeri) : po malo (boljem planu) porijetko (posijati) : (svrati) po rijetko (sito)

sasvim (= posve) : sa svim (znacima) (uglavnom je) uredu : (dugo čekati) u redu

Tako je i sa složenim prilozima nasigurno, nasilu, nasitno, naskoro, nasmrt, nasreću, nastranu, nasuho, nasusret, naširoko, natajno, natanko, natrag, natvrdo, navečer, nazimu, nazlo, nažalost, narijetko, nimalo, nizdlaku, odmalehna / odmalena, odreda, odšale, podobro, podosta, skraja, smjesta, sruke, ućoravo, udugo, uglavnom, uinad, ujesen, ukoliko, ukomad, ukorak, ukrug, usitno, ususret, uširoko, uto, utom, uzbrdo, uzdlaku, uzimu, uzinad, uživo, zadugo, zamalo i dr. (Više je ovakvih primjera u Pravopisnome rječniku.) 182. Prilozi složeni od prijedloga do, od ili za i priloga za vrijeme kada, sada, tada pišu se dvojako. Ukoliko je prilog skraćen, pišu se sastavljeno: dokad, odsad, otad, otkad, zasad. Kada je prilog neskraćen, piše se ili sastavljeno: dotada, zasada, odsada, otada i sl., ili rastavljeno – ukoliko se drugi dio priloga želi naročito naglasiti: do kada, od tada, za sada. 183. Dvojako se pišu i prilozi domaloprije / do maloprije, doonda / do onda, odmaloprije / od maloprije, odonda / od onda – ovisno o tome da li im se drugi dio (priloški) želi naročito istaknuti. 184. Također se dvojako pišu i prilozi s nenaglašenim dijelom ili česticom god. Ako je god nenaglašeni dio, piše se sastavljeno s prilogom i tada je prilog neodređenoga značenja: doklegod (donekle), gdjegod (negdje), kadgod (nekad, ponekad), kamogod (nekamo), kolikogod (nekoliko), kudgod (nekud), otklegod (odnekud): (1) Ako kadgod budeš mogao, pomozi mu. – (2) Nađite to gdjegod. Inače se naglašena čestica god piše rastavljeno od priloga: dokle god (daleko, kako dugo), gdje god (bilo gdje), kad god (uvijek kad), kamo god (bilo kamo), koliko god, kud god, otkle god. (Dvočlani prilozi mogu biti i u ulozi veznika: Kad god možeš, pomozi mu. Pomozi mu kad god možeš.) 185. Kao polusloženice pišu se priloški izrazi koje čine dva priloga suprotnog ili suodnosnog (korelativnog) značenja: amo-tamo, danas-sutra, desno-lijevo, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, koliko-toliko, lijevo-desno, malo-pomalo, manje-više, skroz-naskroz, navrat-nanos, ovdje-ondje, pošto-poto, tamo-amo, više-manje, zbrda-zdola, zdesna-slijeva. Tako i: cik-cak, dan-danas, non-stop i sl. 186. Rastavljeno se pišu (kao dvije riječi ili više njih) priloški izrazi: do u beskraj, kako bilo, koliko mu drago, kuda mu drago, ma kad(a), ma kako, ma koliko, malo bolje, malo kasnije, mnogo puta, nekoliko puta, po nekiput, pravo reći, pravo rekavši, što manje, što prije, što više, u zao čas, više puta. Tako se pišu i priloški izrazi kao: Bože sačuvaj! i sl. te pozdravi: dobra večer, lahku noć. 187. Rastavljeno se pišu veze prijedloga s vremenskim prilogom: do danas, do jesenas, do jučer, do jutros, do ljetos, do sinoć, do sutra, do večeras, od danas, od jučer, od jutros, od ljetos, od sinoć, od zimus, za danas, za sutra, za zimus i dr.

Tako se pišu i prijedloško-padežne veze s priloškim značenjem, u kojima se prijedlog i imenica još uvijek osjećaju kao zasebne riječi: bez sumnje, do guše, do slušanja, do ušiju, iz šale, na izmaku, na nesreću, na početak, na poklon, na pravac, na proljeće, od miline, od pamtivijeka, oko podne, po prilici, pred podne, preko volje, pri ruci, s jeseni, s mirom, s mrakom, s mukom, u bescjenje, u beskraj, u čudu, u korist, u ljeto, u nizu, u obzir, u osvit, u pamet, u početku, u podne, u proljeće, u svitanje, u širinu, uza stranu, uz nos, u zube. Treba razlikovati pozdrav doviđenja od prijedloško-padežne veze do viđenja (sutra). 188. Proces srašćivanja pojedinih prijedloško-padežnih veza nije dovršen, tako da se i rastavljeno i sastavljeno piše: na vrijeme / navrijeme, niz brdo / nizbrdo, niz vjetar / nizvjetar, niz vodu / nizvodu, niza stranu / nizastranu, uz vjetar / uzvjetar, uz vodu / uzvodu i sl. (Više je ovakvih primjera u Pravopisnome rječniku.) G) PRIJEDLOZI 189. Sastavljeno se pišu složeni prijedlozi nastali srašćivanjem dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice: iskraj, ispred, ispod, iza (< iz + za), između, iznad, izvan, izviše, nadohvat, nakraj, nasred, nasuprot, navrh, pokraj, posred, povrh, skraj, svrh, udno, uoči, ukraj, umjesto, zarad. Složene prijedloge valja razlikovati od prijedloško-padežnih izraza: (1) Došli su uoči praznika. : Gledao ga je u oči. – (2) Umjesto nje došla je druga. : Svratio je u mjesto rođenja. 190. Ukoliko dva prijedloga stoje jedan uz drugi, a svaki dodaje skupu svoje zasebno značenje, pišu se rastavljeno: (1) Ostala je do u zoru. – (2) Stigli su do navrh brda. – (3) Odvedoše ga do pred kuću. – (4) Vreće su od po pedeset kilograma. – (5) Nije mu ni do ispod koljena. H) VEZNICI I ČESTICE 191. Složenice su i sastavljeno se pišu veznici kao ama, eda, iako, ipak, iliti, mada, premda, pošto, otkako i dr. Treba razlikovati složeni dopusni veznik iako od veze i + ako: Došao je iako je bilo nevrijeme. : Doći će i ako se ne najavi. Ukoliko veznik ako dođe ispred veznika i (veznik i tada postaje pojačivač), oni se pišu rastavljeno: Ako i ne stignemo večeras u ugovoreno vrijeme, doći ćemo sutra. 192. Čestica li s nepromjenjivim riječima ispred sebe obično tvori složeni veznik: akoli, doli (= do), kadli, kamoli, negoli, nekmoli, nekamoli. 193. Do srašćivanja ne dolazi:

45

46

a) kada čestica li ima upitno značenje: (1) Je li stigao? – (2) Da li je vrijeme za to? – (3) Bi li ona došla? – (4) Kada li će doći? – (5) Koliko li ih ima? b) kada je čestica li u pogodbenim rečenicama: (1) Načiniš li pogrešan korak, propast će cio plan. – (2) Naiđeš li rano, poći ćemo zajedno. c) kada je čestica li u namjernim rečenicama: (1) Otišao sam ne bih li zaboravio. – (2) Došao je ne bi li se sreo s prijateljima. 194. U službi veznika često su skupovi od dviju ili više riječi (veznici, zamjenice, prilozi, čestice). Sastavni dijelovi takvih skupova pišu se rastavljeno: a da, ako i, a kamoli, a nekmoli, bilo kad, budući da, istom što, jedino što, kao da, makar da, pa makar, osim što, osim toga što, s obzirom na to da, samo da, stoga što, tek što, nego što, nakon što.

IV. RASTAVLJANJE RIJEČI NA KRAJU RETKA

195. Ukoliko se cijela riječ ne može ispisati, odnosno odštampati u retku u kojem je započeta, rastavlja se u dva dijela: dio riječi prenosi se u sljedeći redak, a na kraju retka uz posljednje slovo stavlja se crtica. Ona označava da drugi dio riječi, koji se prenosi u sljedeći redak, treba čitati kao cjelinu s prvim dijelom, koji je ispred crtice. 196. Rastavljanje riječi na kraju retka uglavnom je slobodno. Na kraju retka može se ostaviti i samo jedan samoglasnik (o-na). Iako se, u načelu, rastavljanje riječi u dva dijela ne mora podudariti s granicom između slogova, ne valja: a) rastavljati jednosložne riječi (s-ok, tv-oj, hr-ast, str-ast); b) u novi redak prenositi jedan samoglasnik (čita-o) ili suglasnik (staros-t), kao ni sam suglasnički skup (staro-st). Ispravno je: či-tao, sta-rost; c) rastavljati dvoznake kojima se obilježava jedan glas: lj, nj, dž (vol-ja, iman-je, Sand-žak). Ispravno je: vo-lja, ima-nje, San-džak; d) riječi pisane stranim pismom (izvorno) rastavljati prema pismu: Münc-hen, Was-hington, Ne-wtonov. Izvorno pisane riječi na dva dijela rastavljaju se prema izgovoru: Mün-chen, Wa-shington, New-tonov, Newt-onov; e) rastavljati riječi s udvojenim suglasnicima tako da oba suglasnika pripadnu jednome dijelu: su-nnet, sunn-et, teje-mmum, tejemm-um. Ovakve riječi rastavljaju se tako da prvi od udvojenih suglasnika pripadne prethodnom, a drugi sljedećem dijelu: pod-dijalekt, sun-net, tejem-mum. Imena kao što su Boccaccio, Schiller i sl., u kojima je izvorno -cc-, -ll- i dr., rastavljaju se također tako da jednome dijelu pripadne jedan, a drugome drugi suglasnik: Boc-caccio, Schil-ler, a ne Bo-ccaccio, Bocc-accio, Schi-ller, Schill-er. 197. Ako se sastavni dijelovi složenice raspoznaju, ona se rastavlja prema tim dijelovima: pod-dijalekt, Pod-hrastovi, nad-igrati, na-odmet, iš-čeznuti, protiv-udar, ne-sretan, pot-predsjednik, pre-gaziti, van-jezički, van-nastavni. Složenice i polusloženice mogu se rastavljati i kao nesložene riječi: vanje-zički, vanjezič-ki; Kur-ban-bajram, Kurban-baj-ram. 198. Ako su sastavni dijelovi složenice neraspoznatljivi, ona se rastavlja kao nesložena riječ. Takve riječi poželjno je rastavljati na slogove u knjigama, ispravama i općenito u tekstovima koji treba da udovolje zahtjevima lijepoga izgleda i dr.

47

48

Neslogotvorni fonemi po pravilu se okupljaju oko slogotvornoga fonema iza sebe: u-ze-ti, ra-zum; ovo vrijedi i za dvosložno ije nastalo od jata (rastavlja se: i-je): ra-zu-mi-je-va-nje, si-je-va. U riječima stranoga porijekla kao što su injekcija, injunktiv imamo glasove n i j, a ne glas nj; zato se oni na kraju retka razdvajaju: in-jekcija, in-junktiv. 199. Pri rastavljanju riječi treba izbjegavati prenošenje u naredni red suglasničkih grupa koje se ne javljaju na početku bilo koje riječi u našem jeziku, npr. bo-rba, bo-mba, bra-tski, bra-tstvo, ma-jka, tra-mvaj. Stoga uz prvi dio rastavljene riječi dolazi fonem koji onemogućava ulančavanje suglasničkih fonema na početku riječi ili sloga, a uz drugi dio fonem koji to omogućava: bor-ba, bom-ba, brat-ski, brat-stvo, maj-ka, iz-mlatiti, od-slušati. Izuzetak su riječi bici-kl, šmir-gl, masa-kr i sl., u kojima su sonanti l i r u samoglasničkoj ulozi, tj. slogotvorni (, ). Tako i: nju-tn i dr. 200. Ako polusloženicu treba rastaviti na mjestu gdje se nalazi crtica, tj. tako da prva jedinica dođe na kraj retka, a druga na početak sljedećeg, na kraju retka stavlja se crtica koja označava da se drugi dio riječi prenosi u sljedeći redak, a ispred drugoga dijela riječi stavlja se crtica koja predstavlja spojnicu: Husrev- Kulen- Kurban- peterica- -beg -Vakuf -bajram -šesterica

gore- bosansko-dolje -slovenski

V. PRAVOPISNI ZNACI

201. Pravopisni su znaci vrsta pismenih znakova kojima se postiže veća jasnoća i bolje razumijevanje odnosa između pojedinih dijelova teksta. 202. Pravopisni su znaci: bjelina ( ), tačka (.), upitnik (?), uzvičnik (!), tačka zarez (;), zarez (,), dvotačka (:), tri tačke (...), crta (–), crtica (-), navodnici (“...”), polunavodnici (‘...’), zagrade ( ), zvjezdica (*), sitna brojka (1), kosa crta (/), apostrof (’), znaci porijekla (>, i vitičaste {}. Između zagrada i teksta u zagradama ne ostavlja se bjelina. Ako je potrebno u tekstu koji se nalazi unutar zagrada neki njegov dio također odijeliti zagradama, upotrebljavaju se različiti njihovi oblici: Razlika u značenju obilježena je u ovome slučaju odsustvom (odnosno prisustvom) crtice – Angloamerikanci (Amerikanci engleskoga porijekla /pridjev angloamerički/) : Anglo-Amerikanci (Englezi i Amerikanci /pridjev anglo-američki/). 396. U zagrade, kao pravopisni znak u užem smislu, stavlja se dio rečenice ili teksta koji služi kao dopuna ili objašnjenje: (1) Svemir je prostorno (i vremenski) beskrajan. (A. Einstein, Moja teorija) – (2) Prijateljstvo (rekao je Hegel) može postojati samo među onima koji su po moći jednaki. – (3) Savršeno je dovoljno bračno putovanje (tako je uvijek govorio), poslije toga naći ćete u publikacijama sve ono što je značajno, učite strane jezike, moja gospodo, ali putovanja, moja gospodo, to spada u srednji vijek, mi imamo sredstva komunikacija... koja nam svijet

87

88

donose u kuću, prosto je atavizam putovati od mjesta do mjesta. (M. Frisch, Homo faber) – (4) Interesantno je da je najviše stećaka s uklesanim likom konja nađeno u područjima u kojima je i danas populacija konja brojna (Rogatica, Glasinac, istočna Hercegovina, Kupres i centralna Bosna). (E. Žiga – R. Telalbašić, Bosanski brdski konj) – (5) Zagrade služe i za označavanje dubleta: akcen(a)t, lijepog(a), sto(l)ni (to znači da se upotrebljavaju oblici akcenat i akcent, lijepog i lijepoga, stolni i stoni). 397. Zagrade se mogu nalaziti u sredini i na kraju rečenice. Iza njih dolazi rečenični znak koji pripada dijelu rečenice u kojem se nalaze, odnosno rečenici unutar koje su zagrade: Da bi djelovao što jače i uvjerljivije na slušaoce, govor mora biti kratak, a tok misli pregledan, dokazi jasni, a zaključci logični; mora udovoljiti naročitim akustičkim zahtjevima (izbjegavati teške skupine glasova i riječi); mora biti argumentiran pristupačnim primjerima, jasan i konkretan; zatim, uvjerljiv i slikovit – stoga se služi prikladnim figurama (tzv. govorničke figure). (M. Šamić, Kako nastaje naučno djelo) 398. Ispred prvoga dijela zagrada unutar rečenice stoji pravopisni znak koji inače pripada dijelu rečenice ispred zagrada i sa zagradama nije u izravnoj vezi: B. Russell, filozof i matematičar, (kao slobodni mislilac i pacifist) bio je zatvoren 1918. godine. 399. Kada je tekst unutar zagrada u tijesnoj vezi s dijelom rečenice ispred zagrada, pravopisni znak koji inače pripada dijelu ispred zagrada stavlja se iza zagrada: B. Russell, autor “Historije zapadne filozofije”, “Mudrosti Zapada”, “Osvajanja sreće” i drugih knjiga (Nobelovu nagradu za književnost primio je 1950), rođen je 1872. godine. 400. Unutar zagrada može biti umetnut tekst veličine rečenice; takav se tekst pravopisno organizira kao da je dio rečenice (prva riječ počinje malim slovom – osim ako se sama po sebi ne piše velikim slovom; na kraju takve rečenice ne piše se tačka, ali se stavljaju ostali pravopisni znaci koji inače pripadaju zagrađenome dijelu): (1) Jedini pjesnikov razlog da u treće izdanje (da je Dizdar poživio, da li bi i ono bilo definitivno?) ne uključi Slovo o Slovu nalazimo u intenzivnoj potrebi za sažimanjem poetskog teksta... (K. Prohić, Apokrifnost poetskog govora) – (2) Jer, otrpi li samo jednom i najmanju uvredu i ne plane (ne plane, jer nema vatre u sebi!), gotov je, gaziće ga svak, ne samo sultan i vezir nego i vezirove sluge, i slonovi, i svaka životinja, sve do gnjide! (I. Andrić, Priča o vezirovom slonu) – (3) Sorella je bila izvanredna žena (ili, kao što bi to jedno od mojih unučadi reklo, “glavna”). (S. Bellow, Veza Bellarosa) 401. Zagradama izdvajamo svoj tekst umetnut u tuđi, uz napomenu da umetnuti dio ne pripada navodu: U njemu sam lagao (u službenom izvješću o svojim djelatnostima, nap. naša) što sam mogao manje. (M. Yourcenar, Hadrijanovi memoari)

402. Ako se u zagradama nađe skraćenica koja inače završava tačkom, tačka se piše i ispred drugoga dijela zagrade: Složene skraćenice mogu se mijenjati po padežima (npr. Unicef, Unicefa itd.) i uključivati u tvorbeni proces (Unicefov i sl.). 403. Ako se u zagradama izvan rečenice nalazi tekst veličine jedne ili više rečenica, unutar zagrada pišu se svi pravopisni znaci koji bi pripadali tom tekstu i da nije u zagradama: B. Russell istakao se i kao logičar. (Poznat je Russellov paradoks, a formulirao je i paradoks berbera.) Bio je i politički aktivan. (Borio se protiv hladnog rata; bio je predsjednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu... U 89. godini zatvoren je kao vođa antinuklearnih demonstracija.) 404. Zagrade služe za označavanje različitih oblika pojedinih riječi: akcen(a)t, lijepog(a), sto(l)ni i sl. (to znači da su dubleti akcenat i akcent, lijepog i lijepoga, stolni i stoni). U tekstovima posebne namjene u navedenome tekstu unutar zagrada (najčešće uglastih) mogu se navesti slova koja nedostaju: U Uskufijinom bosansko-turskom rječniku navedene su i sljedeće riječi: dvo[s]truk, grlit[i], hodat[i], izbit[i], karat[i], kihat[i], kobil[a], kuhat[i], oput[a], pečur[ka], [p]šenica. 405. U zagrade se stavlja tekst didaskalija: (1) Već vode me, evo, ne ostajem više! (...) (Antigonu odvedu.) (Sofokle, Antigona) – (2) (Ulaze dva glumca: kralj i kraljica.) Ofelija: Kratko je, kneže. – Hamlet: Kao ženska ljubav. (W. Shakespeare, Hamlet) – (3) Faust (plešući s mladom): Jedanput sam u divnom snu / ugledo jednu jabuku... (J. W. Goethe, Faust) 406. U zagrade se stavlja i uputa na bibliografski podatak ili drugi izvor: Einstein (2007: 150-151) tvrdi da ne postoji nešto što možemo nazvati praznim prostorom, tj. prostorom bez polja. 407. Luk (jednostruka zagrada – po obliku drugi dio oblih zagrada) upotrebljava se umjesto tačke kada se hoće izraziti redoslijed jedinica u nabrajanju. Luk se stavlja iza brojke ili slova: (1) S obzirom na pregradu zračnoj struji, među pravim suglasnicima razlikuju se: a) pregradni (b, p, g, k, d, t), b) polupregradni (c, č, ć, dž, đ), c) tjesnačni (s, z, ž, š, f, h). – (2) Akustične osobine glasova jesu: 1) vokalnost, 2) konsonantnost, 3) nazalnost, 4) kompaktnost, 5) difuznost, 6) neprekidnost, 7) stridentnost, 8) zvučnost i 9) gravisnost. 408. Luk nije potrebno stavljati iza zvjezdice ili sitne brojke koja upućuje na dodatnu napomenu ili objašnjenje.

89

90

O) APOSTROF 409. Apostrof se stavlja umjesto izostavljenoga dijela riječi ili broja. Njime se označava da takvi likovi nisu uobičajeni u standardnome jeziku: (1) Što se b’jeli u gori zelenoj? (Hasanaginica) – (2) Oči su naše teške od plakanja, / al’ nas potočić na osmijeh podsjeti. / Zbog jedne ševe i njenog pjevanja / zaboravljamo da je mučno mrijeti. (G. Mistral, Izabrane pjesme) – (3) Kao lav neuznemiren galamom... / il’ lotos uz kog ne prianja voda, / osamljen se kreći kao nosorog. (Pjesme prosjaka i prosjakinja) – (4) Nego, dvorkinje, dajte tuđincu jela i pića, / njega oper’te u vodi gdje zavjetrine imade. (Homer, Odiseja) – (5) Jesi l’, kćeri, ub’jelila platno? (Majka Fatu kroz tri gore viče) – (6) Je l’ Saraj’vo gdje je nekad bilo? – (7) Čija j’ ono kuća? (razg.) – (8) Rođena je 27. XI ’95. 410. Apostrof se ne piše na kraju krnjega infinitiva i glagolskoga priloga sadašnjeg (u poslovicama i sl.), iako takvi likovi nisu prihvaćeni u standardnome jeziku (krnji oblici dopušteni su samo u književnoumjetničkom stilu): (1) Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba / neće vas grijat kô što ovo grije... (A. Šantić, Ostajte ovdje) – (2) (...) mi ćemo slušat ili zborit znati, / dok vjetar šuti, kao evo sada. (Dante, Pakao) – (3) S hromim putujuć mora se posrnut. – (4) Slušajuć jedne i druge, narod neodlučan stoji, / ne zna na koju bi stranu. (Vergilije, Eneida) – (5) (...) živim voleć te, gledajuć te, / zaljubljen posve jednostavno. (P. Neruda, Pjesme ljubavi i nade) Također se ne stavlja apostrof u sažetoj čestici kao niti u sažetom obliku glagolskog pridjeva radnog: (1) Oteglo se ko gladna godina. (V. Gunić, Bosanske izreke) – (2) Da znaš, dragi, kako srce boli, / došo bi mi da ti kuća gori. (Zelen bore) 411. Apostrof se ne piše na kraju krnjega infinitiva u sastavu futura I: iščeznut će, pisat će, propast će. 412. Ako je u standardnome jeziku neka riječ prihvaćena i u kraćem i u dužem liku, a upotrijebi se kraći lik, apostrof se ne piše: k (ka), kad (kada), nek (neka), mladog (mladoga), onom (onome), svukud (svukuda) i sl. P) ZVJEZDICA 413. U stručnoj literaturi zvjezdica se stavlja ispred riječi čiji oblik u pisanim izvorima nije potvrđen: *derti > drěti > drijeti; *gorchъ > grah; *-ilnica > -ionica; *jьgra > igra; *astrębъ > jastreb; *ęzykъ > jezik. Up. i: Ime Bosna potvrđeno je polovicom 10. st. kod Porfirogeneta kao Bosona, “gdje je poluglas između s i n označen sa o, pa bi se”, piše P. Skok, “moglo suponirati *Bosъna, ali se poslije piše Bosina u Dubrovniku (...). Ta grafija pretpostavlja ь: *Bosьna”, što znači da se poluvokal ne može sa sigurnošću odrediti.

414. U rječnicima i općenito u stručnoj literaturi zvjezdica se može staviti ispred riječi (rjeđe iza riječi) ili oblika koji su neobični, stilski obilježeni, ali mogući: *Bišće > Bihać; ili nisu prihvaćeni u stilski neobilježenom rječničkom fondu standardnoga jezika: *vijoriti > vihoriti.

R) ZNACI ZA DUŽINU 415. Nenaglašeni samoglasnici (odnosno slogovi) mogu biti dugi i kratki. Dugi samoglasnici u standardnome jeziku mogu biti isključivo u slogovima iza akcenta. Znak za dužinu (-) piše se iznad dugoga samoglasnika (koji je bez uzlaznoga ili silaznoga tona). Dužina nenaglašenoga samoglasnika također može biti nosilac značenjske razlike. Zato se znak za dužinu stavlja onda kada na osnovu konteksta ne bi bilo jasno koje je značenje nekoga oblika: Dobro vidi šta se radi. (imp.) : Dobro vidī šta se radi. (prez.) 416. Genitivni znak (ˆ) može se pisati (umjesto znaka za dužinu) na kraju genitiva množine nekih imenica, i to kada o pravilnome čitanju te riječi ovisi jasnoća rečenice, a sam se oblik ne može odrediti na osnovu konteksta: glavâ ili glavā (ali: pametnih glava, a ne: pametnih glavâ/-ā): (1) Tamo nije imao poznanika. (gen. jd.) : Tamo nije imao poznanikâ (gen. mn.). – (2) Drži se ugovora. (gen. jd.) : Drži se ugovorâ. (gen. mn.) S) ZNACI ZA AKCENTE 417. Znaci za akcente jesu:  – kratkosilazni (npr. kȕća, ptȉca), ` – kratkouzlazni (npr. òtac, sèstra),  – dugosilazni (npr. mȇso, bȃjka), ´ – dugouzlazni (npr. gláva, tráva). 418. Znaci za akcente pišu se iznad samoglasnika i slogotvornog r te označavaju ton i dužinu naglašenoga sloga. Izvan stručnih djela upotrebljavaju se samo onda kada bi bez njih bilo nejasno o kojem je značenju ili obliku riječ. Npr., ukoliko se značenje ne razaznaje iz konteksta, u rečenici Kupi to! moguća je dvoznačnost: Kȕpi to! (skupi to) i Kúpi to! (plati to). Ili: Pȃs (pojas) ga je spasio. : Pȁs (pseto) ga je spasio. T) ZNACI PORIJEKLA 419. Znak > znači daje, razvilo se u; upotrebljava se kada se želi označiti da se riječ (oblik) ispred toga znaka razvila u riječ (oblik) iza toga znaka: *bergъ > brěgъ > brijeg; smějati sę > smijati se; sol > sȏ; mojega > moga. Znak < znači postalo od, tj. od riječi (oblika) iza toga znaka postala je riječ (oblik) ispred toga znaka: brijeg < brěgъ < *bergъ; smijati se < smějati sę; sȏ < sol; mȏga < mòjēga.

91

92

420. Znacima > i < može se upućivati na riječi koje se preporučuju u standardnome jeziku kao stilski neobilježene ili općenito na riječi i oblike kojima se iz kojih drugih razloga želi dati prednost: minaret > munara; ko < tko. U) OSTALI ZNACI 421. Arapskim brojkama (0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9) bilježe se glavni i redni brojevi. Rimske brojke jesu: I (vrijednost zapisana arapskom brojkom: 1), V (5), X (10), L (50), C (100), D (500), M (1000). Njima se bilježe redni brojevi. Iza njih se po pravilu ne piše tačka: Luj XIV; 22. III 2016; futur I; knj. II i sl. (Izuzeci su navedeni u t. 215.) 422. Znak jednakosti (=) pripada matematici: 4 + 2 = 6. Taj se znak može staviti i između riječi koje su po nečemu jednake: sad = sada; phone = glas; logos = riječ, govor. Znak više (plus) također se najčešće koristi u matematici. Taj se znak upotrebljava i izvan matematike, npr. danas je +18 °C (plus osamnaest Celzijevih stepeni). Znak manje (minus) izvan matematike upotrebljava se za označavanje stepeni temperature ispod nule: –15 °C (minus petnaest Celzijevih stepeni). Znak množenja (x) upotrebljava se za označavanje dužine, širine ili visine nečega: kuća 8x6 (kuća osam metara duga, a šest široka). Kada je u ovakvoj upotrebi, znaku množenja ne ostavlja se bjelina slijeva i zdesna (čime se razlikuje od upotrebe u matematičkoj radnji množenja, gdje su bjeline uobičajene). 423. Znak za postotak piše se bez bjeline: 17%, 33,33%, 7%-tni i sl. 424. Znak ponavljanja, koji je po obliku jednak prvome dijelu navodnika (”), piše se ispod riječi koje se ponavljaju u istome stupcu. 425. Paragraf (§) kao znak upotrebljava se umjesto riječi član (skrać.: čl.) ili tačka (skrać.: t.): V. § 3. i 4; up. u §-ima 3. i 4. 426. Postoje i drugi znaci za isticanje pojedinih dijelova teksta: tipovi slova (razmaknuta, kurziv, polumasna, masna, velika slova), red crta ili tačaka, uvučeni redak i dr.

VI. SKRAĆENICE

427. Skraćenice mogu biti ustaljene, općenito poznate, uobičajene, tvorene u skladu s utvrđenim načelima, i prigodne, kojima se prema potrebi služe pojedinci i koje nisu općenito prihvaćene, premda su ekonomične i lahko razumljive. Skraćenice se pišu s tačkom i bez tačke, velikim i malim slovom – ovisno o njihovoj prirodi i strukturi. 428. Ustaljene su skraćenice dvojake: obične i složene. Obične su skraćenice skraćeni dijelovi riječi (prostih, složenica i polusloženica) ili skupova riječi. Upotrebljavaju se samo u pisanju, a pri čitanju izgovaraju se u neskraćenome obliku, kao da su pune riječi. Za razliku od običnih, složene skraćenice, nastale kraćenjem riječi u sastavu višečlanih vlastitih imena, upotrebljavaju se i u pisanju i u govoru. A) OBIČNE SKRAĆENICE a) Skraćenice s tačkom na kraju 429. Skraćenice tvorene uzimanjem prvoga slova riječi pišu se s tačkom na kraju. Ako je na ovaj način skraćen skup riječi, jedinice skraćenice pišu se odvojeno, s razmakom, a tačka se stavlja iza svake skraćene riječi: č. čitaj (uz: čit.) f. femininum (ž. r.) g. godina (uz: god.) h. hadži; hadžija, hadžinica i d. i dalje l. lice m. masculinum (m. r.) neutrum (s. r.) n. r. razred v. vidi; vijek a. a. ad acta (među spise) a. d. akcionarsko društvo k. g. kao gost l. c. loco citato (na navedenome mjestu) m. p. manu propria (vlastitom rukom)

m. r. m. s. n. d. n. e. n. v. o. c. o. g. s. a. s. l. s. r. s. v. v. d. v. r. ž. r.

muški rod među spise navedeno djelo nove ere nadmorska visina opus citatum (navedeno djelo) ove godine sine anno (bez oznake godine) sine loco (bez oznake mjesta) srednji rod; svojom rukom sub voce (kod riječi, pod riječju) vršilac dužnosti vlastitom rukom ženski rod

93

430. Neke od ovako tvorenih skraćenica pišu se velikim slovima:

94

M. P. N. B. N. N. P. S.

mjesto pečata nota bene (pamti dobro) nomen nescio (ne znam imena; neko nepoznat) post scriptum (poslije napisanoga)

431. Imena ljudi krate se tako da se uzme prvo slovo i iza njega se stavi tačka. Tako se postupa i onda kada je prvi glas imena predstavljen dvoznakom ili troznakom: A. B. (Antun Branko) Šimić, H. K. (Hasan Kafija) Pruščak, J. S. (Johann Sebastian) Bach, F. (Franz) Schubert, C. (Charles) Dickens, T. (Theodor) Svedberg, W. (Walt) Disney. 432. Pojedine skraćenice tvore se tako što se u riječi koja se krati uzimaju početna slova do prvoga, drugog ili trećeg samoglasnika, a iza njih stavlja se tačka. a) Skraćenice tvorene uzimanjem početnih slova riječi do prvoga samoglasnika: br. čl. i dr. fr. gl. i sl. mj.

broj član i drugo francuski glagol, glagolski i slično (u)mjesto

mn. pr. pr. n. e. st. str. sv. šk.

množina primjer prije nove ere stoljeće strana svezak školski (šk. g. – školska godina)

b) Skraćenice tvorene uzimanjem dijela riječi do drugoga samoglasnika: akc. akcen(a)t alb. albanski ar. arapski arh. arhaizam as. asistent, asistentica bibl. biblijski bos. bosanski bošnj. bošnjački čitaj (uz: č.) čit. dem. deminutiv din. dinar (uz: d) doc. docent, docentica ef. efendija engl. engleski fak. fakultet gen. genitiv gimn. gimnazija glag. glagoljica, glagoljski, glagoljični

god. godina (uz: g.) gosp. gospodin hip. hipokoristik hist. historija im. imenica ing. inženjer, inženjerka (međunarodna skrać. za fr. ingénieur) instr. instrumental inž. inžinjer, inžinjerka (skrać. prema našem izgovoru) isl. islamski komp. komparativ lat. latinski lok. lokativ mag. magistar, magistrica struke mađ. mađarski musl. muslimanski perz. perzijski

štok. uč. ul. up. ur. usp. zast.

prev. preveo / prevela prez. prezent prir. priređivač, priređivačica prof. profesor, profesorica razr. razred (uz: r.) skrać. skraćenica slav. slavenski stud. student, studentski

štokavski učenik, učenica ulica uporedi urednik, urednica usporedi zastarjelo

c) Skraćenice tvorene uzimanjem dijela riječi do trećega samoglasnika: geogr. geografija, geografski akad. akademik, akademkinja imperf. imperfek(a)t akuz. akuzativ ital. italijanski aor. aorist metaf. metaforično augm. augmentativ univ. univerzitet, univerzitetski dijal. dijalekatski, dijalektizam etim. etimološki 433. Skraćenice se tvore i na taj način što se od riječi koja se krati piše početni dio na osnovu koga se može prepoznati šta se skraćuje: češ. grč.

češki grčki

rus. tur.

ruski turski

434. Skraćenice se mogu tvoriti uzimanjem početnog i posljednjeg slova riječi, kao i uzimanjem početnog suglasnika, jednog suglasnika iz sredine riječi i zadnjeg suglasnika. I iza takvih skraćenica piše se tačka: dr. mr. hfz.

doktor, doktorica magistar, magistrica hafiz, hafiza

Čitaju se kao pune riječi: dr. Tuzlić (čit.: doktor / doktorica Tuzlić) i ne dobijaju padežne nastavke: dr. Tuzlića (a ne: dr-a Tuzlića). 435. Skraćenice naučnih titula pišu se ispred imena: dr. A. Lozo, mr. A. Hrasnica. Uz skraćenice dr. i mr. može se pisati skraćenica sc. (: lat. scientia – znanje, vještina): dr. sc. (doctor scientiarum – doktor / doktorica nauka) Lozo; mr. sc. (magister scientiarum – magistar / magistrica nauka) Hrasnica. Skraćenice koje označavaju struku pišu se uz skraćenice dr. i mr.: dr. med. A. Lozo (doctor medicinae – doktor / doktorica medicine); dr. prav. (ili dr. iur. – doctor iuris, doktor / doktorica prava) I. Jović i sl. Skraćenice za naučno-nastavna zvanja pišu se iza imena i odvajaju se zarezom: dr. sc. Aida Krajina, red. prof.; dr. sc. Ivo Jozić, doc.; mr. sc. A. Hrasnica, as. i sl.

95

96

Za univerzitetske profesorice i profesore prof. dr. piše se ispred imena: prof. dr. Aida Krajina. Skraćenice za stručna zvanja i zanimanja pišu se iza imena i odvajaju se zarezom: Bojan Lipa, prof. biologije; Ivana Matić, dipl. farm.; Amira Vuk, dr. spec. interne medicine; Vesna Zec, ing. agr.; Miro Milić, bacc. hist.; Zara Bosnić, mag. geogr. Suvišno je nizati skraćenice različitih nivoa i značenja: umjesto akad. prof. dr. Dž. Hozo dostatno je navesti samo najvišu titulu – akad. Dž. Hozo; umjesto prof. dr. A. Vucibatina, dipl. ing. spec. arhit. – prof. dr. A. Vucibatina, arhit. Također nije potrebno dvostruko tituliranje: npr., ako je doktor / doktorica nauka ujedno i ministar / ministrica, skraćenica dr. pisat će se unutar akademske zajednice, a ministar / ministrica u saobraćanju s državnom administracijom. 436. Tačka se stavlja iza skraćenica tvorenih i na druge načine, npr. uzimanjem dvaju ili više slova riječi koja se krati (ili skupa riječi). Odabrana slova čine kratku i lahko razumljivu skraćenicu: bh. cf. etc. itd. jd.

bosanskohercegovački confer (uporedi) et cetera (i tako dalje) i tako dalje jednina

npr. naprimjer stsl. staroslavenski svrš. svršeni (vid glagola) tj. to jest tzv. takozvani

b) Skraćenice bez tačke na kraju 437. Bez tačke se pišu međunarodne skraćenice don (: dominus) i fra (: frater; fratar). Izgovaraju se kako su napisane i ne mijenjaju se po padežima. Bez tačke se piše i skraćenica gđa (gospođa). Ova skraćenica ima promjenu: gen. gđe, dat./ lok. gđi, akuz. gđu, vok. gđo, instr. gđom. 438. Bez tačke na kraju i velikim početnim slovom pišu se domaće i međunarodne skraćenice za nazive država i strana svijeta: CHE i CH (Švicarska), HRV i HR (Hrvatska), ITA i IT (Italija), POL i PL (Poljska); I i E (istok), J i S (jug), S i N (sjever), Z i W (zapad); tako i: JI – jugoistok, ZJZ – zapad-jugozapad, SW – jugozapad, WSW – zapad-jugozapad i dr. Tako se pišu i oznake novčanih jedinica u međunarodnom prometu: CHF (švicarski franak), USD (američki dolar); oznake padeža: N (nominativ), G (genitiv), D (dativ), A (akuzativ), V (vokativ), I (instrumental), L (lokativ); oznake šahovskih figura: D (dama), K (kralj), L (lovac), T (top); oznake jednočlanih naziva časopisa (ako je prethodno naznačeno na koji se časopis skraćenica odnosi): I – Izraz, O – Odjek, Ž – Život. B) SLOŽENE SKRAĆENICE 439. Složene skraćenice tvore se od nekoliko riječi kao članova složenoga naziva tako što se od svakoga člana uzima ili početno slovo ili početni slog, a mogu biti i kombinacija početnih

slova i slogova. Upotrebljavaju se i u pisanju i u govoru. Sve se pišu bez tačke iza pojedinih slova. Sva se slova pišu sastavljeno (npr. ANUBiH, a ne ANU BiH). Da bi se izbjegli nesporazumi, u dužem tekstu prvi put je potrebno napisati puni naziv a u zagradi skraćenicu; ovo posebno vrijedi za manje korištene skraćenice. 440. U složenih skraćenica sva su slova velika (izuzev veznika i) bez obzira na način nastanka te neovisno o tome pišu li se sve riječi koje ulaze u složeni naziv velikim početnim slovom ili se tako piše samo prva riječ: ANUBiH BBC BiH BMW CIA DDT FAMOS GZM HE HTZ MUP MZ NPP OUN OŠ PTT SAD SO SUP ULUBiH UN UNESCO UNHCR USA ZAVNOBiH ŽTP

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine British Broadcasting Corporation (Britansko radiodruštvo) Bosna i Hercegovina Bayerische Motorenwerke (Bavarska tvornica motora) Central Intelligence Agency (Centralna obavještajna služba) dihlor-difenil-trihlormetil-metan (sredstvo za uništavanje gamadi) Fabrika motora Sarajevo Glasnik Zemaljskog muzeja hidroelektrana (uz tačan naziv hidroelektrane: HE “Jablanica”) higijensko-tehnička zaštita ministarstvo unutrašnjih poslova mjesna zajednica (uz tačan naziv mjesne zajednice: MZ “Babića Bašča”) nastavni plan i program Organizacija ujedinjenih naroda / nacija osnovna škola (uz tačan naziv osnovne škole: OŠ “Fatima Gunić”) pošta, telegraf i telefon Sjedinjene Američke Države skupština općine / opštine sekretarijat unutrašnjih poslova Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine Ujedinjeni narodi / Ujedinjene nacije United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (Međunarodna organizacija za prosvjetu, nauku i kulturu) United Nations High Commissioner for Refugees (Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda / nacija za izbjeglice) United States of America (bos.: SAD) Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine željezničko transportno preduzeće

441. Navedene i slične složene skraćenice razlikuju se međusobno u načinu čitanja. Jedne se čitaju onako kako su napisane (npr. ANUBiH, CIA, MUP, UPI; neke se od njih mogu pisati i kao vlastite imenice: Fifa, Interpol, Unesko). U drugih se pojedina slova čitaju onako kako glase njihovi nazivi u abecedi (HTZ – čita se: hātēzē; PTT – čita se: pētētē; SAD – čita se: esādē; UN – čita se: ūen). Mogu biti promjenjive: MUP-a, MUP-u, MUP-ovi; CIA-e (čit.: ciē), CIA-i i sl. Neke od njih svojim oblikom odgovaraju riječima bosanskoga jezika i mogu se mijenjati po padežima

97

98

(od Fife, iz Unicefa) te učestvovati u tvorbi (Famosov motor, mupovac). Ako se skraćenica ne mijenja, čita se onako kako zahtijeva njen glasovni sastav: iz BiH (čit.: iz bih), iz EU (čit.: iz eu), ili se, što je poželjnije, pri čitanju složenica razrješava: u BiH (u Bosni i Hercegovini), u TE “Gacko” (u Termoelektrani “Gacko”). C) RJEČNIK SKRAĆENICA A / akuz. a. a. A. D. a. m. / A. M. ABS, gen. ABS-a ADSL, gen. ADSL-a AFP, gen. AFP-a afr. agr. ak. ak. god. akad. akc. akuz. / A alb. amer. anat. antrop. ANUBiH, gen. ANUBiH-a aor. AP, gen. AP-a ar. arh. arheol. arhit. as. astr. astrol. augm. austral. AVNOJ / Avnoj, gen. AVNOJ-a / Avnoja az. b. b. BA bacc. BAM

akuzativ ad acta, među spise anno Domini (godine Gospodnje, ljeta Gospodnjeg) ante meridiem, prije podne anti blocking system asymmetric digital subscriber line Agence France-Presse afrički agronomija, agronomski akademski akademska godina akademik, akademkinja akcen(a)t akuzativ albanski američki anatomija, anatomski antropologija, antropološki Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine aorist Associated Press arapski arhaizam arheologija, arheološki arhitektura asistent, asistentica astronomija, astronomski astrologija, astrološki augmentativ australski, australijski Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije azijski bez broja baccalaureus artium, bachelor of arts bakalaureat / bachelor bosanskohercegovačka konvertibilna marka

bank. bankarstvo, bankarski barb. barbarizam BBC, gen. BBC-a British Broadcasting Corporation Bacillus Calmette–Guérin (vaccine) BCG, gen. BCG-a BDP, gen. BDP-a bruto domaći proizvod Belgique / Belgija, Nederland / Holandija, BENELUX / Beneluks, gen. BENELUX-a / Beneluksa Luxembourg / Luksemburg bh. bosanskohercegovački BHRT, gen. BHRT-a Radio-televizija Bosne i Hercegovine bibl. biblijski BiH, gen. BiH Bosna i Hercegovina BIHAMK, gen. BIHAMK-a Bosanskohercegovački auto-moto klub biol. biologija, biološki bos. bosanski bošnj. bošnjački bot. botanika, botanički br. broj bud. budizam bug. bugarski circa, oko, otprilike ca / cca CD, gen. CD-a compact disc Central European Exchange Program for University Studies CEPUS, gen. CEPUS-a cf. confer, uporedi CG Crna Gora CIA, gen. CIA-e Central Intelligence Agency cataloging in publication CIP, gen. CIP-a crkv. crkveni csl. crkvenoslavenski CV, gen. CV-a curriculum vitae, biografija č. / čit. čitaj čak. čakavski čest. čestica češ. češki čit. / č. čitaj čl. član ćir. ćirilica, ćirilički D dama (u šahu) D / dat. dativ d. d. dioničko društvo d. o. o. društvo ograničene odgovornosti DAAD, gen. DAAD-a Deutscher Akademischer Austausch Dienst dan. danski dat. / D dativ dihlor-difenil-trihlormetil-metan DDT, gen. DDT-a

99

100

dem. deminutiv dijal. dijalekatski, dijalektizam dipl. diplomirani, diplomirana dipl. ek. diplomirani ekonomist(a), diplomirana ekonomistica dir. direktor, direktorica DNK, gen. DNK-a dezoksiribonukleinska kiselina doc. docent, docentica don dominus, svećenik dosl. doslovno DP, gen. DP-a društveni proizvod dr. doktor, doktorica dr. iur. doctor iuris, doktor / doktorica prava dr. med. doctor medicinae, doktor / doktorica medicine dr. sc. doctor scientiarum, doktor / doktorica nauka DTP, gen. DTP-a desktop publishing dv. dvojina DVD, gen. DVD-a digital video disc dvov. dvovidni (glagol) DZ, gen. DZ-a dom zdravlja E east, istok European Credit Transfer System ECTS, gen. ECTS-a elektroencefalogram EEG, gen. EEG-a Evropska ekonomska zajednica EEZ, gen. EEZ-a ef. efendija ek. ekavski EKG, gen. EKG-a elektrokardiogram ekol. ekologija, ekološki ekon. ekonomija, ekonomski ekspr. ekspresivno elekt. elektrotehnika, elektrotehnički emer. emeritus engl. engleski enkl. enklitika, enklitički EP, gen. EP-a evropsko prvenstvo; Evropski parlament etc. et cetera, i drugo, i tako dalje etim. etimološki etn. etnik, etnički etnol. etnologija, etnološki European Union, Evropska unija EU, gen. EU eufem. eufemistički EUR euro evr. evropski EZ, gen. EZ-a Evropska zajednica f. femininum, ženski (rod)

fam. familijarno Fabrika motora Sarajevo FAMOS / Famos, gen. FAMOS-a / Famosa farm. farmacija Fédération internationale de football associations FIFA / Fifa, gen. FIFA-e / Fife fig. figurativno fil. filozofija, filozofski film. filmski filol. filologija, filološki fin. finski fiz. fizika, fizički fiziol. fiziologija, fiziološki folk. folklor, folklorni fon. fonetika fot. fotografski fr. francuski fra fratar fut. I futur prvi fut. II futur drugi genitiv G / gen. g. / god. godina g. / gosp. gospodin g. d. geografska dužina g. š. geografska širina gđa, gen. gđe gospođa gen. / G genitiv genet. genetika geogr. geografija, geografski geol. geologija, geološki geom. geometrija, geometrijski germ. germanski GESTAPO / Gestapo, Geheime Staatspolizei gen. GESTAPO-a / Gestapa gimn. gimnazija gl. glagol, glagolski; glava gl. im. glagolska imenica glag. glagoljica, glagoljski, glagoljični god. / g. godina gosp. / g. gospodin građ. građevinarstvo graf. grafika, grafički gram. gramatika, gramatički grč. grčki GSM, gen. GSM-a global system of mobile communications

101

102

GZM, gen. GZM-a Glasnik Zemaljskog muzeja high definition HD, gen. HD-a hidroelektrana HE, gen. HE hebr. hebrejski hem. hemija, hemijski HEPOK / Hepok, Poljoprivredni kombinat “Hercegovina” gen. HEPOK-a / Hepoka hfz. hafiz, hafiza hidžr. hidžretski hip. hipokoristik hist. historija, historizam human immunodeficiency virus HIV, gen. HIV-a hrv. hrvatski Hrvatsko vijeće obrane HVO, gen. HVO-a I istok I / instr. instrumental i d. i dalje i dr. i drugi / i druge / i drugo i sar. i saradnici / saradnice i sl. i slično i t. sl. i tome slično ib. / ibid. ibidem, na istome mjestu international bank account number IBAN, gen. IBAN-a ibid. / ib. ibidem, na istome mjestu id. idem, isto ie. indoevropski ijek. ijekavski ik. ikavski im. imenica imp. imperativ imperf. imperfek(a)t indekl. indeklinabilno inf. infinitiv inform. informatika, informatički ing. / inž. inženjer / inženjerka, inžinjer / inžinjerka instr. / I instrumental International Criminal Police INTERPOL / Interpol, gen. INTERPOL-a / Intrepola inž. / ing. inžinjer / inžinjerka, inženjer / inženjerka IQ, gen. IQ-a intelligence quotient iron. ironično ISBN, gen. ISBN-a international standard book number isl. islam, islamski International Organization for Standardization ISO, gen. ISO-a

ISSN, gen. ISSN-a international standard serial number IT, gen. IT-a information technology ital. italijanski itd. i tako dalje izg. izgovor J jug jap. japanski jd. jednina jez. jezik JI jugoistok JJI jug-jugoistok JJZ jug-jugozapad jedinstveni matični broj JMB, gen. JMB-a JZ jugozapad K kralj (u šahu) k. č. katastarska čestica k. g. kao gost k. o. katastarska općina; knock-out, nokaut k. u. k. kaiserlich und königlich, carski i kraljevski kajk. kajkavski kat. katolički Konferencija o evropskoj sigurnosti i saradnji KESS, gen. KESS-a kin. kineski KM konvertibilna marka km kilometar knj. knjiga knjiš. knjiški knjiž. književni, književnost kom. komad(a) komp. komparativ kršć. kršćanstvo, kršćanski kulturno-umjetničko društvo KUD, gen. KUD-a L lovac (u šahu); large (size) lokativ L / lok. l. lice l. c. / loc. cit. loco citato, na navedenom mjestu, u navedenoj knjizi L. S. locus sigilli, mjesto pečata light amplification by stimulated emission of radiation LASER / laser, gen. LASER-a / lasera lat. latinica, latinički; latinski liquid crystal display LCD, gen. LCD-a lingv. lingvistika, lingvistički loc. cit. / l. c. loco citato, na navedenom mjestu, u navedenoj knjizi lok. / L lokativ

103

104

LP, gen. LP-a long play M medium (size) m. masculinum, muški (rod) M. P. mjesto pečata m. r. muški rod m. s. među spise MA magister artium, master of arts mag. magistar struke / magistrica struke mak. makedonski mat. matematika, matematički med. medicina, medicinski metaf. metaforično meteor. meteorologija, meteorološki mil. milion mit. mitologija, mitološki mj. mjesec; mjesto (umjesto) ml. mlađi mlrd. milijarda MMF, gen. MMF-a Međunarodni monetarni fond mn. množina Međunarodni olimpijski komitet MOK, gen. MOK-a mons. / msgr. monsinjor mr. magistar / magistrica mr. sc. magister scientiarum, magistar nauka / magistrica nauka msgr. / mons. monsinjor ministarstvo unutrašnjih poslova MUP, gen. MUP-a musl. muslimanski muz. muzika, muzički MZ mjesna zajednica north, sjever N N / nom. nominativ n. neutrum, srednji (rod) N. B. nota bene, pazi dobro, napomena n. d. navedeno djelo n. e. nove / naše ere n. m. navedeno mjesto N. N., gen. N. N.-a nomen nescio, ne znam ime, neimenovani n. r. na ruke n. s. nova serija n. v. nadmorska visina nap. napomena nas. naselje NASA, gen. NASA-e National Aeronautics and Space Administration NATO, gen. NATO-a North Atlantic Treaty Organization

NBA, gen. NBA-a National Basketball Association neg. negirani oblik neob. neobično neodr. neodređeni (pridjevski) oblik neol. neologizam neprel. neprelazni glagol neprom. nepromjenjivo nesvrš. nesvršeni (vid glagola) ngrč. novogrčki niska kvalifikacija NKV, gen. NKV-a neidentificirani leteći objekt NLO, gen. NLO-a nom. / N nominativ npr. naprimjer NR narodna republika niža stručna sprema NSS, gen. NSS-a Nj. e. Njegova / Njezina ekselencija njem. njemački o. oko, približno (o godinama) o. c. opus citatum, navedeno djelo o. g. ove godine o. k. / O. K. all correct, uredu (je) o. mj. ovog mjeseca ob. obično obl. oblik odn. odnosno odr. određeni (pridjevski) oblik OI, gen. OI olimpijske igre onom. onomatopeja op. opaska; opus, djelo op. a. opaska autora op. prir. opaska priređivača OPEC, gen. OPEC-a Organization of Petroleum Exporting Countries orij. orijentalizam OSCE, gen. OSCE-a Organization for Security and Cooperation in Europe osnovna škola OŠ, gen. OŠ OUN, gen. OUN-a Organizacija ujedinjenih naroda / nacija općinsko vijeće OV, gen. OV-a P pješak (u šahu) p. pagina, stranica p. c. per capita, po glavi (po osobi) p. m. / P. M. post meridiem, poslije podne p. n. e. / pr. n. e. prije nove / naše ere p. p. poštanski pretinac P. S. post scriptum, poslije napisanoga

105

106

part. PC, gen. PC-a PDF, gen. PDF-a PDV, gen. PDV-a pejor. PEN, gen. PEN-a

particip personal computer portable document format porez na dodatu vrijednost pejorativno International Association of Poets, Playwrights, Editors, Essayists and Novelists perf. perfek(a)t perz. perzijski PhD philosophiae doctor, doctor of philosophy pie. praindoevropski personal identification number PIN, gen. PIN-a pl. plural pl. t. plurale tantum, mn. pluralia tantum, samo u množini pleon. pleonazam plperf. pluskvamperfek(a)t prirodno-matematički fakultet PMF, gen. PMF-a po H. po Hidžri, poslije Hidžre po K. po Kristu, poslije Krista podr. podrugljivo poet. poetski Prilozi za orijentalnu filologiju POF, gen. POF-a poj. pojačano pok. pokojni / pokojna pol. politika, politički polj. poljski pom. pomorstvo, pomorski pom. gl. pomoćni glagol port. portugalski posl. poslovica posr. posredstvom pošt. poštanski potenc. I potencijal I potenc. II potencijal II pov. povjerljivo poz. pozorišni pijanisimo / pianissimo pp PPK, gen. PPK-a poljoprivredno-prehrambeni kombinat public relations PR, gen. PR-a pr. n. e. / p. n. e. prije nove / naše ere prasl. / psl. praslavenski prav. pravo, pravni pravosl. pravoslavni prel. prelazni glagol

pren. preneseno značenje prep. preporučeno prev. preveo / prevela prez. prezent; prezime prid. pridjev prid. rad. pridjev radni prid. trp. pridjev trpni prij. prijedlog pril. prilog pril. pr. prilog prošli pril. sad. prilog sadašnji prim. primarijus prir. priredio / priredila, priređivač / priređivačica priv. privatni; privreda prof. profesor, profesorica psih. psihologija psl. / prasl. praslavenski pošta, telegraf, telefon PTT, gen. PTT-a publ. publicistički PZ, gen. PZ-a poslovna zajednica r. rod r. / razr. razred r. / rođ. rođen / rođena radio detection and ranging RADAR / radar, gen. RADAR-a / radara razg. razgovorno razr. / r. razred reč. rečenica red. br. redni broj reg. regionalno rel. religija retor. retorički rib. ribarstvo rij. rijetko rkt. rimokatolički rođ. / r. rođen / rođena rom. romanski rtv. radiotelevizijski RTV, gen. RTV-a radio-televizija rus. ruski S sjever; skakač (u šahu); small (size); south, jug s. srednji (rod) s. a. sine anno, bez oznake godine s. l. sine loco, bez oznake mjesta

107

108

s. r. s. v. sad. SAD, gen. SAD-a SDK, gen. SDK-a SF, gen. SF-a SFRJ, gen. SFRJ-a sg. sg. t. SI, gen. SI-a

srednji rod; svojom rukom, svojeručno sub voce, pod riječju (u rječniku) sadašnji Sjedinjene Američke Države služba društvenog knjigovodstva science fiction Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija singular singulare tantum, mn. singularia tantum, samo u jednini Le Système international d’unités, Međunarodni sistem mjernih jedinica SI sjeveroistok SIDA / sida, gen. SIDA-e / side Syndrome d’ImmunoDéficience Acquise SIDA / Sida, gen. SIDA-e / Side Swedish International Development Cooperation Agency skrać. skraćenica, skraćeno sl. slika slav. slavenski slov. slovenski small message service SMS, gen. SMS-a sociol. sociologija, sociološki svjetsko prvenstvo SP, gen. SP-a Srpska pravoslavna crkva SPC, gen. SPC-a spec. specijalist(a), specijalistkinja sport. sportski srp. srpski srednja stručna sprema SSS, gen. SSS-a Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika SSSR, gen. SSSR-a st. stariji; stoljeće stil. stilski str. stranica stsl. staroslavenski sup. superlativ supr. suprotno sv. sveti; svezak svrš. svršeni (vid glagola) SZ sjeverozapad šah. šahovski šk. školski šk. g. školska godina šp. španski štamp. štamparstvo štok. štokavski šved. švedski t tona

T top (u šahu) t. tačka TBC, gen. TBC-a tuberkuloza termoelektrana TE, gen. TE tehn. tehnički term. termin tj. to jest trinitrotoluol TNT, gen. TNT-a trad. tradicionalni trg. trgovina, trgovački tur. turski televizija TV, gen. TV-a Televizija Bosne i Hercegovine TVBiH, gen. TVBiH-a tzv. takozvani uč. učenik, učenica UDBA / Udba, Uprava državne bezbjednosti gen. UDBA-e / Udbe Union européenne de football association UEFA, gen. UEFA-e ul. ulica ULUBiH, gen. ULUBiH-a Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine umj. umjetnost UN, gen. UN-a Ujedinjeni narodi / Ujedinjene nacije UNESCO / Unesko, United Nations Educational, Scientific and Cultural gen. UNESCO-a / Uneska Organization UNHCR, gen. UNHCR-a United Nations High Commissioner for Refugees UNICEF / Unicef, United Nations International Children’s Emergency gen. UNICEF-a / Unicefa Fund univ. univerzitet UNPROFOR, gen. UNPROFOR-a United Nations Protection Forces up. / usp. u(s)poredi ur. urednik / urednica; uredio / uredila; uredili / uredile USA, gen. USA United States of America USB, gen. USB-a universal serial bus usp. / up. u(s)poredi uzv. uzvik V / vok. vokativ v. vidi; vijek v. d. vršilac dužnosti v. r. vlastitom rukom, vlastoručno VBR, gen. VBR-a višecijevni bacač raketa vez. veznik VHF, gen. VHF-a very high frequency VHS, gen. VHS-a video home system VIP, gen. VIP-a very important person

109

110

vj. vjerski VKV, gen. VKV-a visoka kvalifikacija vl. vlasnik vojn. vojnički vok. / V vokativ VSS, gen. VSS-a visoka stručna sprema VŠ, gen. VŠ-a visoka škola, viša škola vulg. vulgarizam, vulgarno W west, zapad WC, gen. WC-a water closet www world wide web XL extra large (size) Z zapad z. k. zemljišna knjiga zam. zamjenica zast. zastarjelo ZAVNOBiH / Zavnobih, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja gen. ZAVNOBiH-a / Zavnobiha Bosne i Hercegovine zb. zbirni, zbirna, zbirno; zbornik zn. značenje ZOI, gen. ZOI-a zimske olimpijske igre zool. zoologija, zoološki ž. ženski (rod), žensko (ime) ž. r. ženski rod žarg. žargon

VII. SIMBOLI

A) SIMBOLI ZA FIZIČKE JEDINICE 442. Simboli (oznake) za mjerne jedinice i fizičke veličine preuzimaju se neizmijenjeni iz Međunarodnog sistema (mjernih) jedinica (SI). Pišu se bez tačke na kraju. Simboli mjernih jedinica čiji nazivi ne potječu od imena naučnika pišu se malim slovom: kg (kilogram), m (metar), s (sekunda), t (tona); tako i: kg/m2 (kilogram po kvadratnome metru), m/s (metar u sekundi), km/h (kilometar na sat) i sl. Velikim slovom pišu se oznake mjernih jedinica čiji nazivi potječu od prezimena naučnika: A (: Ampère), C (: Celsius), F (: Farad), Hz (: Hertz), J (: Joule), K (: Kelvin), Pa (: Pascal), N (: Newton), T (: Tesla), V (: Volt), W (: Watt), Wb (: Weber) itd. 443. Osnovne jedinice SI-a: Bosanski naziv amper kandela kelvin kilogram metar mol sekunda

Simbol A cd K kg m mol s

Jedinica za veličinu jačina električne struje jačina svjetlosti temperatura masa dužina količina supstancije vrijeme

444. Izvedene jedinice SI-a: Bosanski naziv bekerel džul farad grej henri

Simbol Bq J F Gy H

Jedinica za veličinu radioaktivnost energija, rad, toplota električni kapacitet apsorbirana doza jonizirajućeg zračenja induktivnost

111

112

Bosanski naziv herc katal kulon lumen luks njutn om paskal radijan simens sivert steradijan tesla vat veber volt skali.

Simbol Hz kat C lm lx N Ω Pa rad S Sv sr T W Wb V

Jedinica za veličinu frekvencija katalitička aktivnost električni naboj svjetlosni tok osvijetljenost sila električni otpor pritisak ugao električna vodljivost ekvivalentna doza jonizirajućeg zračenja prostorni ugao magnetna indukcija snaga magnetni tok električni potencijal i napon

Posebna je jedinica Celzijev stepen (simbol: °C) za izražavanje temperature po Celzijevoj

445. Složene jedinice SI-a sastavljene su od različitih jedinica: Bosanski naziv džul po kilogramu kubni metar kvadratni metar metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat njutnmetar

Simbol J/kg m3 m2 m/s m/s2 N·m

Jedinica za veličinu specifična energija zapremina površina brzina ubrzanje moment sile

446. U širokoj su upotrebi i brojne mjerne jedinice izvan SI-a: Bosanski naziv ar bar dan gram hektar

Simbol a bar d g ha

Jedinica za veličinu (i veza s drugim jedinicama) površina (zemljišta); 100 m2 pritisak (105 Pa) vrijeme (86400 s) masa (kg/1000) površina (zemljišta); 10000 m2

Bosanski naziv litar milimetar živina stupca minuta sat tona

Simbol l (i L) mmHg min h t

Jedinica za veličinu (i veza s drugim jedinicama) zapremina (1 dm3, 10-3 m3) pritisak (tjelesnih tečnosti); 133,322 Pa vrijeme (60 s) vrijeme (3600 s) masa (103 kg)

447. U SAD-u upotrebljavaju se naročite mjerne jedinice izvan SI-a: Bosanski naziv barel (nafte) jard (kopnena) milja palac stopa

Simbol bbl yd mi in ft

Jedinica za veličinu (i veza s drugim jedinicama) zapremina (159 l) dužina (91,44 cm) dužina (1609,34 m) dužina (2,54 cm) dužina (30,48 cm)

448. Mjerne jedinice mogu dobiti različite prefiksoide: Broj 101 102 103 106 109 1012 1015 1018 1021 1024

Naziv dekahektokilomegagigaterapetaeksazetajota-

Znak da h k M G T P E Z Y

Broj 10-1 10-2 10-3 10-6 10-9 10-12 10-15 10-18 10-21 10-24

Naziv decicentimilimikronanopikofemtoatozeptojokto-

Znak d c m μ n p f a z y

Primjeri: dag (dekagram), hl / hL (hektolitar), hPa (hektopaskal), kHz (kiloherc), kW (kilovat), kV (kilovolt), MHz (megaherc), MW (megavat), GPa (gigapaskal), TWh (teravatsat), Pm (petametar); dl / dL (decilitar), dB (decibel), cm (centimetar), mA (miliamper), mbar (milibar), μs (mikrosekunda), nm (nanometar), pm (pikometar), pF (pikofarad). 449. Simboli fizičkih veličina pišu se kosim slovima (italikom): dužina – l; vrijeme – t; masa – m; temperatura – T; sila – F; frekvencija – f; pritisak – p; električni potencijal – V; brzina – v (i c); ubrzanje – a; električni otpor – R; energija – E itd. Različito se označavaju skalarne i vektorske veličine, npr. F je simbol za intenzitet, a F za vektor sile.

113

114

B) SIMBOLI HEMIJSKIH ELEMENATA 450. Simboli hemijskih elemenata pišu se velikim početnim slovom i bez tačke: aluminij (Al) argon (Ar) arsen (As) azot / dušik (N) bakar (Cu) barij (Ba) bizmut (Bi) bor (B) brom (Br) cink (Zn) dušik / azot (N) fluor (F) fosfor (P) helij (He) hlor (Cl) hrom (Cr) iridij (Ir) jod (I) kadmij (Cd) kalaj / kositar (Sn) kalcij (Ca) kalij (K) kiseonik / kisik (O)

kobalt (Co) kositar / kalaj (Sn) litij (Li) magnezij (Mg) mangan (Mn) natrij (Na) neon (Ne) nikal / nikl (Ni) olovo (Pb) platina (Pt) radij (Ra) silicij (Si) srebro (Ag) sumpor (S) tantal (Ta) titanij (Ti) ugljenik / ugljik (C) uranij (U) vodik / vodonik (H) volfram (W) zlato (Au) željezo (Fe) živa (Hg)

VIII. GLASOVI I GLASOVNI SKUPOVI

A) GLASOVI Č I Ć 451. U pojedinim bosanskohercegovačkim narodnim govorima potrvena je razlika između afrikata č i ć. U standardnome bosanskom jeziku, međutim, treba razlikovati glasove č i ć (ovo se odnosi i na izgovor i na pisanje). 452. Glasovi č i ć dva su različita fonema, što znači da mogu sudjelovati u razlikovanju riječi i njihovih značenja (tj. biti u fonološkoj opreci): čȃr (: čarati; draž) čȁrkati (zametati sukob) čȏrda (krdo, čopor) glùhāč (biljka) jahàčica (ona koja jaše) kròčēnje (gl. im.: kročiti) kȕčica (dem.: kuka) mláčēnje (gl. im.: mlačiti) spavàčica (ona koja spava) zàprijēčen (prid. trp.: zapriječiti)

ćȃr (dobit) ćȁrkati (pomalo trgovati) ćȏrda (sablja) glùhāć (gluh čovjek) jahàćica (jahaća životinja) kròćēnje (gl. im.: krotiti) kȕćica (dem.: kuća) mláćēnje (gl. im.: mlatiti) spavàćica (odjevni predmet za spavanje) zàprijēćen (prid. trp.: zaprijetiti)

453. Pojedine riječi govore se i pišu i s glasom č i s glasom ć, što se objašnjava različitim osnovama ili različitim sufiksima. Tako se od komparativa plići izvodi imenica plićina, a u istom se značenju upotrebljava imenica pličina, izvedena od pridjevske osnove: plitak, plitk + ina > plitčina > pličina. Naporedne su imenice boleščurina (sa sufiksom -čurina) i bolešćurina (izvedena sufiksom -jurina). Također su naporedni i sljedeći oblici: ćerpič / ćerpić, inoča / inoća, jednoč / jednoć, ljutič / ljutić (biljka). 454. Kajkavska vlastita i geografska imena pišu se uglavnom s glasom ć. Tako se pišu imena na -ić (Habdelić, Iveković, Zaprešić). Geografska imena u kojima je kajkavsko šč pišu se sa šć (Medvešćak, Dvorišće), ali je moguće pisati i Medveščak. Prezimena se pišu onako kako su usvojena, te uz kajkavsko Budišćak postoji i Budiščak i sl.

115

116

a) Glas č 455. Pri izgovoru glasa č vrh jezika uzdignut je i usko prislonjen uz prednji dio tvrdoga nepca, a usne su blago ispupčene i zaobljene. (Istovjetne je tvorbe i složeni suglasnik dž – razlikuju se utoliko što je č bezvučna, a dž zvučna afrikata.) 456. Glas č javlja se u osnovama riječi u kojima njegov nastanak nije vidljiv (više ovakvih riječi ima u Pravopisnome rječniku): čabar, čador, čađa, čamac, čardak, čas, čaša, čavka, čarapa, čekati, čelo, četka, češalj, četiri, čibuk, čudan; bačva, bašča, dapače, hlače, ječam, jučer, mačka, palača, pčela, pečurka, početak, računica, ručak, tačka, večer; bič, ključ, luč, sendvič, teferič, žuč itd. 457. Glas č stoji u oblicima prema osnovnim c i k. Tako je: a) u vokativu jednine imenica muškoga roda kojima osnova završava na c i k: striče (< stric + e), mjeseče, mudrače, starče; vojniče (< vojnik + e), junače, mrače, vuče; b) u nominativu, akuzativu i vokativu množine imenica muškoga roda kojima osnova završava na c: stričevi (< stric + ev + i), stričeve, zečevi, zečeve; c) u komparativu izvedenome nastavkom -ji od pridjeva kojima osnova završava na k: jači (< jak + ji), gorči, mlači; d) u prezentu glagola kojima infinitivna osnova završava na k te glagola kojima prezentska osnova završava na c i k: pečem (< pek[ti] + jem), mičem (< mic[ati] + jem), skačem (< skak[ati] + jem); pečeš, peče, pečemo, pečete, dotičem, kličem, plačem, poričem, siječem, sričem, vičem; e) u aoristu (2. i 3. l. jd.) glagola kojima infinitivna osnova završava na k: reče, ispeče, isiječe; f) u imperfektu glagola kojima infinitivna osnova završava na k: pečah (< pek[ti] + jah), pečahu (pored: pecijah, pecijahu); vučah (pored: vucijah); g) u imperativu glagola kojima prezentska osnova završava na c i k: miči, mičimo, mičite, skači, viči, plači; h) u glagolskom prilogu sadašnjem glagola kojima prezentska osnova završava na c i k: dotičući, mičući, plačući, skačući; i) u glagolskom pridjevu trpnom glagola kojima infinitivna osnova završava na k: pečen, isječen, a tako i u glagolskih imenica takvih glagola: pečenje, sječenje. 458. U izvedenim riječima (i njihovim oblicima) glas č dolazi prema osnovnim glasovima c i k. Tako je, npr., u riječima izvedenim sufiksima: -ak (tračak: trak), -an (srčan: srce; ličan: lice; junačan: junak), -anik (zupčanik: zubac), -arija (tričarija: trica), -etina (ručetina: ruka), -ević (stričević: stric), -ica (vučica: vuk; djevojčica: djevojka), -ić (končić: konac; vučić: vuk), -ina (momčina: momak; lončina: lonac),

-iti (mlačiti: mlak; zračiti: zrak), -janin (Banjalučanin: Banja Luka; Dubičanin: Dubica; Šamčanin: /Bosanski/ Šamac; Šapčanin: Šabac; Užičanin: Užice; Zvorničanin: Zvornik), -jati (jačati: jak), -ka (značka: znak; ručka: ruka), -(s)ki (starački: starac; znalački: znalac; junački: junak; vrandučki: Vranduk; tako i: jajački: Jajce; požarevački: Požarevac; šabački: Šabac; tadžički: Tadžik; vinački: Vinac), -ura (planinčura: planina), -urda (ručurda: ruka; ptičurda: ptica), -urina (ptičurina: ptica), -urlija (dječurlija: djeca). 459. Glas č nalazi se u nekoliko (više ili manje produktivnih) sufiksa, i to u: a) imeničkim: -ač:

brisač, jahač, krojač, nosač, ogrtač, orač, pokrivač, rogač, skakač, skitač, skupljač, šaptač, učač, upaljač, zatvarač; -ača: cvjetača, pregača, pribadača, rudača; -ačina: premetačina, sprdačina; -ačnica: brijačnica; -čaga: rupčaga; -čanin: Drvarčanin, Dubrovčanin, Kozarčanin, Prijedorčanin, Zagrepčanin; -če: nahoče, pašče, siroče; -čica: cjevčica, grančica, strančica, stvarčica, trunčica; -čić: balončić, korjenčić, oraščić, prozorčić, obraščić, sinčić, zupčić; -čija: aščija; -čina: lažovčina, lijenčina, somčina, šamarčina; -čurina: boleščurina (pored: bolešćurina), koščurina; -ečak: grmečak, plamečak; -enjača: krpenjača; -evača: trešnjevača; -ič: branič, gonič, ljutič (pored: ljutić), ribič (ribolovac), vodič; -ičak: grumičak, kamičak, krajičak, plamičak, pramičak; -ičar: antialkoholičar, epileptičar, hemičar, historičar; -ičić: sestričić; -ičina: dobričina; -ična: bratična, djeverična, sestrična; -jača (-njača): parnjača, kukuružnjača, sjevernjača, slamnjača; -ovača: brezovača, dudovača, jabukovača, šljivovača, trešnjovača; -ovnjača: makovnjača; b) pridjevskim: -ačak: dugačak, punačak, slabačak; -ačan: ubitačan; -ački: dubrovački, zagrebački; -čiv: prijemčiv, priljepčiv; -ičan: elegičan, ekonomičan, energičan, harmoničan, sebičan, stravičan; -ičast: bjeličast, plavičast;

117

118

-ičav: plavičav; -ički: budistički, turistički, urbanistički; c) te u priloškom -ačke: glavačke. (Razumljivo je da glas č zadržavaju i sve daljnje izvedenice od spomenutih i sličnih riječi: najjači /< naj + jači/, krojačica /< krojač + ica/, jahačica, kupačica, skupljačica, siročad /< siroč[e] + ad/, paščad, ključar /< ključ + ar/, ključni; te njihovi oblici: krojačicu, siročadima, ključarev...) 460. Glas č dolazi umjesto zvučnoga suglasnika dž (ǯ) ispred bezvučnih glasova, npr. kembrički (< kembridž[s]ki). 461. Pojedina slavenska prezimena imaju krajnje č, i to: slovenska (Gregorčič, Župančič), slovačka (Jurkovič), bugarska (Miletič), češka (Bělič), ruska (Sergejevič). b) Glas ć 462. Pri izgovoru glasa ć vrh jezika opire se o donje sjekutiće, a pregradu i uski prolaz zračnoj struji pravi hrbat, tj. srednji dio jezika, koji se široko prislanja uz prednji i srednji dio tvrdoga nepca, a usne nisu zaobljene, nego se razvlače i olabavljuju. (Na istome mjestu na kojem nastaje bezvučna afrikata ć tvori se i zvučna afrikata đ.) 463. Glas ć javlja se u osnovama riječi u kojima njegov nastanak nije vidljiv (više ovakvih riječi ima u Pravopisnome rječniku): ćaskati, ćelav, ćelija, ćud, ćuk; gaće, kći, kuća, leća, maćeha, naćve, pleća, vreća; moć, noć, već, vruć i dr. 464. Glas ć dolazi u izvedenicama prema osnovnom t. Tako je: a) u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica ženskoga roda u kojih osnova završava na t i st: bolešću (< bolest + ju), smrću (< smrt + ju), ovlašću, pakošću, radošću. Tako i: zluradošću i sl.; b) u komparativu i superlativu pridjeva u kojih osnova završava na t: ljući (< ljut + ji), najljući, krući, najkrući, kraći, najkraći, žući, najžući; c) u prezentu glagola na -ati u kojih prezentska osnova završava na t: mećem (< met[ati] + jem), krećem, hropće, grakćemo. Tako i: premećem, premećemo i sl.; d) u imperfektu glagola na -iti, -jeti čija prezentska osnova završava na t: pošćah (< post[iti] + jah), pamćah, plamćah, čašćah; e) u glagolskom prilogu sadašnjem s nastavcima -eći (dolazeći, noseći, sjedeći), -jući (pitajući, vapijući), -ući (idući, tekući). Tako i: pridolazeći, propitkujući i sl.;

f) u glagolskom pridjevu trpnom pojedinih glagola u kojih prezentska osnova završava na t: čašćen (čast[iti] + jen), počašćen, ožalošćen, ugošćen, upamćen (ali: dopustiti – dopušten, namjestiti – namješten i sl.; naporedo je: iskorišćen / iskorišten, ovlašćen / ovlašten); g) u glagolskoj imenici glagola na -iti u kojih prezentska osnova završava na t: čašćenje (< čast[iti] + jenje), pamćenje, zapamćenje, pošćenje; h) u glagolu nesvršenog vida izvedenom iz glagola svršenog vida kojem osnova završava na t ili st: plaćati (< plat[iti] + jati), shvaćati, osjećati, zapamćivati (< zapamt[iti] + jivati), ugošćivati (< ugost[iti] + jivati), ovlašćivati. 465. Glas ć dolazi u oblicima riječi u kojih osnova završava na t a koje su izvedene sufiksima -ja: braća (< brat + ja); -janin: Egipćanin (< Egip[a]t + janin), Krićanin (< Krit + janin), Osaćanin (< Osat + janin); -janka: Egipćanka (< Egip[a]t + janka); -je: biće (< bit + je), krvoproliće, nadahnuće, lišće, plašće, pruće, svanuće; -ji: pileći (< pil + e/et + ji), teleći. 466. Glas ć nalazi se u nekoliko (više ili manje produktivnih) imenskih sufiksa: gluhać, golać, Bihać; -ać: -aća: mokraća; tako i: nedaća, zadaća; -bać: zelembać (< zelen + bać); -čić: balončić, kamenčić, oraščić, prozorčić, zupčić; -dać: crvendać, srndać; -ević: kraljević; -ičić: sestričić; -ić: brodić, crvić, cvjetić, golubić, grabić, konjić, labudić, ljutić (bot.; uz: ljutič), Begić; čistoća, krhkoća, lahkoća, mehkoća, samoća, skupoća, trudnoća, truhloća, -oća: tvrdoća; dragović, Mujezinović (< mujezin + ov + ić); -ović: te u pridjevskim: -aći: -eći:

vući.

domaći, jahaći, kupaći, pisaći, spavaći, šivaći; ovneći, srneći. 467. Glas ć nalazi se u infinitivu glagola koji nemaju -ti: doći, naći, poći, reći, sjeći, tući,

468. Glas ć dolazi umjesto zvučnoga suglasnika đ () ispred bezvučnih glasova, npr. žećca (< žeđ + ca), rićkast (< riđ + kast), roćko (< rođ[o] + ko; hip.: rođak), omećka (: omeđak), smećkast (: smeđ). (Razumljivo je da glas ć zadržavaju i sve izvedenice od spomenutih i sličnih riječi: ćelavko, kućepaziteljica, noćašnji, noćiti, vrećetina, vrućina, gluhaćev, bihaćki, mokraćni, Begićev, roćkov te njihovi oblici: ovlašćivanje, od polubraće, balkončićem, kraljevićem, crvićem, domaćici, srnećim, rićkasta.)

119

120

469. Od glagola iskati naporedni su oblici s grupom šć i št (< sk + j): išćem / ištem, išćemo / ištemo, išćući / ištući, išći / išti. Tako i prema glagolima pljeskati, pritiskati, stiskati i sl. imamo odnos šć / sk: plješćem / pljeskam (: pljeskati), pritišćem / pritiskam (: pritiskati). 470. Skupinu šć prema skupini sk imamo i u oblicima kao liješće (: lijeska), triješće (: tri­jeska). 471. U riječima arapskoga porijekla koje imaju velarni okluziv k (kāf, kef) i u onima turskog porijekla s palatalnim okluzivom k’ imamo ili glas ć ili k. Međutim, postoje i riječi u kojima se naporedo javljaju jedan ili drugi glas (više ovakvih riječi ima u Pravopisnome rječniku): ćerpič / ćerpić, ćesim / kesim, hićaja / hikaja i dr. 472. Imena Bećir i Bekir, Ćerim i Kerim, Šaćira i Šakira, Zaćir i Zakir, Ćimeta i Kimeta i dr. pišu se onako kako su usvojena, tj. kako ih izgovaraju njihovi nosioci. B) GLASOVI DŽ I Đ 473. U pojedinim bosanskohercegovačkim narodnim govorima potrvena je razlika između afrikata dž i đ. U standardnome bosanskom jeziku, međutim, treba razlikovati glasove dž i đ (ovo se odnosi i na izgovor i na pisanje). 474. Glasovi dž i đ dva su različita fonema, što znači da mogu biti suprotstavljeni jedan drugome pri razlikovanju riječi i njihovih značenja (tj. mogu biti u fonološkoj opreci): džak (vreća) džem (voće ukuhano sa šećerom)

đak (učenik) đem (žvale)

475. Naporedni su u bosanskome jeziku oblici Madžarska (prema turskome izgovoru) i Mađarska (prema izvornome izgovoru), a tako i Madžar / Mađar, Madžarica / Mađarica, madžarski / mađarski. Nadimci Madžar i Mađar pišu se onako kako bi ih pisali njihovi nosioci. a) Glas dž (ǯ) 476. Zvučna afrikata dž (ǯ) tvori se na istovjetan način i na istome mjestu na kojem i bezvučna afrikata č (v. t. 455). 477. Glas dž javlja se u osnovama riječi (uglavnom u orijentalizmima) u kojima njegov nastanak nije vidljiv: adžo (hip.: amidža; gen. jd. adže / adža, prisv. prid. adžin / adžov), džamija, dženet, džender, džep, džezva, džin, džip, džokej, džungla; budžet, daidža, hadžija, hodža, maharadža, mes­ džid, patlidžan, pidžama, hadž, iladž (više ovakvih riječi ima u Pravopisnome rječniku).

478. Glas dž dolazi umjesto bezvučnoga suglasnika č ispred zvučnoga glasa: jednadžba (< jednač[iti] + ba), narudžba (< naruč + ba), narudžbenica (< naruč + benica), predodžba (< predoč + ba), udžbenik (< uč + benik) i dr. 479. Glas dž dolazi u sufiksima: -džija: -džinica: -džić:

bostandžija (bostan + džija), bundžija, buregdžija (< burek + džija), ćevabdžija, galamdžija, govordžija, hvaldžija, miraždžija, račundžija, šaldžija, šaljivdžija, provodadžija (< provod + [a]džija), kahvedžija (< kahv[a] + [e]džija); buregdžinica (< burek + džinica), ćevabdžinica (< ćevap + džinica); Čamdžić.

(Glas dž dolazi i u izvedenicama i oblicima riječi iz prethodnih triju tačaka: amidžinica, amidžić, amidžična, daidžična, dženetski, džepićem, sandžački, narudžbenicom, predodžbeni, udžbenički, razgovordžiji, šaljivdžijin; tako i: miraždžijka /nasljednica/, provodadžijka / provodadžika.) b) Glas đ () 480. Zvučna afrikata đ () tvori se na istome mjestu i na istovjetan način kao i bezvučni složeni suglasnik ć (v. t. 462). 481. Glas đ dolazi u osnovama riječi u kojima njegov nastanak nije vidljiv (više ovakvih riječi ima u Pravopisnome rječniku): đak, đavo, đerđef, đipiti, đogat, đon, đubre, đul, đumruk, đuture, đuvegija; anđeo, čađa, hrđa, lađa, leđa, mađioničar, međa, oruđe, punđa, vjeđa; gleđ, riđ, smeđ, smuđ. 482. Glas đ stoji prema osnovnom d u oblicima u kojima se glas d stapa s glasom j. Tako je: a) u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica ženskoga roda kojima osnova završava na d: glađu (< glad + ju), zapovijeđu; b) u komparativu i superlativu pridjeva kojima osnova završava na d: grđi (< grd + ji), najgrđi, luđi, najluđi, mlađi, najmlađi, slađi, najslađi, tvrđi, najtvrđi. Tako je i u komparativu i superlativu priloga: bljeđe, najbljeđe, luđe, najluđe, mlađe, najmlađe, slađe, najslađe; c) u prezentu nekih glagola na -ati kojima osnova završava na d (onih koji u 1. l. jd. dobijaju nastavak -jem): glođem (< glod[ati] + jem), glođemo, preglođem; d) u glagolskom prilogu sadašnjem takvih glagola: glođući; e) u imperativu takvih glagola: glođi; f) u imperfektu glagola na -iti i -jeti kojima osnova završava na d: bražđah (< brazd[iti] + jah), vođah, vođahu, viđah (< vid[jeti] + jah), viđasmo; g) u glagolskom pridjevu trpnom takvih glagola: vođen (< vod[iti] + jen), predvođen, izrađen, nagrađen, viđen (< vid[jeti] + jen);

121

122

h) u glagolskoj imenici takvih glagola: cijeđenje (< cijed[iti] + jenje), vođenje, naređenje, viđenje (< vid[jeti] + jenje); i) u imperfektu glagola ići: iđah, iđaše (2. i 3. l. jd.), iđasmo, iđaste, iđahu. 483. Glas đ nalazi se: a) u oblicima prezenta, aorista i imperativa glagola izvedenih od glagola izići: iziđem, iziđoh, iziđi; b) u glagolima nesvršenog vida izvedenim sufiksima -jati i -jivati od osnovnih glagola na -iti i -jeti u kojih osnova završava na d: događati se (< dog[o/a]d[iti] + jati se), oslobađati, obrađivati (< obrad[iti] + jivati), iscjeđivati (< isc[ije/je]d[iti] + jivati), viđati (< vid[jeti] + jati); c) u riječima izvedenim imenskim i pridjevskim sufiksima: -ja (građa), -jaj (uviđaj), -jak (mlađak), -janin (brđanin, Brođanin), -je (zabrđe, Zagrađe), -jenik (suđenik), -ji (medvjeđi). (Glas đ imaju riječi i oblici kao: čađavost, đulsija, hrđanje, nehrđajući, oruđnik, riđokosa, predvođenje, brđaninov i dr.) C) GLAS H 484. Glas h nalazi se u osnovnim i izvedenim riječima u kojima mu je po postanku (etimologiji) mjesto, kao i u riječima u kojima je naknadno razvijen (više ovakvih riječi ima u Pravopisnome rječniku): adhezija, aždaha, buha, čahura, dah, dahnuti, drhtati, duh, duhan, duhati, duhnuti, gluh, grah, grohot, gruhati, habati, haber, hafiz, hajat, hajde, halka, haljina, hangar, helij, hendek, herbar, hiljada, historija, hitar, hizmet, hodža, horoz, hotel, hlad, hljeb, hrana, hrapav, hrast, hrpa, hurma, hrskavica, hrsuz, hršum, hutba, kihati, krhkost, kruh, kuhati, kuhar, lijeha, mahmuran, mahnuti, mehlem, muha, muhati se, nahraniti, natruha, orah, otprhnuti, ovrha, pehar, prah, prhut, protuha, proha, promaha, pihtije, rahatlokum, ruho, rahlo, sabah, serhat, snaha, stih, streha, suh, svrha, šah, šejh, tahan-halva, tarhana, tih, truhlež, truhlost, truhnuti, uho, uvehnuti, vallahi, vehnuti, vihoriti se, zaduha, zahira, zamah, zahtjev, zauhar, žohar. 485. Glas h piše se i u pojedinim riječima i njihovim izvedenicama iako mu tu po postanju nije mjesto; u ovakvim oblicima, odomaćenim u bosanskome jeziku, imamo sekundarno h: hastal, hora, horan, sahat-kula, sevdah. 486. U standardnome bosanskom jeziku govori se i piše: hrđa, hrđati, hrđav, zahrđalost, hrvač, hrvati se, hrvanje, ophrvati, hrzati i sl. Govori se i piše: mahana, lahak, mehak, uz: mana, lak, mek. Dvojni su i oblici koji su u tvorbenoj vezi s riječima lahak i mehak: lahko i lako, olahko i olako, olahkotan i olakotan, odlahnuti i odlaknuti, mekahan i mekan, mekahno i mekano, mehko i meko, mehkoća i mekoća, mehkušac i mekušac i sl.

487. Glas h piše se i u grupi hv: hvala, hvaliti (: hvala; ali: faliti – nedostajati), hvat, hvatati, uhvaćen. 488. Glas h piše se: a) u genitivu množine zamjenica, pridjeva i promjenjivih brojeva: mojih, njihovih, ovih, tvojih, svih, svojih; dobrih, lijepih, mladih, osiguranih, ružičastih, smirenih, učenih; prvih, četvrtih, četrdesetih; b) u 1. l. jd. aorista: dođoh, htjeh / htjedoh, rekoh; c) u 1. l. jd. imperfekta: govorah, hoćah / hotijah / htijah, mišljah, vođah; d) u 1. l. jd. potencijala: govorio bih, htio bih, mislio bih, vodio bih. 489. Pojedine riječi mogu se pisati u obliku s glasom h (izvornim ili naknadno uspostavljenim) kao i u obliku bez toga glasa ili s nekim drugim glasom umjesto h (više ovakvih riječi ima u Pravopisnome rječniku): buzdohan / buzdovan, hametice / ametice, havan / avan, hudžera / udžera, huhor / uhor, mahrama / marama. 490. U standardnome bosanskom jeziku samo je: adet, àlāt, at (konj), avaz, labavo, lopta, lupati, maramica, marva, olupina, sat (ali: edžel-sahat, kudret-sahat, sahat-kula), udovica, urlik, zijevati i sl. 491. Imena (vlastita i geografska) pišu se onako kako ih pišu i izgovaraju njihovi nosioci, odnosno onako kako se izgovaraju u kraju odakle potječu: Helena, Elena i Jelena, Meliha i Melika, Šuhreta i Šukreta, Zahir i Zakir, Hromić i Romić, Riza i Rizah, Zija i Zijah, Zekerija i Zekerijah. Piše se samo: Grahovo, Hercegovina, Hodovo, Hrasnica, Hrenovica, Hutovo, Hvar, Isfahan, Mihatovići, Orahovica; Oriovac, Reljevo, Renovica (prez.). D) GLAS J 492. Izgovor glasa j ovisi o njegovu položaju u riječi kao i o tome koji su mu glasovi susjedni. Najizrazitijeg je izgovora početni glas j kojemu slijedi samoglasnik u (jučer, jutro), dok je središnje i krajnje j manje ili više oslabljeno odnosno jedva čujno – ovisno o tome u kakvome se doticaju s drugim glasovima u glasovnome nizu nalazi. Zbog nepostojanoga izgovora ponekad nije jasno kad glas j treba pisati, a kad ne treba. 493. Glas j piše se na početku riječi ispred samoglasnika (jasan, jediti, jod, jučer; rijetko: j + i – jidiš); tako i u složenicama nastalim od ovakvih riječi s prefiksom koji završava na samoglasnik: polujasan, najediti, nejodiran, dojučerašnji.

123

124

494. Glas j piše se: a) između samoglasnika i i a: Azija, avlija, brijati, fijat, pijaca, studija (naučna rasprava); umeće se međusamoglasničko j na granici morfema: hobija (: hobi + a), žirija; međusamoglasničko j umeće se i u genitivu imenica na -io: Tokija (: Tokio); b) između samoglasnika i i e: iz Azije, drukčije, dvije, mrijeti, studije (studija); umeće se međusamoglasničko j na granici morfema: hobije (: hobi + e), žirije; c) između dvaju samoglasnika i: avlijica, po Aziji, čiji, drukčiji, hadžijin, u studiji; u komparativu: hladniji, svjetliji; u prisvojnim pridjevima na -iji: dječiji, koziji; d) između samoglasnika i i o: u vokativu i instrumentalu jednine imenica na -ija: delijo, kavgadžijo, Makedonijo, sudijo, zmijo; delijom, kavgadžijom, Makedonijom, sudijom, zmijom te u hipokoristicima koji imaju glas j u osnovi: Mijo, Zijo (nom. i vok.). Tako je i u nekoliko pojedinačnih slučajeva: galijot (nevaljalac), vijoglav, vijorog (: viti, vijem), zmijoglava, zmijolik; e) između samoglasnika i i u: u Aziju, cijuk, kolegiju (: kolegij), radijus, studiju (: studija); u prezentu: pȉjū, smȉjū; umeće se međusamoglasničko j na granici morfema: hobiju (: hobi + u), žiriju i sl. te kod imenica na -io: Tokiju. 495. Glas j piše se u pridjeva izvedenih od imenica na -ija sufiksima -in i -ski: delijin, komšijin; azijski, gimnazijski, historijski, komšijski, sudijski, teorijski, varijacijski. 496. Glas j piše se u pridjeva izvedenih od imenica na -ij, -ije sufiksima -ev i -ski: aluminijev (: aluminij), barijev, Celzijev, Ovidijev; aluminijski, studijski (: studij), ovidijevski i dr., a međusamoglasničko j umeće se u pridjeva izvedenih od imenica na -i, -io ispred sufiksa -ev i -ski: Arebijev (: Arebi), Verdijev (: Verdi); radijski (: radio), studijski (: studio), tokijski (: Tokio). 497. Glas j piše se u imperativu pojedinih glagola: lij, lijmo, zalij, polij, prolij, prolijte, pij, pijte, popij, popijmo, razumij, razumijmo, razumijte, smij se, smijmo se, ne smijte se, mij se, umij se, umijmo se, ne ubij. 498. Glas j piše se također u svim oblicima riječi (i izvedenicama od njih) u kojih osnova završava na samoglasnik + j (bez obzira na to koji samoglasnik slijedi u nastavku riječi): Alija, brojiti, bruji, bruje, čije, čiji, čujem, čuju, dajem, daju, esejistički, gnojiti, gnojidba, gojilište, izdajica, kalajisati, koja, koje, krojiti, kroje, lišajiv, Marija, Mijin (: Mijo), mojega, moji, mojim, obojica, odgajivač, pije, piju, sjajiti, sjaje, stojim, udvojiti, usvojiti. 499. Glas j umeće se na granici osnove i nastavka u općih imenica i pojedinih imena stranoga porijekla u kojih osnova završava samoglasnikom e a koje nom. jd. imaju na a: alineja, alineje, epopeja, epopeji, Gvineja, Odiseja, orhideja, Koreja, matineja, turneja i sl. 500. Glas j piše se također u riječima stranoga porijekla s predmetkom dija- (< grč. dia; sa značenjem kroz, u, na, duž, za): dijagonala, dijafragma, dijahronija, dijalekt, dijaliza, dijametar, dijapazon, dijapozitiv, dijasistem, dijaspora.

501. Glas j ne piše se između i i o: a) u riječima domaćega porijekla u kojima o alternira sa l: bio (ali: bila), cio, činio, dio, dioba, dioni, dionik, govorio, hladio, mislio, mislioci, radio, radionica, želio; b) u riječima stranoga porijekla: avion, biblioteka, biologija, fioka, kamion, milion, marioneta, nacionalan (ali: nacija), patriotizam, sociologija, stadion, studio (gen. jd. studija), violina; c) u složenicama u kojima prvi dio završava na i, a drugi počinje samoglasnikom o: dioksid (: grč. di = dva + oksid), priobalni, prionuti. 502. U složenica u kojih prvi dio završava na i, a i drugi dio počinje samoglasnikom, također se ne piše j: antialkoholizam, biandrija, bianualan, biatlon, diarhija (dvovlašće), nadriefendija, antiislamski, kvaziumjetnički, priučiti. 503. Glas j također se ne piše između dvaju samoglasnika (izuzevši prethodno spomenute slučajeve kao bruji, zmijolik, alineja, dijagonala) ako prvi samoglasnik nije i. Ovo vrijedi kako za proste tako i za složene riječi, bilo domaćega bilo stranoga porijekla: kakaa (gen. jd.; nom. jd.: kakao); četrnaest, izraelski, maestralno; daidža, daire, kail, kaiš, kokain, naime, zaista; naokolo, kakao; jauk, paučina; defilea (: defile), idealan, kupea, rezimea; neelastičan, dekoltee (akuz. mn.; nom. jd.: dekolte); neimar, olein, onomatopeičan, reisul-ulema, seiz, teist; anđeo, preokupiran; eunuh, dekolteu; memoarski, oboa; depoe (akuz. mn.; nom. jd.: depo), poezija, zapadnoevropski; alkaloid, doista, heroina, nivoi (: nivo), paranoičan, paranoik, poizdalje; plavooka, poodavno; proučiti, depou; intelektualka, tabua (: tabu); silueta, Suec; altruist, beduin, obuimljem, intervjui; suočenje, uopće; kakaduu (dat./lok. jd.; nom. jd.: kakadu), međuulični. 504. Vlastita imena pišu se onako kako bi ih pisali (i izgovarali) njihovi nosioci: Aiša i Ajša, Mariana i Marijana, Peić i Pejić, Smailović i Smajlović. E) PRAVILA IJEKAVSKOGA IZGOVORA 505. Nekadašnji jat (ě) u ijekavskim govorima, koji su osnova bosanskoga standarda, ima refleks ije / je / e / i (svijet / svjetovi / mreža / vidio). Refleks jata ovisan je o dužini sloga: u dugim slogovima po pravilu se nalazi ije, a u kratkim je (e i i). 506. U bosanskome standardu refleks ije dvosložan je ne samo u pisanju nego i u izgovoru (bielo), dok je refleks je jednosložan (belina). 507. U riječima iste osnove dugi slogovi mogu postati kratki, a kratki slogovi mogu postati dugi. Pri kraćenju odnosno duljenju korijenskog sloga dolazi do smjene alternanti: u prvom slučaju alternanta koja se nalazi u dugim slogovima (ije) najčešće biva zamijenjena alternantom je (rjeđe alternantom e), u drugom alternante koje dolaze u kratkim slogovima (je, e, i) uglavnom bivaju zamijenjene dvosložnim skupom ije (ili dolazi do duljenja jednosložne alternante).

125

126

508. Alternanta i dolazi umjesto ije i je samo ispred o, a umjesto je ispred j i lj (imamo -ilje- od skupine -ělě-): a) cio (mj. cijeo od cijel), dio, donio; bdio (mj. bdjeo od bdjel), htio, kopnio, razdio, trpio, vidio, živio. Naporedni su oblici cio / cijel, dio / dijel, odio / odjel, razdio / razdjel i sl. Samo je: odsjeo (ne: odsio), sjeo (ne: sio), zapodjeo, zaposjeo. Naporedni su oblici sjediti / sjedjeti, vrijediti / vrijedjeti, a dvojstvo imamo i u glagolskom pridjevu radnom ž. r.: sjedila / sjedjela, vrijedila / vrijedjela. Glagolski pridjev radni od vreti glasi vrio / vreo, a od zreti zrio / zreo. Pridjevi su samo vreo, zreo; b) grijati se (mj. grjejati se), razumijem (mj. razumjejem od razumjeti), sijati (mj. sjejati), smijati se (mj. smjejati se), umijemo (mj. umjejemo od umjeti); c) bilješka, bilježiti, bilježnik, zabilješka i sl. (Inače je: bjelji, iscjeljivati i sl.) 509. U kratkim slogovima alternanta e dolazi umjesto alternante je iza suglasničke skupine u kojoj je posljednji suglasnik r: bregovi (< brjegovi: brijeg), crepovi (< crjepovi: crijep), crepić (< crjepić: crijep), napredan (< naprjedan: naprijed), sredina (< srjedina: srijeda), trebati, upotreba (< trjebati, upotrjeba: upotrijebiti), trezven (< trjezven: trijezan), usred (< usrjed: srijeda), vremena (< vrjemena: vrijeme), ždrebeta (< ždrjebeta: ždrijebe). Alternanta e u određenim položajima u riječi uvjetovana je fonetski (ili drugačije); tako imamo i: nekoliko, nekad, nešto, repa, rezati, slezena, Slaveni i sl. Alternante je i e naporedne su u: mrjestilište / mrestilište, pomodrjeti / pomodreti, pomodrjela / pomodrela. Ako suglasnik koji je ispred r pripada prefiksu, dolazi alternanta je, a ne e: odrješit, odrješenje, protivrječnost, protivrječiti, protivrječje, razrjeđivati, razrjeđivanje, razrješavati, razrješenje i dr. a) Kraćenje dugoga sloga 510. Kraćenje dugoga sloga, tj. je (ili e) umjesto ije, imamo u promjeni nejednakosložnih imenica: bijeg (bijega) – bjegovi, bijes – bjesovi, cvijet – cvjetovi, korijen – korjenovi, svijet – svjetovi, vijek – vjekovi. Glasovi n i l u vezi s glasom j (od je) daju nj (ń) i lj (ĺ): snijeg – snjegovi, lijevak – ljevkovi, žlijeb – žljebovi. Tako i: dijete (prema dvosložnom děte) – djeteta, tijelo – tjelesa. Pojedine imenice muškoga roda (npr. lijek) ne krate dugi slog u dugoj množini, tj. zadržavaju ije: brijest – brijestovi, dio – dijela – dijelovi, grijeh – grijehovi, lijek – lijekovi, pijetao – pijetlovi, trijem – trijemovi, vijek – vijekovi (uz: vjekovi). Oblici kratke množine redovno imaju ije: brijezi, grijesi, korijeni, snijezi. U genitivu množine nekih višesložnih imenica pored oblika s tri uzastopna duga sloga prisutni su i oblici s dva duga sloga, u kojima umjesto ije dolazi je: dvocijevaka / dvocjevaka (pored dvocijevki; prema dvocijevka), popijevaka / popjevaka (pored popijevki; prema popijevka), pripovijedaka / pripovjedaka (pored pripovijetki; prema pripovijetka).

511. Kraćenje dugoga sloga u osnovi javlja se kada se akcent prenese na tvorbeni morfem izvedenice: a) tako je u glagolima nesvršenog vida na -ava(ti), -iva(ti) izvedenim od glagola svršenog vida (i u svim njihovim oblicima): obavijestiti – obavještavati, osvijetliti – osvjetljavati, otrijezniti – otrežnjavati, spriječiti – sprečavati; dodijeliti – dodjeljivati, istrijebiti – istrebljivati, ocijeniti – ocjenjivati, odlijepiti – odljepljivati, pobijediti – pobjeđivati, povrijediti – povređivati, primijeniti – primjenjivati, rascijepiti – rascjepljivati, zamijeniti – zamjenjivati; b) tako je u izvedenicama s akcentom na sufiksu; takve su imenice na -ance (bijel – bjelance), -ašce (gnijezdo – gnjezdašce), -ence (tijelo – tjelence), -ešce (dijete – djetéšce / djètešce), -ina (bijel – bjelìna, cijel – cjelìna; up. niže i primjere kao cvjètina), -oća (blijed – bljedoća, slijep – sljepoća), -ota (lijep – ljepota), te pridjevi na -ovit (cijel – cjelovit, lijek – ljekovit, miješati – mješovit, stijena – stjenovit, brijeg – bregovit), -unjav (blijed – bljedunjav), -urina (cjevurina, mješurina, smjehurina, zvjezdurina) i sl. (O kraćenju dugog sloga u imenicama i pridjevima sufiksalne tvorbe v. i u t. 517.) 512. Prema alternanti ije (umjesto jata u dugim slogovima) u svim oblicima glagola svršenog vida: obavijestiti, obavijestim, obavijestiš, obavijesti, obavijestivši, obaviješten i sl. stoji alternanta je (odnosno e) u svim oblicima glagola nesvršenog vida: obavještavam, obavještavaš, obavještavah, obavještavaj, obavještavao, obavještavajući, obavještavan. Kao što je ije u glagolskom pridjevu trpnom glagola svršenog vida (obaviješten, povrijeđen), tako je i u izvedenicama od njih sa sufiksom -ost (obaviještenost, povrijeđenost). 513. Do kraćenja sloga dolazi i u imenicama i pridjevima izvedenim od glagola: lijepiti – ljepljivost, ljepljiv; obavijestiti – obavještenje, ocijeniti – ocjena, odlijevati – odljev, pobijediti – pobjeda, primijeniti – primjena, primjenljiv / primjenjiv; povrijediti – povreda, povrediv / povredljiv; riješiti – rješenje, rješiv. 514. Kraćenje sloga imamo i u komparativu i superlativu: bijel – bjelji, bjelje, najbjelji, najbjelje; blijed – bljeđi, najbljeđi; lijen – ljeniji / ljenji, najljeniji / najljenji; prijek – preči, najpreči; razgovijetan – razgovjetniji, najrazgovjetniji; smiješan – smješniji, najsmješniji; svijetao – svjetliji, najsvjetliji; tijesan – tjesniji / tješnji, najtjesniji / najtješnji; trijezan – trezniji, najtrezniji; vrijedan – vredniji, najvredniji. 515. Tako je i u složenih pridjeva akcenatskoga tipa ljevòruk, kratkòvjek (bez obzira na to da li se slog sa je nalazi ispred ili iza akcenta): bjeloput, bljedolik, ljepook, ljevoruk, sjedoglav, svjetlokos; debelostjen, dragocjen, dugovjek, kratkorjek, skupocjen. 516. Isto je i u prvome dijelu složenih imenica kao bjelokost, cjevovod, zvjerokradica i sl.; u drugome je dijelu u imenica ije (za razliku od pridjeva, u kojih imamo je): kolosijek. 517. Umjesto ije imamo je, odnosno e, u riječima (imenicama i pridjevima) izvedenim sufiksima:

127

128

-āč (cjepač, mjenjač, poljevač, pripovjedač, snabdjevač, zjevač), -ača (cvjetača, snabdjevača), -āčnica (ljevačnica, mjenjačnica), -ad (zvjerad, ždrebad), -ahan (bljeđahan), -āj (izvještaj, nagovještaj), -āk (ljevak, njemak), -an(i) (pješčan[i], zvjezdan[i], žljezdan[i]), -ana (crepana), -anica (cjevanica), -ānjak (bjelanjak), -ār (cvjećar, ljekar, mljekar, svjećar, zvjezdar), -ara (crevara, cvjećara, mljekara, zvjezdara), -arija (ljekarija, sljeparija), -arka (cvjećarka), -ārna (ljekarna), -ārnica (cvjećarnica), -ārnik (cvjećarnik), -ast (cjevast, gnjezdast, ljevkast, strelast, zvjezdast), -āš (bjelaš, cjevaš, zvjezdaš), -av (tjestav), -avina (mješavina), -ba (primjedba, sljedba, zamjedba), -cat (bjelcat, cjelcat), -čica (cjevčica), -čić (bješčić, breščić, korjenčić, mješčić, vjenčić), -čina (cjevčina), -enica (tjestenica), -ešan (vremešan), -etina (mješetina), -ica (bjelica, lješica, ljevica, Njemica, rječica, snježnica, svjećica, zvjezdica), -īčak (djeličak), -ičast (bjeličast), -ić (brestić, brežić, cvjetić, djelić, grešić, mješić, pjetlić), -idba (bjelidba, djelidba, pljenidba), -īk (cjenik, sjenik), -īljka (cjediljka), -ina (brežina, cvjetina, crepina, grešina, iscjedina, mješina, rječina, svjetina), -inji (zvjerinji), -īšte/-līšte (cjedište, cvjetište, gnjezdilište, lječilište, mrestilište / mrjestilište, strelište), -it (korjenit, rječit, vječit), -iv/-jiv/-ljiv (djeljiv, izlječiv, iskorjenjiv, ljepljiv, neprocjenjiv, neizbježiv, primjenjiv / primjenljiv, promjenjiv / promjenljiv, pogrešiv, pljesniv, rješiv, upotrebljiv, uvredljiv), -kast (bjelkast), -lac (bjelilac, izvjestilac, pljenilac), -lo (bjelilo), -ni (cvjetni, pripovjedni, tjelesni), -nica (naljepnica), -nik (grešnik, rječnik, vjesnik, zapovjednik), -njāk (lješnjak), -onica (ispovjedaonica, ljevaonica), -ov (bjelov, brestov, drenov, ljeskov), -ovača (ljeskovača), -ovan (svjetovan), -ovina/-evina (brestovina, cjeđevina), -telj (djelitelj, iskorjenitelj, istrebitelj, izvjestitelj, povreditelj, procjenitelj, uvreditelj), -ulja (cvjetulja, mljekulja), -ūljak (brežuljak), -ūrda (cjevurda), -uša (bjeluša, cvjetuša), -ušan (ljepušan), -ušast (bjelušast), -uškast (ljepuškast), -utak (bjelutak). 518. Do kraćenja ije u je (ili e) ne dolazi: a) u dugoj množini imenica kao lijek (lijekovi), o čemu je naprijed bilo riječi; b) u zbirnih imenica izvedenih od imenica sufiksom -je: briješće (: brijest), cvijeće (: cvijet), liješće (: lijeska), triješće (: trijeska); c) u imenica izvedenih od imenica sufiksima -ak, -ce, -ka: cvijetak (: cvijet), dijelak (: dijel / dio), griješak (: grijeh), smiješak (: smijeh); dlijece (: dlijeto), odijelce (: odijelo), ždrijelce (: ždrijelo), cijevka (: cijev); d) u apstraktnih imenica izvedenih od pridjeva sufiksom -ōst: cijelost (: cijel / cio), lijenost (: lijen), vrijednost (: vrijedan); e) u prisvojnih pridjeva izvedenih od imenica sufiksima -ov/-ev, -in: pijetlov (: pijetao), slijepčev (: slijepac), ždrijepčev (: ždrijebac); zvijezdin (: zvijezda); f) u glagola izvedenih od imenica i pridjeva: bijeliti i bijeljeti (: bijel), griješiti (: grijeh), liječiti (: lijek), sniježiti (: snijeg) i sl. (Rjeđe dolazi do kraćenja korijenskoga sloga: rječkati se [: riječ], bjesnjeti [: bijesan].)

b) Duljenje kratkoga sloga

129

519. Ako se kratki slog dulji, u jednim kategorijama riječi imamo alternantu ije, a u drugim ostaje produljena alternanta je (e), tj. jē (ē). Umjesto je (e) imamo ije u glagolima nesvršenog vida (i u svim njihovim oblicima) i glagolskim imenicama tvorenim od glagola svršenog vida sufiksom -va(ti): dogorjeti – dogorijevati, dogorijevanje; dospjeti – dospijevati, nadjeti – nadijevati, nasjeći – nasijecati, oboljeti – obolijevati, odoljeti – odolijevati, podsjeći – podsijecati, pregorjeti – pregorijevati, razumjeti – razumijevati, sagorjeti – sagorijevati, uspjeti – uspijevati, zagorjeti – zagorijevati, zapovjediti – zapovijedati, zasjeći – zasijecati, zastarjeti – zastarijevati. Alternantu ije imaju glagolske imenice na -će od glagola u kojih osnova završava na -je-: dospijeće (: dospjeti), prispijeće (: prispjeti), umijeće (: umjeti). (Izuzetak su glagoli nesvršenog vida i glagolske imenice u čijoj su osnovi imenice mjera i mjesto te glagol sjesti; v. t. 524e.) 520. Prema e i i iz osnove glagola leći, letjeti, liti, te njihovih složenica, kao i složenica sa -zreti, imamo ije u glagola nesvršenog vida i glagolskih imenica: leći – lijegati, lijeganje; podleći – podlijegati, podlijeganje; zaleći – zalijegati, zalijeganje; letjeti – lijetati, lijetanje; doletjeti – dolijetati, dolijetanje; naletjeti – nalijetati, nalijetanje; zaletjeti se – zalijetati se, zalijetanje; liti – lijevati, lijevanje; naliti – nalijevati, nalijevanje; proliti – prolijevati, prolijevanje; zaliti – zalijevati, zalijevanje; dozreti – dozrijevati, dozrijevanje; nazreti – nazrijevati, nazrijevanje; sazreti – sazrijevati, sazrijevanje. U upotrebi su i oblici nalivati, nalivanje; prolivati, prolivanje; zalivati, zalivanje i sl. Imenice vezane za prethodne glagole također imaju dvojake oblike: naljev / naliv, proljev / proliv, zaljev / zaliv. 521. Glagol sjeći (i njegove složenice) u jednim oblicima ima je, a u drugima ije. Alternantu je ima u infinitivu (sjeći; presjeći), u 1. l. jd., 1, 2. i 3. l. mn. aorista (sjekoh, sjekosmo, sjekoste, sjekoše; presjekoh...), u glagolskom pridjevu radnom (sjekao; presjekao), u glagolskom pridjevu trpnom (sječen; presječen) i glagolskom prilogu prošlom (sjekavši; presjekavši). Alternantu ije ima u prezentu (siječem; presiječem), u 2. i 3. l. jd. aorista (siječe), u imperfektu (sijecijah), imperativu (sijeci; presijeci) i u glagolskom prilogu sadašnjem (sijekući). 522. U imenica tvorenih od glagola koji počinju s pre- imamo likove s prije-, kao i one s dugim pre- (rijetko je prefiks pre- s kratkim akcentom, npr. prȅgrada, prȅpreka). Naporedni su likovi s dvosložnim i oni s jednosložnim prefiksom: prijelaz / prelaz prijenos / prenos prijestup / prestup

prijevod / prevod prijevoj / prevoj prijevoz / prevoz

523. Alternantu ije također imamo u pojedinačnim riječima: htijenje (: htjeti), mnijenje (: mniti), odijelo (: odjeti), pijevac, pijetao (: pjevati), sijelo (: sjesti).

130

524. Duljenjem korijenskog sloga u ostalim kategorijama riječi alternanta je ostaje nepromijenjena (ona dobija dužinu, ali umjesto nje ne dolazi ije); tako je: a) u genitivu množine: djȇlā (: djelo), kȍljēnā (: koljeno), mȅdvjēdā (: medvjed), sjȇnā (: sjena), úvjētā (: uvjet), vjȇrā (: vjera); b) kada se alternanta je nađe ispred dva suglasnika od kojih je prvi l, lj, m, n, nj, r, v: bèzvjērje (: vjera), inovjérca (: inovjerac), òdjēljka (: odjeljak), ponèdjēljka (: ponedjeljak), prímjērka (: primjerak), rȁvnomjērno, ravnomjérnōst (: mjera), sjȇnka (: sjena), zásjēnka (: zasjenak); tako i u glagolskome prilogu prošlom: dòspjēvši, ùspjēvši, vȉdjēvši; c) u hipokoristicima i izvedenicama od njih: djédo, djédīn / djédov (: djȅd), djélce (: djelo), djéva, djévīn (: djevojka), koljénce (: koljeno); d) u složenicama kao plȉnomjēr, ȕglomjēr, tȍplomjēr; e) u glagola nesvršenog vida i glagolskih imenica u čijoj su osnovi imenice mjera i mjesto te glagol sjesti: zamjérati, zàmjērām, zamjérānje (: zamjeriti), premjérati, prèmjērām, premjérānje (: premjeriti), izmjéštati, ìzmjēštām, izmjéštānje (: izmjestiti), namjéštati, nàmjēštām, namjéštānje (: namjestiti), premjéštati, prèmjēštām, premjéštānje (: premjestiti), prèsjedati, prèsjedām, prèsjedānje (: presjesti), zasjédati, zàsjēdām, zasjédānje (: zasjesti); f) u pojedinačnim riječima: bdjénje (: bdjeti), ìzvjēšće (uz: ìzvijēšće), pjȇv (: pjevati), pokoljénje (: koljeno). c) Ostala pravila 525. Prema osnovnom glagolu teći glagoli i izvedenice imaju -tjecati / -ticati, a prema taći, taknuti stoji -ticati: doteći – dotjecati / doticati isteći – istjecati / isticati nateći – natjecati / naticati poteći – potjecati / poticati steći – stjecati / sticati zateći – zatjecati / zaticati

dotaći – doticati istaći – isticati nataći – naticati potaći – poticati staći – sticati zataći – zaticati

Dakle, treba paziti na tu razliku: (1) Bolesne noge natječu / natiču. : Papuče se na noge natiču. – (2) Uskufija potječe / potiče iz okolice Tuzle. : Njegov rječnik iz 1631. i danas potiče na istraživanja bosanskoga jezika. – (3) Aristotel je snažno utjecao / uticao na kasnije filozofe i naučnike. – Rama utječe / utiče u Neretvu. : Konac se u iglu utiče. 526. Pojedini glagoli od iste osnove imaju -jeti (u kojih je -je- od jata) s jednim, a -iti s drugim značenjem, npr. bijeljeti (postajati bijel) i bijeliti (činiti bijelim), crnjeti (postajati crn) i crniti (činiti crnim), crvenjeti (postajati crven) i crveniti (činiti crvenim), opústjeti (postati pust, prazan) i opústiti (učiniti pustim, opustošiti), oživjeti (postati živ, živnuti) i oživiti (učiniti živim, življim):

(1) Kosa mu je počela bijeljeti. : Počeli su bijeliti zid. – (2) Crvenjela je u licu. : Crvenila je platno. – (3) Ulice su oživjele. : Te su mjere oživile privredu. 527. Odrični oblici prezenta glagola biti (jesam) glase: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu. Ovi su (analoški) oblici stilski neobilježeni. 528. Standardni su množinski oblici pridjeva i zamjenica na -ih, -im(a), npr. naših, našim(a), tih, dobrih, a ne oni na -ijeh (našijeh), -ijem (dobrijem). 529. U bosanskome jeziku standardni su oblici redoslijed, poslijepodne, poslijeratni, lijepak, plijesan, obolijevati, odolijevati i sl. 530. Naporedni su u standardnome jeziku likovi blijesak / bljesak, naslijeđe / nasljeđe, svijetlēćī / svjetlēćī (prid.); uslijed / usljed (prij.). Samo je: cvijetnjak, sazviježđe, zviježđe (im.); bijelosiv, blijedoplav, mliječnobijel (prid.). 531. Glagoli bdjeti, vreti, zreti i njihove izvedenice u prezentu imaju dvojake standardne likove: bdim / bdijem, vri / vrije, zri / zrije, sazri / sazrije. 532. Glagoli drijeti i mrijeti te njihove izvedenice alternantu ije imaju samo u infinitivu (prodrijeti), aoristu (prodrijeh, umrijesmo) i glagolskom prilogu prošlom (prodrijevši, umrijevši). 533. Geografski nazivi, vlastita imena (i prezimena) i druge vlastite imenice pišu se (i izgovaraju) u obliku u kojem su uobičajeni u sredini u kojoj su nastali: Beograd, Bijelo Polje, Bijeljina, Biograd na Moru, Deliblatska peščara, Drenovci, Drinovci, Lički Osik, Livno, Osijek, Pljevlja, Prijepolje, Prijedor, Rijeka, Sjenica, Split. Tako i: “Svjetlost”, “Prosveta” (izdavačka preduzeća). Naporedni su u standardnome jeziku oblici Srijem / Srem, Srijemac / Sremac, srijemski / sremski. Imena i prezimena pišu se onako kako bi ih pisali njihovi nosioci: Bijelić, Bjelobrk, Bilić, Bilobrk, Belić, Međedović, Nijemčević, Njemčević i dr. F) ALTERNACIJE SUGLASNIKA a) Promjena l u o 534. Dosljedna alternacija l u o javlja se: a) u obliku jednine muškog roda glagolskog pridjeva radnog: čitao (< čital), nosio (< nosil), prao (< pral), radio (< radil), topio (< topil), učio (< učil); b) u oblicima imenica izvedenih od glagolskog pridjeva radnog sufiksom -onica (< -l + nica): čitaonica (< čital/nica), praonica (< pral/nica), radionica (< radil/nica), topionica (< topil/ nica), štedionica (< štedil/nica);

131

132

c) u nominativu jednine (kao i u padežima koji imaju isti oblik) imenica muškog i ženskog roda s nepostojanim a: kotao (< kotal, gen. jd. kotla), pijetao (< pijetal, gen. jd. pijetla), posao (< posal, gen. jd. posla), misao (< misal, gen. jd. misli); d) u većine imenica izvedenih od dvosložnih i višesložnih glagolskih osnova sufiksom -lac (< -l + ac), a koje označavaju vršioca radnje, u svim padežima osim u nominativu jednine i genitivu množine (u kojima glas l nije na kraju sloga): čitaoca (< čital/ca), ali: čitalac (< čita/lac), čitalaca (< čita/laca); izvršioca (< izvršil/ca), ali: izvršilac (< izvrši/lac), izvršilaca (< izvrši/laca); nosiocu (< nosil/cu), ali: nosilac (< nosi/lac), nosilaca (< nosi/laca); pratioci (< pratil/ci), ali: pratilac (< prati/lac), pratilaca (< prati/laca); tužioca (< tužil/ca), ali: tužilac (< tuži/lac), tužilaca (< tuži/laca); žeteoci (< žetel/ci), ali: žetelac (< žete/lac), žetelaca (< žete/laca); e) u pojedinih imenica (pepeo, seoba) i pridjeva (čio, debeo, kiseo, veseo i dr.). 535. U standardnome bosanskom jeziku u stilski neobilježenome tekstu samo je: do (< doo < dol), go, vo i sl. 536. Naporedni su oblici imenica i pridjeva s glasom o i oni s nepromijenjenim l: anđeo / anđel, cio / cijel, nagao / nagal, obao / obal, odio / odjel, podao / podal, razdio / razdjel, so / sol, sto / stol, topao / topal; anđeoski / anđelski, stoni / stolni, groce / grlce (gen. mn. grlaca / grlca), doca / dolca, koca / kolca, kocem / kolcem, koci / kolci, kočevi / kolčevi, kočić / kolčić, kočićem / kolčićem, krioce / krilce (gen. mn. krilaca), pogorioca / pogorjelca, prijestonica / prijestolnica, seoce / selce (gen. mn. selaca), stoca / stolca, stradaoca / stradalca, ustaoca / ustalca, vlasteoski / vlastelski, vreoce / vrelce (gen. mn. vrelaca). 537. Imena mjesta (i izvedenice od njih) pišu se u obliku koji je uobičajen u kraju odakle potječu: iz Doca (ali: Dolac), sa Sokoca (ali: Sokolac), u Stocu (ali: Stolac); Delnice (u Hrvatskoj). 538. Glas l ostaje nepromijenjen: a) u pojedinim riječima slavenskoga porijekla: bijel, bijelac – bijelca, bol, bolnica, glagol, kolski, molba, mulac – mulca, nevaljalac – nevaljalca, ogledalce, ohol, okolni, palac – palca – palci (ali: palac – paoci, na točku), pomol, prelac – prelca, silna, solnica, solnjak, spol, stalna, stolnjak, strijelac – strijelca, tkalac – tkalca, val, zahvalni, znalac – znalca, žalba, ždral; b) u riječima stranoga porijekla i njihovim izvedenicama: apel, apostol, bal, balčak, bokal, bokalčić, bulbul, đul, festival, fudbal, fudbalski, general, gol (sport.), halal, hamal, hamalski, ilmihal, kabul, kanal, konzul, mal, maršal, metal, moral, original, palma, skandal, školski, telal, zumbul, žurnal. (O alternaciji l/o u ostalih riječi v. i u Pravopisnome rječniku.)

b) Jednačenje suglasnika po zvučnosti 539. Jednačenjem po zvučnosti obuhvaćeni su pravi suglasnici, i to zvučni b, g, d, đ, ž, z, dž i bezvučni p, k, t, ć, š, s, č, f, h, c. Zbog ograničenjâ u raspodjeli fonema, prema kojima se ispred zvučnog iz ove skupine suglasnika može ostvariti samo zvučni, i obratno, ispred bezvučnog iz ove skupine samo bezvučni, alterniraju u jeziku b sa p, g sa k, d sa t, đ sa ć, ž sa š, z sa s, dž sa č, pa se to bilježi i u pismu. Sonanti (v, m, n, nj, l, lj, r, j) nisu obuhvaćeni jednačenjem po zvučnosti. Svi pravi suglasnici s obilježjem zvučnosti imaju svoje bezvučne parnjake; svoje zvučne parnjake nemaju bezvučni šumni suglasnici f, h, c. Podjela pravih suglasnika s obzirom na zvučnost vidi se iz ove tabele: zvučni: bezvučni:

b, g, d, đ, ž, z, dž, –, –, – p, k, t, ć, š, s, č, f, h, c

540. Zvučni šumni suglasnik ispred bezvučnog šumnog suglasnika mijenja se u svoj bezvučni parnjak: – b > p: gipka (gib + ka), hljepčić (hljeb + čić), ophrvati (ob + hrvati), optužba (ob + tužba), vrapca (vrab + ca); – g > k: drukčiji (drug + čiji); – d > t: natpolovičan (nad + polovičan), othraniti (od + hraniti), potpis (pod + pis), slatka (slad + ka), doktorantkinja (doktorand + kinja); – đ > ć: omećka (omeđ + ka), smećkast (smeđ + kast), žećca (žeđ + ca); – ž > š: bilješka (biljež + ka), drška (drž + ka), lašca (laž + ca), teška (tež + ka); – z > s: bespravan (bez + pravan), dolasci (dolaz + ci), ishitriti (iz + hitriti), iskopati (iz + kopati), raskinuti (raz + kinuti); – dž > č: kembrički (Cambridge [kembridž] + [s]ki). Zvučni suglasnik koji se u ostalim padežima mijenja u svoj bezvučni parnjak u genitivu množine (ispred samoglasnika a) ostaje neizmijenjen: bilježaka (uz: bilješki), vrabaca. 541. Bezvučni suglasnik ispred zvučnog šumnog suglasnika mijenja se u zvučni parnjak: – p > b: oklobdžija (oklop + džija), tobdžija (top + džija); – k > g: buregdžija (burek + džija), svagdašnji (svak + dašnji); – t > d: prosidba (prosit + ba), primjedba (primjet + ba), svadba (svat + ba), ženidba (ženit + ba); – š > ž: zadužbina (za + duš[a] + bina); – s > z: glazba (glas + ba), zbiti (s + biti), zbratimiti (s + bratimiti), združiti (s + družiti), zgurati (s + gurati); – č > dž: narudžba (naruč + ba), svjedodžba (svjedoč + ba), vradžbina (vrač + bina). Zvučni suglasnik dobijen od bezvučnog ostaje nepromijenjen (ispred samoglasnika a; pod uticajem ostalih oblika) i u genitivu množine pojedinih imenica: primjedaba, svjedodžaba, ženidaba (uz: primjedbi, svjedodžbi, ženidbi). Kako bezvučni suglasnici f, h i c nemaju zvučnih parnjaka, ispred zvučnih suglasnika ostvaruju se kao f, h i c: lafdžija, ahbab, pincgauer (terensko vozilo); tako je i s imenima: Vrhbosna, Vahdeta, Šehzada, Nuhbegović. 542. Alterniranje se ne bilježi u pisanju u nekoliko slučajeva:

133

134

a) suglasnik d ispred s i š: gradski, ljudstvo, odsad, podstanar, predsjednica; odšetati, od­ škrinuti, podšišati; b) u složenicama (uglavnom iz razloga jasnoće): adhezija, ispodprosječan, ispodprosječnost, iznadprosječan, iznadprosječnost, jurisdikcija, nadtrčati (drugo je natrčati), podtekst, podtip, postdiplomski, predtakmičenje, predturski, subpolaran; tako i: Obhođa, Podhranjen, Podhrastovi, Podtekija; c) suglasnik đ piše se ispred nastavka -stvo: vođstvo (: vođa; uz: vodstvo); d) u pojedinačnim prostim i složenim riječima – u orijentalizmima i ostalim riječima stranoga porijekla: fesdžija, hadžski (: hadž), hutba, tekbir, tešdid; dragstor, gangster, longplejka, plebs i sl.; e) u pojedinim stranim imenima odstupa se od fonetskoga pisanja i kada se ne pišu izvorno; tako i u pridjevima od njih: Habsburg, habsburški, Musorgski, Rentgen (Röntgen), Tbilisi, Vašington (Washington), vašingtonski; f) u simbolima i skraćenicama: TBC (tuberkuloza), tzv. (takozvani), ŽTP (Željezničko transportno preduzeće). 543. Imena se pišu onako kako bi ih pisali njihovi nosioci; otuda uz oblike: Edhem, Mid­ hat, Subhija; Grabčanović, Dervišbegović, Zubčević i sl. (koji su često bez promjene i u samome izgovoru) imamo i oblike s promijenjenim suglasnikom: Ethem, Fethija, Mithat; Grapčanović, Zupčević i sl. Hipokoristike pišemo s promijenjenim suglasnikom (kako se i izgovaraju): Dutka (: Duda, Dudija), Rapka (: Rabija), Satka (: Sadeta), Sutka (: Suada). c) Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe 544. Jednačenjem po mjestu tvorbe obuhvaćeni su suglasnici s, z, h i n. Zubni suglasnici s i z te zadnjonepčani h alterniraju sa š i ž kada se nađu ispred prednjonepčanih suglasnika š, ž, ć, đ, č, dž, lj, nj: a) suglasnik s alternira sa š: današnji (< danasnji), donošče (< donosče), košče (< kosče: kosac), lišće (< lisće: list), mašću (< masću: mast), mišlju (< mislju: misao), nošnja (< nosnja: nositi), pašče (< pasče: pas), piščev (< pisčev: pisac), podnošljiv (< podnosljiv), prošnja (< prosnja: prositi), snošljiv (< snosljiv: snositi), ščepati (< sčepati), šćapiti (< sćapiti); b) suglasnik z alternira sa ž: grožđe (< grozđe: grozd), ispražnjen (< ispraznjen: isprazniti), kažnjiv (< kaznjiv: kazniti), mržnja (< mrznja: mrziti), miraždžija (< mirazdžija: miraz), mlažnjak (< mlaznjak: mlazni), pažljiv (< pazljiv: paziti), pažnja (< paznja: paziti), vožnja (< voznja: voziti); tako i: bežičan (< bez + žičan), beživotan (< bez + životan), ražalostiti (< raz + žalostiti) i sl., poslije jednačenja z u ž po mjestu tvorbe i stapanja dvaju istih suglasnika u jedan. Kada se suglasnik z nađe ispred bezvučnoga suglasnika, dolazi do jednačenja po zvučnosti, tj. daje s, a s alternira sa š: iščeznuti (preko isčeznuti od izčeznuti), iščupati (preko isčupati

od izčupati), išćuškati (preko isćuškati od izćuškati), obeščastiti (preko obesčastiti od obezčastiti), obraščić (preko obrasčić od obrazčić), raščešljati (preko rasčešljati od razčešljati); c) suglasnik h alternira sa š (ispred č i ć): Bišćanin (< Bihćanin: Bihać), mješčić (< mjehčić: mijeh), oraščić (< orahčić: orah), trbuščić (< trbuhčić: trbuh), vrščić (< vrhčić: vrh); skup hć može jednačenjem po mjestu tvorbe prijeći u šć: dašćem, dašćući, dršćem, dršćući, a može ostati nepromijenjen: dahćem, dahćući; d) suglasnik n alternira sa m ispred b i p. Ova se alternacija bilježi na granici osnovne riječi i sufiksa: crmpurast (< crnpurast: crn), odbrambeni (< odbranbeni: odbraniti), prehrambeni (< prehranbeni: prehraniti), stambeni (< stanbeni: stan), zelembać (< zelen + bać). Tako i: bombon (: fr. bonbon). 545. Alternacije se ne prenose u pismu: a) kada suglasnici s i z dođu ispred suglasnika lj i nj koji stoje na početku drugoga dijela složenice: izljubiti (< iz + ljubiti), iznjihati (< iz + njihati), sljubiti, razljutiti, raznjihati, uzljuljati i sl., kao i ispred lj i nj koji su nastali ijekavskim jotovanjem (l, n + j[e] < ě): bjesnjeti, iznjedriti, ozljeda, razbjesnjeti, sljeme, sljepilo, sljepoća, sljez, snježan, snjetljiv (: snijet); b) u složenicama čiji prvi dio završava suglasnikom n, a drugi počinje suglasnicima p ili b. Tada se piše skupina np, nb iako se izgovara mp, mb: crvenperka, izvanblokovski, jedanput, stranputica, vanbračni, vanpartijski. 546. Suglasnik h može ostati neizmijenjen ispred ć u spomenutim primjerima kao dahćem, dahćući (uz: dašćem, dašćući).

nb, np.

547. U prezimenima Hasanbegović, Sinanpašić i sl. također se piše (ali i izgovara) skupina

d) Gubljenje suglasnika 548. U bosanskome jeziku glasovi mogu alternirati s nula vrijednošću (ø). Takve alternacije na površini vide se kao gubljenje ili stapanje suglasnika. 549. U suglasničkoj skupini ne mogu se ostvariti dva ista suglasnika. Kada se u riječi nađu dva ista suglasnika, jedan od njih alternira s nulom (ø), te se piše: odahnuti (< odøahnuti < od + dahnuti), odijeliti (< od + dijeliti), predvorje (< pred + dvorje); besraman (< bessraman < bez + sraman), hinduski (< Hindus + ski), ruski (< Rus + ski), vrbaski (< Vrbas + ski); bešuman (< beššuman < besšuman < bez + šuman); otad (< ottad < od + tad), otud (< ottud < od + tud); bezakonje (< bez + zakonje), bezub (< bez + zub), bezvučan (< bez + zvučan); bežičan (< bežžičan < bez + žičan), ražariti (< ražžariti < raz + žariti) itd.

135

136

550. Od navedenoga pravila (prema kome se u suglasničkoj skupini ne mogu ostvariti dva ista suglasnika) postoje izuzeci. Tako se pišu udvojeni suglasnici jj u superlativu pridjeva u kojih komparativ počinje suglasnikom j i u nekim pojedinačnim riječima, te drugi udvojeni suglasnici u složenicama (radi lakšega razumijevanja), u islamskim terminima i uopće u orijentalizmima i nekim pojedinačnim riječima. Ako se koja riječ piše isključivo s geminacijom u osnovnome obliku, onda su i svi padeži i izvedeni oblici s udvojenim suglasnicima. Udvojeni suglasnici često se izgovaraju kao jedan produženi suglasnik (npr. j:) ili kao dva (tzv. geminacija): a) -dd-: poddioba, poddijalekt, preddiplomski, naddržavni; b) -dždž-: zulhidždže (uz: zulhidže); c) -jj-: najjači, najjasniji, najjednostavniji, najjužniji; d) -ll-: Allah, billahi, mašallah (uz: mašalah), muallim (uz: mualim), musalla (uz: musala), salla (uz: sala); e) -mm-: Muhammed (vjerovjesnik), tejemmum (uz: tejemum), ummet (uz: umet); f) -nn-: vannastavni; džennet (uz: dženet), sunnet (uz: sunet); g) -pp-: kreppapir; h) -rr-: hiperradikalan, superrevizija; muderris (uz: muderis); i) -ss-: mufessir (uz: mufesir); j) -tt-: tridesettrećina, postturski; k) -vv-: rebiul-evvel (uz: rebiul-evel), ševval (uz: ševal), tesavvuf (uz: tesavuf); l) -zz-: nuzzarada, nuzzanimanje. Do ispadanja istovjetnih suglasnika iz suglasničkih skupina ne dolazi ni u onomatopejama kao psst i sl. 551. Kada se u riječi suglasnici d i t nađu ispred afrikata, oni alterniraju s nulom (ispadaju), pa se piše: bici (< bitci: bitka), goveče (< govedče: govedo), labučić (< labudčić: labud), napici (< napitci: napitak), oca (< otca: otac), očev (< otčev: otac), siroče (< sirotče: sirota), suci (< sudci: sudac), suče (< sudče: sudac), zadaci (< zadatci: zadatak). 552. Suglasnici d i t alterniraju s nulom, tj. ne pišu se ispred sufiksa -ština: gospoština (< gospodština: gospoda), hrvaština (< hrvatština: Hrvat). 553. Suglasnici d i t alterniraju s nulom, tj. ne pišu se između s, z, š i ž, na jednoj, i nekog drugog suglasnika (izuzev r i v), na drugoj strani: bolesna (< bolestna: bolest), godišnji (< godištnji: godište), gozba (< gostba: gost), nužna (< nuždna: nužda), žalosno (< žalostno: žalost) i dr. 554. Zamjenica tko (i složenice s njom) stilski je obilježena; u bosanskome standardnom jeziku stilski su neobilježene zamjenice ko, neko, niko, svako. 555. Suglasnik s iz sufiksa -ski alternira s nulom, tj. ne piše se kada se nađe iza suglasnika č, ć i k: bečki (< bečski: Beč), bihaćki (< bihaćski: Bihać), djevojački (< djevojačski: djevojka), izačićki (< izačićski: Izačić), junački (< junačski: junak), konjički (< konjičski: konjic, Konjic), orački (< oračski: orač), plemićki (< plemićski: plemić), visočki (< visočski: Visoko); a tako i iz sufiksa

-stvo u imenicâ s promjenom č > š ispred tog sufiksa: djevojaštvo (< djevojašstvo < djevojačstvo: djevojka), junaštvo (< junašstvo < junačstvo: junak). 556. Suglasnik v alternira s nulom, tj. ne piše se u riječima: Neretljanin (< Neretvljanin: Neretva), Neretljanka, neretljanski (uz: Neretvanin, Neretvanka, neretvanski), kao i u pridjevima breskov (< breskvov: breskva), bukov (< bukvov: bukva), smokov (< smokvov: smokva) i sl. 557. Izuzetno se pišu (a često i izgovaraju) suglasnici d i t: a) ispred c, č, ć, dž, đ u riječima u kojima su d i t završni suglasnici prefiksa: otcvrknuti (< od + cvrknuti), potcrtati (< pod + crtati), potčiniti (< pod + činiti), otćušnuti (< od + ćušnuti), predđački (< pred + đački); b) iza suglasnika s ili z a ispred nekog drugog suglasnika ako suglasnikom s odnosno z završava prefiks: bezdrvnost, istkati i sl.; c) ispred sufiksa -ski i -stvo: gradski, ljudski, bratski; bratstvo, ljudstvo. 558. Suglasnik d piše se u složenicama budšto, kadšto. 559. Suglasnik t piše se u pridjevima tvorenim od imenica na -st, -sta: aoristni, azbestni, protestni, prstni (: prst; drugo je prsni: prsa); kastni (: kasta); potom u skupini -stk- u imenica ženskoga roda izvedenih prema imenicama muškoga roda na -ist: antifašistkinja, artistkinja, avanturistkinja, komunistkinja, kao i u skupini -stlj- u pridjevu popustljiv (i njegovim izvedenicama: popustljivost). Suglasnik t piše se (ali se ne izgovara) u futuru I glagola na -ti (ako je enklitika na drugome mjestu): čitat ću, gledat ću, jest ću, pisat ću. Izgovara se: čitaću, gledaću, ješću, pisaću (up. t. 173). 560. Suglasnik s piše se u sufiksu -stvo u izvedenica koje imaju ć ispred tog sufiksa: plemićstvo, pokućstvo, preimućstvo. (O pojedinačnim alternacijama suglasnika na granicama morfema v. u Pravopisnome rječniku.)

137

138

IX. PISANJE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA

561. Slavenska rječnička osnovica bosanskoga jezika obogaćena je tokom minulih stoljeća brojnim grecizmima, romanizmima, orijentalizmima, germanizmima, anglizmima. Među riječima stranoga porijekla imamo: a) prilagođenice, tj. posuđenice koje su se prilagodile našem jeziku, tako da ih i ne osjećamo kao tuđe; najčešće ih ne možemo zamijeniti drugima: azimut, bazen, boja, breskva, car, čak, čarapa, džemper, hartija, kaput, košulja, livada, limun, majmun, majstor, miris, papir, pojam, šah, tanjir, vagon... i b) tuđice, tj. one riječi koje se još nisu dovoljno prilagodile našem jeziku i pravopisu, te se utvrđuju dodatna pravila za njihovo prilagođavanje. 562. Vlastita imena iz drugih jezika, kad se pišu latinicom, prenose se ili izvorno, tj. onako kako se pišu u jeziku iz koga potječu (ukoliko potječu iz jezikâ koji se ne služe latinicom, takva imena podliježu transliteraciji, tj. prenošenju iz drugih grafijskih sistema u latiničko pismo bosanskoga jezika), ili fonetizirano; s druge strane, ćiriličkim pismom vlastita imena iz drugih jezika pišu se isključivo fonetizirano. U stručnoj literaturi pišu se u izvornoj formi i termini iz bilo koje oblasti ljudskoga života. Riječi stranoga porijekla koje nisu vlastita imena niti termini (opće imenice, pridjevi, prilozi i dr.) pišu se fonetizirano, tj. onako kako se izgovaraju. 563. Mnoge riječi stranoga porijekla nisu neposredno došle iz izvornoga jezika, nego su u naš jezik prispjele preko jezika posrednika; to je često ostavilo traga na njihovom glasovnom obliku. Tako su, npr., brojne grčke i latinske riječi primljene preko italijanskoga, francuskog, njemačkog i engleskog; mnoge arapske i perzijske riječi preko turskoga jezika. Otuda, npr., u bosanskome jeziku riječi tegla i cigla (obje od lat. tegula; druga uz njemačko posredovanje), ili trojni značenjski različiti oblici kao studij, studija, studio. Ili, prema izvornom izgovoru imamo Mađar, Mađarska, mađarski (: Magyar), a pod uticajem izgovora u turskome jeziku pišemo i: Madžar, Madžarska, madžarski. Pod uticajem njemačkoga izgovora primili smo riječi kao špalir, štampa, a pod uticajem engleskoga izgovora imamo: sport, sportaš, a tako i: deterdžent, džudo. Prema francuskome izgovoru imamo lik aktuelan (< lat. actualis, prema kom stoji lik aktualan); francuski uticaj ogleda se i u liku ofanziva (fr. offensive), iako bi se prema izvornome latinskom glagolu offendere očekivalo ofenziva. Ranije primljene strane riječi na -ōn imaju -un: sapun, kordun, limun, špijun; u riječi stranoga porijekla primljenih u novije vrijeme -ōn ostaje: feljton, kupon, vagon.

U bosanskome jeziku supostoje biblijska i kur’anska imena (Adam i Adem, Eva i Hava, Abraham i Ibrahim, Mojsije i Musa, Isus i Isa, Tora i Tevrat i dr.), kao i brojni kršćanski i islamski termini, porijeklom iz aramejskoga, arapskog ili koga drugog jezika. 564. Riječi iz arapskoga, perzijskog i turskog jezika najbrojnije su posuđenice u bosanskome jeziku, a najviše ih je prispjelo posredstvom turskoga jezika. Mnoge od njih doživjele su glasovno, obličko i tvorbeno prilagođavanje zakonitostima jezika primaoca. Neke od tih promjena očite su i iz sljedećih primjera (unutar zagrada navedeni su izvorni oblici): feredža (: ferace; a/e); mosur (: masura; a/o); samar (: semer; e/a); berićet (: bereket; e/i); kadar (: kadir; i/a); đerdan (: gerdan; g/đ); ćebe (: kebe; k/ć); fitilj (: fitil; l/lj); tiganj (: tigan; n/nj); bedem (: beden; n/m); sufara (: supara; p/f); zanat (: sanat; s/z); hajduk (: haydut; t/k); nalet (: lânet; metateza); ahmedija (: ahmediye; e/a); delija (: deli; -ø/-ja). 565. Međunarodni informatički, muzički, medicinski i dr. termini u stručnoj literaturi zadržavaju izvorni oblik: byte (bajt), chip (čip), file (fajl), hardware (hardver), software (softver), Word; allegro (alegro), intermezzo (intermeco), solfeggio (solfeđo), soprano (sopran), staccato (stakato), tenore (tenor); bypass (bajpas), pacemaker (pejsmejker) i dr. U međunarodnome općenju može se pisati: fax (mj. faks), telefax (mj. telefaks), telex (mj. teleks). Također, na automobilima najčešće stoji međunarodno prihvaćena oznaka taxi (mj. taksi). Izvan stručne literature pravopisno se prilagođavaju i informatički i dr. termini: fajl, alegro, bajpas itd. 566. Riječi koje nisu termini, kao i izrazi preuzeti iz drugih jezika, pišu se prema izgovoru: gran pri (mj. grand-prix), pica (mj. pizza), restoran (mj. restaurant), toaleta (mj. toilette), vizavi (mj. vis-à-vis). Tako se pišu i brojne prilagođenice iz engleskoga jezika: biznis, čarter, čili, čips, diler, džetset, džez, džingl, džoker, imidž, ledi, lider, mjuzikl, pank, printer, rejting, rok, roker, rotvajler, šoping, šou-program, tender, tinejdžer, triler i dr. 567. Pojedini anglizmi neologizmi upotrebljavaju se često u bosanskome jeziku, ali se nisu uklopili u jezički sistem u toj mjeri da se pišu isključivo prema izgovoru. Takve riječi pišu se i u izvornome obliku (npr. attachment, gen. jd. attachmenta; display, Facebook, gender, handout, mail, e-mail, online, selfie, Twitter, web, Wikipedia) i prema približnom izgovoru, tj. fonetizirano (atačment, gen. jd. atačmenta; displej, gen. jd. displeja; Fejsbuk, gen. Fejsbuka; džender, gen. džendera; hendaut, gen. jd. hendauta; mejl, gen. jd. mejla; imejl, gen. jd. imejla; onlajn; selfi, gen. jd. selfija; Tviter, gen. Tvitera; veb, gen. jd. veba; Vikipedija, gen. Vikipedije). U bosanskome standardnom jeziku bolje je upotrijebiti domaću zamjenu (ukoliko postoji) ili bliskoznačnicu: alati (mj. Tools), prilog (mj. atačment ili attachment), rod (mj. džender ili gender) i sl. Anglizme koji nemaju domaće zamjene bolje je pisati u fonetiziranome obliku negoli izvorno: džender-centar, hendaut, kompakt disk, veb-dizajn, veb-portal, veb-stranica i sl. U bosanski jezik anglizmi ulaze i putem složenih skraćenica (uglavnom iz područja kompjuterske tehnike). Takve se skraćenice najčešće ne prevode: CD (compact disc), gen. CD-a; RAM,

139

140

gen. RAM-a; ROM, gen. ROM-a; CD-ROM, gen. CD-ROM-a; SMS (small message service), gen. SMS-a; SMS-poruka i dr. A) PISANJE RIJEČI IZ GRČKOGA I LATINSKOGA JEZIKA 568. Grčki dvoglasnik ai i latinski ae prenose se kao e: pedagog (grč. paidagogos, lat. paedagogus), Ezop (grč. Aisopos). 569. Grčki i latinski dvoglasnici au, eu u naš jezik prenose se dvojako: a) najčešće ostaju samoglasnici a + u, e + u: august, August, autonomija, autoritet, inauguracija, kaucija, laureat, Klaudije; eufemizam, neutralan, pseudo, pneumonija, Europa (mitsko lice), Zeus; b) u pojedinim riječima imamo v umjesto u: Kavkaz (: grč. Kaukasos); Evropa (kontinent), evropeizam; tako i lovor. 570. Suglasnik b ostaje nepromijenjen u nekim riječima grčkoga porijekla (ili u riječima preuzetim posredstvom grčkog): barbarizam, biblioteka, labirint, simbol; Babilon, Bizant, Teba. 571. Između samoglasnika i, na prvom, i a, e, u, na drugome mjestu, domeće se suglasnik j: dijalektika (grč. dialektikē), orijent (lat. oriens), trijumf (lat. triumphus). 572. Umjesto grč. i lat. ph piše se f: filozof; umjesto th – t: Talija; umjesto grč. ili lat. ch imamo h u riječima: arhiv, dijahronija, haos, hemija, hirurgija, hlor, hor, hronika, hronologija, hrizantema, melanholija, tehnika, a k u: cikorija, karakter, kamilica, kolera, karta, kameleon. 573. Prema latinskom h imamo h u: historija; Homer, Hektor. 574. Prema grč. k ispred i, e, y obično imamo c (centar, cista, ciklus), ali u pojedinim riječima ostaje k: kentaur, okean; Kipar, Kiklop. 575. Prema suglasniku s između dvaju samoglasnika imamo z u riječima grčkoga i latinskoga porijekla: filozof, filozofija, hereza, kriza, pauza, prozodija; Cezar, Sizif, ali očuvano s ostaje u imenu Hesiod. 576. Umjesto suglasnika s iza l, n, r a ispred samoglasnika u pojedinim riječima imamo z: emulzija, recenzija, verzija; Perzej, Perzija; u takvoj kombinaciji suglasnik s često ostaje i neizmijenjen: falsifikat, arsen, persona. 577. Suglasnički skup sm na početku riječi ostaje neizmijenjen: smaragd, a u sredini riječi može dati zm: kosmos / kozmos.

578. Pored -ti- imamo i -ci- u grčkim imenicama na -tia i u svim riječima latinskoga porijekla: aristokracija / aristokratija, demokracija / demokratija, tehnokracija / tehnokratija (ali je samo: tradicija, Horacije). Inače grčko -ti- ostaje nepromijenjeno: hrestomatija, peripetija; Beotija. 579. Grčke i latinske imenice s nastavcima -os, -on, -es, -us, -um u bosanski jezik prenose se bez tih nastavaka: Homer, organ, Aristotel, Plaut, pasiv. Međutim, brojni su latinizmi sačuvali -um: album, forum, koloseum, minimum, impresum, referendum. Imenice na -ium prenose se s analoškim nastavkom -ij: aluminij, barij, auditorij, akvarij, delirij, kriterij, magisterij, medij, milenij, prezidij, sanatorij, simpozij. 580. Ako se poslije gubljenja grčkih i latinskih nastavaka na kraju riječi nađe suglasnički skup, često se između dvaju suglasnika umeće nepostojano a; samo je: arhaizam, heroizam, organizam, ritam; Aleksandar, Egipat, Kipar. Suglasnički skup -kt u pojedinim riječima (uglavnom terminima) može, ali ne mora biti razbijen nepostojanim a, te su naporedni oblici: dijalekat / dijalekt, objekat / objekt, perfekat / perfekt, subjekat / subjekt. Tako i suglasnički skup -nt u akcenat / akcent, talenat / talent. Suglasnički skupovi ostaju u mnogim riječima: indeks, doktorand / doktorant, kobalt, Olimp, diftong, asistent, dokument, prezent, kolaps, recept, apsurd, revers, jogurt. Većina ovih imenica u genitivu množine ima nepostojano a: subjekt / subjekat – subjekata, patent – patenata i sl. Izuzetak su imenice koje se završavaju suglasničkom skupinom u kojoj je jedan od suglasnika s: indeks – indeksâ, obelisk – obeliskâ, sufiks – sufiksâ te imenice kao: apsurd – apsurdâ, diftong – diftongâ. 581. Imenice na -ist i -t mogu dobiti vokal a na kraju: kapitalist / kapitalista, telegrafist / telegrafista, arhitekt / arhitekta, asket / asketa, diplomat / diplomata, estet / esteta. 582. Imenice grčkoga porijekla na -ma/-matos (s. r.) u bosanskome jeziku ženskoga su roda: shema, poema, panorama, paradigma, reuma, teorema, ili muškoga: dijagram, problem, program; tako i: aksiom, sistem. 583. Preovladavaju oblici sa samoglasnikom a umjesto izvornog e u riječima latinskoga porijekla: arbitar, fratar, magistar, ministar i sl., ali izvorno e ostaje u: filter (uz: filtar), Jupiter. B) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE LATINICOM 584. Vlastita imena iz jezika koji se služe latinicom mogu se u bosanski jezik prenositi u latinicu i ćirilicu. Ako se prenose u latinicu, pišu se ili izvorno ili fonetski; ako se prenose u ćirilicu, pišu se fonetski (tj. onako kako se izgovaraju i u skladu s odgovarajućim transliteracijskim i transkripcijskim pravilima).

141

142

585. Ako je ime manje poznato, pri prvome navođenju (u srednjoškolskim i visokoškolskim udžbenicima, pa i u štampi, te u naučnim djelima i dr.) uz izvorni lik unutar zagrada treba navesti i fonetski. Kad se u udžbenicima i priručnicima namijenjenim osnovnome obrazovanju vlastita imena iz jezika koji se koriste latinicom pišu fonetski, uz prvo navođenje tih imena u zagradama potrebno je dati i izvorni lik (u nominativu). Tako će se postepeno stvarati uvjeti za širu primjenu načela da se ta imena pišu onako kako se pišu u jezicima iz kojih dolaze. 586. Opće je načelo da se vlastita imena iz drugih jezika prilagođavaju obrascima bosanskoga jezika i onda kada se pišu izvorno pri promjeni po padežima i pri tvorbi prisvojnih pridjeva. Ovo znači da se izvorno pisanje u cijelosti odnosi samo na nominativni lik. (Pritom se između osnove i padežnog nastavka ne stavlja crtica; nepravilno je: Beethoven-a i sl.) 587. Geografski nazivi (kontinenata, zemalja, otoka, poluotoka, gradova i sl.) treba da ostanu u obliku u kome su otprije prihvaćeni, tj. ne treba ih podvrgavati drugom načinu prenošenja, odnosno transkribiranja: Evropa, Australija, Češka, Italija, Liban, Saudijska Arabija, Rumunija, Španija, Grenland, Kavkaz, Beč, Dorćol, Kairo, Kartum, Moskva, Pariz, Peking, Prag, Rim, Skoplje, Tokio, Venecija (i Mleci), Ženeva. 588. Imena koja završavaju na nenaglašeno -a ili -o mijenjaju se kao i naša imena s tim završecima. Na isti način kao i od naših imena tvore se od tih stranih imena prisvojni pridjevi na -ov/-ev i -in: a) Spinoza, gen. Spinoze, prid. Spinozin; Gioconda, Gioconde, Giocondin; Gina Lollobrigida, Gine Lollobrigide, Ginin; b) Borneo, Bornea; Chicago, Chicaga; Nicola, Nicole; Tasso, Tassa, Tassov. 589. Imena u kojima je -o naglašeno zadržavaju -o u cijeloj promjeni i u tvorbi pridjeva: Hugo, gen. Hugoa, dat./lok. Hugou; Rousseau, Rousseaua, Rousseauov. 590. Samoglasnički skupovi ia i ie razbijaju se u promjeni (kao i u našim riječima) umetnutim -j-; tako prema nom. Tokio, Columbia u gen. pišemo Tokija, Columbije. Također pišemo j u deklinaciji ženskih imena na -ia: Sofia Loren, gen. Sofije Loren, prid. Sofijin. Ukoliko je i u takvim imenima samo pravopisni znak kojim se obilježava izgovor prethodnoga suglasnika, ne umeće se j: Boccaccio, Boccaccia. 591. U promjeni romanskih vlastitih imena na -ca i -co, a tako i u prisvojnim pridjevima izvedenim od njih, zadržava se izvorni izgovor i piše se k umjesto c: Petrarca, gen. Petrarke, prid. Petrarkin; Capablanca, Capablanke; Tosca, Toske, Toskin; Ionesco, Ioneska, Ioneskov. 592. Ženska imena na o mijenjaju se kao i ona na a: Sapfo, gen. Sapfe, prid. Sapfin; Klio, Klije, Klijin.

593. U promjeni muških imena koja završavaju na muklo -e (-e koje se ne čita), kao i u prisvojnim pridjevima tvorenim od njih, piše se to -e: Moliere, gen. Molierea, prid. Moliereov; Shakespeare, Shakespearea, Shakespeareov. Samoglasnik -e piše se i onda kada predstavlja samo pravopisni znak: Cambridge, Cambridgea; Laplace, Laplacea, Laplaceov. 594. Francuska imena ženskoga roda koja završavaju na muklo -e ne zadržavaju to -e u promjeni i tvorbi pridjeva; tâ se imena mijenjaju i tvore prisvojne pridjeve kao da u nominativu imaju -a: Champagne, gen. Champagne, dat./lok. Champagni; Jannette, gen. Jannette, prid. Jannettin; Jacqueline, Jacqueline, Jacquelinin. Tako se pišu i njemačka ženska imena na -e: Mathilde, gen. Mathilde, prid. Mathildin; Annette, gen. Annette, prid. Annettin. Kao ponašena, takva imena u nominativu završavaju na -a: Šampanja, Šampanje. 595. U vlastitih imena koja završavaju na -i, -y (u vrijednosti i) ili (u engleskom) na -ee umeće se između osnove i nastavka -j-: Petöfi, gen. Petöfija, prid. Petöfijev; Vigny, Vignyja, Vignyjev; Attlee, Attleeja, Attleejev. Ako -y služi kao pravopisni znak ili ako se -i, -y čitaju kao j, ne domeće se novo -j-: Kalay, Kalaya, Kalayev. 596. Ostala vlastita imena i naizvi dobijaju padežni ili pridjevski nastavak na oblik nominativa: Chile, gen. Chilea; Dante, gen. Dantea, prid. Danteov; Diderot, Diderota, Diderotov; Dumas, Dumasa, Dumasov; Petrescu, Petrescua, Petrescuov; Rousseau, Rousseaua, Rousseauov; Liverpool, Liverpoola; Marx, Marxa, Marxov; Swift, Swifta, Swiftov; John, Johna, Johnov; Suppé, Suppéa, Suppéov. 597. Ženska imena na nulti morfem (koja završavaju na suglasnik) ili ostaju nepromijenjena ili se mijenjaju kao da završavaju na -a: Carmen, gen. Carmen / Carmene, dat./lok. Carmen / Carmeni, prid. Carmenin; Ingrid, Ingrid / Ingride, Ingrid / Ingridi, Ingridin; Nives, Nives / Nivese, Nivesin. 598. Ako se uz muško ime upotrijebi i prezime, redovno se mijenjaju i jedno i drugo: William Shakespeare, gen. Williama Shakespearea; Adam Mickiewicz, gen. Adama Mickiewicza, Fédéric Chopin, gen. Fédérica Chopina; Johann Wolfgang Goethe, gen. Johanna Wolfganga Goethea; Francis Ford Coppola, gen. Francisa Forda Coppole. 599. Ako muška imena završavaju na nenaglašeno -e (koje se čita) a potječu iz slavenskih jezika, mogu pripasti jednom od sljedeća tri deklinacijska tipa: a) Petre Prličko, gen. Petra Prlička; b) Goce Delčev, gen. Goce Delčeva; c) Tone Seliškar, gen. Toneta Seliškara. 600. Ako su dva člana imena povezana crticom, mijenja se samo drugi član: Jean-Paul Sartre, gen. Jean-Paula Sartrea.

143

144

601. Odredbeni dijelovi uz imena iz jezika koji se koriste latinicom ostaju nepromijenjeni: a) uz prezimena: Leonardo da Vinci, gen. Leonarda da Vincija; Ardelio Della Bella, gen. Ardelija Della Belle; Ludwig van Beethoven, gen. Ludwiga van Beethovena; b) tako i razne oznake uz vlastita imena: Ben Hur, gen. Ben Hura; Don Juan, gen. Don Juana; mister Donald, gen. mister Donalda; ledi Lollobrigida, gen. ledi Lollobrigide; c) u geografskim nazivima (riječi kao bad, sao, saint, san, sankt, neu, new, rio, port, mont i dr.): San Marino, iz San Marina; Neu Ulm, iz Neu Ulma; New York, u New Yorku; Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru. 602. Pojedine su imeničke oznake uz imena toliko osamostaljene da se mijenjaju: lord Byron, s lordom Byronom; sinjorina Pavolini, sa sinjorinom Pavolini. Ostaju nepromijenjena ženska imena s odredbom koja završava na suglasnik ili na samoglasnik osim na -a: mis Buttler, od mis Buttler; ledi Bergman, od ledi Bergman. 603. U složenih stranih naziva mijenja se samo posljednji član: s Mount Mac Kinleya (nom. Mount Mac Kinley); u British Museumu (British Museum), ili svi članovi ostaju nepromijenjeni: iz Puerta del Sol (Puerta del Sol), u Neue Freie Presse (Neue Freie Presse). 604. Imena stanovnika izvedena od stranih naziva naseljenih mjesta pišu se fonetski: Bohumljanin, Bohumljanka (: Bochum), Dablinac, Dablinka (: Dublin), Glazgovljanin, Glazgovljanka (: Glasgow), Seviljanin, Seviljanka (: Sevilla). Tako se pišu i opće imenice tipa čegevarist (: Che Guevara), marksovac, marksist, marksizam (: Marx), fulbrajtovac (: Fulbright). 605. Pridjevi na -ski izvedeni od vlastitih imena iz drugih jezika pišu se malim slovom i fonetski: šekspirski (: Shakespeare), lajpciški (: Leipzig), njujorški (: New York), minhenski (: München), štokholmski (: Stockholm). 606. Pridjevi kojima se izriču svojstva i osobine kakve imaju nosioci tih imena pišu se fonetski: bodlerovski (: Baudelaire), ničeovski (: Nietzsche), a u stručnoj literaturi ili fonetski ili dodavanjem pridjevskog nastavka na izvorni oblik imena (u nominativu): baudelaireovski, nietzscheovski. C) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE ĆIRILICOM 607. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom također treba pisati izvorno. I ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latiničkim alfabetima. Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose latiničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj literaturi propisuju posebna pravila.

608. Tako se rusko pismo transliterira u bosansku latinicu na sljedeći način: a ¾ a, a ¾ b, b ¾ v, c ¾ g, d ¾ d, e ¾ e, Ï ¾ e, f ¾ ž, g ¾ z, h ¾ i, Ð ¾ j, i ¾ k, j ¾ l, k ¾ m, l ¾ n, m ¾ o, n ¾ p, o ¾ r, p ¾ s, q ¾ t, r ¾ u, s ¾ f, t ¾ h, u ¾ c, v ¾ č, w ¾ š, x ¾ šč, y ¾ ø, z ¾ y, { ¾ ’ , | ¾ e, } ¾ ju, ~ ¾ ja. Transkripcija izgleda ovako: e (na početku riječi i iza vokala) ¾ je (Fbdmihk, Fjh­peeb ¾ Jevdokim, Jelisejev); Ï ¾ jo (TÏdmo ¾ Fjodor), j + { ¾ lj (Dmcmj{ ¾ Gogolj), j + e ¾ lje (Keokmlqmb ¾ Ljermontov), j + h ¾ lji (Qq`jhl ¾ Staljin), l + { ¾ nj (P~g`l{ ¾ Rjazanj), l + e ¾ nje (Nlechl ¾ Onjegin), l + h ¾ nji (B`irlhl ¾ Bakunjin), x ¾ šč (Yedohl ¾ Ščed­ rin; Qe­jh­xeb ¾ Seliščev), y ¾ Ø (Nay~bhl ¾ Objavin), z ¾ y (Jozk ¾ Krym), | ¾ e (]ÐgelwqeÐl ¾ Ejzenštejn), } ¾ ju ( ^prnmb ¾ Ju­supov), ~ ¾ ja (M`pq~ ¾ Nastja). Nastavak -hÐ (-ij) ¾ -i (_irahlpihÐ, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski), a nasta­ vak -a~ (-aja) ¾ -a (Empqmebpi`~ ¾ Dostojevska). 609. Bugarska ćirilica transliterira se kao i ruska, s tim što se bugarsko x prenosi kao št (Qbhxmb, transl. i transkr.: Svištov). 610. Tako se prenose i makedonska slova, s tim što se Í transliterira kao §, a trans­kribira kao đ (Árovhl, transl.: ¿určin, transkr.: Đurčin); ´ se transliterira kao ¥, a trans­kri­bira kao ć (³rovheb, transl.: Ðurčijev, transkr.: Ćurčijev); dok se c transliterira kao dz, a transkribira kao z (Qhbc`omb, transl.: Dzivgarov, transkr.: Zivgarov). Makedonska slova Í i ´ ispred samoglasnika i i e pišu se kao g i k (kao i u makedonskom: c, i ): Sagin (mak. Q`chl ), Kiro (mak. Jhom). D) PISANJE IMENA IZ JEZIKA KOJI SE SLUŽE DRUGIM PISMIMA 611. Riječi koje nisu vlastita imena a porijeklom su iz jezika koji se služe drugim pismima pišu se fonetski. Imena iz jezika koji se služe drugim pismima dolaze u bosanski jezik najčešće posredno, i to preko transliteracijsko-transkripcijskih sistema pojedinih svjetskih jezika. I u našem jeziku i drugdje vlada veliko šarenilo u pisanju imena iz jezika koji se ne služe latinicom ili ćirilicom. U nastojanju da izbjegnu neujednačenosti prouzrokovane mnoštvom neodgovarajućih transliteracija i transkripcija te doprinesu boljem razumijevanju svoga jezika i kulture, Kinezi su se 1979. obratili svim narodima svijeta, pozvavši ih da se pridržavaju njihove standardne pinyin-transliteracije prilikom prenošenja riječi iz kineskoga jezika. Prema pinyin-transliteraciji piše se: Mao Zedong (ime političara), Lu Xun (ime pisca), Deng Xiaoping (ime političara), Taiwan (ime provincije). U domaćoj javnoj upotrebi (u novinama, na televiziji, u školama, u popularnoj literaturi) ovakva imena mogu se pisati onako kako su već usvojena (npr. Hsinhua, Mao Ce Tung, gen. Mao Ce Tunga, prid. Mao Ce Tungov; tako je i s burmanskim, vijetnamskim i drugim imenima: U Tant, gen. U Tanta, prid. U Tantov), ali valja stvarati uvjete za prelazak na pisanje prema službenoj transkripciji naroda iz koga potječu.

145

146

Opće načelo koga se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji u naroda iz kojeg potječu. Ovo načelo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, u diplomaciji, na geografskim kartama te u naučnoj literaturi i sl. 612. Dvočlana imena arapskoga porijekla pišu se odvojeno: Abu Bekr, gen. Abu Bekra; Abu Hurejre, gen. Abu Hurejre; Abu Ubejda, gen. Abu Ubejde (up. i t. 126). Određeni član uz takva imena piše se zajedno s prvim dijelom imena: Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttaliba), Zul-Karnejn (gen. Zul-Karnejna). Ukoliko se određeni član upotrijebi samo uz prezime, odnosno jednočlano ime, unutar rečenice piše se malim početnim slovom i s crticom: al-Ahram (egipatske novine; gen. al-Ahrama), al-Azhar (univerzitet u Kairu; gen. al-Azhara), al-Arebi (gen. al-Arebija), ar-Rebi (gen. ar-Rebija), at-Taberi (gen. at-Taberija). (Na početku rečenice određeni član piše se velikim početnim slovom.) Ukoliko između dvaju članova u imena arapskoga porijekla dolazi skraćenica b. (: bint, ibn – u značenju: kći, sin), oba su člana promjenjiva: Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abbasa), Ali b. Abi Talib (gen. Alija b. Abi Taliba). Ako se ibn, bint ne skraćuje, piše se odvojeno: Ibn Kesir (gen. Ibn Kesira), Ali Ibn Abi Talib (gen. Alija Ibn Abi Taliba). 613. U pojedinim islamskim terminima u stručnim djelima susreću se i znakovi hemze (’): kira’et, Kur’an; ajn (‘): džema‘at, mu‘džiza; labijal waw (w): lewha, tewba i sl. Izvan stručnih djela većina ovakvih riječi piše se bez posebnih znakova: kiraet, mumin, džemat, mudžiza, nimet, ruku (gen. rukua), šaban, zul-kade, levha, mevlud, sevab / sevap, tevba, tevhid.

X. NAVOĐENJE PODATAKA O IZVORIMA

614. Postoji više načina navođenja podataka o citiranim i konsultiranim izvorima. U jednome tekstu ili knjizi dosljedno se primjenjuje model za koji se opredijelio autor ili izdavač. Na kraju rukopisa daje se cjelovit popis korištene literature. Bibliografske jedinice nižu se abecednim redom prema prezimenima autora odnosno autorica; svaka jedinica u posebnom odjeljku. Radovi istog autora odnosno autorice navode se hronološki, od ranijih prema novijima, a radovi jednog autora odnosno autorice objavljeni u istoj godini obilježavaju se malim slovima (npr. 2016a, 2016b). Ako se navodi više od jednog članka iz iste knjige (publikacije), treba navesti tu knjigu kao posebnu jedinicu pod imenom urednika odnosno urednice, pa u jedinicama za pojedine članke uputiti na cijelu knjigu. 615. Pri navođenju knjiga, članaka i dr. osnovni podaci obično imaju ovakav redoslijed: autor odnosno autorica (ili autori odnosno autorice), naslov (knjige, rasprave, članka), broj izdanja (ako ih ima više), naslov časopisa, mjesto izdanja, izdavač, godina izdanja, broj sveska (ukoliko ih je više), broj (ili raspon) stranica. Podaci se odvajaju zarezima (ili tačkama). Između naslova i podnaslova obično se stavlja dvotačka; podnaslov počinje velikim slovom. Primjeri: a) knjige: Klaić, Nada, Srednjovjekovna Bosna, Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1989. b) članci: Hanjalić, Kemal, “Nauka i obrazovanje u funkciji tehnološkog razvoja u svijetu i kod nas”, Opredjeljenja, Sarajevo, DES, 1988, 1, 26-53. 616. Navodi u tekstu sastoje se od prezimena autora odnosno autorice i godine objavljivanja rada te, ako je značajno, broja stranice (ili stranica) nakon dvotačke (sve u zagradama): (Peco 2007) ili (Peco 2007: 21). Ako je ime autora odnosno autorice sastavni dio teksta, navodi se na sljedeći način: Peco (2007: 18-22) tvrdi... Kraće citate treba započeti i završiti navodnim znacima: U velikoj sintezi o bosanskoj srednjovjekovnoj književnosti Herta Kuna ističe da su “prvi sigurni podaci o prvoj pismenosti u Bosni iz relativno ranog razdoblja, već iz X/XI v., i to na nepokretnom materijalu, na kamenoj, tzv. Humačkoj ploči” iz Humca kod Ljubuškog (Kuna 2008: 34). Sve duže citate treba oblikovati kao poseban odlomak, odvojen praznim redom od ostatka teksta, uvučeno i kurzivom, bez navodnika: Prvo slavensko pismo bila je glagoljica, koju je stvorio Konstantin (Ćirilo), a ćirilica je nastala kasnije (u Bugarskoj). Takav je razvoj pisma i na bosanskom tlu:

147

148

Što se Bosne tiče, postoje sasvim sigurna, mada većim dijelom indirektna svjedočanstva da je i u njoj glagoljica bila prvobitno pismo, koje je, istina, već od XII v. potisnula ćirilica. Ovaj zaključak je donesen na temelju izučavanja ćiriličkih spomenika s ovog područja... U prilog prvobitnoj upotrebi glagoljice u Bosni govore i neki lapidarni natpisi, prije svega tzv. Humačka ploča (X–XI v.), u kojoj ima umiješanih glagoljskih slova u ćirilički tekst... (Kuna 2008: 65) 617. Zvjezdicom i sitnom brojkom stavljenom povišeno (kao eksponent) iza pojedinih riječi može se upućivati na bilješke ispod ili iza teksta. Kad se dodatna napomena, odnosno tumačenje, odnosi na pojedinu riječ ili sintagmu, zvjezdica i sitna brojka stavljaju se iza riječi ili sintagme (a ispred pravopisnoga znaka, ukoliko kakav znak dolazi neposredno iza te riječi): U govorima ispitivanoga područja umjesto vokala a dolazi vokal i samo u riječima slavenskoga porijekla: dosti, dvijesti, gudilo, gundilo. U prvome primjeru imamo trag starijega obrazovanja: oblik dosta dobili smo od do syta, a dosti od do syti83; u drugom ikavizam... Peco, Istočnohercegovački, 35. Oblik dosti susrećemo u mnogim štokavskim govorima. V.: Rešetar, Der štokavische, 101; Brabec, Tuzla, 9. 83

Kad se bilješka odnosi na dio teksta koji je omeđen kakvim pravopisnim znakom, zvjezdica ili sitna brojka stavljaju se iza pravopisnoga znaka: U urbanim naseljima Bosne i Hercegovine, prema procjenama, danas živi oko 70% od ukupnog broja stanovnika.* *Drešković, N. – Mirić, R., Regionalna geografija Bosne i Hercegovine I, 11.

RJEČNIK VLASTITIH IMENA

Abesinija / Abisinija; Abesinac / Abisinac, instr. jd. Abesincem; Abesinka / Abisinka, dat./lok. jd. Abesinki; prid. abesinski Abhazija; Abhaz, nom. mn. Abhazi; Abhažanka, dat./lok. jd. Abhažanki; prid. abhaski / abhaški Abisinija / Abesinija; Abisinac / Abesinac, instr. jd. Abisincem; Abisinka / Abesinka, dat./lok. jd. Abisinki; prid. abisinski Aboridžin, nom. mn. Aboridžini; Aboridžinka, dat./lok. jd. Aboridžinki

al-Ahram (egipatske novine) Aja Sofija, gen. Aja Sofije Ajdovščina Akademija nauka i umjetnosti BiH (skrać. ANUBiH) Albanija; Albanac, vok. jd. Albanče, instr. jd. Albancem, gen. mn. Albanaca; prid. Albančev; Albanka, dat./lok. jd. Albanki; prid. Albankin; prid. albanski Aleksandrija; prid. aleksandrijski

Abu Dabi, dat./lok. Abu Dabiju

Alhambra

Advent; Adventistička kršćanska crkva

Ali Ibn Abi Talib, gen. Alija Ibn Abi Taliba

Aerodromsko Naselje (u Sarajevu)

Aliđun (etnol.)

Afganistan; Afganistanac, vok. jd. Afganistanče, instr. jd. Afganistancem, gen. mn. Afganistanaca; Afganistanka, dat./lok. jd. Afganistanki; prid. afganistanski

Alipašin Most (nas.); Alipašin most (most)

Afrika, dat./lok. Africi; Afrikanac, vok. jd. Afrikanče, instr. jd. Afrikancem, gen. mn. Afrikanaca; Afrikanka, dat./lok. jd. Afrikanki; prid. afrički

Alpe (ž. pl. t.), gen. Alpa, dat./instr./lok. Alpama; prid. alpski

Afroamerikanac, gen. jd. Afroamerikanca, instr. jd. Afroamerikancem, gen. mn. Afroamerikanaca; Afroamerikanka, dat./ lok. jd. Afroamerikanki Afroazija; prid. afroazijski Ahmed Sin Hasanov Bošnjak, gen. Ahmeda Sina Hasanova Bošnjaka

Alipašino Polje (nas.) Allah; Allah, džellešanuhu

Aljaska, dat./lok. Aljasci; prid. aljaski Amerika, dat./lok. Americi; Amerikanac, gen. jd. Amerikanca, instr. jd. Amerikancem, gen. mn. Amerikanaca; prid. Amerikančev; Amerikanka, dat./lok. jd. Amerikanki; prid. Amerikankin; prid. američki Andaluzija; Andalužanin, nom. mn. Andalužani; Andalužanka, dat./lok. jd. Andalužanki; prid. andaluzijski

149

Ande

150

Ande (ž. pl. t.), gen. Anda, dat./instr./lok. Andama; prid. andski

ka / Australijanka, dat./lok. jd. Australki / Australijanki; prid. australski / australijski

Angloamerikanci (Amerikanci engleskoga po­ ri­jekla); prid. angloamerički: Anglo-Ame­ rikanci (Englezi i Amerikanci); prid. anglo-američki

Austrija; Austrijanac, instr. jd. Austrijancem, gen. mn. Austrijanaca; Austrijanka, dat./ lok. jd. Austrijanki; prid. austrijski

Antarktik; prid. antarktički

Austro-Ugarska; prid. austrougarski; Austro-Ugarska Carevina

Antiohija, dat./lok. Antiohiji; prid. antiohijski

Autobuska stanica Sarajevo

Apeninski poluotok / Apeninsko poluostrvo (apeninski masiv)

Autoškola “Semafor”, gen. Autoškole “Semafor”

Arabija; Arabljanin, nom. mn. Arabljani; Arabljanka, dat./lok. jd. Arabljanki; prid. arabijski; Arabijski poluotok / Arabijsko poluostrvo

Azerbejdžan; Azerbejdžanac, instr. jd. Azerbejdžancem, gen. mn. Azerbejdžanaca; Azerbejdžanka, dat./lok. jd. Azerbejdžan­ ki; prid. azerbejdžanski

Arapin, nom. mn. Arapi; Arapkinja; prid. arapski; Arapska liga, Arapsko more

al-Azhar, gen. al-Azhara

Auto-moto savez Bosne i Hercegovine

Arhiv Bosne i Hercegovine

Azija; Azijac, vok. jd. Azijče, instr. jd. Azijcem, gen. mn. Azijaca; Azijka, dat./lok. jd. Azijki; prid. azijski

Arijevac / Arijac, gen. jd. Arijevca / Arijca; Arijevka / Arijka, dat./lok. jd. Arijevki / Arijki; prid. arijevski / arijski (etn.)

Azrail Aztek / Astek, nom. mn. Azteci, gen. mn. Az­ teka; Aztekinja / Astekinja; prid. aztečki

Arktik; prid. arktički

Babića Bašča (nas.)

Armenija; Armenac, gen. jd. Armenca; Armenka, dat./lok. jd. Armenki; prid. armenski

Babilon; prid. babilonski; Babilonska kula

Arefat, gen. Arefata; prid. arefatski

Associated Press (Asošiejted pres), gen. As­ sociated Pressa (Asošiejted presa) Astek / Aztek, nom. mn. Asteci, gen. mn. Asteka; Astekinja / Aztekinja; prid. astečki

Bačka, dat./lok. Bačkoj; Bačvanin, nom. mn. Bačvani; Bačvanka, dat./lok. jd. Bačvanki; prid. bački Bagdad; prid. bagdadski; Bagdadski halifat (hist.) Bahrein; prid. bahreinski

Aškenaz, nom. mn. Aškenazi; Jevreji aškenazi

Bajkalsko jezero

Ašura; Jevmul-ašura Atena (mit.)

Bajram, nom. mn. Bajrami; Kurban-bajram, Ramazanski bajram

Atina (geogr.)

Baku, gen. Bakua, dat./lok. Bakuu

Atlantik; prid. atlantski; Atlantski okean

Balkan-ekspres

Australija; Australac / Australijanac, instr. jd. Australcem / Australijancem; Austral-

Baltik; prid. baltički; Baltičko more

Balkanski poluotok / Balkansko poluostrvo

Blagovijest

Bangkok

Biblija; prid. biblijski

Banija; prid. banijski

Bihać, gen. Bihaća, instr. Bihaćem; Bihaćanin / Bišćanin, nom. mn. Bihaćani / Bišćani; Bihaćanka / Bišćanka, dat./lok. jd. Bihaćanki / Bišćanki; prid. bihaćki / bišćanski

Banovići; Banovićanin, nom. mn. Banovićani; Banovićanka, dat./lok. jd. Banovićanki; prid. banovićki Banja Luka / Banjaluka, gen. Banje Luke / Banjaluke, dat./lok. Banjoj Luci / Banjaluci; Banjalučanin / Banjolučanin, nom. mn. Banjalučani / Banjolučani; Banjalučanka / Banjolučanka, dat./lok. jd. Banjalučanki / Banjolučanki; prid. banjalučki / banjolučki

Bijela kuća Bijelo Polje (nas.); Bjelopoljac, gen. jd. Bjelopoljca, nom. mn. Bjelopoljci; Bjelopoljka, dat./lok. jd. Bjelopoljki; prid. bjelopoljski

Barselona / Barcelona

Bijeljina; Bijeljinac, gen. jd. Bijeljinca, instr. jd. Bijeljincem, gen. mn. Bijeljinaca; Bijeljinka, dat./lok. jd. Bijeljinki; prid. bijeljinski

Baskija; Bask, nom. mn. Baski / Baskijci; Bas­ kijka, dat./lok. jd. Baskijki; prid. baskijski; Baskijske provincije

Bileća, dat./lok. Bileći; Bilećanin, nom. mn. Bilećani; Bilećanka, dat./lok. jd. Bilećanki; prid. bilećki

Bašbunar, gen. Bašbunara (u Travniku) Baščaršija; prid. baščaršijski; Baščaršijske noći (festival) Baš-Čelik, gen. Baš-Čelika Beč; Bečlija / Bečanin; prid. Bečlijin; Bečlijka / Bečanka, dat./lok. jd. Bečlijki / Bečanki; prid. bečki Bejrut; prid. bejrutski Bejtulah / Bejtullah

Bilino Polje (nas.) Biograd na Moru (nas.); prid. biogradski Biokovo Birač, gen. Birča; prid. birčanski Bišće, gen. Bišća (lokal.) Bitolj, dat./lok. Bitolju Bitovnja

Belgija; Belgijanac, gen. jd. Belgijanca; Belgijanka, dat./lok. jd. Belgijanki; prid. belgijski

Bizant / Bizantija; Bizantinac, gen. jd. Bizantinca, vok. jd. Bizantinče, nom. mn. Bizantinci, gen. mn. Bizantinaca; Bizantinka, dat./lok. jd. Bizantinki; prid. bizantski / bizantijski; Bizantsko Carstvo / Bizantijsko Carstvo

Bembaša / Bendbaša

Bjelašnica

Beneluks

Bjelorusija; Bjelorus, nom. mn. Bjelorusi; Bjeloruskinja; prid. bjeloruski

Bekija; Bekijac, gen. jd. Bekijca; Bekijka, dat./lok. jd. Bekijki; prid. bekijski

Beograd; Beograđanin, nom. mn. Beograđani; Beograđanka, dat./lok. jd. Beograđanki; prid. beogradski; Beogradski pašaluk (hist.)

Bjelovar; prid. bjelovarski

Beringov prolaz

Blagaj, instr. Blagajem; Blagajac, instr. jd. Blagajcem, gen. mn. Blagajaca; Blagajka, dat./lok. jd. Blagajki; prid. blagajski

Beringovo more

Blagovijest (blagdan)

151

Bobovac

152

Bobovac, gen. Bobovca Bohinjsko jezero Boka kotorska, dat./lok. Boki kotorskoj; prid. bokokotorski; Bokokotorski zaliv / Bokokotorski zaljev; Bokelj, nom. mn. Bokelji; Bokeljka, dat./lok. jd. Bokeljki; prid. bokeljski Bolivijac, gen. jd. Bolivijca, nom. mn. Bolivijci; Bolivijka, dat./lok. jd. Bolivijki; prid. bolivijski

Bosanski Novi; Novljanin, nom. mn. Novljani; Novljanka, dat./lok. jd. Novljanki; prid. novljanski Bosanski pašaluk (hist.) Bosanski Petrovac, gen. Bosanskog Petrovca; Petrovčanin, nom. mn. Petrovčani; Petrovčanka, dat./lok. jd. Petrovčanki; prid. petrovački Bosanski Šamac, gen. Bosanskog Šamca

Boljšoj teatar, gen. Boljšog teatra / Boljšoj teatra

Bosansko Grahovo; Grahovljanin, nom. mn. Grahovljani; Grahovljanka, dat./lok. jd. Grahovljanki; prid. (bosansko)grahovski

Borač, gen. Borča; prid. borački; Boračko jezero

Bosanstvo (svi Bosanci); bosanstvo (osjećaj pripadnosti Bosni i Bosancima)

Borodinska bitka

Bosfor; prid. bosforski

“Bosanka”, dat./lok. “Bosanci” (tvornica)

Bosna, dat./lok. Bosni; Bosanac, gen. jd. Bosanca, vok. jd. Bosanče, instr. jd. Bosancem, gen. mn. Bosanaca; prid. Bosančev; Bosanka, dat./lok. jd. Bosanki; prid. Bosankin; prid. bosanski

Bosanska crkva / Crkva bosanska

Bosna-ekspres (voz)

Bosanska Dubica; Dubičanin, nom. mn. Dubičani; Dubičanka, dat./lok. jd. Dubičanki; prid. dubički

Bosna i Hercegovina (skrać. BiH); prid. bosanskohercegovački

Bosanac, gen. jd. Bosanca, nom. mn. Bosanci; Bosanka, dat./lok. jd. Bosanki; prid. bosanski

Bosanska Gradiška, dat./lok. Bosanskoj Gradišci / Bosanskoj Gradiški

Bosna srebrena (crkv.), dat./lok. Bosni srebrenoj

Bosanska Kostajnica

Bošnjak, nom. mn. Bošnjaci; Bošnjakinja; prid. bošnjački

Bosanska krajina; Krajišnik, nom. mn. Krajišnici; Krajiškinja; prid. krajiški

Bošnjanin (zast.), nom. mn. Bošnjani; Dobri Bošnjani

Bosanska Krupa; Krupljanin, nom. mn. Krup­ljani; Krupljanka, dat./lok. jd. Krup­ ljanki; prid. krupljanski

Božić; prid. božićni

Bosanska Posavina; Posavljak, gen. jd. Posav­ ljaka, nom. mn. Posavljaci; Posavljanka, dat./lok. jd. Posavljanki

Brahma

Bosanski Brod; Brođanin, nom. mn. Brođani; Brođanka, dat./lok. jd. Brođanki; prid. brodski Bosanski ejalet (hist.)

Brač; Bračanin, nom. mn. Bračani; Bračanka, dat./lok. jd. Bračanki; prid. brački Bratunac, gen. Bratunca; Bratunčanin, nom. mn. Bratunčani; Bratunčanka, dat./lok. jd. Bratunčanki; prid. bratunački Brčko, gen. Brčkog; Brčak, gen. jd. Brčaka, vok. jd. Brčače, nom. mn. Brčaci; Brčanka, dat./lok. jd. Brčanki; prid. brčanski / brčki

Čerkez

Brčko distrikt Bosne i Hercegovine Breka, dat./lok. Breki (nas. u Sarajevu) Brijuni / Brioni (m. pl. t.); prid. brijunski / brionski Britanija, dat./lok. Britaniji; Britanac, nom. mn. Britanci; Britanka, dat./lok. jd. Britanki; prid. britanski; Britanska Imperija, Britansko Carstvo, Britanska zajednica naroda (Commonwealth / Komonvelt) Brka, dat./lok. Brki Brođanin, nom. mn. Brođani; Brođanka, dat./lok. jd. Brođanki (: Brod)

Chicago (Čikago), gen. Chicaga (Čikaga); prid. čikaški Crkva bosanska / Bosanska crkva, dat./lok. Crkvi bosanskoj Crna Gora (geogr.); Crnogorac, gen. jd. Crnogorca, instr. jd. Crnogorcem, gen. mn. Crnogoraca; Crnogorka, dat./lok. jd. Cr­ no­gorki; prid. crnogorski; Crnogorska pra­vo­slavna crkva, Crnogorsko primorje Crna Rijeka (geogr.); prid. crnoriječki Crni Drim Crni vrh

Brusa-bezistan, dat./lok. Brusa-bezistanu

Crno more; prid. crnomorski

Buda

Crveni križ / Crveni krst / Crveni polumjesec, gen. Crvenog polumjeseca

Budimpešta; prid. budimpeštanski Budimski pašaluk (hist.) Bugojno; Bugojanac, gen. jd. Bugojanca; Bugojanka, dat./lok. jd. Bugojanki; prid. bugojanski Busovača; Busovljak, nom. mn. Busovljaci; Busovka, dat./lok. jd. Busovki; prid. busovački Bužim; Bužimljanin, nom. mn. Bužimljani; Bužimljanka, dat./lok. jd. Bužimljanki; prid. bužimski Cambridge (Kembridž), gen. Cambridgea (Kem­bridža); prid. kembrički Carigrad; Carigrađanin, nom. mn. Carigrađani; Carigrađanka, dat./lok. jd. Carigrađanki; prid. carigradski Cazin; Cazinjanin, nom. mn. Cazinjani; Cazinjanka / Cazinka, dat./lok. jd. Cazinjanki / Cazinki; prid. cazinski; Cazinska krajina

Čačak; Čačanin, nom. mn. Čačani; Čačanka, dat./lok. jd. Čačanki; prid. čačanski Čad; Čađanin, nom. mn. Čađani; Čađanka, dat./lok. jd. Čađanki; prid. čađanski Čajniče; Čajničanin, nom. mn. Čajničani; Čaj­ničanka, dat./lok. jd. Čajničanki; prid. čajnički Čakovec, gen. Čakovca; Čakovčanin, nom. mn. Čakovčani; Čakovčanka, dat./lok. jd. Čakovčanki; prid. čakovečki Čapljina; Čapljinac, instr. jd. Čapljincem, gen. mn. Čapljinaca; Čapljinka, dat./lok. jd. Čapljinki; prid. čapljinski Čečenija; Čečen / Čečenac, nom. mn. Čečeni / Čečenci, gen. mn. Čečena / Čečenaca; Čečenka, dat./lok. jd. Čečenki; prid. čečenski Čehoslovačka (hist.) Čemernica

Centralna Amerika; prid. centralnoamerički

Čemerno

Cetinje, lok. na Cetinju / u Cetinju; Cetinjanin, nom. mn. Cetinjani; Cetinjanka, dat./lok. jd. Cetinjanki; prid. cetinjski

Čerkez, nom. mn. Čerkezi; Čerkeskinja; prid. čerkeski

Čengić-Vila (nas.), gen. Čengić-Vile

153

Češka

154

Češka, dat./lok. Češkoj; Čeh, nom. mn. Česi; Čehinja; prid. češki Čile, gen. Čilea; Čileanac, gen. jd. Čileanca, instr. jd. Čileancem, gen. mn. Čileanaca; Čileanka, dat./lok. jd. Čileanki; prid. čileanski Čilipi Čitluk (geogr.); Čitlučanin, instr. jd. Čitlučaninom, gen. mn. Čitlučana; Čitlučanka, dat./lok. jd. Čitlučanki; prid. čitlučki Čvrsnica (geogr.) Ćabenske stijene Ćehotina Dačani (hist.) Dalmacija; Dalmatinac, gen. jd. Dalmatinca, vok. jd. Dalmatinče, gen. mn. Dalmatinaca; Dalmatinka, dat./lok. jd. Dalmatinki; prid. dalmatinski; Dalmatinska zagora (Za­gora), Dalmatinski sabor (hist.) Damask; prid. damaski Damoklov mač Dan državnosti Dan grada Sarajeva Dan nezavisnosti Dan pobjede Dan ustanka u BiH

Dječije obdanište “Naša radost”, gen. Dječijeg obdaništa “Naša radost”, dat./lok. Dječijem obdaništu “Naša radost” Djed(a) Mraz Dnjepar; prid. dnjeparski Doboj; Dobojlija, dat./lok. jd. Dobojliji, nom. mn. Dobojlije; Dobojka, dat./lok. jd. Dobojki; prid. dobojski Dobrinja (nas.); Dobrinja Pet / Dobrinja V Dolac-Malta (nas.), gen. Dolac-Malte Dolina kraljeva (hist.) Donja mahala (ulica) Donji dom Donji Grad; prid. donjogradski Donji Vakuf; Donjovakufljanin / Vakufljanin, nom. mn. Donjovakufljani / Vakuf­ ljani; Donjovakufljanka / Vakufljanka, dat./lok. jd. Donjovakufljanki / Vakufljanki; prid. (donjo)vakufski Drina; prid. drinski Drinjača; prid. drinjački Druga liga istok Drugi balkanski rat Drugi svjetski rat Društvo filmskih radnika

Dardanele (ž. pl. t.) / Dardaneli (m. pl. t.), gen. Dardanela; prid. dardanelski

Dubrovnik; Dubrovčanin, nom. mn. Dub­ rov­čani; Dubrovčanka / Dubrovkinja, dat./lok. jd. Dubrovčanki / Dubrovkinji; prid. dubrovački; Dubrovačka Republika (hist.)

Delhi, gen. Delhija; prid. delhijski

Dugi otok

Derventa; Dervenćanin, nom. mn. Derven­ ća­ni; Dervenćanka, dat./lok. jd. Derven­ ćan­ki; prid. derventski

Dugo Selo (nas.), gen. Dugog(a) Sela

Danilovgrad, gen. Danilovgrada; prid. danilovgradski

Dušni dan

Dioklecijanova palača

Duvno, gen. Duvna; Duvnjak, nom. mn. Duvnjaci; Duvanjka, dat./lok. jd. Duvanjki; prid. duvanjski; Duvanjsko polje

Divlji zapad

Dvor na Uni

Dinarsko gorje

Golgota

Džebrail / Džibril Džingis-han / Džingis-kan Đakovica; Đakovičanin, nom. mn. Đakovičani; Đakovičanka, dat./lok. jd. Đakovičanki; prid. đakovički Đerdap; prid. đerdapski; Đerdapska klisura Đevđelija Đurđev / Đurđevdan Egej; prid. egejski Egipat; Egipćanin, gen. jd. Egipćanina, nom. mn. Egipćani; Egipćanka, dat./lok. jd. Egipćanki; prid. egipatski Erlangenski rukopis Engleska; Englez, vok. jd. Englezu, nom. mn. Englezi; Engleskinja; prid. engleski Estonija; Estonac, gen. jd. Estonca, instr. jd. Estoncem, nom. mn. Estonci; Estonka, dat./lok. jd. Estonki; prid. estonski Etiopija; Etiopljanin, nom. mn. Etiopljani; Etiopljanka, dat./lok. jd. Etiopljanki; prid. etiopijski / etiopski Evroazija; prid. evroazijski

Fojnica; Fojničanin, nom. mn. Fojničani; Foj­ničanka, dat./lok. jd. Fojničanki; prid. fojnički Foreign Office (Forin ofis), gen. Foreign Officea (Forin ofisa) Formula jedan (sport.) Franačka (hist.), dat./lok. Franačkoj; prid. franački Francuska; Francuz, vok. jd. Francuzu, nom. mn. Francuzi; Francuskinja; prid. francuski Frankfurt; prid. frankfurtski Fudbalski klub “Sarajevo”, gen. Fudbalskog kluba “Sarajevo”, dat./lok. Fudbalskom klu­bu “Sarajevo” Gabrijel Gacko, gen. Gacka, dat./lok. Gacku; Gačanin, gen. jd. Gačanina, nom. mn. Gačani, gen. mn. Gačana; Gačanka, dat./lok. jd. Ga­ čan­ki; prid. gatački; Gatačko polje Galicija; prid. galicijski Galileja; prid. galilejski Galipolje; prid. galipoljski

Evropa; Evropljanin, gen. jd. Evropljanina, nom. mn. Evropljani; Evropljanka, dat./ lok. jd. Evropljanki; prid. evropski; Evropska unija, Evropska zajednica

Gazi Husrev-begova biblioteka

Evropejac, gen. jd. Evropejca, nom. mn. Evro­ pejci; Evropejka, dat./lok. jd. Evropejki

Gibraltar (geogr.); prid. gibraltarski

Evrovizija Fatiha / al-Fatiha Fenicija (hist.); Feničanin, nom. mn. Feničani; Feničanka, dat./lok. jd. Feničanki; prid. fenički Filipinska ostrva / Filipinsko otočje Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Foča; Fočak, nom. mn. Fočaci; Fočanka, dat./ lok. jd. Fočanki; prid. fočanski

Gaza, gen. Gaze; Pojas Gaze Generalna skupština Ujedinjenih naroda Glamoč, instr. Glamočem; Glamočak / Glamočanin, nom. mn. Glamočaci / Glamočani; Glamočanka, dat./lok. jd. Glamočanki; prid. glamočki; Glamočko polje Glasinac, gen. Glasinca; Glasinčanin, nom. mn. Glasinčani; Glasinčanka, dat./lok. jd. Glasinčanki; prid. glasinački Glasnik Zemaljskog muzeja (skrać. GZM) Golfska struja (geogr.) Golgota (geogr.)

155

Golija

156

Golija (geogr.), dat./lok. Goliji Golijat (bibl.) Goražde, gen. Goražda; Goraždanin / Goraždak, nom. mn. Goraždani / Goraždaci; Goraždanka, dat./lok. jd. Goraždanki; prid. goraždanski Gornji Vakuf; Gornjovakufljanin / Vakuf­ ljanin, nom. mn. Gornjovakufljani / Va­ kuf­ljani; Gornjovakufljanka / Vakuf­ ljan­ka, dat./lok. jd. Gornjovakufljanki / Vakufljanki; prid. (gornjo)vakufski Gorski kotar (geogr.)

Građevinsko preduzeće “Put”, gen. Građevinskog preduzeća “Put” Grčka, dat./lok. Grčkoj; Grk, vok. jd. Grče, nom. mn. Grci; Grkinja; prid. grčki Grkokatolička crkva Grmeč, instr. Grmečom; Grmečlija; prid. Grmečlijin; Grmečanka, dat./lok. jd. Grmečanki; prid. grmečki Grude (ž. pl. t.), dat./instr./lok. Grudama; Gruđanin, nom. mn. Gruđani; Gruđanka, dat./lok. jd. Gruđanki; prid. gruđanski

Gospić, instr. Gospićem; Gospićanin, nom. mn. Gospićani; Gospićanka, dat./lok. jd. Gospićanki; prid. gospićki

Gruzija; Gruzijac / Gruzin, nom. mn. Gruzij­ ci / Gruzini; Gruzijka / Gruzinka, dat./ lok. jd. Gruzijki / Gruzinki; prid. gruzijski / gruzinski

Gospojina; Velika Gospa (blagdan)

Guča Gora, dat./lok. Gučoj Gori

Gračac, gen. Gračaca, instr. Gračacem; Gračanin, nom. mn. Gračani; Gračanka; prid. gračački

Gvineja, dat./lok. Gvineji; Gvinejac, gen. jd. Gvinejca, nom. mn. Gvinejci; Gvinejka, dat./lok. jd. Gvinejki; prid. gvinejski

Gračanica; Gračanlija, nom. mn. Gračanlije; prid. Gračanlijin; Gračanka, dat./lok. jd. Gračanki; prid. gračanički

Habsburg, nom. mn. Habsburzi; prid. habsburški; Habsburška Monarhija (hist.)

Gradac, gen. Gradca / Graca; Gračanin, nom. mn. Gračani; Gračanka; prid. gradački

Hadžići (m. pl. t.), dat./instr./lok. Hadžićima; Hadžićanin, gen. jd. Hadžićanina, nom. mn. Hadžićani; Hadžićanka, dat./lok. jd. Hadžićanki; prid. hadžićki

Gradačac, gen. Gradačca, instr. Gradačcem; Gradačanin / Građanin (reg.), gen. jd. Gradačanina / Građanina (reg.), nom. mn. Gradačani / Građani (reg.); Gradačanka / Građanka (reg.), dat./lok. jd. Gradačanki / Građanki (reg.); prid. gradačački Gradišće Gradiška, dat./lok. Gradišci / Gradiški; Gra­ diš­čanin / Gradišćanac, nom. mn. Gra­ diš­ čani / Gradišćanci; Gradiščanka / Gra­diš­ćanka, dat./lok. jd. Gradiščanki / Gradiš­ ćanki; Bosanska Gradiška, Nova Gradiška, Stara Gradiška; prid. gradiški

Hadži Sinanova tekija

Hadžijski bajram; Hadži bajram, gen. jd. Hadži bajrama Haiti, gen. Haitija, dat./lok. Haitiju; prid. haitijski Halejeva kometa Hamam-bar, gen. Hamam-bara (u Sarajevu) Han-Bila, gen. Han-Bile, dat./lok. Han-Biloj

Gradski urbanistički zavod

Han-Pijesak, gen. Han-Pijeska; Hanpjesačanin, nom. mn. Hanpjesačani; Hanpjesačanka, dat./lok. jd. Hanpjesačanki; prid. hanpjesački

Gradsko vijeće Grada Sarajeva

Hanuka, dat./lok. jd. Hanuki

Indokina

Hasan Kafija Pruščak, gen. Hasana Kafije Pruščaka Havaji (m. pl. t.), gen. Havaja; prid. havajski Hebrej, nom. mn. Hebreji; Hebrejka, dat./lok. jd. Hebrejki; prid. hebrejski Helen, nom. mn. Heleni; Helenka, dat./lok. jd. Helenki; prid. helenski Herceg-Novi, gen. Herceg-Novog; Herceg­ nov­ljanin, nom. mn. Hercegnovljani; Hercegnovljanka, dat./lok. jd. Hercegnov­ ljanki; prid. hercegnovski Hercegovina; Hercegovac, gen. jd. Herce­gov­ ca, vok. jd. Hercegovče, gen. mn. Her­ce­­go­ vaca; Hercegovka, dat./lok. jd. Her­ce­gov­ki; prid. hercegovački; Hercegovač­ki pa­ša­luk (hist.), Hercegovački sandžak (hist.) Hero, gen. jd. Here / Hera, vok. jd. Hero, gen. mn. Hera; Herka, dat./lok. jd. Herki; prid. herski Hidžra, gen. Hidžre Himalaje (ž. pl. t.) / Himalaji (m. pl. t.), dat./ lok. Himalajama / Himalajima Hindus Hirošima Hitna pomoć (ustanova) Holandija; Holanđanin, nom. mn. Holanđani; Holanđanka, dat./lok. jd. Holanđanki; prid. holandski Holiday Inn (Holidej in), dat./lok. Holiday Innu (Holidej inu) Hong Kong; prid. honkoški Hotel “Tuzla”, gen. Hotela “Tuzla”, dat./lok. Hotelu “Tuzla” Hrasnica Hrasno Hrasno Brdo (nas.)

Hrist, gen. Hrista Hrvatska, dat./lok. Hrvatskoj; Hrvat, nom. mn. Hrvati; Hrvatica; prid. Hrvaticin; prid. hrvatski; Hrvatsko primorje, Hrvatsko zagorje Hum; Humljanin, nom. mn. Humljani; Humljanka, dat./lok. jd. Humljanki; prid. humski Husino (nas.), dat./lok. Husinu; prid. husinski; Husinska buna (hist.) Hutovo blato Hvalov zbornik Hvar; Hvaranin, nom. mn. Hvarani; Hvaranka, dat./lok. jd. Hvaranki; prid. hvarski; Hvarski kanal Ibn Sina, gen. Ibn Sine Igmanski marš Ilidža; Ilidžanac, instr. jd. Ilidžancem, gen. mn. Ilidžanaca; Ilidžanka, dat./lok. jd. Ili­ džanki; prid. ilidžanski Ilijaš; Ilijašanin, nom. mn. Ilijašani; Ilijašanka, dat./lok. jd. Ilijašanki; prid. ilijaški Ilindan; prid. ilindanski; Ilindanski ustanak Ilirija (hist.); Ilir, nom. mn. Iliri; Ilirka, dat./ lok. jd. Ilirki; prid. ilirski Imotski, gen. Imotskog(a); Imoćanin, nom. mn. Imoćani; Imoćanka, dat./lok. jd. Imo­ćanki; prid. imotski Indija; Indijac, instr. jd. Indijcem, gen. mn. Indijaca; Indijka, dat./lok. jd. Indijki; prid. indijski; Indijski okean, Indijski poluotok / Indijsko poluostrvo Indijanac, gen. jd. Indijanca, instr. jd. Indijancem, gen. mn. Indijanaca; Indijanka, dat./lok. jd. Indijanki; prid. indijanski; Kečua-Indijanac

Hrenovica

Indoevropljanin, nom. mn. Indoevropljani; prid. indoevropski

Hrid, gen. Hrida (dio Sarajeva)

Indokina; prid. indokineski

157

Indonezija

158

Indonezija; Indonežanin, nom. mn. Indonežani; Indonežanka, dat./lok. jd. Indonežanki; prid. indonezijski

Jablanica; Jablaničanin, nom. mn. Jablaničani; Jablaničanka, dat./lok. jd. Jablaničanki; prid. jablanički; Jablaničko jezero

Indžil, gen. Indžila

Jadran; prid. jadranski; Jadransko more

Inka, nom. mn. Inke

Jahja, gen. Jahje / Jahjaa; prid. Jahjin / Jahjaov

Irak; Iračanin, gen. jd. Iračanina, nom. mn. Iračani; Iračanka, dat./lok. jd. Iračanki; prid. irački

Jahorina; prid. jahorinski; Jahorinski kup (sport.)

Iran; Iranac, gen. jd. Iranca, nom. mn. Iranci, gen. mn. Iranaca; Iranka, dat./lok. jd. Iranki; prid. iranski Irska; Irac, gen. jd. Irca, nom. mn. Irci, gen. mn. Iraca; Irkinja; prid. irski Isa, gen. Isaa, dat. Isau Isfahan, gen. Isfahana Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini Istanbul; prid. istanbulski Istočna Evropa (skupina država i naroda); istočna Evropa (istočni dio Evrope); prid. istočnoevropski

Jahve Jajce; Jajčanin, gen. jd. Jajčanina, nom. mn. Jajčani; Jajčanka, dat./lok. jd. Jajčanki; prid. jajački Janja; Janjarac, nom. mn. Janjarci; Janjarka, dat./lok. jd. Janjarki; prid. janjarski Jasin / Ja-Sin Jasna Poljana, dat./lok. Jasnoj Poljani Jeleč-planina, gen. Jeleč-planine Jelisejska polja Jenki, gen. jd. Jenkija, nom. mn. Jenkiji Jerihon, gen. Jerihona

Istočni Slaveni; prid. istočnoslavenski

Jerusalem; prid. jerusalemski

Istočno Rimsko Carstvo (hist.)

Jevrej (etn.), nom. mn. Jevreji; Jevrejka, dat./ lok. jd. Jevrejki; prid. jevrejski; Jevrejska opština Sarajevo

Istok (zemlje i narodi Azije; Orijent) Isus, gen. Isusa; Isus Krist / Hrist Italija; Italijan, nom. mn. Italijani; Italijanka, dat./lok. jd. Italijanki; prid. italijanski Ivančica (geogr.) Ivanić-Grad, gen. Ivanić-Grada; prid. ivanić­ gradski Ivan-planina, gen. Ivan-planine; prid. ivanplaninski Ivan-sedlo, dat./lok. Ivan-sedlu (prijevoj) Ivanjdan / Ivanje, gen. Ivanjdana / Ivanja (blagdan) Izrael; Izraelac, gen. jd. Izraelca, instr. jd. Izraelcem, gen. mn. Izraelaca; Izraelka, dat./lok. jd. Izraelki; prid. izraelski

Jom kipur Jugoslavija; Jugoslaven, nom. mn. Jugoslaveni; Jugoslavenka, dat./lok. jd. Jugoslavenki; prid. jugoslavenski; Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (hist.) Julijske Alpe (ž. pl. t.), dat./lok. Julijskim Alpama Jurjev / Jurjevo / Jurjevdan Južna Afrika; Južnoafrikanac, instr. jd. Južnoafrikancem, gen. mn. Južnoafrikanaca; Južnoafrikanka, dat./lok. jd. Južnoafrikanki; prid. južnoafrički Južna Amerika; Južnoamerikanac, instr. jd. Južnoamerikancem, gen. mn. Južnoame-

Kipar

rikanaca; Južnoamerikanka, dat./lok. jd. Južnoamerikanki; prid. južnoamerički Južna Australija (država); južna Australija (geogr.) Južna Koreja; Južnokorejac, instr. jd. Južnokorejcem, gen. mn. Južnokorejaca; Južnokorejka, dat./lok. jd. Južnokorejki; prid. južnokorejski

Kamčatka, dat./lok. Kamčatki; prid. kamčatski Kampućija (hist.) Kanada; Kanađanin, nom. mn. Kanađani; Kanađanka, dat./lok. jd. Kanađanki; prid. kanadski Kanarska ostrva / Kanarski otoci

Južna Morava; prid. južnomoravski

Karaburma

Južni pol

Karavlah, nom. mn. Karavlasi; Karavlahinja; prid. karavlaški

Južni Slaveni; prid. južnoslavenski Južni Vijetnam; Južnovijetnamac, instr. jd. Južnovijetnamcem, gen. mn. Južnovijetnamaca; Južnovijetnamka, dat./lok. jd. Južnovijetnamki; prid. južnovijetnamski Južnoafrička Republika (geogr.); prid. južnoafrički Kaba Kabinet predsjednika Skupštine Grada Sarajeva

Karibi; prid. karipski; Karipsko more Karlo Veliki Karlovac; Karlovčanin, nom. mn. Karlovčani; Karlovčanka, dat./lok. jd. Karlovčanki; prid. karlovački; Karlovački mir (hist.) Karpati; prid. karpatski Kaspijsko jezero / Kaspijsko more Kastilja; prid. kastiljski

Kairo; Kairac, instr. jd. Kaircem, gen. mn. Kairaca; Kairka, dat./lok. jd. Kairki; prid. kairski

Katalonija; Katalonac, nom. mn. Katalonci; Katalonka, dat./lok. jd. Katalonki; prid. katalonski

Kakanj, gen. Kaknja; Kakanjac, instr. jd. Kakanjcem, gen. mn. Kakanjaca; Kakanjka, dat./lok. jd. Kakanjki; prid. kakanjski

Katolička / Rimokatolička crkva

Kalesija, dat./lok. Kalesiji; Kalesijac, nom. mn. Kalesijci; Kalesijka, dat./lok. jd. Kalesijki; prid. kalesijski; Kalesijska trojka Kalifornija; prid. kalifornijski

Katunska nahija (hist.) Kavkaz; prid. kavkaski Kazahstan; prid. kazahstanski; Kazah, nom. mn. Kazasi, gen. mn. Kazaha; Kazahinja; prid. kazahski

Kalinovik; Kalinovčanin, nom. mn. Kalinovčani; Kalinovčanka, dat./lok. jd. Kalinovčanki; prid. kalinovički

Kenija; Kenijac, nom. mn. Kenijci; Kenijka, dat./lok. jd. Kenijki; prid. kenijski

Kalnik; Kalničanin, nom. mn. Kalničani; Kalničanka, dat./lok. jd. Kalničanki; prid. kalnički

Kilimandžaro; prid. kilimandžarski

Kambodža; Kambodžanin, nom. mn. Kambodžani; Kambodžanka, dat./lok. jd. Kambodžanki; prid. kambodžanski

Kijev Kina; Kinez, nom. mn. Kinezi; Kineskinja; prid. kineski; Kineski zid Kipar; Kipranin, nom. mn. Kiprani; Kipranka, dat./lok. jd. Kipranki; prid. kiparski

159

Kirgistan

160

Kirgistan; prid. kirgistanski; Kirgiz, nom. mn. Kirgizi; Kirgiskinja; prid. kirgiski

Konjuh, dat./lok. Konjuhu; prid. konjuhski; Konjuh-planina

Kiseljak; Kiseljačanin, nom. mn. Kiseljačani; Kiseljačanka, dat./lok. jd. Kiseljačanki; prid. kiseljački

Kopenhagen; prid. kopenhaški

Kjoto; prid. kjotski Kladanj, gen. Kladnja, instr. Kladnjem; Kladnjak, nom. mn. Kladnjaci; Kladanjka, dat./lok. jd. Kladanjki; prid. kladanjski Kladuša; Kladušak / Kladušanin, nom. mn. Kladušaci / Kladušani; Kladuška / Kladušanka, dat./lok. jd. Kladuški / Kladušanki; prid. kladuški Ključ; Ključanin, nom. mn. Ključani; Ključanka, dat./lok. jd. Ključanki; prid. ključki Knešpolje; Knešpoljac, instr. jd. Knešpoljcem, gen. mn. Knešpoljaca; Knešpoljka, dat./lok. jd. Knešpoljki; prid. knešpoljski

Korčula; Korčulanin, nom. mn. Korčulani; Korčulanka, dat./lok. jd. Korčulanki; prid. korčulanski Kordoba; prid. kordopski; Kordopski halifat (hist.) Koreja; Korejac, nom. mn. Korejci; Korejka, dat./lok. jd. Korejki; prid. korejski; Korejski rat Korint; Korinćanin, nom. mn. Korinćani; Ko­rin­ćanka, dat./lok. jd. Korinćanki; prid. ko­rintski; Korintski kanal Koruška; prid. koruški

Kninska krajina

Korzika, dat./lok. Korzici; prid. korzički; Korzikanac, nom. mn. Korzikanci; Korzikanka, dat./lok. jd. Korzikanki; prid. korzikanski

Književne novine

Kosi toranj (u Pisi)

Kolumbija; Kolumbijac, nom. mn. Kolumbij­ ci; Kolumbijka, dat./lok. jd. Kolumbijki; prid. kolumbijski

Kosovo; Kosovo polje (polje), Kosovo Polje (nas.); Kosovac / Kosovar, nom. mn. Kosovci / Kosovari; Kosovka / Kosovarka, dat./lok. jd. Kosovki / Kosovarki; prid. kosovski; Kosovska Mitrovica

Konavle (ž. pl. t.), gen. Konavala, dat./instr./ lok. Konavlama; Konavljanin, nom. mn. Konavljani; Konavljanka / Konavoka, dat./lok. jd. Konavljanki / Konavoci, Konavoki; prid. konavljanski / konavoski Kongo; Kongoanac, nom. mn. Kongoanci; Kongoanka, dat./lok. jd. Kongoanki; prid. kongoanski Konstantinopol / Konstantinopolj Konjević-Polje (nas.), gen. Konjević-Polja; Konjevićanin, nom. mn. Konjevićani; Ko­nje­vićka, dat./lok. jd. Konjevićki; prid. ko­njevićki Konjic, instr. Konjicom; Konjičanin, gen. jd. Konjičanina, nom. mn. Konjičani, gen. mn. Konjičana; Konjičanka, dat./lok. jd. Konjičanki; prid. konjički

Kostarika, dat./lok. Kostariki Kotorski zaliv / Kotorski zaljev Kotor-Varoš, gen. Kotor-Varoša / Kotor-Varoši; Kotorvarošanin, nom. mn. Kotorvarošani; Kotorvarošanka, dat./lok. jd. Kotorvarošanki; prid. kotorvaroški Kozarac, gen. Kozarca; Kozarčanin, nom. mn. Kozarčani; Kozarčanka, dat./lok. jd. Kozarčanki; prid. kozarački Kozija ćuprija Koziji Vrh (nas.) Krajina; Krajišnik, nom. mn. Krajišnici; Krajiškinja; prid. krajiški; Bosanska krajina (geogr.), Vojna krajina (hist.)

Luksemburg

Krakov; Krakovljanin, nom. mn. Krakovljani; Krakovljanka, dat./lok. jd. Krakovljanki; prid. krakovljanski Kraljeva Sutjeska; prid. sutješki Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (hist.)

Latinska Amerika; Latinoamerikanac, nom. mn. Latinoamerikanci; Latinoamerikanka, dat./lok. jd. Latinoamerikanki; prid. latinskoamerički Latinska ćuprija

Kreka (nas.), dat./lok. Kreki

Latinsko Carstvo (hist.)

Kreševo; Kreševljak / Kreševljanin, gen. jd. Kreševljaka / Kreševljanina, nom. mn. Kreševljaci / Kreševljani; Kreševka / Kreševljanka, dat./lok. jd. Kreševki / Kreševljanki; prid. kreševski

Latvija; Latvijac, nom. mn. Latvijci; Latvijka, dat./lok. jd. Latvijki; prid. latvijski

Krist, gen. Krista Kriva Rijeka (geogr.); prid. krivoriječki Krupa; Krupljanin, nom. mn. Krupljani; Krupljanka, dat./lok. jd. Krupljanki; prid. krupljanski Kula babilonska Kula-Grad (hist.) Kulen-Vakuf, gen. Kulen-Vakufa; Kulenvakufljanin, nom. mn. Kulenvakufljani; Kulenvakufljanka, dat./lok. jd. Kulenvakufljanki; prid. kulenvakufski Kulin ban, gen. Kulina bana Kupres; Kuprešak / Kuprešanin, nom. mn. Kuprešaci / Kuprešani; Kupreška / Kuprešanka, dat./lok. jd. Kupreški / Kuprešanki; prid. kupreški; Kupreška vrata Kur’an, gen. Kur’ana; prid. kur’anski

Legija časti Legija stranaca Lejletul-kadr / Lejlei-kadr Libija; Libijac, nom. mn. Libijci; Libijka, dat./lok. jd. Libijki; prid. libijski; Libijska pustinja Liga naroda (hist.) Lihtenštajn; prid. lihtenštajnski Lika, dat./lok. Lici / Liki; Ličanin, nom. mn. Ličani; Ličanka, dat./lok. jd. Ličanki; prid. lički; Ličko Petrovo Selo, Ličko polje Lištica Litva / Litvanija; Litavac / Litvanac, nom. mn. Litavci / Litvanci; Litavka / Litvanka, dat./lok. jd. Litavki / Litvanki; prid. litavski / litvanski Livno; Livnjak, gen. jd. Livnjaka, nom. mn. Livnjaci; Livanjka / Livnjanka, dat./lok. jd. Livanjki / Livnjanki; prid. livanjski; Livanjsko polje

Kurban-bajram; Kurbanski bajram, Hadžijski bajram

Lombardija; prid. lombardijski

Kurdistan; Kurd, nom. mn. Kurdi; Kurtkinja; prid. kurdski

Lovćen; prid. lovćenski

Kuršumlija / Kuršumli medresa Kuvajt; Kuvajćanin, gen. jd. Kuvajćanina, nom. mn. Kuvajćani; Kuvajćanka, dat./ lok. jd. Kuvajćanki; prid. kuvajtski Laponija; Laponac, nom. mn. Laponci; Lapon­ka, dat./lok. jd. Laponki; prid. laponski

Londonski savez Luka Ploče, gen. Luke Ploče, dat./lok. Luci Ploče Lukavac, gen. Lukavca; Lukavčanin, nom. mn. Lukavčani; Lukavčanka, dat./lok. jd. Lukavčanki; prid. lukavački Luksemburg; Luksemburžanin, nom. mn. Luksemburžani; Luksemburžanka, dat./

161

Lušci-Palanka

162

lok. jd. Luksemburžanki; prid. luksemburški Lušci-Palanka, gen. Lušci-Palanke, dat./lok. Lušci-Palanci

Malezija; Malezijac, gen. jd. Malezijca, instr. jd. Malezijcem, nom. mn. Malezijci, gen. mn. Malezijaca; Malezijka, dat./lok. jd. Malezijki; prid. malezijski

Lužički Srbi; prid. lužičkosrpski

Mali Lošinj

Ljubija; Ljubijac, gen. jd. Ljubijca, nom. mn. Ljubijci, gen. mn. Ljubijaca; Ljubijka, dat./ lok. jd. Ljubijki; prid. ljubijski

Mali medvjed (astr.)

Ljubinje, gen. Ljubinja; Ljubinjac, gen. jd. Ljubinjca, nom. mn. Ljubinjci; Ljubinjka, dat./lok. jd. Ljubinjki; prid. ljubinjski Ljubljana; Ljubljančanin, gen. jd. Ljubljančanina, nom. mn. Ljubljančani; Ljubljančanka, dat./lok. jd. Ljubljančanki; prid. ljubljanski Ljubuški, gen. Ljubuškog(a); Ljubušak, nom. mn. Ljubušaci; Ljubušanka, dat./lok. jd. Ljubušanki; prid. ljubuški Mačva; Mačvanin, nom. mn. Mačvani; Mačvanka, dat./lok. jd. Mačvanki; prid. mačvanski Mađarska / Madžarska; Mađar / Madžar; Mađarica / Madžarica; prid. Mađaricin / Madžaricin; prid. mađarski / madžarski Maglaj; Maglajlija, nom. mn. Maglajlije; Maglajka, dat./lok. jd. Maglajki; prid. maglajski Maglić, instr. Maglićem; Maglić-planina Majka Hrabrost (drama) Makarsko primorje Makedonija; Makedonac, gen. jd. Makedonca, instr. jd. Makedoncem, nom. mn. Makedonci, gen. mn. Makedonaca; prid. Makedončev; Makedonka, dat./lok. jd. Makedonki; prid. makedonski; Makedonska pravoslavna crkva

Manchester United (Mančester junajted), gen. Manchester Uniteda (Mančester junajteda) Mandžurija; prid. mandžurski Manjača Marija Bistrica Marijin Dvor / Marindvor, gen. Marijin-Dvora / Marindvora Marseljeza Martinbrod; Martinbrođanin, nom. mn. Mar­tinbrođani; Martinbrođanka, dat./ lok. jd. Martinbrođanki; prid. martin­ brod­ski Matica hrvatska Maur / Mavar, nom. mn. Mauri / Mavri; Maurka / Mavarka, dat./lok. jd. Maurki / Mavarki; prid. maurski / mavarski Medina; Medinac, gen. jd. Medinca, nom. mn. Medinci; Medinka, dat./lok. jd. Medinki; prid. medinski Medveščak / Medvešćak Međeđa (nas.) Međimurje; Međimurac, instr. jd. Međimurcem, gen. mn. Međimuraca; Međimurka, dat./lok. jd. Međimurki; prid. međimurski Međugorje; Međugorac, gen. jd. Međugorca, nom. mn. Međugorci; Međugorka, dat./ lok. jd. Međugorki; prid. međugorski

Mala Azija; prid. maloazijski

Međunarodna šahovska federacija

Mala Kladuša

Međunarodni monetarni fond (skrać. MMF)

Malajski poluotok / Malajsko poluostrvo

Mejdan (nas.)

Neum

Mejtaš (nas.) Meka; Mekanac, gen. jd. Mekanca, nom. mn. Mekanci; Mekanka, dat./lok. jd. Mekanki; prid. mekanski Meksiko; prid. meksički Mesija Metković; prid. metkovski Metohija; Metohijac, instr. jd. Metohijcem, gen. mn. Metohijaca; Metohijka, dat./lok. jd. Metohijki; prid. metohijski Mevlud (blagdan) Mezopotamija Miholjdan / Miholje (blagdan); prid. miholjski Mihrivode (nas.) Mijanmar; prid. mijanmarski Miljacka, dat./lok. Miljacki Mimar-Sinanova mahala Miradž Mississippi (Misisipi)

Moldavija; Moldavac, gen. jd. Moldavca, nom. mn. Moldavci; Moldavka, dat./lok. jd. Moldavki; prid. moldavski Monako Mongolija; Mongol, nom. mn. Mongoli; Mongolka, dat./lok. jd. Mongolki; prid. mongolski Motajica (geogr.) Mrkonjić-Grad, gen. Mrkonjić-Grada Muhamed Hevaija Uskufija, gen. Muhameda Hevaije Uskufije; prid. Uskufijin Mula Mustafa Bašeskija, gen. Mula-Mustafe Bašeskije / Mule Mustafe Bašeskije; prid. Bašeskijin Musaf / Mushaf, gen. Musafa / Mushafa Muzej ratnog djetinjstva, gen. Muzeja ratnog djetinjstva München (Minhen), gen. Münchena (Minhena); prid. minhenski Nairobi, gen. Nairobija; prid. nairopski

Mitrovdan

Namibija; Namibijac, nom. mn. Namibijci; Namibijka, dat./lok. jd. Namibijki; prid. namibijski

Mjedenica (ul. u Sarajevu)

Narodna banka BiH

Mjesna zajednica “Babića Bašča” (u Sarajevu), gen. Mjesne zajednice “Babića Bašča”, dat./lok. Mjesnoj zajednici “Babića Bašča”

Narodna biblioteka “Hasan Kikić”, gen. Narodne biblioteke “Hasan Kikić”, dat./lok. Narodnoj biblioteci “Hasan Kikić”

Mleci (m. pl. t.), gen. Mletaka; Mlečanin, gen. jd. Mlečanina, nom. mn. Mlečani; Mlečanka, dat./lok. jd. Mlečanki; prid. mletački; Mletačka Republika (hist.)

Narodna skupština

Missouri (Misuri)

Mliječni put (astr.) Modriča; Modričanin, gen. jd. Modričanina, nom. mn. Modričani; Modričanka, dat./ lok. jd. Modričanki; prid. modrički Mohač (geogr.) Mohikanac

Natronka, dat./lok. Natronci / Natronki Nedžarići (nas.) Neretva; Neretljanin / Neretvanin, nom. mn. Neretljani / Neretvani; Neretljanka / Neretvanka, dat./lok. jd. Neretljanki / Neretvanki; prid. neretljanski / neretvanski Neum; Neumljanin, nom. mn. Neumljani; Neumljanka, dat./lok. jd. Neumljanki; prid. neumski

163

Nevesinje

164

Nevesinje; Nevesinjac, instr. jd. Nevesinjcem, nom. mn. Nevesinjci, gen. mn. Nevesinjaca; prid. nevesinjski; Nevesinjska puška (hist.), Nevesinjsko polje New York (Njujork), gen. New Yorka (Njujorka); Njujorčanin, nom. mn. Njujorčani; Njujorčanka, dat./lok. jd. Njujorčanki; prid. njujorški Nigerija; Nigerijac, nom. mn. Nigerijci; Nigerijka, dat./lok. jd. Nigerijki; prid. nigerijski Nikoljdan / Nikolinje / Nikolje Nikozija; Nikozijac, nom. mn. Nikozijci; Nikozijka, dat./lok. jd. Nikozijki; prid. nikozijski Norveška, dat./lok. Norveškoj; Norvežanin, nom. mn. Norvežani; Norvežanka, dat./ lok. jd. Norvežanki; prid. norveški

Novi Zeland; Novozelanđanin, nom. mn. No­ vo­zelanđani; Novozelanđanka, dat./lok. jd. Novozelanđanki; prid. novozelandski Novo Sarajevo, dat./lok. Novom Sarajevu; prid. novosarajevski Novo Selo, gen. Novog(a) Sela; prid. novoselački Nubijska pustinja Njemačka, dat./lok. Njemačkoj; prid. njemački; Nijemac, gen. jd. Nijemca, instr. jd. Nijemcem, nom. mn. Nijemci, gen. mn. Nijemaca; prid. Nijemčev; Njemica; prid. Njemicin Obala Slonovače Odžaci, gen. Odžaka, dat./instr./lok. Odžacima; prid. odžački

Nova godina (praznik)

Odžak; Odžačanin, nom. mn. Odžačani; Odža­čanka, dat./lok. jd. Odžačanki; prid. odžački

Nova Gvineja; prid. novogvinejski

Ognjena zemlja

Nova Varoš; Novovarošanin, nom. mn. Novovarošani; Novovarošanka, dat./lok. jd. Novovarošanki; prid. novovaroški

Ohrid; Ohriđanin, nom. mn. Ohriđani; Ohri­đanka, dat./lok. jd. Ohriđanki; prid. ohridski; Ohridsko jezero

Novi Grad, gen. Novog(a) Grada; Novograđanin, nom. mn. Novograđani; Novograđanka; prid. novogradski

Okeanija; prid. okeanski Okučani (nas.)

Novi Pazar; Novopazarac / Pazarac, gen. jd. Novopazarca / Pazarca; Novopazarka / Pazarka, dat./lok. jd. Novopazarki / Pazarki; prid. novopazarski; Novopazarski sandžak (hist.)

Olovo; Olovljanin / Olovčić, nom. mn. Olov­ ljani / Olovčići; Olovka / Olovljanka, dat./lok. jd. Olovki / Olovljanki; prid. olovski

Novi Sad; Novosađanin, nom. mn. Novosađani; Novosađanka, dat./lok. jd. Novosađanki; prid. novosadski; Novosadski dogovor (hist.)

Orahovac; Orahovčanin, nom. mn. Orahovčani; Orahovčanka, dat./lok. jd. Orahovčanki; prid. orahovački

Novi Travnik; Novotravničanin, nom. mn. Novotravničani; Novotravničanka, dat./ lok. jd. Novotravničanki; prid. novotravnički Novi zavjet; prid. novozavjetni

Opatija; prid. opatijski

Orahovica; Orahovičanin, nom. mn. Orahovičani; Orahovičanka, dat./lok. jd. Orahovičanki; prid. orahovički Orašje; Orašanin, gen. jd. Orašanina, nom. mn. Orašani; Orašanka, dat./lok. jd. Orašanki; prid. oraški

Pljevlja

Orebić; prid. orebićki Organizacija ujedinjenih naroda / Organizacija ujedinjenih nacija

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine

Orijent (hist.; Istok – istočne zemlje i narodi)

Pasha, dat./lok. jd. Pashi, gen. mn. Pasha / Pashi

Orijent-ekspres, gen. Orijent-ekspresa

Pečuh

Osijek; Osječanin, nom. mn. Osječani; Osječanka, dat./lok. jd. Osječanki; prid. osječki

Peć, dat./lok. Peći; Pećanac / Pećanin, nom. mn. Pećanci / Pećani; Pećanka, dat./lok. jd. Pećanki; prid. pećki

Oslobođenje (novine i izdavačka kuća) Osmanlija, nom. mn. Osmanlije; Osmanlijka, dat./lok. jd. Osmanlijki; prid. osmanlijski; Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo, Osmansko Carstvo, Tursko Carstvo (hist.) Osnovna škola “Fatima Gunić”, gen. Osnovne škole “Fatima Gunić”

Pehlivanuša (ul. u Sarajevu) Peking; Pekinžanin, nom. mn. Pekinžani; Pekinžanka, dat./lok. jd. Pekinžanki; prid. pekinški Peloponeski rat Perućica

Otočac, gen. Otočca; Otočanin, nom. mn. Otočani; Otočanka, dat./lok. jd. Otočanki; prid. otočki

Perzija; Perzijanac, gen. jd. Perzijanca, vok. jd. Perzijanče, instr. jd. Perzijancem, gen. mn. Perzijanaca; Perzijanka, dat./lok. jd. Perzijanki; prid. perzijski; Perzijski zaliv / Perzijski zaljev

Oxford (Oksford); prid. oksfordski

Pesah

Palestina; Palestinac, gen. jd. Palestinca, instr. jd. Palestincem, nom. mn. Palestinci, gen. mn. Palestinaca; Palestinka, dat./lok. jd. Palestinki; prid. palestinski

Pešterska visoravan

Palestinska oslobodilačka organizacija

Petrovdan / Petrovo (blagdan)

Panamski kanal

Pirineji (m. pl. t.), gen. Pirineja; prid. pirinejski; Pirinejski poluotok / Pirinejsko poluostrvo

Ostrožac, gen. Ostrošca

Pančevo; Pančevac, instr. jd. Pančevcem, gen. mn. Pančevaca; Pančevka, dat./lok. jd. Pančevki; prid. pančevački Panonija; Panonac, instr. jd. Panoncem, gen. mn. Panonaca; Panonka, dat./lok. jd. Panonki; prid. panonski; Panonska Hrvatska, Panonska nizija Papua Nova Gvineja; Papuanac, instr. jd. Papuancem, gen. mn. Papuanaca; Papuanka, dat./lok. jd. Papuanki; prid. papuanski Pariz; Parižanin, nom. mn. Parižani; Parižanka, dat./lok. jd. Parižanki; prid. pariski; Pariska komuna (hist.)

Petrova gora Petrovac na Moru

Plitvice (ž. pl. t.), gen. Plitvica, dat./lok. Plitvicama; Nacionalni park “Plitvička jezera”, Plitvička Jezera (nas.) Plivsko jezero Ploče (ž. pl. t.), gen. Ploča, dat./lok. Pločama; Pločanin, nom. mn. Pločani; Pločanka, dat./lok. jd. Pločanki; prid. pločanski Plješivica; prid. plješivički Pljevlja (s. pl. t.), gen. Pljevalja, dat./lok. Pljevljima; Pljevljak, gen. jd. Pljevljaka,

165

Počitelj

166

vok. jd. Pljevljače, nom. mn. Pljevljaci; Pljev­ljanka, dat./lok. jd. Pljevljanki; prid. plje­valjski

Pounje; Pounjanin, nom. mn. Pounjani; Pounjanka, dat./lok. jd. Pounjanki; prid. pounjski

Počitelj, instr. Počiteljem; Počiteljac, instr. jd. Počiteljcem, gen. mn. Počiteljaca; Počiteljka, dat./lok. jd. Počiteljki; prid. počiteljski

Povardarje; Povardarac, nom. mn. Povardarci, gen. mn. Povardaraca; Povardarka, dat./lok. jd. Povardarki; prid. povardarski

Podhrastovi (nas. u Sarajevu)

Povelja Kulina bana

Podhum (nas. u Mostaru)

Požarevački mir (hist.)

Podrinje; Podrinac / Podrinjac, instr. jd. Podrincem / Podrinjcem, gen. mn. Podrinaca / Podrinjaca; Podrinka / Podrinjka, dat./lok. jd. Podrinki / Podrinjki; prid. podrinski / podrinjski

Prača Prag; Pražanin, nom. mn. Pražani; Pražanka, dat./lok. jd. Pražanki; prid. praški

Podtekija (ulica u Sarajevu)

Praindoevropljanin, nom. mn. Praindoevropljani; Praindoevropljanka, dat./lok. jd. Praindoevropljanki; prid. praindoevropski

Podveležje; Podveležac, gen. jd. Podvelešca, nom. mn. Podvelešci; Podveleška, dat./ lok. jd. Podveleški; prid. podveleški

Praslaven, nom. mn. Praslaveni; Praslavenka, dat./lok. jd. Praslavenki; prid. praslavenski

Podžeplje (nas.)

Praški listići

Polarna zvijezda (astr.)

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Polarno more

Priboj; Pribojac, gen. jd. Pribojca; Pribojka, dat./lok. jd. Pribojki; prid. pribojski

Polimlje; Polimac, nom. mn. Polimci, gen. mn. Polimaca; Polimka, dat./lok. jd. Polimki; prid. polimski Polinezija; Polinežanin, nom. mn. Polinežani; Polinežanka, dat./lok. jd. Polinežanki; prid. polinezijski Portugal; Portugalac, vok. jd. Portugalče, nom. mn. Portugalci, gen. mn. Portugalaca; Portugalka, dat./lok. jd. Portugalki; prid. portugalski

Priboj na Limu Prijedor; Prijedorčanin, nom. mn. Prijedorčani; Prijedorčanka, dat./lok. jd. Prijedorčanki; prid. prijedorski Prijepolje; Prijepoljac, vok. jd. Prijepoljče, gen. mn. Prijepoljaca; Prijepoljka, dat./ lok. jd. Prijepoljki; prid. prijepoljski Prijevor (nas.)

Posavina; Posavac, gen. jd. Posavca, nom. mn. Posavci, gen. mn. Posavaca; Posavka, dat./lok. jd. Posavki; prid. posavski; Bosanska Posavina

Primorje (geogr.); Primorac, gen. jd. Primorca, gen. mn. Primoraca; Primorka, dat./ lok. jd. Primorki; prid. primorski; Bosanskohercegovačko primorje, Hrvatsko primorje, Slovensko primorje

Posušje; Posušak, gen. jd. Posušaka, nom. mn. Posušaci; Posušanka / Posuška, dat./ lok. jd. Posušanki / Posuški; prid. posuški

Priština; Prištevac, instr. jd. Prištevcem, gen. mn. Prištevaca; Prištevka, dat./lok. jd. Prištevki; prid. prištinski

Potočari

Privredna banka Zenica

Sarajevo

Prozor; Prozorčanin, nom. mn. Prozorčani; Prozorčanka, dat./lok. jd. Prozorčanki; prid. prozorski

Romanija; Romanijac, nom. mn. Romanijci; Romanijka, dat./lok. jd. Romanijki; prid. romanijski

Prusac, gen. Prusca; prid. prusački

Rožaje, dat./lok. Rožajama / Rožajima; Rožajac, nom. mn. Rožajci, gen. mn. Rožajaca; Rožajka, dat./lok. jd. Rožajki; prid. rožajski

Pruska; Prus, nom. mn. Prusi; Pruskinja; prid. pruski Prva gimnazija (u Sarajevu) Prvi maj; prid. prvomajski Prvi svjetski rat Radio Bosne i Hercegovine, gen. Radija Bosne i Hercegovine Radio Mostar, gen. Radija Mostar / Radio-Mostara, dat./lok. Radiju Mostar / Ra­dio-Mostaru Radio-televizija Bosne i Hercegovine, gen. Radio-televizije Bosne i Hercegovine Rama; Ramljak / Ramljanin, nom. mn. Ramljaci / Ramljani; Ramljanka, dat./lok. jd. Ramljanki; prid. ramski

Rt dobre nade Ruanda; prid. ruandski Rudnik uglja “Đurđevik” u Đurđeviku, gen. Rudnika uglja “Đurđevik” u Đurđeviku Rudo, gen. Rudog(a); Ruđanin, nom. mn. Ruđani; Ruđanka, dat./lok. jd. Ruđanki; prid. ruđanski Rukometni klub “Sloboda”, gen. Rukometnog(a) kluba “Sloboda” Rumunija; Rumun, gen. jd. Rumuna, vok. jd. Rumune; Rumunka, dat./lok. jd. Rumunki; prid. rumunski Sahara; prid. saharski

Ravni kotari; prid. kotarski

Samarija; Samarićanin / Samaritanac, nom. mn. Samarićani / Samaritanci; Samarićanka / Samaritanka, dat./lok. jd. Samarićanki / Samaritanki; prid. samarićanski / samaritanski

Republički hidrometeorološki zavod

Samoa; prid. samoanski

Rijeka, dat./lok. Rijeci, ak. u Rijeku; Riječanin, nom. mn. Riječani; Riječanka, dat./ lok. jd. Riječanki; prid. riječki

Sandžak; Sandžaklija; prid. Sandžaklijin; Sandžaklijka, dat./lok. jd. Sandžaklijki; prid. sandžački

Rijeka Crnojevića

Sanski Most; Sanjanin, nom. mn. Sanjani; Sanjanka, dat./lok. jd. Sanjanki; prid. sanski

Raška, dat./lok. Raški / Raškoj; Rašljanin, nom. mn. Rašljani; Rašljanka, dat./lok. jd. Rašljanki; prid. raški

Rijeka dubrovačka (rijeka); Rijeka Dubrovačka (nas.) Rimokatolička / Katolička crkva Rimsko Carstvo (hist.) Rogatica; Rogatičanin, nom. mn. Rogatičani; Rogatičanka, dat./lok. jd. Rogatičanki; prid. rogatički Rom, nom. mn. Romi; Romkinja; prid. romski

Sarači (ul. u Sarajevu) Saraj-Bosna Sarajevo; Sarajlija, gen. jd. Sarajlije; prid. Sarajlijin; Sarajka, dat./lok. jd. Sarajki, gen. mn. Sarajki; prid. sarajevski; Sarajevski srez (hist.), Sarajevski univerzitet, Sarajevsko polje

167

Sardinija

168

Sardinija; prid. sardinski Saudijska Arabija; Saudijac, gen. jd. Saudijca, nom. mn. Saudijci; Saudijka, dat./lok. jd. Saudijki; prid. saudijski Sefard, nom. mn. Sefardi; Sefartkinja; prid. sefardski; Jevreji sefardi Seldžuk, nom. mn. Seldžuci; prid. seldžučki Semberija, dat./lok. Semberiji; Semberac, gen. jd. Semberca, nom. mn. Semberci; Semberka, dat./lok. jd. Semberki; prid. semberski Sicilija; Sicilijanac, gen. jd. Sicilijanca, nom. mn. Sicilijanci, gen. mn. Sicilijanaca; Sicilijanka, dat./lok. jd. Sicilijanki; prid. sicilijanski Simin Han (nas.)

dinavčev; Skandinavka, dat./lok. jd. Skandinavki; prid. skandinavski; Skandinavski poluotok / Skandinavsko poluostrvo Skender-Vakuf, gen. Skender-Vakufa; Skendervakufljanin, nom. mn. Skendervakuf­ ljani; Skendervakufljanka, dat./lok. jd. Sken­der­vakufljanki; prid. skendervakufski Skoplje; Skopljak / Skopljanac, nom. mn. Skopljaci / Skopljanci, gen. mn. Skopljaka / Skopljanaca; Skopljanka, dat./lok. jd. Skopljanki; prid. skopski; Skopska kotlina Slaven, nom. mn. Slaveni; Slavenka, dat./lok. jd. Slavenki; prid. slavenski Slavonija; Slavonac, gen. mn. Slavonaca; prid. Slavončev; Slavonka, dat./lok. jd. Slavonki; prid. slavonski

Sinaj, dat./lok. Sinaju; prid. sinajski

Slavonska Posavina

Sirija; Sirijac, gen. jd. Sirijca, instr. jd. Sirijcem, nom. mn. Sirijci, gen. mn. Sirijaca; Sirijka, dat./lok. jd. Sirijki; prid. sirijski

Slavonski Šamac; prid. slavonskošamački

Sirijus (astr.) Sjedinjene Američke Države (skrać. SAD); Amerikanac; Amerikanka; prid. američki Sjenica; Sjeničak / Sjeničanin, nom. mn. Sjeničaci / Sjeničani; Sjenička / Sjeničanka, dat./lok. jd. Sjenički / Sjeničanki; prid. sjenički Sjeverna Amerika; prid. sjevernoamerički Sjeverna Irska; prid. sjevernoirski Sjeverni pol (geogr.) Sjeverno ledeno more Sjeverno more Sjevernoatlantski savez

Slavonski Brod; prid. slavonskobrodski Slovačka; Slovak, vok. jd. Slovače, nom. mn. Slovaci; Slovakinja; prid. slovački Slovenija; Slovenac, gen. jd. Slovenca, vok. jd. Slovenče, nom. mn. Slovenci, gen. mn. Slovenaca; prid. Slovenčev; Slovenka, dat./ lok. jd. Slovenki; prid. slovenski Slovensko primorje Sljeme (geogr.) Smederevska Palanka, dat./lok. Smederevskoj Palanci Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (hist.) Soča Sofija; prid. sofijski

Skadarsko jezero

Sokolac, gen. Sokoca; Sokočanin, nom. mn. Sokočani; Sokočanka, dat./lok. jd. Sokočanki; prid. sokolački

Skandinavija; Skandinavac, vok. jd. Skandinavče, gen. mn. Skandinavaca; prid. Skan-

Sokolović-Kolonija, dat./lok. Sokolović-Koloniji

Sjevernjača (astr.)

Šekovići

Somalija; Somalac, gen. mn. Somalaca; Somalka, dat./lok. jd. Somalki; prid. somalski Soukbunar (nas. u Sarajevu) Split; Splićanin, nom. mn. Splićani; Splićanka, dat./lok. jd. Splićanki; prid. splitski; Splitsko ljeto (festival) Spreča; Sprečo, gen. jd. Spreče / Spreča, vok. jd. Sprečo, gen. mn. Spreča; Sprečanka, dat./lok. jd. Sprečanki; prid. sprečki Srbija; Srbijanac, gen. jd. Srbijanca, vok. jd. Srbijanče, nom. mn. Srbijanci, gen. mn. Srbijanaca; Srbijanka, dat./lok. jd. Srbijanki; prid. srbijanski Srbin, gen. jd. Srbina, nom. mn. Srbi; Srpkinja; prid. srpski; Srpska pravoslavna crkva Srđ (geogr.), instr. Srđem Srebrenica; Srȅbreničanin, nom. mn. Srebreničani; Srȅbreničānka, dat./lok. jd. Srebreničanki; prid. srebrenički Srebrenik; Srebreníčanin, nom. mn. Srebreničani; Srebreníčānka, dat./lok. jd. Srebreničanki; prid. srebrenički Srednja Amerika; prid. srednjoamerički

Stari most (u Mostaru) Stari Slaveni; prid. staroslavenski Stari zavjet; prid. starozavjetni State Department (Stejt department), gen. State Departmenta (Stejt departmenta) Stockholm (Štokholm), gen. Stockholma (Štokholma); prid. štokholmski Stolac, gen. Stoca; Stočanin, nom. mn. Stočani; Stočanka, dat./lok. jd. Stočanki; prid. stolački Struga, dat./lok. Strugi Studentski dom “Nedžarići”, gen. Studentskog doma “Nedžarići” Stup (nas.) Stupsko Brdo (nas.) Suec / Suez; prid. suecki / sueski; Suecki kanal / Sueski kanal Sutjeska, dat./lok. Sutjesci; prid. Sutjeskin Sveta stolica Svisveti, dat./instr./lok. Svisvetima; Svi sveti (blagdan)

Sredozemlje; Sredozemac, gen. jd. Sredozemca, nom. mn. Sredozemci, gen. mn. Sredozemaca; Sredozemka, dat./lok. jd. Sredozemki; prid. sredozemni; Sredozemno more

Svjetska šahovska federacija

Srem / Srijem; Sremac / Srijemac, gen. jd. Sremca / Srijemca, instr. jd. Sremcem / Sri­jemcem, gen. mn. Sremaca / Srijemaca; Sremica; prid. sremski / srijemski

Šamac, gen. Šamca; Šamčanin, nom. mn. Šam­čani; Šamčanka, dat./lok. jd. Šamčanki; prid. šamački

Sri Lanka / Šri Lanka, dat./lok. Sri Lanki Stambol (jez. knjiž.); Istanbul Stara planina Stari Grad, gen. Starog(a) Grada (sarajevska općina); Starograđanin, nom. mn. Starograđani; Starograđanka, dat./lok. jd. Starograđanki; prid. starogradski

Svjetska zdravstvena organizacija Sydney (Sidnej), gen. Sydneya (Sidneja); prid. sidnejski; Sidnejska opera

Šangaj, gen. Šangaja; prid. šangajski Šar-planina, gen. Šar-planine; Šarplaninac, vok. jd. Šarplaninče, nom. mn. Šarplaninci, gen. mn. Šarplaninaca; Šarplaninka, dat./lok. jd. Šarplaninki; prid. šarplaninski Šekovići; Šekovićanin, nom. mn. Šekovićani; Šekovićanka, dat./lok. jd. Šekovićanki; prid. šekovićki

169

Šipovo

170

Šipovo; Šipovljanin, nom. mn. Šipovljani; Šipovljanka, dat./lok. jd. Šipovljanki; prid. šipovski

Tajland; Tajlanđanin, nom. mn. Tajlanđani; Tajlanđanka, dat./lok. jd. Tajlanđanki; prid. tajlandski

Široki Brijeg; Širokobriježanin, nom. mn. Ši­ ro­kobriježani; Širokobriježanka, dat./lok. jd. Širokobriježanki; prid. širokobriješki

Tajvan; Tajvanac, nom. mn. Tajvanci; Tajvanka, dat./lok. jd. Tajvanki; prid. tajvanski

Škotska, dat./lok. Škotskoj; Škot / Škotlanđanin, nom. mn. Škoti / Škotlanđani; Škotkinja / Škotlanđanka; prid. škotski Šokac, gen. jd. Šokca, vok. jd. Šokče, nom. mn. Šokci, gen. mn. Šokaca; Šokica; prid. šokački Španija; Španac, gen. jd. Španca, nom. mn. Španci, gen. mn. Španaca; Špankinja; prid. španski Šri Lanka / Sri Lanka, dat./lok. Šri Lanki Štajerska, dat./lok. Štajerskoj; Štajerac, gen. jd. Štajerca, gen. mn. Štajeraca; Štajerka, dat./lok. jd. Štajerki; prid. štajerski Šujica Šumadija; Šumadinac, gen. jd. Šumadinca, gen. mn. Šumadinaca; Šumadinka, dat./ lok. jd. Šumadinki, gen. mn. Šumadinki; prid. šumadijski / šumadinski Švajcarska / Švicarska, dat./lok. Švajcarskoj; Švajcarac; Švajcarka; prid. švajcarski Švapska, dat./lok. Švapskoj; Švabo, nom. mn. Švabe; Švabica; prid. švapski Švedska, dat./lok. Švedskoj; Šveđanin, nom. mn. Šveđani; Šveđanka, dat./lok. jd. Šveđanki; prid. švedski Švicarska / Švajcarska, dat./lok. Švicarskoj; Švicarac, gen. jd. Švicarca, gen. mn. Švicaraca; Švicarka, dat./lok. jd. Švicarki; prid. švicarski Tadžikistan; Tadžik, nom. mn. Tadžici; Ta­ dži­kinja; prid. tadžički Tahiti, gen. Tahitija, dat./lok. Tahitiju; Tahićanin, nom. mn. Tahićani; Tahićanka, dat./lok. jd. Tahićanki; prid. tahitski

Talmud; prid. talmudski Tanzanija; Tanzanijac, nom. mn. Tanzanijci; Tanzanijka, dat./lok. jd. Tanzanijki; prid. tanzanijski Tarčin (nas.) Tašlihan (u Sarajevu) Tatarin, nom. mn. Tatari; Tatarka, dat./lok. jd. Tatarki; prid. tatarski Teheran; prid. teheranski Teksas; prid. teksaški Televizija Bosne i Hercegovine, gen. Televizije Bosne i Hercegovine (skrać. TVBiH) Teslić; Teslićanin, nom. mn. Teslićani; Teslićanka, dat./lok. jd. Teslićanki; prid. teslićki Tešanj; Tešnjak, nom. mn. Tešnjaci; Tešanjka / Tešnjakinja, dat./lok. jd. Tešanjki / Tešnjakinji; prid. tešanjski Tevrat Tibet; Tibećanin, nom. mn. Tibećani; Tibećanka, dat./lok. jd. Tibećanki; prid. tibetski Tihi okean; prid. tihookeanski Timočka krajina Tokio, gen. Tokija, instr. Tokijem; Tokijac, nom. mn. Tokijci, gen. mn. Tokijaca; To­ kij­ka, dat./lok. jd. Tokijki; prid. tokijski Tomislav-Grad, gen. Tomislav-Grada; prid. tomislavgradski Topčider; prid. topčiderski Tora Trakija; Tračanin, nom. mn. Tračani; Tračanka, dat./lok. jd. Tračanki; prid. trački

Veliki pas

Travnik; Travničanin, gen. jd. Travničanina, nom. mn. Travničani; Travničanka, dat./ lok. jd. Travničanki; prid. travnički Trebević; prid. trebevićki

Ukrajina; Ukrajinac, gen. jd. Ukrajinca, nom. mn. Ukrajinci, gen. mn. Ukrajinaca; Ukrajinka, dat./lok. jd. Ukrajinki; prid. ukrajinski

Trebinje; Trebinjac, gen. jd. Trebinjca, nom. mn. Trebinjci; Trebinjka, dat./lok. jd. Trebinjki; prid. trebinjski

Ulica Vladimira Preloga

Trebišnjica

Urugvaj; Urugvajac, nom. mn. Urugvajci, gen. mn. Urugvajaca; Urugvajka, dat./lok. jd. Urugvajki; prid. urugvajski

Treći rajh Trg Republike Tridesetogodišnji rat Trnovo; Trnovčanin, nom. mn. Trnovčani; Trnovčanka, dat./lok. jd. Trnovčanki; prid. trnovački Troja; Trojanac, instr. jd. Trojancem, gen. mn. Trojanaca; Trojanka, dat./lok. jd. Trojanki; prid. trojanski Tunguzija; prid. tunguski Tunis; Tunižanin, nom. mn. Tunižani; Tunižanka, dat./lok. jd. Tunižanki; prid. tuniski Turska; Turčin, gen. jd. Turčina, nom. mn. Turci, gen. mn. Turaka; Turkinja; prid. turski; Turska Carevina (hist.) Tuzla; Tuzlak, nom. mn. Tuzlaci, gen. mn. Tuzlaka; Tuzlanka, dat./lok. jd. Tuzlanki; prid. tuzlanski; Tuzlanski bazen (geogr.) “Tuzlanka”, gen. “Tuzlanke”, dat./lok. “Tuz­ lanci” (robna kuća) Ugljevik; Ugljevičanin, nom. mn. Ugljevičani; Ugljevičanka; prid. ugljevički Ujedinjena Arapska Republika (hist.) Ujedinjeni Arapski Emirati Ujedinjeni narodi / Ujedinjene nacije (skrać. UN); Organizacija ujedinjenih naroda / nacija Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

United Press (Junajted pres), gen. United Pressa (Junajted presa)

Uskrs; prid. uskrsni / uskršnji Ustiprača (nas.) Uzbekistan; Uzbek, nom. mn. Uzbeci; Uzbekinja; prid. uzbečki Varcar-Vakuf (hist.), gen. Varcar-Vakufa; prid. varcarvakufski Vareš; Varešak, gen. jd. Varešaka, nom. mn. Varešaci; Vareška, dat./lok. jd. Vareški; prid. vareški Varšava; Varšavljanin, nom. mn. Varšavljani; Varšavljanka, dat./lok. jd. Varšavljanki; prid. varšavski; Varšavski savez (hist.) Vaskrs; prid. vaskrsni / vaskršnji Večernica / Večernjača (astr.) Večernje novine Velež (geogr.; ž. r.), gen. Veleži; Velež (sport.; m. r.), gen. Veleža Velika Britanija Velika Gospa; Gospojina (blagdan) Velika Kladuša; Kladušak / Kladušanin, nom. mn. Kladušaci / Kladušani; Kladuška / Kladušanka, dat./lok. jd. Kladuški / Kladušanki; prid. (veliko)kladuški Velika kola (astr.) Veliki medvjed (astr.) Veliki pas (astr.)

171

Venecija

172

Venecija; Venecijanac, gen. jd. Venecijanca, nom. mn. Venecijanci; Venecijanka, dat./ lok. jd. Venecijanki; prid. venecijanski

Vojvodina; Vojvođanin, nom. mn. Vojvođani; Vojvođanka, dat./lok. jd. Vojvođanki; prid. vojvođanski

Versajski ugovor (hist.)

Vozuća, dat./lok. Vozući; prid. vozućki

Vidovdan / Vidovo (blagdan)

Vrbas, gen. Vrbasa; prid. vrbaski; rijeka Vrbas, gen. rijeke Vrbasa, dat./lok. rijeci Vrbasu

Vijeće sigurnosti Vijećnica (u Sarajevu) Vijetnam; Vijetnamac, nom. mn. Vijetnamci; Vijetnamka, dat./lok. jd. Vijetnamki; prid. vijetnamski Visočica (geogr.) Visoke Tatre, dat./lok. Visokim Tatrama Visoko, gen. Visokog(a); Visočanin / Visočak, nom. mn. Visočani / Visočaci; Visočanka, dat./lok. jd. Visočanki; prid. visočki Višegrad; Višegrađanin, nom. mn. Višegrađani; Višegrađanka, dat./lok. jd. Višegrađanki; prid. višegradski; Višegradska ćuprija Viški kanal Vitez; Vitežanin, nom. mn. Vitežani; Vitežanka, dat./lok. jd. Vitežanki; prid. viteški Vjesnik (list) Vjetrenica (geogr.) Vlasenica, dat./lok. Vlasenici; Vlaseničanin, nom. mn. Vlaseničani; Vlaseničanka, dat./lok. jd. Vlaseničanki; prid. vlasenički

Vrhbosna; prid. vrhbosanski; Vrhbosanska nadbiskupija Vrhovina (geogr.) Vrhpolje Vrnjačka Banja (nas.); Vrnjačka banja (lječilište); prid. vrnjački Washington (Vašington), gen. Washingtona (Vašingtona); prid. vašingtonski Wikipedia (Vikipedija), gen. Wikipedie (Vikipedije) Zagreb; Zagrepčanin, gen. jd. Zagrepčanina, nom. mn. Zagrepčani, gen. mn. Zagrepčana; Zagrepčanka, dat./lok. jd. Zagrepčanki; prid. zagrebački Zahumlje; Zahumac, gen. jd. Zahumca, vok. jd. Zahumče, nom. mn. Zahumci, gen. mn. Zahumaca; Zahumka, dat./lok. jd. Za­ hum­ki; prid. zahumski Zaječar; prid. zaječarski Zaklopača (nas.) Zambija; Zambijac, nom. mn. Zambijci; Zam-­ bijka, dat./lok. jd. Zambijki; prid. zambijski

Vlašić, instr. Vlašićem; prid. vlašićki

Zapad (zapadne zemlje i narodi)

Vlašići (m. pl. t.; astr.)

Zapadna Evropa (zemlje i narodi na području zapadne Evrope); zapadna Evropa (zapadni dio Evrope); prid. zapadnoevropski

Vlaška, dat./lok. Vlaškoj; Vlah, vok. jd. Vlaše, nom. mn. Vlasi, gen. mn. Vlaha; Vlahinja; prid. vlaški Vogošća, dat./lok. Vogošći; Vogošćanin, vok. jd. Vogošćanine, nom. mn. Vogošćani, gen. mn. Vogošćana; Vogošćanka, dat./ lok. jd. Vogošćanki; prid. vogošćanski Vojna krajina (hist.)

Zapadna obala (geogr.) Zapadni Slaveni; prid. zapadnoslavenski Zapadno Rimsko Carstvo (hist.) Zavidovići, gen. Zavidovića; Zavidovićanin, nom. mn. Zavidovićani; Zavidovićanka, dat./lok. jd. Zavidovićanki; prid. zavidovićki

Žuto more

Zdravomarija (molitva)

Zornjača (astr.)

Zekerija, gen. Zekerije / Zekerijaa; prid. Zekerijin / Zekerijaov

Zürich (Cirih), gen. Züricha (Ciriha); prid. ciriški

Zelengora (geogr.)

Zvijezda (geogr.)

Zemaljski muzej u Sarajevu

Zvornik, gen. Zvornika; Zvorničanin, nom. mn. Zvorničani; Zvorničanka, dat./lok. jd. Zvorničanki; prid. zvornički; Zvornički sandžak (hist.), Zvorničko jezero

Zemlja (planeta); prid. Zemljin, zemaljski; Zemljanin, nom. mn. Zemljani; Zemljanka, dat./lok. jd. Zemljanki Zemzem (vrelo) Zenica; Zeničak / Zeničanin, nom. mn. Zeničaci / Zeničani; Zeničanka, dat./lok. jd. Zeničanki; prid. zenički; Zenička željezara Zeta; prid. zetski Zid plača (u Jerusalemu) Zimbabve, gen. Zimbabvea; Zimbabveanac, gen. jd. Zimbabveanca; Zimbabveanka, dat./lok. jd. Zimbabveanki; prid. zimbabveanski

Željeznica (rijeka) Ženeva; prid. ženevski; Ženevska konvencija, Ženevsko jezero Žepa; Žepljak, gen. jd. Žepljaka, nom. mn. Žepljaci; Žepka, dat./lok. jd. Žepki; prid. žepski Žepče, gen. Žepča; Žepčak, gen. jd. Žepčaka, vok. jd. Žepčače, nom. mn. Žepčaci; Žepčanka, dat./lok. jd. Žepčanki; prid. žepački

Zimski dvorac (u Petrogradu)

Živinice (ž. pl. t.), dat./lok. Živinicama; Živiničanin, nom. mn. Živiničani; Živiničanka, dat./lok. jd. Živiničanki; prid. živinički

Zmaj od Bosne, gen. Zmaja od Bosne

Žuto more

173

PRAVOPISNI RJEČNIK

Napomene uz Pravopisni rječnik U Pravopisnome rječniku, jedna uz drugu, davane su fonetske i tvorbene naporednosti. Pritom nije da­va­na prednost jednim likovima nad drugim – takve su naporednosti navođene uglavnom abe­cedno, s ko­som crtom između njih (infinitivni oblici istoznačnih glagola na­vođeni su tako da poslije prvoga člana i njegovih oblika, na kraju odrednice, odijeljen tačkom zarezom, slijedi drugi član para). Davani su samo paradigmatski oblici koji se odnose na prvi član; drugi je član para sa svojim oblicima na mjestu koje mu abecedno pripada. Pri navođenju obličkih dvojstava ta­ko­ đer je uglavnom poštovan njihov abecedni po­re­dak. Od tog poretka odustajalo se pri navođenju dvojstava u glagolskim oblicima (članovi prvoga para davani su abecedno, i taj prvi par uvjetovao je raspodjelu članova u ostalim parovima). Ukoliko je iza prvoga člana nekoga para abecedno slijedio drugi član, dvi­je su od­rednice svođene na jednu. Njihovi su oblici odijeljeni kosom crtom: oblici ispred crte odnose se na prvi, a oni iza kose crte na drugi parnjak. Kako nije zadaća pravopisa označavanje standardnoga izgovora, to su znaci za du­žinu i zna­ci za akcente stavljani po pravilu samo onda kada bi bez njih bilo nejasno o kojem je zna­če­nju ili obliku riječ.

175

abuzemze / abu-zemze, gen. abuzemzeta / abu-zemzeta (voda s vrela Zemzem)

176

ačik; ačik pogled ačiti se, prez. ačim se, pril. sad. ačeći se adađo / adagio, gen. jd. adađa (muz.) adaptacija

A

adet, gen. jd. adeta, nom. mn. adeti

a (vez.); a da, a kamoli, a nekamoli / a nekmoli

adhezija

abadžija

adhezijski

abadžijin

adhezioni

abadžijski, gen. jd. abadžijskog(a)

adiđar

abadžiluk, nom. mn. abadžiluci

adjektiv

abadžinica

adolescencija

abadžinicin

adolescent

abahija, instr. jd. abahijom

adolescentica

abdest, instr. jd. abdestom

adolescentski

abdesthana

adresant, gen. mn. adresanata (pošilja­lac)

abdestiti se, prez. abdestim se, prid. rad. abdestio se

adresat, gen. mn. adresata (primalac)

abdestluk, nom. mn. abdestluci

adventist / adventista, gen. jd. adventista / adventiste, nom. mn. ad­ven­tisti / adven­ tiste

abdestni, gen. jd. abdestnog(a) abdicirati abdikacija abdomen abecedarij abiotički, gen. jd. abiotičkog(a) abonentski abrakadabra / abrakadabraka abrazija abuhajat / abu-hajat, gen. abuhajata / abu-ha­ jata

adherentan, gen. jd. adherentna; odr. ad­he­ rentni

adsorpcija

adverbijalni, gen. jd. adverbijalnog(a) adverzativan advokatski, gen. jd. advokatskog(a) adžam / adžem; adžami-oglan, adžam-pas adžamija adžem / adžam; adžemi-oglan, adžem-pas adžin / adžov adžo, gen. jd. adže / adža adžov / adžin

ahbabina

ađutant, gen. jd. ađutanta, gen. mn. ađutanata

afrodizijak, nom. mn. afrodizijaci

aeroban

afrofrizura

aerodinamičan, gen. jd. aerodinamična; odr. aerodinamični

aga, dat./lok. jd. agi, vok. jd. aga / ago, gen. mn. aga

aerodinamički, gen. jd. aerodinamičkog(a)

agaluk, nom. mn. agaluci

aerodinamičnost, instr. jd. aerodinamičnosti / aerodinamičnošću

agencija

aerodrom aeroklub aeromiting, nom. mn. aeromitinzi aeronautički, gen. jd. aeronautičkog(a) aeronautika, dat./lok. aeronautici aeroplan aerostatički, gen. jd. aerostatičkog(a) aerotehnika, dat./lok. aerotehnici aerotransport afedersum / afedersun / aferdosum (čest.) aferim

agencijski, gen. jd. agencijskog(a) agenda, gen. mn. agendi / agenda agin, gen. jd. agina aginica aginicin agitacija agitacijski aglutinacija aglutinacijski agnostičan agnostički, gen. jd. agnostičkog(a)

afiks, gen. mn. afiksa

agnostik, gen. jd. agnostika, vok. jd. agno­ stiče, nom. mn. agnostici

afirmacija

agonija, dat./lok. jd. agoniji

aforističan, gen. jd. aforistična

agresija

aforistički, gen. jd. aforističkog(a) aforistično aforističnost, instr. jd. aforističnosti / afori­ stičnošću aforizam, gen. jd. aforizma, gen. mn. aforizama afrički afrikanistika, dat./lok. afrikanistici afrikat / afrikata, gen. jd. afrikata / afrikate, nom. mn. afrikati / afrikate

agrikultura agrohemija agrohemijski agrotehničar agrotehničarka, dat./lok. jd. agrotehničarki agrotehnički, gen. jd. agrotehničkog(a) agrotehnika, dat./lok. agrotehnici ahar, gen. jd. ahara

afrikatski, gen. jd. afrikatskog(a)

ahar-odaja, gen. jd. ahar-odaje

afroamerički

ahbab, gen. jd. ahbaba

afrodizijački

ahbabina

177

ahbabluk

178

ahbabluk, nom. mn. ahbabluci

akaidski

ahbabski

akceleracija

ahdnama, gen. jd. ahdname ahiret, dat./lok. ahiretu

akcenat / akcent, gen. jd. akcenta, gen. mn. ak­ce­nata

ahiretski

akcenatski, gen. jd. akcenatskog(a)

ahir-zeman, gen. ahir-zemana

akcent / akcenat, gen. jd. akcenta, gen. mn. ak­ce­nata

ahlak, gen. ahlaka ahlakli ahmakast, gen. jd. ahmakasta; odr. ah­ma­kasti ahmedija, instr. jd. ahmedijom aja (uzv.); aja, bogme! ajatolah, nom. mn. ajatolasi ajet, gen. jd. ajeta, nom. mn. ajeti, gen. mn. ajeta, akuz. mn. ajete

akcentuacija akcijski akcionar / akcioner akcioni, gen. jd. akcionog(a) akča aklamacija, instr. jd. aklamacijom a-klasa

ajkula

aklimatizacija

ajlugdžija (: ajluk)

ako i (vez.)

ajlugdžijin

akobogda (čest.); ako Bog da

ajlugdžijski

akoli (vez.)

ajluk, nom. mn. ajluci

akono (vez.)

ajnc, gen. jd. ajnca

akribičan, gen. jd. akribična; odr. akri­bič­ni

ajvar, instr. jd. ajvarom / ajvarem

akribičnost, instr. jd. akribičnosti / akri­bič­ noš­ću

akacija akademac, gen. jd. akademca, vok. jd. aka­ demče, gen. mn. akademaca akademičar akademički akademija akademijin akademijski, gen. jd. akademijskog(a) akademik, vok. jd. akademiče, nom. mn. aka­ demici

akribija akrobacija akrobat / akrobata, gen. jd. akrobata / akro­ bate, nom. mn. akrobati / akrobate akrobatkinja akrobatski, gen. jd. akrobatskog(a) akropola aksiologija aksiom, gen. jd. aksioma

akademkinja

akšam, nom. mn. akšami

akaid

akšam hajrola / akšam hajrosum

aleluja

akšam-cvijet, gen. jd. akšam-cvijeta, nom. mn. akšam-cvjetovi

akvarijski

akšamčić

alabaster, gen. jd. alabastera

akšamlija akšamlučar akšamlučiti, prez. akšamlučim, pril. sad. akšam­lučeći, gl. im. akšamlučenje

ala (neman) alafranga (pril.) alahimanet / alahemanet (čest.) alaj-bajrak, gen. jd. alaj-bajraka

akšamluk, nom. mn. akšamluci

alajbeg, vok. jd. alajbeže, nom. mn. alaj­bezi / alajbegovi

akšam-namaz, gen. jd. akšam-namaza

alajbegova slama

akšamski, gen. jd. akšamskog(a); akšamski namaz

alaj-čauš, gen. jd. alaj-čauša

akt, nom. mn. akti, gen. mn. akata, dat./instr./ lok. mn. aktima, akuz. mn. akte (djelo, spis)

alapača, gen. jd. alapače

akt, nom. mn. aktovi, gen. mn. aktova (slika nagoga tijela) aktentašna aktivist / aktivista, gen. jd. aktivista / akti­ viste, nom. mn. aktivisti / aktiviste aktivnost, instr. jd. aktivnosti / aktivnošću aktovka, dat./lok. jd. aktovci, gen. mn. aktovka / aktovki aktualan / aktuelan, gen. jd. aktualna / aktu­ el­na; odr. aktualni / aktuelni

alaj-čaušev àlāt (pribor) ȁlat (konj riđe dlake) alatka, dat./lok. jd. alatki, gen. mn. alataka / alatki alatničar alaturka (pril.) alav (: ala) alavost, instr. jd. alavosti / alavošću album alčak, gen. jd. alčaka

akumulacija

alegoričan, gen. jd. alegorična; odr. ale­go­rični

akumulacijski / akumulacioni

alegoričnost, instr. jd. alegoričnosti / alego­ rič­nošću

akupunktura akustičan, gen. jd. akustična; odr. akustični akustički, gen. jd. akustičkog(a) akustičnost, instr. jd. akustičnosti / akustič­ nošću

alegorija alegorijski, gen. jd. alegorijskog(a) alegro / allegro (muz.) aleja, dat./lok. jd. aleji, instr. jd. alejom

akušerka, dat./lok. jd. akušerki

alejhiselam / alejhis-selam

akvamarin (prid. neprom.); akvamarin boja, akvamarin nebo

alejkumu selam / alejkumus-selam aleksandrijski, gen. jd. aleksandrijskog(a)

akvarij, gen. jd. akvarija, nom. mn. akvariji

aleluja (uzv.)

179

alem-kamen

180

alem-kamen, gen. jd. alem-kamena, nom. mn. alem-kamenovi alergičan, gen. jd. alergična; odr. alergič­ni alergija alergologija alergotest alfa alfabet alfabetski

allegro / alegro (muz.) almanah, nom. mn. almanasi almas / almaz; almas-grana / almaz-grana alofon alogičan, gen. jd. alogična; odr. alogič­ni alogičnost, instr. jd. alogičnosti / alogič­nošću aloja alomorf

alfa-čestice

alpinist / alpinista, gen. jd. alpinista / alpi­ niste, nom. mn. alpinisti / alpiniste

alfa-mužjak

alpinistički

alfa-zraci / alfa-zrake; alfa, beta i gama zraci / zrake

alt; alt-klarinet

alga, dat./lok. jd. algi, nom. mn. alge, gen. mn. alga / algi alhamijado alhemija alhemijski alibi, gen. jd. alibija alijansa alijenacija alimentacija

alternacija altruističan, gen. jd. altruistična; odr. altruis­ tični altruistički alufolija aluminij; dur-aluminij aluminijski aluvij, gen. jd. aluvija aluvijalan, gen. jd. aluvijalna; odr. aluvijalni

alineja, dat./lok. jd. alineji

aluzija

aliti (vez.)

alveola, nom. mn. alveole

alkalije (ž. mn.)

alveolaran, gen. jd. alveolarna; odr. al­ve­olarni

alkaloidi (m. mn.)

amaha / ama-ha (uzv.)

alkatmer (bot.)

aman; aman jarabi!, aman-zaman!

alkohol

amanet / emanet

alkoholičar

amazonka, dat./lok. jd. amazonki

alkoholičarka, dat./lok. jd. alkoholičar­ki

ambalaža

alkoholizam, gen. jd. alkoholizma

ambasada

alkoholni

amber; amber-drvo, amber-duša

alkotest

ambicija

anarholiberalistički,

ambiciozan, gen. jd. ambiciozna; odr. ambi­ ciozni ambijent ambrozija

amper-sekunda amputacija amputacijski, gen. jd. amputacijskog(a)

ambulanta

anacionalan, gen. jd. anacionalna; odr. ana­ cionalni

ambulantni

anaeroban, gen. jd. anaerobna; odr. anaerobni

američki, gen. jd. američkog(a)

anahroničan, gen. jd. anahronična; odr. ana­ hronični

ametice / hametice (pril.) ametist ametom / hametom (pril.) amfibija amfiteatar, gen. jd. amfiteatra, gen. mn. am­fi­ teatara

anahroničnost, instr. jd. anahroničnosti / anahroničnošću analfabet / analfabeta, gen. jd. analfabeta / analfabete, nom. mn. anal­fabeti / analfa­ bete analfabetkinja

amfora

analfabetski, gen. jd. analfabetskog(a)

amidža

analgetik, nom. mn. anal­getici

amidžična, gen. jd. amidžične, gen. mn. ami­ džič­ni

analitičan, gen. jd. analitična; odr. analitični

amidžić, instr. jd. amidžićem amidžinica amidžinicin

analitičar analitičarka analitički, gen. jd. analitičkog(a)

amin (čest.); amin jarabi!

analitičnost, instr. jd. analitičnosti / analitič­ nošću

aminokiselina

analitika, dat./lok. jd. analitici

amnezija

anamnestički, gen. jd. anamnestičkog(a)

amo (pril.); tamo-amo

anamneza

amonijak

anarhičan, gen. jd. anarhična; odr. anar­hič­ni

amortizacija

anarhija, dat./lok. anarhiji

amortizacijski / amortizacioni amo-tamo (pril.)

anarhist / anarhista, gen. jd. anarhista / anar­ histe, nom. mn. anar­his­ti / anarhiste

amote (pril.)

anarhistica

amper

anarhistički, gen. jd. anarhističkog(a)

ampermetar, gen. jd. ampermetra, gen. mn. ampermetara

anarholiberal

amper-sat, gen. jd. amper-sata

anarholiberalistički, gen. jd. anarholiberali­ stičkog(a)

181

anatomija

182

anatomija

angora-mačka

andante (muz.)

animacija

andragogija

animalistički

anđel / anđeo, gen. jd. anđela

animistički

anđelski / anđeoski

anlaisati, prez. anlaišem

anđeo / anđel, gen. jd. anđela

anoreksija

anđeoski / anđelski

ansambl, gen. mn. ansambala / ansambla

anegdotičan, gen. jd. anegdotična; odr. aneg­ dotični

antagonistički, gen. jd. antagonističkog(a)

aneks aneksija aneksijski / aneksioni anemičan, gen. jd. anemična; odr. ane­mič­ni anemičnost, instr. jd. anemičnosti / ane­mič­ nošću

antarktički, gen. jd. antarktičkog(a) antedatirati, prez. antedatiram antena; radioantena, TV-antena anterija antialergijski, gen. jd. antialergijskog(a) antialkoholičar

anemija

antialkoholičarka

anestetičar

antiamerički, gen. jd. antiameričkog(a)

anestetičarka

antibebi; antibebi pilula

anestezija

antibiotik, nom. mn. antibiotici

anesteziologija

anticiklon / anticiklona, gen. jd. anticiklona / anticiklone

anfas anglikanac, gen. jd. anglikanca anglikanka, dat./lok. jd. anglikanki anglist / anglista, gen. jd. anglista / angliste, nom. mn. anglisti / angliste anglistički, gen. jd. anglističkog(a) anglistika, dat./lok. anglistici anglo-američki, gen. jd. anglo-američkog(a) (: Anglo-Amerikanci, Englezi i Ameri­ kan­ci)

antički antidržavni antifašist / antifašista, gen. jd. antifašista / antifašiste, nom. mn. anti­fa­šisti / antifašiste antifašistički, gen. jd. antifašističkog(a) antiimperijalistički, gen. jd. antiimperijali­ stičkog(a) antiinflacijski, gen. jd. antiinflacijskog(a) antika, dat./lok. antici

angloamerički, gen. jd. angloameričkog(a) (: Angloamerikanci)

antikomunistički, gen. jd. antikomunistič­ kog(a)

anglofobija

antikvarijat

anglosaksonski, gen. jd. anglosaksonskog(a)

antilop

apstrahovati

antilopa

aplikacija

antilop-koža

aplikacijski / aplikacioni

antimilitaristički, gen. jd. antimilitaristič­ kog(a)

apodiktičan, gen. jd. apodiktična; odr. apo­ diktični

antipatičan, gen. jd. antipatična; odr. an­tipa­ tični

apoen, gen. jd. apoena

antipatičnost, instr. jd. antipatičnosti / an­ti­ pa­tičnošću antipatija antipod antiteroristički, gen. jd. antiterorističkog(a) antiteza antitijelo antivirus antologija antologijski, gen. jd. antologijskog(a) antropobiolog, nom. mn. antropobiolozi

apokaliptičan, gen. jd. apokaliptična; odr. apokaliptični apolitičan, gen. jd. apolitična; odr. apolitični apolitički apologija apopleksija aporija apostol apostolski apoteka, dat./lok. jd. apoteci apotekar

antropobiologija

apotekarica / apotekarka, dat./lok. jd. apo­te­ karici / apo­te­karki

antropologija

apotekaricin / apotekarkin

anuitet

apozicija

aoh (uzv.)

apozicijski

aoristni

april

aparatčik

aprilski, gen. jd. aprilskog(a)

aparthejd, gen. jd. aparthejda

aprioran, gen. jd. apriorna; apriorna, aprior­no

apartmančić, instr. jd. apartmančićem

apsolutistički, gen. jd. apsolutističkog(a)

apaš

apsolvent, gen. mn. apsolvenata

apatičan, gen. jd. apatična; odr. apatični

apsolventicin (: apsolventica)

apatičnost, instr. jd. apatičnosti / a­pa­tičnošću

apsorpcija

apelacija

apstinencija

apelacijski / apelacioni, gen. jd. apelacij­ skog(a) / apelacionog(a) apendiks, gen. mn. apendiksa aperitiv; aperitiv-bar

apstrahirati, prez. apstrahiram; i apstrahovati apstrahovati, prez. apstrahujem; i apstrahirati

183

apstrakcija

184

apstrakcija

arheologija

ar, gen. mn. ari (mjera za površinu)

arheologinja

arabadžija

arheološki, gen. jd. arheološkog(a)

arabadžijin

arhetip

arabadžijski

arhiepiskop

arabeska, dat./lok. jd. arabesci, gen. mn. ara­ besaka / arabeski

arhijerej, gen. jd. arhijereja

arabijski, gen. jd. arabijskog(a)

arhimandrit

arabist / arabista, gen. jd. arabista / arabiste, nom. mn. arabis­ti / arabiste arabistički, gen. jd. arabističkog(a) arabistika, dat./lok. arabistici

arhijerejski, gen. jd. arhijerejskog(a) arhipelag, nom. mn. arhipelazi arhipelaški arhitekatski

arak, gen. jd. arka, nom. mn. arci, gen. mn. araka

arhitekt / arhitekta, gen. jd. arhitekta / arhi­ tekte, nom. mn. arhitekti / arhitekte, gen. mn. arhitekata

arbanaški / arbanaski (zast.)

arhitektica

arbitar, gen. jd. arbitra, nom. mn. arbitri, gen. mn. arbitara

arhitektonika, dat./lok. arhitektonici

arbitraran, gen. jd. arbitrarna; odr. ar­bit­rarni area, gen. jd. aree areal

arhitektonski, gen. jd. arhitektonskog(a) arhitektura arhitekturni

arebica, instr. jd. arebicom

arhiv, gen. jd. arhiva, nom. mn. arhivi (zbirka; ustanova)

arebički, gen. jd. arebičkog(a)

arhiva, gen. jd. arhive

argo, gen. jd. argoa, nom. mn. argoi, gen. mn. argoa

arhivalije (ž. pl. t.)

argument, gen. jd. argumenta, gen. mn. ar­gu­ menata argumentacija arhaičan, gen. jd. arhaična; odr. arhaični arhaizam, gen. jd. arhaizma, gen. mn. arha­ iza­ma arhaizirati, prez. arhaiziram; i arhaizovati

arhivirati, prez. arhiviram, prid. trp. ar­hi­vi­ran arhivist / arhivista, gen. jd. arhivista / arhi­ viste, nom. mn. arhivisti / arhiviste arhivistkinja arhivski, gen. jd. arhivskog(a) arija aristokracija / aristokratija

arhanđeo / arhanđel, gen. jd. arhanđela

aristokrat / aristokrata, gen. jd. aristokrata / aristokrate, nom. mn. aris­tokrati / ari­ stokrate

arheolog, nom. mn. arheolozi

aristokratija / aristokracija

arhaizovati, prez. arhaizujem; i arhaizirati

astmatičarka

aristokratski, gen. jd. aristokratskog(a)

artistkinja / artistica

aritmetičar

arzuhal, gen. jd. arzuhala

aritmetičarka

asfalt, gen. jd. asfalta

aritmetički, gen. jd. aritmetičkog(a)

asfaltirati, prez. asfaltiram, prid. trp. as­fal­ tiran

aritmija arka, dat./lok. arci; Noina arka arktički, gen. jd. arktičkog(a) armija

asfaltni, gen. jd. asfaltnog(a) ashab, nom. mn. ashabi asija, gen. jd. asije

armijski, gen. jd. armijskog(a)

asimetričan, gen. jd. asimetrična; odr. asime­ trični

armirač

asimetrija

arogancija

asimilacija

aromatičan, gen. jd. aromatična; odr. aroma­ tični

asimilacijski / asimilacioni

arpadžik, nom. mn. ar­padžici arsenovodik / arsenovodonik arterija, gen. jd. arterije arterijski, gen. jd. arterijskog(a) arterioskleroza

asimptota (mat.) asistencija asistent, gen. jd. asistenta, gen. mn. asistenata asistentica asistenticin

arteški / arteski

asket / asketa, gen. jd. asketa / askete, nom. mn. asketi / askete

artičok / artičoka

asocijacija

artificijelan, gen. jd. artificijelna; odr. artifi­ cijelni

asocijalan, gen. jd. asocijalna; odr. asocijalni

artikulacija artikulacijski / artikulacioni artiljerac, gen. jd. artiljerca, instr. jd. arti­ ljercem, nom. mn. ar­ti­ljerci, gen. mn. arti­ ljeraca

asocijativan, gen. jd. asocijativna; odr. asoci­ jativni asocijativnost, instr. jd. asocijativnosti / aso­ cijativnošću aspiracija astečki / aztečki (: Asteci)

artiljerija

asteroid, gen. jd. asteroida

artiljerijski, gen. jd. artiljerijskog(a)

astma, gen. mn. astmi

artist / artista, gen. jd. artista / artiste, nom. mn. artisti / artiste

astmatičan, gen. jd. astmatična; odr. astma­ tični

artistica / artistkinja

astmatičar

artistički, gen. jd. artističkog(a)

astmatičarka

185

astrahan

186

astrahan (vrsta krzna)

atletičar

astrologija

atletičarka, dat./lok. jd. atletičarki

astronomija

atletika, dat./lok. atletici

aščija, nom. mn. aščije

atletski, gen. jd. atletskog(a)

aščijski

atmejdan (zast.)

aščika / aščikaduna

atmosfera

aščiluk, nom. mn. aščiluci

atmosferski, gen. jd. atmosferskog(a)

aščinica

atomistica / atomistkinja

ašere, gen. jd. ašereta

atonija

ašićare (pril.)

atrakcija

ašigdžija

atribucija

ašiklija

atributni / atributski

ašiklijski

atrij, gen. jd. atrija, instr. jd. atrijem

ašik-pendžer, dat./lok. jd. ašik-pendžeru, nom. mn. ašik-pendžeri

atrofija

aškosum (čest.) ašovčić ašura, gen. ašure (kompot) at, gen. jd. ata, nom. mn. atovi / ati (poet.) atak, nom. mn. ataci ataše, gen. jd. atašea, nom. mn. atašei, dat./ instr./lok. mn. atašeima atavistički, gen. jd. atavističkog(a) ateist / ateista, gen. jd. ateista / ateiste, nom. mn. ateisti / ateiste

audicija, dat./lok. jd. audiciji audijencija audiokaseta audiotehnika audiovizualan / audiovizuelan, gen. jd. au­dio­vizualna / audiovizuelna; odr. au­dio­ vizualni / audiovizuelni auditorij, gen. jd. auditorija, instr. jd. audito­ rijem augmentacija august

ateistica / ateistkinja

augustovski

ateistički, gen. jd. ateističkog(a)

aukcija, dat./lok. jd. aukciji

ateistkinja / ateistica

auspuh, nom. mn. auspusi

ateizam, gen. jd. ateizma

australski / australijski

atelje, gen. jd. ateljea, nom. mn. ateljei

austrijski, gen. jd. austrijskog(a)

ateroskleroza

austro-ugar­ski (: Austrija i Ugarska)

atipičan, gen. jd. atipična; odr. atipični

austrougarski (: Austro-Ugarska)

atlantski, gen. jd. atlantskog(a)

autarhija

avanturistički

autentičan, gen. jd. autentična; odr. autentični

automobilistica / automobilistkinja

autentičnost, instr. jd. autentičnosti / auten­ ti­čnoš­ću

automobilistički, gen. jd. automobilistič­ kog(a)

aut-linija

automobilistkinja / automobilistica

auto (m.), nom. mn. auti

autonomija

autobiografija

autonomistički, gen. jd. autonomističkog(a)

autobiografski, gen. jd. autobiografskog(a)

autooprema

autobuski / autobusni

autooznaka

autocesta

autopark

autodrom

autoportret

autoelektričar

autoprevoznik / autoprijevoznik

autogol, nom. mn. autogolovi

autopsija

autogram

autoput

autohton, gen. jd. autohtona; odr. autoh­toni

autoricin (: autorica)

autoklub

autorizacija

autokolona autokomanda autokracija / autokratija autokrat / autokrata, gen. jd. autokrata / autokrate, nom. mn. autok­ra­ti / autokrate

autosaobraćaj autosaobraćajni autoservis autosjedalica autostop

autokratija / autokracija

autostoper

autokratski, gen. jd. autokratskog(a)

autostoperica / autostoperka

autolakirer

autosugestija

autolimar

autoškola

automatizacija

autsajder

automatski

avaj (uzv.)

automehaničar

avan / havan, dat./lok. jd. avanu

automehaničarski, gen. jd. automehaničar­ skog(a)

avangardistički, gen. jd. avangardističkog(a)

automobil automobilist / automobilista, gen. jd. auto­ mobilista / automobiliste, nom. mn. auto­ mobilisti / automobiliste

avanturist / avanturista, gen. jd. avanturista / avanturiste, nom. mn. avan­turisti / avan­ turiste avanturistica / avanturistkinja avanturistički, gen. jd. avanturističkog(a)

187

av-av

188

av-av (uzv.)

avioprevoz / avioprijevoz

avaz, gen. jd. avaza

avioprevoznik / avioprijevoznik

avazile (pril.)

aviosaobraćaj

avenija, dat./lok. jd. aveniji

avizati, prez. avizam (razg.); i havizati

averzija

avlija, dat./lok. jd. avliji

avet, instr. jd. aveti

avlijica

avetinja

avlijski, gen. jd. avlijskog(a)

avetinjast, gen. jd. avetinjasta

avnojski (: AVNOJ / Avnoj)

avetinjski, gen. jd. avetinjskog(a)

a-vrsta

avijacija

azbest

avijacijski

azbestni, gen. jd. azbestnog(a)

avijatičar

azbučni, gen. jd. azbučnog(a)

avijatičarka, dat./lok. jd. avijatičarki

azbuka, dat./lok. jd. azbuci

avijatika, dat./lok. avijatici

azerbej­džanski, gen. jd. azerbejdžanskog(a)

aviokompanija aviomaterijal aviomehaničar aviomodelarstvo avion, gen. jd. aviona avionapad

azijatski (: azijati, Azijati) azijski, gen. jd. azijskog(a) (: Azija, Azijci) azilantski, gen. jd. azilantskog(a) aztečki / astečki (: Azteci) aždaha, gen. jd. aždahe, dat./lok. jd. aždahi, gen. mn. aždaha

bahsuzan

bačvarev / bačvarov bačvast, gen. jd. bačvasta; odr. bačvasti baćuška badava / badave (pril.) badavadžija badavadžijin

B

badavadžijski badavadžisati, prez. badavadžišem, gl. im. badavadžisanje badave / badava (pril.)

babac, gen. jd. bapca, nom. mn. bapci, gen. mn. babaca

badem

babak, gen. jd. bapka, nom. mn. bapci, gen. mn. babaka

badnjak, nom. mn. badnjaci (božićno drvo)

babaroga, dat./lok. jd. babarogi babicin (: babica) babilonski, gen. jd. babilonskog(a)

badminton badrljak / batrljak, nom. mn. badrljci, gen. mn. badrljaka badža

bábīn / bábov (: bábo)

badžanak, gen. jd. badžanaka / badžanka, nom. mn. badžanaci / badžanci, gen. mn. badžanaka

babine (ž. pl. t.), gen. babina

badžin / badžov

babinjača

badžo, gen. jd. badže / badža, vok. jd. ba­džo (: badžanak)

bȁbīn (: bȁba)

babinjačin bablji, gen. jd. babljeg(a)

badžov / badžin

babo, gen. jd. babe / baba

bagerist / bagerista, gen. jd. bagerista / bage­ riste, nom. mn. ba­ge­ris­ti / bageriste

bábov / bábīn (: bábo)

bagrem, nom. mn. bagremi / bag­re­movi

babuka, dat./lok. jd. babuki (hip.: babo)

bȁhāt, gen. jd. bahata

bacač, gen. jd. bacača

bàhat, gen. jd. bahata; odr. bahati

bacačica

bahato (pril.)

bacil, nom. mn. bacili

bahatost, instr. jd. bahatosti / bahatošću

baciti, prez. bacim, prid. rad. bacio, prid. trp. bačen

bahnuti, prez. bahnem, aor. bahnuh, prid. rad. bahnuo, pril. pr. bahnuvši

bačva, gen. mn. bačava / bačvi

bahsuz, vok. jd. bahsuze, nom. mn. bah­su­zi

bačvar, vok. jd. bačvare / bačvaru, instr. jd. bačvarem / bačvarom

bahsuzan, gen. jd. bahsuzna; odr. bah­suz­ni, gen. jd. bah­suznog(a); komp. bahsuzniji

189

bahsuzli

190

bahsuzli

bajoslovan, gen. jd. bajoslovna; odr. bajoslovni

bahsuzlija

bajpas, gen. mn. bajpasa

bahsuzluk bahsuznica

bajrak, nom. mn. bajraci; alaj-bajrak / alajli bajrak

bahsuznicin

bajrak-džamija, gen. jd. bajrak-džamije

bahsuznik, vok. jd. bahsuzniče, nom. mn. bah­suznici

bajrakli (prid. neprom.); bajrakli kula

bahtati, prez. bašćem, aor. bahtah, imp. bašći, pril. sad. bašćući, gl. im. bahtanje

bajraktarev / bajraktarov

bahtli (prid. neprom.); bahtli insan bahuljati, prez. bahuljam (teško hodati); i bauljati baildisati se, prez. baildišem se; i bailisati se bailisati se, prez. bailišem se; i baildisati se baja, gen. jd. baje

bajraktar, instr. jd. bajraktarem / bajrakta­rom bajram-banka, dat./lok. jd. bajram-banci bajramluk, nom. mn. bajramluci bajram-namaz / bajramski namaz, gen. jd. bajram-namaza bajramovati, prez. bajramujem, gl. im. baj­ra­ movanje

bajadera

bajramski namaz / bajram-namaz, gen. jd. bajramskog namaza

bajagi

bajt / bit, nom. mn. bajti / bajtovi (inform.)

bajalac, gen. jd. bajaoca, instr. jd. bajaocem, gen. mn. bajalaca

bajta

bajalica

baka, dat./lok. jd. baki

bajan, gen. jd. bajna; odr. bajni

bakal

bajat, gen. jd. bajata; odr. bajati, gen. jd. baja­ tog(a); komp. bajatiji

bakalka, dat./lok. jd. bakalki

bajati, prez. bajam / bajem, gl. im. bajanje bajbok / bajbuk, nom. mn. bajboci / bajbuci (žarg.)

bajunet(a) / bajonet(a)

bakandža, gen. mn. bakandži bakar, gen. bakra bakarni; bakarno doba

bajdala / bajdalija

bakica

bajka, dat./lok. jd. bajci, gen. mn. bajka / bajki

bakicin

bajkovit, gen. jd. bajkovita; odr. bajkoviti, gen. jd. bajkovitog(a)

baklja, gen. mn. bakalja / baklji / baklja

bajkovitost, gen. jd. bajkovitosti

bakrač, gen. jd. bakrača, instr. jd. bakračem, nom. mn. bakrači

bajlag

bakračić, instr. jd. bakračićem

bajno

bakren, gen. jd. bakrena; odr. bakreni

bajonet(a) / bajunet(a)

bakrenjak, nom. mn. bakrenjaci

barbarski

bakrorezac, gen. jd. bakroresca, vok. jd. bak­ rorešče, gen. mn. bakrorezaca bakšiš, nom. mn. bakšiši bakterija, nom. mn. bakterije bakterijski bakteriolog, nom. mn. bakteriolozi bakteriologija bakteriološki bal, nom. mn. balovi baladičan, gen. jd. baladična; odr. baladični balalajka, gen. mn. balalajki / balalajka balavac, gen. jd. balavca, vok. jd. balavče, gen. mn. balavaca balavčad, gen. balavčadi balavče, gen. balavčeta balavurdija balčak, instr. jd. balčakom, nom. mn. balčaci baldahin, gen. jd. baldahina balega, dat./lok. jd. balegi / balezi balija, gen. jd. balije (pejor.) balijka, gen. jd. balijke (pejor.) balističar balističarka balistika, dat./lok. balistici balkanistika, dat./lok. balkanistici balkanizacija balkanologija balkončić, instr. jd. balkončićem baltički / baltski (: Baltik, Balti) baltoslavenski, gen. jd. baltoslavenskog(a)

balvančić balvančina balzam balzamirati, prez. bal­zamiram; i balzamovati balzamovati, prez. balzamujem; i balzamirati baljezgati, prez. baljezgam, pril. sad. ba­ljez­ gajući, gl. im. baljezganje bambadava (pril.) bamja, dat./lok. jd. bamji ban, nom. mn. banovi / bani, gen. mn. bano­va / bana; ban Kulin banana; banana-država bančin (: banka) bančiti, prez. bančim, prid. rad. bančio, pril. sad. bančeći, gl. im. bančenje bandera banka, dat./lok. jd. banci, gen. mn. banaka banknota banovićki (: Banovići, Banovićani) banski bantam-kategorija bantu-jezici banjalučki / banjolučki bapski baptistički, gen. jd. baptističkog(a) bara-bara (pril.) baraka, dat./lok. jd. baraci barapski (pril.) barbar / barbarin, nom. mn. barbari

baltski / baltički (: Baltik, Balti)

barbarizam, gen. jd. barbarizma, gen. mn. barbarizama

balvan

barbarski

191

barbarstvo

192

barbarstvo, gen. mn. barbarstava / barbars­tva

baščovandžija / baštovandžija

barčica

baščovandžijin / baštovandžijin

bardačić

baščovandžijski / baštovandžijski

bardagdžija

baščovanka / baštovanka, dat./lok. jd. baščo­ vanki

bardagdžijin bardagdžijski barij, gen. barija barijera barka, dat./lok. jd. barci, gen. mn. barki

baščovanluk / baštovanluk, nom. mn. baščo­ vanluci baščovanstvo / baštovanstvo bašibozuk

baron

baškalučiti, prez. baškalučim, gl. im. baš­ka­ lučenje

baronica

baškaluk, nom. mn. baškaluci

baršunast, gen. jd. baršunasta; odr. bar­šu­nasti

bašlija, instr. jd. bašlijom

barudžija

bašluk, nom. mn. bašluci

barudžijin

baš-muhtar, gen. jd. baš-muhtara

barudžijski

baš-muhtarov

barutana / baruthana

bašta / bašča, gen. mn. bašta

barutnjača

baštenski / baščeni

bas, nom. mn. basovi

baštica / baščica

basamak, nom. mn. basamaci

baština

bas-gitara

baštinik, vok. jd. baštiniče, nom. mn. baštinici

basist / basista, gen. jd. basista / basiste, nom. mn. basisti / basiste

baštovan / baščovan, gen. jd. baštovana

baskija, instr. jd. baskijom baskijski, gen. jd. baskijskog(a) (: Baskija, Baski) bas-klarinet, gen. jd. bas-klarineta bas-ključ, gen. jd. bas-ključa

baštovandžija / baščovandžija baštovandžijin / baščovandžijin baštovandžijski / baščovandžijski baštovanka / baščovanka, dat./lok. jd. bašto­ vanki

bastion, gen. jd. bastiona

baštovanluk / baščovanluk, nom. mn. bašto­ vanluci

bašča / bašta, gen. mn. bašča / bašči

baštovanstvo / baščovanstvo

baščeni / baštenski

batak, gen. jd. bataka, nom. mn. bataci

baščica / baštica

batal

baščovan / baštovan, gen. jd. baščovana

batalija

bejt

batalijin bataliti, prez. batalim bataljon baterija baterijski batić, instr. jd. batićem batinati, prez. batinam, gl. im. batinanje batrljak / badrljak, nom. mn. batrljci, gen. mn. batrljaka

bećarac, gen. jd. bećarca, instr. jd. bećarcem, gen. mn. bećaraca bećarev / bećarov bećarica bećaricin bećarina bećarov / bećarev bećarski, gen. jd. bećarskog(a) bećaruša

bauljati, prez. bauljam, pril. sad. ba­u­ljajući, gl. im. bauljanje (teško hodati); i bahuljati

bedak, nom. mn. bedaci

bazalt

bedevija, gen. jd. bedevije

bazarđan / bazerđan / bazrđan

bedrenjača

bazdjeti, prez. bazdim, aor. bazdjeh, prid. rad. bazdio, bazdjela, pril. sad. bazdeći, gl. im. bažđenje

beduinski, gen. jd. beduinskog(a)

bazen

beg, vok. jd. beže, nom. mn. begovi / bezi

bazerđan / bazarđan / bazrđan

begefendija

bazičan, gen. jd. bazična; odr. bazični

begefendijin

bazlamača

begenisati, prez. begenišem

bazrđan / bazarđan / bazerđan

beglerbeg, nom. mn. beglerbegovi / begler­ be­zi

bdjelac, gen. jd. bdjelca, gen. mn. bdjelaca bdjeti, prez. bdijem / bdim, prid. rad. bdio, bdjela, pril. sad. bdijući / bdeći, pril. pr. bdjevši, gl. im. bdjenje

bedastoća

bedž, nom. mn. bedževi

beglučiti, prez. beglučim, pril. sad. beglučeći, gl. im. beg­lu­čenje begonija

beatifikacija

begović, instr. jd. begovićem

bebicin (: bebica)

behar, gen. jd. behara, nom. mn. behari

bebisiterica / bebisiterka

beharan; odr. beharni

bečati, prez. bečim, pril. sad. bečeći, gl. im. bečanje

beharati, 3. l. jd. prez. behara, pril. sad. beha­ rajući, gl. im. beharanje

bečiti, prez. bečim, pril. sad. bečeći, gl. im. bečenje

beharli (prid. neprom.); beharli grana behut, gen. jd. behuta, dat./lok. jd. behutu

bečki, gen. jd. bečkog(a)

bejan (vidjelo)

bećar, instr. jd. bećarem / bećarom

bejt, nom. mn. bejtovi

193

bejtul-mal

194

bejtul-mal

beračev

bejturan, dat./lok. jd. bejturanu

beračica

bejzbol, gen. jd. bejzbola

beračicin

bek, nom. mn. bekovi

berber / berberin, nom. mn. berberi

bekgraund

berbernica

bekhend

bereket / berićet

bekhend-paralela

beretka, dat./lok. jd. bereci / beretki

bekija

beri-beri / beriberi, gen. jd. beri-berija / beri­ berija

bekrija, gen. jd. bekrije bekrijati, prez. bekrijam, pril. sad. bekrijajući, gl. im. bekrijanje bekrijin bekrijski, gen. jd. bekrijskog(a) bektašija, nom. mn. bektašije, dat./instr./lok. mn. bektašijama bektašijski belajisati, prez. belajišem, pril. sad. belaji­šu­ći, gl. im. belajisanje belajli belćim

berićet / bereket berićetan, gen. jd. berićetna; odr. beri­ćet­ni, gen. jd. berićetnog(a); komp. berićetniji berićetli berićetno bermude (ž. pl. t.), dat./instr./lok. bermudama berza, gen. mn. berzi / berza besadržajan, gen. jd. besadržajna; odr. besa­ držajni besadržajnost, instr. jd. besadržajnosti / be­sadržajnošću

beledija

besan, gen. jd. besna, dat./lok. jd. besnu, nom. mn. besni (ne­sanica)

belegija, instr. jd. belegijom

besan, gen. jd. besana; odr. besani

belenzuk / belenzuka, nom. mn. belen­zu­ci / belenzuke

besavjesnica

beletristički, gen. jd. beletrističkog(a) beletristika, dat./lok. beletristici

besavjesnik, vok. jd. besavjesniče, nom. mn. besavjesnici

belgijski, gen. jd. belgijskog(a)

besavjesno (pril.)

beneficija

besavjesnost, instr. jd. besavjesnosti / besa­ vjesnošću

benevolencija bensilah bent, gen. jd. benta (brana) benzinski berač

besavjesnicin

besavjestan, gen. jd. besavjesna; odr. be­sa­ vjesni, gen. jd. besavjesnog(a) bescarinski, gen. jd. bescarinskog(a) besciljan, gen. jd. besciljna; odr. bes­cilj­ni, gen. jd. besciljnog(a)

bespamet

besciljno bescjen, gen. jd. bescjena; odr. bescjeni

beskoristan, gen. jd. beskorisna; odr. bes­ korisni

bescjenje; u bescjenje

beskraj; u beskraj

bescvjetan, gen. jd. bescvjetna; odr. bes­cvjetni

beskrajan, gen. jd. beskrajna; odr. beskrajni

beshljebica

beskrajno

bescvjetnice (ž. mn.)

beskralješnjaci / beskralježnjaci (m. mn.)

besjeda, gen. mn. besjeda

beskrilci (m. mn.)

besjediti, prez. besjedim, imperf. besjeđah, gl. im. besjeđenje

beskrupulozan, gen. jd. beskrupulozna; odr. beskrupulozni

besjednica

beskrupulozno

besjednički, gen. jd. besjedničkog(a)

beskrvan, gen. jd. beskrvna; odr. beskrvni

besjednik, nom. mn. besjednici

beskućnica

besjedništvo, gen. jd. besjedništva, gen. mn. besjedni­šta­va / besjedništva

beskućnički, gen. jd. beskućničkog(a)

beskamatni, gen. jd. beskamatnog(a) beskarakteran, gen. jd. beskarakterna; odr. beskarakterni beskeletan, gen. jd. beskeletna; odr. bes­ke­ letni beskičmen, gen. jd. beskičmena; odr. bes­ kičmeni beskičmenjaci (m. mn.) beskičmenjak, vok. jd. beskičmenjače besklasni, gen. jd. besklasnog(a) beskompromisan, gen. jd. beskompromisna; odr. beskompromisni beskompromisno beskompromisnost, instr. jd. beskompromi­ snosti / beskompromisnošću

beskućnik, vok. jd. beskućniče, nom. mn. bes­ kućnici beskvasan, gen. jd. beskvasna; odr. beskvasni beslovesan, gen. jd. beslovesna; odr. beslovesni besmisao, gen. jd. besmisla, nom. mn. besmisli besmislen, gen. jd. besmislena; odr. besmi­ sle­ni, gen. jd. besmislenog(a); komp. bes­ misleniji besmislica, instr. jd. bes­mislicom besmrtan, gen. jd. besmrtna; odr. besmrtni besmrtnica besmrtnik, nom. mn. besmrtnici besmrtnost, instr. jd. besmrtnosti / besmrt­ nošću besnažan, gen. jd. besnažna; odr. bes­naž­ni

beskonačan, gen. jd. beskonačna; odr. bes­ konačni

besniježan / besnježan, gen. jd. besniježna / besnježna; odr. besniježni / besnježni

beskonačno (pril.)

besnježica

beskonačnost, instr. jd. beskonačnosti / bes­ ko­načnošću

besolica

beskorisno

bespamet, gen. jd. bespameti, instr. jd. bespa­ meti / bes­pa­meću

195

bespametnica

196

bespametnica bespametnik, vok. jd. bespametniče, nom. mn. bespametnici besparica besperspektivan, gen. jd. besperspektivna; odr. besperspektivni besplanski, gen. jd. besplanskog(a) besplatan, gen. jd. besplatna; odr. besplatni besplatno besplodan, gen. jd. besplodna; odr. besplodni

bespravan, gen. jd. bespravna; odr. bes­prav­ni, gen. jd. bespravnog(a) bespravno bespredmetan, gen. jd. bespredmetna; odr. bespredmetni besprijekoran, gen. jd. besprijekorna; odr. besprijekorni besprijekorno besprijekornost, instr. jd. besprijekornosti / besprijekornošću

bespogovorno

besprimjeran, gen. jd. besprimjerna; odr. besprimjerni

bespolac, gen. jd. bespolca

besprimjerno

bespolan, gen. jd. bespolna; odr. bespolni

besprimjernost, instr. jd. besprimjernosti / besprimjernošću

bespomoćan, gen. jd. bespomoćna; odr. bes­ pomoćni bespomoćno besporočan, gen. jd. besporočna; odr. bespo­ ročni besposlen, gen. jd. besposlena; odr. bes­pos­ leni, gen. jd. besposlenog(a); komp. bes­ posleniji besposlenjak, gen. jd. besposlenjaka, nom. mn. besposlenjaci besposlica besposličar besposličarka besposličarski, gen. jd. besposličarskog(a) besposličiti, prez. besposličim, pril. sad. bes­ posličeći, gl. im. besposličenje

besprincipijelan, gen. jd. besprincipijelna; odr. besprincipijelni besprincipijelnost, instr. jd. besprincipijel­ nosti / besprincipijelnošću bespristran, gen. jd. bespristrana; odr. bes­ pristrani bespristranost, instr. jd. bespristranosti / bes­pristranošću bespristrasan, gen. jd. bespristrasna; odr. bespristrasni bespristrasnost, instr. jd. bespristrasnosti / bespristrasnošću besprizivan, gen. jd. besprizivna; odr. bespri­ zivni besprizivno bespuće, instr. jd. bespućem

bespoštedan, gen. jd. bespoštedna; odr. bes­ poštedni

besputan, gen. jd. besputna; odr. bes­put­ni

bespoštedno

besraman, gen. jd. besramna; odr. bes­ramni

bespotrebno

besramnica

bespovratno

besramnik, nom. mn. besramnici

besputnost, instr. jd. besputnosti / besputnošću

bezdjetan

besramno

beščulnost, instr. jd. beščulnosti / beščul­noš­ću

besramnost, instr. jd. besramnosti / besram­ nošću

bešćutan, gen. jd. bešćutna; odr. beš­ćut­ni

bestežinski, gen. jd. bestežinskog(a)

bešćutnost, instr. jd. bešćutnosti / bešćutnošću

bestidan, gen. jd. bestidna; odr. bestidni, gen. jd. bestidnog(a) bestidnica bestidnik, vok. jd. bestidniče, nom. mn. bestidnici

bešćutno bešećeran, gen. jd. bešećerna; odr. be­še­ćerni bešika, dat./lok. jd. bešici beštija bešuman, gen. jd. bešumna; odr. be­šumni

bestidno

bešumno

bestidnost, instr. jd. bestidnosti / bestidnošću

bešumnost, instr. jd. bešumnosti / bešum­ nošću

bestijalan, gen. jd. bestijalna; odr. bestijalni bestijalno

beta; beta-zraci / beta-zrake, alfa, beta i gama zraci

bestijalnost, instr. jd. bestijalnosti / bestijal­ nošću

betli (prid. neprom.); betli jelo

bestjelesan, gen. jd. bestjelesna; odr. bes­tje­ lesni bestjelesnost, instr. jd. bestjelesnosti / bestje­ les­nošću

bez (prij.); bez brige, bez broja, bez glave, bez obzira, bez sumnje, bez veze bezakon bezakonito

bestraga (pril.; netragom)

bezakonje, nom. mn. bezakonja

bestrasan, gen. jd. bestrasna; odr. bestrasni

bezalkoholan; odr. bezalkoholni

bestrzajni, gen. jd. bestrzajnog(a)

bezbeli

bestseler

bezbjedan, gen. jd. bezbjedna; odr. bezbjedni

besvijest, instr. jd. besvijesti / besviješ­ću

bezbjednost, instr. jd. bezbjednosti / bez­ bjednošću

besvjestan, gen. jd. besvjesna; odr. bes­vjes­ni besvjestica bešavan, gen. jd. bešavna; odr. bešavni beščastan, gen. jd. beščasna; odr. beš­čas­ni beščašće, gen. jd. beščašća, instr. jd. beš­ čaš­ćem, nom. mn. beščašća

bezbojan, gen. jd. bezbojna; odr. bezbojni bezboštvo, gen. jd. bezboštva, gen. mn. bez­ boš­tava bezbožac, gen. jd. bezbošca, gen. mn. bezbo­ žaca bezbožnički

beščedan, gen. jd. beščedna; odr. beš­čed­ni

bezbožništvo, gen. jd. bezbožništva

beščednost, instr. jd. beščednosti / beščed­ noš­ću

bezbriga, dat./lok. jd. bezbrizi

beščulan, gen. jd. beščulna; odr. beš­čul­ni

bezdjetan, gen. jd. bezdjetna; odr. bez­djetni, gen. jd. bez­djetnog(a)

197

bezemljaš

198

bezemljaš bezgotovinski

bezočan, gen. jd. bezočna; odr. bezočni; komp. bezočniji

bezgraničan, gen. jd. bezgranična; odr. bez­ granični

bezočnica

bezgraničnost, instr. jd. bezgraničnosti / bez­ graničnošću

bezočno

bezgrešan, gen. jd. bezgrešna; odr. bezgrešni bezgrešnost, instr. jd. bezgreš­nosti / bezgreš­ nošću bezidejan, gen. jd. bezidejna; odr. bezidejni bezizgledan, gen. jd. bezizgledna bezizražajno bezličan, gen. jd. bezlična; odr. bezlični, gen. jd. bezličnog(a)

bezočnik, nom. mn. bezočnici bezočnost, instr. jd. bezočnosti / bezočnošću bezosjećajan, gen. jd. bezosjećajna; odr. bezosjećajni bezosjećajnost, instr. jd. bezosjećajnosti / be­zosjećajnošću bezrječan, gen. jd. bezrječna; odr. bez­rječni bezrječno (pril.) bezub, gen. jd. bezuba; odr. bezubi

bezlično

bezubost, instr. jd. bezubosti / bezubošću

bezličnost, instr. jd. bezličnosti / bezličnošću

bezuslovan, gen. jd. bezuslovna; odr. bez­ uslovni

bezmalo (pril.) bezmjeran, gen. jd. bezmjerna; odr. bez­ mjerni bezmjernost, instr. jd. bezmjernosti / bez­ mjer­nošću

bezuslovno (pril.) bezuvjetan, gen. jd. bezuvjetna; odr. be­zuv­ jetni bezuvjetno (pril.)

bezmlječan, gen. jd. bezmlječna; bezmlječ­na, bezmlječno

bezvezarija

beznačajan, gen. jd. beznačajna; odr. bez­na­ čajni

bezveznički

beznačajnost, instr. jd. beznačajnosti / bez­ na­čajnošću

bezveze (pril.) bezveznjački

beznađe, instr. jd. beznađem

bezvjerac, gen. jd. bezvjerca, instr. jd. bez­ vjercem, gen. mn. bezvjeraca

bezobličan, gen. jd. bezoblična; odr. bezoblični

bezvjeran, gen. jd. bezvjerna; odr. bez­vjerni

bezoblično

bezvjerje

bezobrazan, gen. jd. bezobrazna; odr. be­zo­ brazni

bezvjerka

bezobziran, gen. jd. bezobzirna; odr. be­zob­ zirni bezobzirnost, instr. jd. bezobzirnosti / be­zob­ zirnošću

bezvjernik bezvjetrica bezvlađe, instr. jd. bezvlađem bezvlašće, instr. jd. bezvlašćem

bihuzuriti

bezvrijedan, gen. jd. bezvrijedna; odr. bez­ vrijedni, gen. jd. bez­vrijednog(a); komp. bezvredniji bezvrijedno bezvrijednost, gen. jd. bezvrijednosti bezvučan, gen. jd. bezvučna; odr. bez­vuč­ni, gen. jd. bez­vuč­nog(a) bezvučnik, nom. mn. bezvučnici

biblioteka, dat./lok. jd. biblioteci bibliotekar bibliotekarka, dat./lok. jd. bibliotekarki, gen. mn. bibliotekarki bibliotekarski, gen. jd. bibliotekarskog(a) bicikl, nom. mn. bicikli, gen. mn. bicikla / bicikala biciklijada

bezvučnost, gen. jd. bezvučnosti, instr. jd. bezvučnosti / bez­vuč­nošću

biciklist / biciklista, gen. jd. biciklista / bici­ kliste, nom. mn. biciklisti / bicikliste

bež (prid. neprom.); bež odijelo

biciklistički, gen. jd. biciklističkog(a)

beženstvo, gen. jd. beženstva

biciklistkinja

bežičan, gen. jd. bežična; odr. bežični, gen. jd. bežičnog(a)

bič, instr. jd. bičem, nom. mn. bičevi

bežilan, gen. jd. bežilna; odr. bežilni, gen. jd. bežilnog(a)

bičalje

beživotan, gen. jd. beživotna; odr. be­ži­votni beživotno beživotnost, instr. jd. beživotnosti / beživot­ nošću bežučan, gen. jd. bežučna; odr. bežučni bežučnost, instr. jd. bežučnosti / bežučnošću biandrija bianualan / bianuelan, gen. jd. bianualna / bia­nuelna; odr. bia­nu­alni / bianuelni bibernjača bibličar biblijski, gen. jd. biblijskog(a) bibliofil bibliofilka

bičakčija bičevalac, gen. jd. bičevaoca, gen. mn. bičeva­ laca bičevati, prez. bičujem, pril. sad. bi­ču­ju­ći, gl. im. bičevanje bičić (: bič, bik) bičiji, gen. jd. bičijeg(a) (: bik) biće, instr. jd. bićem bidermajer bife, gen. jd. bifea, nom. mn. bifei, dat./instr./ lok. mn. bifeima biftek, nom. mn. bifteci bifurkacija bigajrihak / bigajri-hak (razg.) bigamija

bibliograf

bihaćki, gen. jd. bihaćkog(a) (: Bihać, Biha­ ćani)

bibliografija

biheviorizam, gen. jd. biheviorizma

bibliografski, gen. jd. bibliografskog(a)

bihuzur

bibliotečki / bibliotečni, gen. jd. biblioteč­ kog(a) / biblioteč­nog(a)

bihuzuriti, prez. bihuzurim, pril. sad. bi­hu­ zureći

199

bihuzurli

200

bihuzurli

bijesno

bihuzurluk, nom. mn. bihuzurluci

bikarbona

bijeda, vok. jd. bijedo

bikini, gen. jd. bikinija

bijedan, gen. jd. bijedna; odr. bijedni, gen. jd. bijednog(a); komp. bjedniji

bilabijal, gen. jd. bilabijala

bijediti, prez. bijedim bijednica

bilabijalnost, instr. jd. bilabijalnosti / bilabi­ jalnošću

bijednicin

bilans

bijednik, vok. jd. bijedniče, nom. mn. bijed­ ni­ci

bilećki, gen. jd. bilećkog(a) (: Bileća, Bilećani)

bijedno

bilhajr (čest.; sa srećom!)

bijeg, nom. mn. bijezi / bjegovi

bilijar, instr. jd. bilijarom / bilijarem

bijel, gen. jd. bijela; odr. bijeli; komp. bjelji

bilijarda

bijelac, gen. jd. bijelca, vok. jd. bijelče, gen. mn. bijelaca

bilijarski, gen. jd. bilijarskog(a)

bijeliti, prez. bijelim, prid. rad. bijelio, bijelila, pril. sad. bijeleći, gl. im. bijeljenje (činiti bijelim) bijelka / bjelka, dat./lok. jd. bijelki bijelo bijelonja bijelo-siv (bijel i siv) bijelosiv, gen. jd. bijelosiva; odr. bijelosivi bijelo-zelen (bijel i zelen)

bilabijalan, gen. jd. bilabijalna; odr. bi­la­bijalni

bilesi

bilion billahi (čest.); vallahi billahi biljčica biljeg, gen. jd. biljega, dat./lok. jd. biljegu, nom. mn. biljezi, gen. mn. biljega bilješčica bilješka, dat./lok. jd. bilješci, gen. mn. bilje­ žaka / bi­lješ­ki bilježiti, prez. bilježim, pril. sad. bilje­žeći, gl. im. bilje­ženje

bijelozelen, gen. jd. bijelozelena; odr. bi­jelo­ zeleni

bilježnica

bijeljeti, prez. bijelim, prid. rad. bijelio, bije­ ljela, pril. sad. bijeleći, gl. im. bijeljenje (postajati bijel)

bilježnik, nom. mn. bilježnici

bijeljinski, gen. jd. bijeljinskog(a) (: Bijeljina, Bijeljinci) bijenale (m. i s.), nom. mn. bijenali / bijenala

bilježnički, gen. jd. bilježničkog(a) biljka, dat./lok. jd. biljci, gen. mn. biljaka / bilj­ki biljkin biljojed, nom. mn. biljojedi

bijes, nom. mn. bjesovi / bijesi (poet.)

biljožder, nom. mn. biljožderi

bijesan, gen. jd. bijesna; komp. bjesniji / bješ­nji; bijesna, bijesno

bimbaša

biljur

bitisati

binje­džija

birčanski, gen. jd. birčanskog(a) (: Birač)

biobibliografija biocenoza

biro, gen. jd. biroa, nom. mn. biroi, dat./instr./ lok. mn. biroima

biočug, nom. mn. biočuzi

birokracija / birokratija

bioenergetičar

birokrat / birokrata, gen. jd. birokrata / biro­ krate, nom. mn. bi­rok­rati / birokrate

bioenergetičarka bioenergija biogeneza biograf biografija biografski, gen. jd. biografskog(a) biohemičar biohemičarka biohemija biohemijski, gen. jd. biohemijskog(a) biolog, nom. mn. biolozi

birokratija / birokracija birokratkinja birokratski birtija, gen. jd. birtije birvaktile (pril.) bisage (ž. pl. t.), gen. bisaga biser-grana, gen. jd. biser-grane biserje, instr. biserjem biserka, dat./lok. jd. biserki biskati, prez. bišćem / bištem

biologija

biskupija

biologinja (neob.)

bismila / bismilla

biološki, gen. jd. biološkog(a)

bistroća

biom

bistrook, gen. jd. bistrooka; odr. bistro­oki

biomasa

bistrouman, gen. jd. bistroumna; odr. bis­ troumni

bionjača bioritam biosfera biosinteza bioskop bioskopski, gen. jd. bioskopskog(a) bipolaran, gen. jd. bipolarna; odr. bipolarni birač, gen. jd. birača biračica birački, gen. jd. biračkog(a) bircuz

bišćanski, gen. jd. bišćanskog(a) (: Bišće, Biš­ ćani) bit / bajt, nom. mn. bitovi (inform.) bitak, gen. jd. bitka, nom. mn. bici / bitkovi biti, prez. budem / jesam, neg. nisam / nijesam (ekspr.), imperf. bi­jah / bjeh, imp. budi, prid. rad. bio, bila, pril. sad. bu­du­ći biti, prez. bijem, imp. bij, bijmo, prid. trp. bijen, pril. sad. bijući, gl. im. bijenje (uda­ rati) bitisati, prez. bitišem, pril. sad. bitišući, gl. im. bitisanje

201

bitka

202

bitka, dat./lok. jd. bici / bitki, gen. mn. bitaka / bitki

bjeličastosiv, gen. jd. bjeličastosiva; odr. bje­ ličastosivi

bivo, gen. jd. bivola

bjelilo

bivolski

bjelilja

bivstvo, gen. mn. bivstava

bjelina, gen. mn. bjelina

bizantijski, gen. jd. bizantijskog(a) (: Bizan­ tija)

bjelka / bijelka, dat./lok. jd. bjelki

bizantologija bizantološki, gen. jd. bizantološkog(a) bizantski, gen. jd. bizantskog(a) (: Bizant) bizaran, gen. jd. bizarna; odr. bizarni bizmut biznismen bižuterija bjanko; bjanko ček, bjanko mjenica

bjelkast, gen. jd. bjelkasta; odr. bjelkasti; komp. bjelkastiji bjelkinja bjelobrad, gen. jd. bjelobrada; odr. bje­lob­radi bjelobrk, gen. jd. bjelobrka; odr. bjelobrki bjeloća bjelodan, gen. jd. bjelodana; odr. bjelodani bjelodano (pril.)

bječva, gen. mn. bječava / bječvi

bjeloglav, gen. jd. bjeloglava; odr. bje­log­lavi

bjegunac, gen. jd. bjegunca, vok. jd. bjegunče, instr. jd. bjegun­cem, gen. mn. bjegunaca

bjelogorica

bjegunica

bjelograb

bjekstvo, gen. mn. bjekstava

bjelograbić, instr. jd. bjelograbićem (bot.)

bjelača, gen. mn. bjelača

bjelokapa

bjelan, gen. mn. bjelana bjelance, gen. jd. bjelanca / bjelanceta, gen. mn. bjelanaca / bjelanca

bjelogorični, gen. jd. bjelogoričnog(a)

bjelokos, gen. jd. bjelokosa; odr. bje­lo­kosi bjelokost, instr. jd. bjelokosti / bjelokošću

bjelančevina, nom. mn. bjelančevine

bjelolik, gen. jd. bjelolika; odr. bjeloliki

bjelanjak, gen. jd. bjelanjka, nom. mn. bje­ lanj­ci, gen. mn. bjelanjaka

bjelolist

bjelasati se, prez. bjelasam se, pril. sad. bjela­ sajući se, gl. im. bjelasanje

bjeloočnica

bjelaš, gen. jd. bjelaša bjelcat, gen. jd. bjelcata; odr. bjelcati; bijel bjelcat bjelica bjeličast, gen. jd. bjeličasta; odr. bjeli­čas­ti; komp. bjeličastiji

bjelonog, gen. jd. bjelonoga; odr. bjelonogi bjelook, gen. jd. bjelooka; odr. bjelooki bjelopoljni (u šahu) bjelopoljski, gen. jd. bjelopoljskog(a) (: Bijelo Polje) bjeloput, gen. jd. bjeloputa; odr. bjeloputi bjelorun, gen. jd. bjeloruna; odr. bjeloruni

blebetati

bjeloruski, gen. jd. bjeloruskog(a) (: Bjeloru­ sija, Bjelorusi) bjelosvjetski, gen. jd. bjelosvjetskog(a) bjelošljiva bjelouška, dat./lok. jd. bjeloušci / bjelouški, gen. mn. bjeloušaka / bjelouški bjelov, gen. jd. bjelova, nom. mn. bjelovi, gen. mn. bjelova

blagoglagoljiv blagoglasan, gen. jd. blagoglasna; odr. bla­ goglasni blagonaklonost, gen. jd. blagonaklonosti, instr. jd. blagonaklonosti / blagonaklo­ nošću blagorječiv, gen. jd. blagorječiva; odr. blago­ rječivi

bjelovrat, gen. jd. bjelovrata; odr. bjelovrati

blagorječivo (pril.)

bjelutak, gen. jd. bjelutka, nom. mn. bjeluci, gen. mn. bjelutaka

blagorječivost, instr. jd. blagorječivosti / bla­ gorječivošću

bjeljika, dat./lok. jd. bjeljici

blagosiljati, prez. blagosiljam, pril. sad. bla­ gosiljajući

bjesnilo bjesnoća bjesnjeti, prez. bjesnim, prid. rad. bjesnio, bjesnjela, pril. sad. bjesneći, gl. im. bješ­ njenje bjesomučan, gen. jd. bjesomučna; odr. bjeso­ mučni

blagosivati, prez. blagosivam blagosivljati, prez. blagosivljam, pril. sad. bla­ gosivljajući blagoslivljati, prez. blagoslivljam, pril. sad. blagoslivljajući blagoslov, gen. jd. blagoslova

bježanija

blagosloviti, prez. blagoslovim, prid. rad. bla­ goslovio, prid. trp. blagosloven / blagos­ lovljen

bježati, prez. bježim, imp. bježi, pril. sad. bje­ žeći, gl. im. bje­ža­nje

blagost, gen. jd. blagosti, instr. jd. blagosti / bla­gošću

b-kategorija

blagovaonica

blaćenje (: blatiti) blagajna, gen. mn. blagajni

blagovijest, gen. jd. blagovijesti, instr. jd. bla­ govijesti / blagoviješću

blagajnica

blagovjesnica

blagajnicin

blagovjesnik, nom. mn. blagovjesnici

blagajnički, gen. jd. blagajničkog(a)

blagozvučan, gen. jd. blagozvučna; odr. bla­ gozvučni

bjesomučno

blagajnik, vok. jd. blagajniče, nom. mn. bla­ gajnici blagdan, gen. jd. blagdana, nom. mn. blagdani blagodareći (prij.) blagodat, gen. jd. blagodati, instr. jd. blago­ dati / blagodaću

blasfemičan, gen. jd. blasfemična; odr. blasfe­ mični blasfemija blaženopočivši, gen. jd. blaženopočivšeg(a) blebetati, prez. blebećem, pril. sad. blebećući

203

blečak

204

blečak, gen. jd. blečka, nom. mn. blečci

blizak, gen. jd. bliska; odr. bliski; komp. bliži

blečati, 3. l. jd. prez. bleči, pril. sad. ble­če­ći, gl. im. blečanje

blizanac, gen. jd. bli­zanca, vok. jd. blizanče, nom. mn. blizanci

blef, nom. mn. blefovi

blizančad, gen. bli­zančadi

blehnuti, prez. blehnem, aor. blehnuh, prid. rad. blehnuo, pril. pr. bleh­nuvši; i blenuti

blizanče, gen. bli­zančeta

blejati, 3. l. jd. prez. bleji, pril. sad. bleje­ći, gl. im. blejanje

blizu (pril.)

blejzer blenuti, prez. blenem; i blehnuti blesavjeti, prez. blesavim, prid. rad. blesavio, blesavjela, pril. sad. blesaveći, gl. im. ble­ savljenje blickrig blijed, gen. jd. blijeda; odr. blijedi; komp. bljeđi blijediti, prez. blijedim, prid. rad. blijedio, bli­ jedila (činiti blijedim) blijedjeti, prez. blijedim, prid. rad. blijedio, blijedjela, pril. sad. blijedeći, gl. im. blije­ đenje (postajati blijed) blijedo blijedoplav, gen. jd. blijedoplava; odr. blije­ doplavi blijedosiv, gen. jd. blijedosiva; odr. blijedosivi

blizančić, nom. mn. blizančići bludjeti, prez. bludim, aor. bludjeh, prid. rad. bludio, bludjela, pril. sad. bludeći, gl. im. bluđenje bludničiti, prez. bludničim, pril. sad. bludni­ čeći, gl. im. bludničenje bludnički, gen. jd. bludničkog(a) bljedičast, gen. jd. bljedičasta; odr. bljedičasti bljedilo bljednuti, prez. bljednem bljedoća bljedolik, gen. jd. bljedolika; odr. blje­do­liki bljedunjav, gen. jd. bljedunjava; odr. blje­ dunjavi, gen. jd. bljedunjavog(a); komp. bljedunjaviji bljedunjavost, gen. jd. bljedunjavosti, instr. jd. bljedunjavosti / bljedunjavo­šću

blijedožut, gen. jd. blijedožuta; odr. blijedo­ žuti

bljeđahan, gen. jd. bljeđahna; odr. bljeđahni

blijesak, gen. jd. blijeska, nom. mn. blijesci / bljeskovi, gen. mn. blijesaka / bljeskova

bljeskati, prez. bljeskam, pril. sad. bljes­ka­jući, gl. im. bljeskanje

blijeskati, prez. blijeskam bliještati, prez. bliještim, pril. sad. bliješteći, gl. im. bliještanje; i bliještiti bliještiti, prez. bliještim, pril. sad. bliješteći, gl. im. bli­ješ­tenje; i bliještati

bljesak, gen. jd. bljeska

bljeskav, gen. jd. bljeskava; odr. bljeskavi bljesnuti, prez. bljesnem, prid. rad. bljesnuo blještav, gen. jd. blještava; odr. blještavi blještavilo

bliskoistočni (: Bliski istok)

bljezgarija

bliskost, instr. jd. bliskosti / bliskošću

bljuvati, prez. bljujem, gl. im. bljuvanje

bliz, gen. jd. bliza; komp. bliži; bliza, blizo

bljuvotina

bohemist

boa, gen. jd. boe, instr. jd. boom, nom. mn. boe

bogobojaznost, instr. jd. bogobojaznosti / bo­gobojaznošću

bobičast, gen. jd. bobičasta; odr. bobičasti

bogobojažljiv

bobičav, gen. jd. bobičava; odr. bobičavi

bogodan / bogomdan

bob-reprezentacija

bogohulan, gen. jd. bogohulna; odr. bogohulni

bob-staza

bogohulitelj

boc-boc (uzv.)

bogohuliteljica

bočica

bogohulnica

bočiti se, prez. bočim se, pril. sad. bočeći se, gl. im. bočenje

bogohulnik, nom. mn. bo­gohulnici

bočke (pril.)

bogoljubac, gen. jd. bogoljupca

bočni, gen. jd. bočnog(a)

bogomdan / bogodan

bočno

bogomil / bogumil

boćanje

bogomilski / bogumilski

bodar, gen. jd. bodra; odr. bodri

bogomilstvo / bogumilstvo

bodljika, dat./lok. jd. bodljici

bogomoljac, gen. jd. bogomoljca, vok. jd. bo­ gomoljče, gen. mn. bogomoljaca

boem / bohem boemski / bohemski boemstvo / bohemstvo boemština / bohemština bog, nom. mn. bogovi / bozi (jez. knjiž.); bog Perun

bogohulno

bogomoljka, dat./lok. jd. bogomoljki, gen. mn. bogomo­ljaka / bogomoljki bogomrzac, gen. jd. bogomrsca, vok. jd. bo­ gomršče, instr. jd. bogomrscem, gen. mn. bogomrzaca bogoslov

bogalj, nom. mn. bogalji

bogoslovac, gen. jd. bogoslovca

bogami (čest.)

bogoslovija

bogat, gen. jd. bogata; odr. bogati

bogosluženje

bogataški, gen. jd. bogataškog(a)

bogovetni / bogovjetni

bogati (čest.)

bogumil / bogomil

bogatstvo, gen. jd. bogatstva, gen. mn. bo­gat­ stava / bogatstva

bogumilski / bogomilski

bogdo (čest.)

bogzna (čest.)

bogme (čest.)

bohem / boem

bogobojazan, gen. jd. bogobojazna; odr. bo­go­­bo­jazni, gen. jd. bogobojaznog(a); komp. bogobo­jaz­niji

bohemist / bohemista, gen. jd. bohemista / bohemiste, nom. mn. bo­he­misti / bohe­ miste

bogumilstvo / bogomilstvo

205

bohemistika

206

bohemistika, dat./lok. bohemistici

bojse (čest.; možda)

bohemizam, gen. jd. bohemizma, gen. mn. bohemizama

bok, nom. mn. bokovi, gen. mn. bokova

bohemski / boemski

bokalčić, instr. jd. bokalčićem

bohemstvo / boemstvo

bokal bokalić, instr. jd. bokalićem

bohemština / boemština

bokocrt

boja, instr. jd. bojom; teget boja, tempera-boje

boks

bojadisati, prez. bojadišem

boksač, instr. jd. boksačem

bojadžija

bokser, instr. jd. bok­serom

bojadžijin bojadžijski

boks-meč, gen. jd. boks-meča, nom. mn. boks-mečevi

bojadžinica

bol, gen. jd. bola / boli, nom. mn. bo­lo­vi / boli

bojanka, dat./lok. jd. bojanci, gen. mn. bojanki

bȏlan, bȏlna, bȏlno (prid.)

bojati se, prez. bojim se, imp. boj se, bojmo se, pril. sad. bojeći se

bȍlan, bóna (čest.)

bojazan, instr. jd. bojazni / bojažnju

bolesnički, gen. jd. bolesničkog(a)

bojažljiv, gen. jd. bojažljiva; odr. bo­jaž­ljivi

bolesnik, vok. jd. bolesniče, nom. mn. boles­ nici

bojažljivac, vok. jd. bojažljivče, nom. mn. bo­ jažljivci, gen. mn. bojažljivaca

bold, gen. jd. bolda (štamp.)

bolest, instr. jd. bolesti / bolešću

bojažljivost, instr. jd. bojažljivosti / bojaž­lji­ vošću

bolestan, gen. jd. bolesna; odr. bolesni, gen. jd. bolesnog(a); komp. bolesniji

bojevati, prez. bojujem, pril. sad. bojujući, gl. im. bojevanje; i bojovati

boleščurina / bolešćurina

bojica, gen. mn. bojica

bolešljiv / boležljiv, gen. jd. bolešljiva; odr. boleš­ljivi

bojišnica

bolešljivac / boležljivac, gen. jd. bolešljivca

bojište

bolešljivica / boležljivica

bojiti, prez. bojim, imp. boji, bojimo, pril. sad. bojeći, gl. im. bojenje

boleština

bojkot

boležljiv / bolešljiv, gen. jd. boležljiva; odr. bolež­ljivi

bojler

boležljivac / bolešljivac, gen. jd. boležljivca

bojna, gen. mn. bojna / bojni

boležljivica / bolešljivica

bojnik, nom. mn. bojnici

bolničar, vok. jd. bolničare / bolničaru

bojovati, prez. bojujem, pril. sad. bojujući, gl. im. bojovanje; i bojevati

bolničarka, dat./lok. jd. bolničarki, gen. mn. bolničarki

božanski

bolnički, gen. jd. bolničkog(a)

bosanskobrodski (: Bosanski Brod)

bolje (: dobro); bolje reći, bolje rekavši

bosanskohercegovački, gen. jd. bosanskoher­ ce­ govačkog(a) (: Bosna i Hercegovina, npr. bosanskohercegovačka zastava)

boljeti, 3. l. jd. prez. boli, prid. rad. bolio, boljela, pril. sad. boleći, gl. im. boljenje bolji (: dobar) boljitak, gen. jd. boljitka, nom. mn. boljici, gen. mn. boljitaka boljka, dat./lok. jd. boljci, gen. mn. boljki / boljaka

bosansko-hercegovački (: i Bosna i Hercego­ vi­na, npr. planinska bosansko-hercegovač­ka međa) bosanskokrajiški, gen. jd. bosanskokrajiš­ kog(a) (: Bosanska krajina) bosforski, gen. jd. bosforskog(a)

bomba, gen. mn. bombi; A-bomba (atomska bomba), seks-bomba

bosiljak, gen. jd. bosiljka, nom. mn. bosiljci, gen. mn. bosiljaka

bombastičan, gen. jd. bombastična; odr. bombastični

bosnist / bosnista, gen. jd. bosnista / bosniste, nom. mn. bo­s­nisti / bosniste

bombastično

bosnistica / bosnistkinja

bombaški, gen. jd. bombaškog(a)

bosnistički, gen. jd. bosnističkog(a)

bombon / bombona

bosnistika, dat./lok. bosnistici

bombon­džija

bosnistkinja / bosnistica

bombonijera / bombonjera

bostandžija

borački, gen. jd. boračkog(a)

bošča, gen. mn. bošča / bošči

boranija

boščaluk, nom. mn. boščaluci

boravišni, gen. jd. boravišnog(a)

boščica

bordel

bošnjački, gen. jd. bošnjačkog(a) (: Bošnjak)

bordo (prid. neprom.); bordo boja

bošnjačko-hrvatski (npr. odnosi)

borhati se, prez. borham se (istrajavati)

bošnjaštvo (osjećaj pripadnosti bošnjač­ko­me narodu)

borić borilac, gen. jd. borioca, vok. jd. borioče, instr. jd. boriocem, gen. mn. borilaca borilački borni; borna kola borovača bosančica, dat./lok. bosančici, instr. bosan­ či­com bosanski (: Bosna, Bosanci); bosanski jezik, bosanski krst­jani, bosanski lonac

botaničar, instr. jd. botaničarem / botani­ čarom botaničarka botanički, gen. jd. botaničkog(a) bozadžija bozadžijin bozadžijski bozadžinica božanski

207

božićni

208

božićni, gen. jd. božićnog(a) božiji, gen. jd. božijeg(a) (: bog) bračni, gen. jd. bračnog(a) braća (zb.), gen. braće (: brat) bradavičast, gen. jd. bradavičasta; odr. brada­ vičasti bradavičav, gen. jd. bradavičava; odr. bra­ davičavi

bratoubistvo / bratoubojstvo, gen. mn. bra­ toubistava / bratoubistva bratoubojica / bratoubica bratoubojstvo / bratoubistvo, gen. mn. bra­ toubojstava / bratoubojstva bratovljev, gen. jd. bratovljeva bratski, gen. jd. bratskog(a) bratstvo, gen. mn. bratstava / bratstva

bradavičica

bratučed

bradva, gen. mn. bradava / bradvi

bratučeda

brahman, gen. jd. brahmana

bratunački, gen. jd. bratunačkog(a) (: Bra­ tu­nac, Bratunčani)

brahmanizam, gen. brahmanizma branič, gen. jd. braniča branilac / branitelj, gen. jd. branioca, instr. jd. braniocem, vok. jd. branioče, gen. mn. branilaca

brauning, nom. mn. brauninzi (revolver) brav, nom. mn. bravi brava­džiluk bravarija

branilaštvo / braniteljstvo

bravče, gen. bravčeta

branitelj / branilac, instr. jd. braniteljem

braveći, gen. jd. bravećeg(a)

braniteljstvo / branilaštvo

bravetina

branjiv, gen. jd. branjiva; odr. branjivi

bravlji, gen. jd. bravljeg(a)

braon (prid. neprom.); braon boja

brazditi, prez. brazdim, imperf. bražđah, gl. im. bražđenje

brašnav / brašnjav, gen. jd. brašnava; odr. brašnavi

b-razred

brašnenica / brašnjenica

brbljarija

brašnjav / brašnav, gen. jd. brašnjava; odr. brašnjavi

brbljati, prez. brbljam, gl. im. brbljanje

brašnjenica / brašnenica

brčanski, gen. jd. brčanskog(a) (: Brčko, Brčaci)

bratac, gen. jd. braca, vok. jd. bratac, gen. mn. brataca

brčić, instr. jd. brčićem (: brk)

bratična, gen. jd. bratične bratić, instr. jd. bratićem

brčkati, prez. brčkam, pril. sad. brčkajući, gl. im. brčkanje

brat-nebrat

brčki, gen. jd. brčkog(a) (: Brčko)

bratoubica / bratoubojica

brdašce, gen. jd. brdašca / brdašceta

bratoubilački, gen. jd. bratoubilačkog(a)

brdski

brčina

brojčan

brđanin, nom. mn. brđani

brijački, gen. jd. brijačkog(a)

brđanka, dat./lok. jd. brđanki

brijačnica

brđanski, gen. jd. brđanskog(a)

brijaći, gen. jd. brijaćeg(a)

bređa

brijaćica (koja je za brijanje)

brejk; brejk-lopta

brijati, prez. brijem, imp. brij, brijmo, pril. sad. brijući

brektati, prez. brekćem, pril. sad. brek­ćući breskov breskva, gen. mn. bresaka / breskvi brestić, instr. jd. brestićem (: brijest) brestov brestovača breščić (: brijeg) brevijar brezik, nom. mn. brezici brezovača brežina brežuljak, gen. jd. brežuljka, nom. mn. bre­ žulj­ci, gen. mn. brežuljaka brežuljast, gen. jd. brežuljasta; odr. bre­žu­ljasti brežuljkast, gen. jd. brežuljkasta; odr. brežulj­ kasti

brijeg, vok. jd. briježe, nom. mn. bregovi / bri­ jezi (poet.) brijest, gen. jd. brijesta, nom. mn. brijestovi briješće (zb.) brilijant / briljant, gen. mn. brilijanata / bri­ ljanata briljantan, gen. jd. briljantna; odr. briljantni briljantno brisač, instr. jd. brisačem, nom. mn. brisači brk, nom. mn. brkovi / brci; (skresati) u brk brkajlija brlog, nom. mn. brlozi, dat./instr./lok. mn. br­lozima broć broćast, gen. jd. broćasta; odr. broćasti

brico, gen. jd. brice / brica

brodogradilišni

bričiti, prez. bričim, pril. sad. bričeći, gl. im. bričenje

brodogradilište

bridjeti, prez. bridim, prid. rad. bridio, bri­ djela, gl. im. briđenje

broj, instr. jd. brojem, nom. mn. brojevi

bridž brifing

brođenje (: broditi) brojač, gen. jd. brojača brojačica, gen. jd. brojačice

briga, dat./lok. jd. brizi

brojan, gen. jd. brojna; komp. brojniji; brojna, brojno

brigadir, instr. jd. brigadirem / brigadirom

brojanice (ž. mn.)

brigadist / brigadista, gen. jd. brigadista / brigadiste, nom. mn. bri­ga­disti / brigadiste brijač, instr. jd. brijačem

brojati, prez. brojim, imp. broj / broji, brojmo / brojimo, prid. trp. brojan, gl. im. bro­ janje; i brojiti

brijačica (ona koja brije)

brojčan, gen. jd. brojčana; odr. brojčani

209

brojčanik

210

brojčanik, nom. mn. brojčanici

brzinomjer, instr. jd. brzinomjerom

brojčano

brzohodan, gen. jd. brzohodna; odr. brzo­ hodni

brojilac / brojitelj, gen. jd. brojioca / broji­ te­lja, instr. jd. brojiocem / brojiteljem, gen. mn. brojilaca / brojitelja brojiti, prez. brojim, imp. broj / broji, brojmo / brojimo, prid. trp. brojen, gl. im. bro­ jenje; i brojati

brzojav brzorastući, gen. jd. brzorastućeg(a) brzorjek, gen. jd. brzorjeka; odr. brzo­rjeki brže-bolje (pril.)

brojka, dat./lok. jd. brojci, gen. mn. brojaka / brojki

bubamara

brojler

bubnjić, instr. jd. bubnjićem

brojnik, nom. mn. brojnici

bubreg, nom. mn. bubrezi

brojnost, instr. jd. brojnosti / brojnošću

bubreščić, instr. jd. bubreščićem

bronhija, nom. mn. bronhije

bubrežni, gen. jd. bubrežnog(a)

bronhijalan, gen. jd. bronhijalna; odr. bron­ hijalni

bubuljičav, gen. jd. bubuljičava; odr. bubulji­ čavi, gen. jd. bubuljičavog(a)

bronhitis

bučan, gen. jd. bučna; bučna, bučno

bronza

bučati, prez. bučim, pril. sad. bučeći, gl. im. bučanje

bronzan, gen. jd. bronzana; odr. bronzani; bronzano doba

bubašvaba

bučno

broš, nom. mn. broševi

buća (kugla)

brstiti, prez. brstim, prid. rad. brstio, prid. trp. bršćen, gl. im. bršćenje

bućkati, prez. bućkam, prid. trp. bućkan, pril. sad. bućkajući, gl. im. bućkanje

bršljan

bućkuriš

brucošijada bruh

bućnuti, prez. bućnem, aor. bućnuh, prid. rad. bućnuo

brujati, prez. brujim; i brujiti

budalaština / budaleština

brujiti, prez. brujim; i brujati

budalina

bruka, dat./lok. jd. bruci

budilnik, nom. mn. budilnici

brusač

budist / budista, gen. jd. budista / budiste, nom. mn. budisti / budiste

brusački, gen. jd. brusačkog(a) brusionica

budistički, gen. jd. budističkog(a)

bruto (prid. neprom.); bruto dobit, bruto dohodak, bruto iznos, bruto težina

budistkinja budizam, gen. budizma

brz, gen. jd. brza; odr. brzi; komp. brži

budšto (pril.)

bumerang

budući, gen. jd. budućeg(a) budućnost, instr. jd. budućnosti / budućnošću budzašto (pril.) budža, nom. mn. budže budžačić budžak, nom. mn. budžaci budžaklija budžet, nom. mn. budžeti budžetski, gen. jd. budžetskog(a) buđ / buđa, instr. jd. buđi / buđe buđati, prez. buđam; i buđaviti buđaviti, prez. buđavim; i buđati buđavost, gen. jd. buđavosti buđelar buđenje bugarija bugija

bujan, gen. jd. bujna; odr. bujni, gen. jd. buj­ nog(a); komp. bujniji bujati, prez. bujam, pril. sad. bujajući, gl. im. bujanje bujica bujon bujrum bujruntija buka, dat./lok. jd. buci bukač, gen. jd. bukača bukački, gen. jd. bukačkog(a) bukagije (ž. pl. t.), dat./instr./lok. bukagijama buklija bukov bukovača buktati, prez. bukćem, prid. rad. buktao, buk­ tala, gl. im. buktanje; i buktjeti

bugi-vugi, gen. jd. bugi-vugija

buktjeti, prez. buktim, prid. rad. buktio, buk­ tjela, gl. im. bukćenje; i buktati

bugojanski, gen. jd. bugojanskog(a)

bukva, gen. mn. bukava / bukvi

buha, dat./lok. jd. buhi, gen. mn. buha

bukvić, instr. jd. bukvićem

buhač, instr. jd. buhačem

bulažnjenje

buhara (zatvor)

bulbul, nom. mn. bulbuli

buhara-ćilim, gen. jd. buhara-ćilima (ćilim iz Buhare)

buldog, vok. jd. buldože, nom. mn. buldozi

buhetina buhica buhin buhinjak

buldožer bulevar, gen. jd. bulevara, instr. jd. buleva­rom bulka, dat./lok. jd. bulci, gen. mn. bulki buljook, gen. jd. buljooka; odr. buljooki

buhinji, gen. jd. buhinjeg(a)

buljubaša / buljugbaša, vok. jd. buljubaša / buljugbaša, buljubašo / buljugbašo

buhoserina

buljuk, nom. mn. buljuci

buhtla

bumbar, gen. jd. bumbara

bujad, instr. bujadi / bujađu

bumerang, nom. mn. bumeranzi

211

bunar

212

bunar, nom. mn. bunarevi / bunarovi / bunari

burmudžijin

bunarčić, instr. jd. bunarčićem

burmudžijski

bunardžija

buržoaski

bunardžijin

buržoazija

bunardžijski

buržoazijski

bunarić, instr. jd. bunarićem

buržuj

bundeva

buržujka, dat./lok. jd. buržujki

bundžija

buržujski

bundžijin bundžijski bundžijstvo, gen. mn. bundžijstava / bun­džij­ stva bunika / bunjika

busen, nom. mn. busenovi / buseni busenčić busenje busija

bunjište, instr. jd. bunjištem

busola

buranija, dat./lok. buraniji

busovački, gen. jd. busovačkog(a) (: Busovača)

burečić, instr. jd. burečićem

bušaći

buredžik, nom. mn. buredžici

but, nom. mn. butovi

buregdžija

butan-boca, gen. jd. butan-boce

buregdžijin

butan-gas, gen. butan-gasa

buregdžijski

butić, instr. jd. butićem

buregdžinica

buzdohan / buzdovan

burek, nom. mn. bureci

buzdohandžija / buzdovandžija

burgija, instr. jd. burgijom

buzdohandžijin / buzdovandžijin

burgijati, prez. burgijam

buzdohanlija (kruška)

burgijica

buzdovan / buzdohan

burleska, dat./lok. jd. burlesci

buzdovandžija / buzdohandžija

burmudžija (: burmut)

buzdovandžijin / buzdohandžijin

cigaret-papir

celzij, gen. jd. celzija (razg.; Celzijev stepen) cement, gen. mn. cemenata cementni centarfor, gen. jd. centarfora centarhalf centaršut

C

centilitar, gen. jd. centilitra centimetar, gen. jd. centimetra, gen. mn. cen­ timetara centralistički, gen. jd. centralističkog(a)

cajtnot

centrifuga, dat./lok. jd. centrifugi

cakliti, prez. caklim, prid. rad. caklio, prid. trp. cakljen, pril. sad. cakleći, gl. im. cakljenje

ceptjeti, prez. ceptim, aor. ceptjeh, prid. rad. ceptio, ceptjela, pril. sad. cepteći, gl. im. cepćenje

cakum-pakum car, vok. jd. care, instr. jd. carem, nom. mn. carevi

cerada

carev

cerebralni

carevati, prez. carujem, pril. sad. carujući, gl. im. carevanje; i ca­rovati

ceremonija

carević carevina caricin (: carica) carinik, vok. jd. cariniče carist / carista, gen. jd. carista / cariste, nom. mn. caristi / cariste caristički carovati, prez. carujem, gl. im. carovanje; i ca­revati cece-muha, gen. jd. cece-muhe; muha cece cedar cedulja

cerealije (ž. pl. t.), gen. cerealija

ceremonijalno ceriti se, prez. cerim se, pril. sad. cereći se cesar (arh.; car) cesija cesta cestar, gen. jd. cestara cestica cicamaca / cica-maca cicija cicijašluk, gen. jd. cicijašluka, nom. mn. ci­ci­ jašluci ciča; ciča zima

ceduljica

cičati, prez. cičim, imp. ciči, prid. rad. cičao, pril. sad. cičeći, gl. im. cičanje

ceh, nom. mn. cehovi; ceh-majstor

cigančiti, prez. cigančim

celuloid

cigaret-papir, gen. jd. cigaret-papira

213

cigar-papir

214

cigar-papir, gen. jd. cigar-papira

cikličan, gen. jd. ciklična; ciklična, ciklično

ciglarev / ciglarov

cikorija

cijankalij, instr. cijankalijem

cile-mile

cijanovodonik / cijanovodik

cilindričan, gen. jd. cilindrična

cijediti, prez. cijedim, imp. cijedi, prid. trp. cijeđen, pril. sad. cijedeći, gl. im. cijeđenje

cin-cin

cijeđ, instr. jd. cijeđi / cijeđu cijel / cio, gen. jd. cijela; cijela, cijelo; cijel cjel­cat cijelac, gen. jd. cijelca, instr. jd. cijelcem, gen. mn. cijelaca cijeliti, prez. cijelim, prid. rad. cijelio, cijelila, gl. im. cijeljenje cijelost, instr. jd. cijelosti / cijelošću cijeljeti, 3. l. jd. prez. cijeli, prid. rad. cijelio, cijeljela, pril. sad. cijeleći, gl. im. cijeljenje

ciničan, gen. jd. cinična; cinična, cinično cinično cinik, nom. mn. cinici cink cinkografija cio / cijel, gen. jd. cijela; cijela, cijelo cionist / cionista, gen. jd. cionista / cioniste, nom. mn. cionisti / cioniste cionistički, gen. jd. cionističkog(a)

cijena

cionistkinja

cijeniti, prez. cijenim, pril. sad. cijeneći, gl. im. cijenjenje

cipela

cijenjen, gen. jd. cijenjena; odr. cijenjeni; komp. cjenjeniji cijep, nom. mn. cjepovi cijepati, prez. cijepam, pril. sad. cijepaju­ći, gl. im. cijepanje

cirkulacija cirkulacijski cirkulacioni cirkular, gen. jd. cirkulara cirkumfleksni

cijepiti, prez. cijepim, prid. rad. cijepio, ci­je­ pila, prid. trp. cijepljen, gl. im. cijepljenje

cirkusant, gen. jd. cirkusanta, gen. mn. cir­ku­ sanata

cijev, instr. jd. cijevi / cijevlju

cirkusantkinja

cijevčiti, prez. cijevčim

cirkusantski

cijevka, dat./lok. jd. cijevki

cisterna

cijevni

citostatik

cijuk, nom. mn. cijuci

civilizacija

cijukati, prez. cijučem, pril. sad. cijučući, gl. im. cijukanje

civilizacijski, gen. jd. civilizacijskog(a)

cijuknuti, prez. cijuknem cik-cak cikcak-linija

civilizacioni cjedilo cjediljka, dat./lok. jd. cjediljci, gen. mn. cjedi­ ljaka / cjedilj­ki

crijevce

cjeđenik, nom. mn. cjeđenici

cjepivo

cjelcat, gen. jd. cjelcata; odr. cjelcati

cjepka, dat./lok. jd. cjepki, gen. mn. cjepaka / cjepki

cjelica cjelina

cjepkati, prez. cjepkam, gl. im. cjepkanje

cjelishodan

cjeplja, gen. mn. cjepalja / cjeplji

cjelivati, prez. cjelivam, pril. sad. cjelivajući, gl. im. cjelivanje

cjepnuti, prez. cjepnem

cjelodnevan, gen. jd. cjelodnevna; odr. cje­ lodnevni

cjeputati, prez. cjeputam

cjelogodišnji cjelokupan, gen. jd. cjelokupna; odr. cje­lo­ kupni cjelokupno cjelov cjelovečernji, gen. jd. cjelovečernjeg(a) cjelovit, gen. jd. cjelovita; odr. cjeloviti cjelovitost, instr. jd. cjelovitosti / cjelovitoš­ću cjenik / cjenovnik, dat./lok. jd. cjeniku cjenkati se, prez. cjenkam se, pril. sad. cjen­ kajući se; i cjenjkati se

cjepotina cjevanica cjevast, gen. jd. cjevasta; odr. cjevasti cjevčica, instr. jd. cjevčicom cjevovod cjevovodni cmakati, prez. cmačem / cmakam, pril. sad. cmačući / cmakajući, gl. im. cmaka­nje cmizdravac, gen. jd. cmizdravca, vok. jd. cmiz­dravče, gen. mn. cmizdravaca col, gen. jd. cola, nom. mn. coli / colovi, gen. mn. cola / colova

cjenovnik / cjenik, dat./lok. jd. cjenovniku

crći, prez. crknem, aor. crkoh, prid. rad. crkao; i crknuti

cjenjkati se, prez. cjenjkam se, pril. sad. cjenj­ kajući se; i cjenkati se

crepar, gen. jd. crepara, instr. jd. creparem / creparom

cjepač, vok. jd. cjepaču, instr. jd. cjepačem

crepara

cjepačica

creparev / creparov

cjepačicin

crepast, gen. jd. crepasta; odr. crepasti

cjepački

crepulja

cjepak, gen. jd. cjepka; cjepka, cjepko

crescendo / krešendo (muz.)

cjepalo

crevar, instr. jd. crevarem / crevarom

cjepanica

crevarev / crevarov

cjepidlačiti, prez. cjepidlačim, gl. im. cjepid­ la­čenje

crevarski

cjepidlački

crijep, dat./lok. jd. crijepu, nom. mn. crepo­vi, akuz. mn. crepove

cjepidlaka, dat./lok. jd. cjepidlaki

crijevce, gen. mn. crijevaca

215

crijevni

216

crijevni, gen. jd. crijevnog(a) crijevo

crnomanjast, gen. jd. crnomanjasta; odr. crnomanjasti

crknuti, prez. crknem, aor. crknuh, prid. rad. crknuo; i crći

crnook, gen. jd. crnooka; crnooka, crnooko

crkovni (crkven) crkva, gen. mn. crkava / crkvi

crnoriječki, gen. jd. crnoriječkog(a) (: Crna Rijeka)

crkven; odr. crkveni (: crkva)

crno-žut; crno-žuta haljina

crkvenoslavenski, gen. jd. crkvenoslaven­ skog(a)

crnjak, gen. jd. crnjaka, nom. mn. crnjaci

crnoput, gen. jd. crnoputa; odr. crnoputi

crljenica

crnjeti, prez. crnim, prid. rad. cr­nio, crnjela (postajati crn)

crmpurast, gen. jd. crmpurasta; odr. crm­ purasti

crpiti, prez. crpim, prid. rad. crpio, prid. trp. crpljen, gl. im. crpljenje; i crpsti

crn, gen. jd. crna; odr. crni; komp. crnji crnac, gen. jd. crnca, vok. jd. crnče, instr. jd. crncem, gen. mn. crnaca crnački, gen. jd. crnačkog(a) crnčad, gen. crnčadi crnče, gen. crnčeta crnčiti, prez. crnčim, pril. sad. crnčeći, gl. im. crnčenje crniti, prez. crnim, prid. rad. crnio, crnila, gl. im. crnjenje (činiti crnim) crnka, dat./lok. jd. crnki

crpka, gen. mn. crpki crpsti, prez. crpem, prid. rad. crpao, prid. trp. crpen, gl. im. crpenje; i crpiti crtač, instr. jd. crtačem crtačica crtački, gen. jd. crtačkog(a) (: crtači) crtaći, gen. jd. crtaćeg(a) crtanka, dat./lok. jd. crtanci crv, nom. mn. crvi, gen. mn. crva / crvi

crnkast, gen. jd. crnkasta; crnkasta, crnkasto

crvak, gen. jd. crvka, nom. mn. crvci, gen. mn. crvaka (: crv)

crnkin

crvendać, instr. jd. crvendaćem

crno (pril.); raditi na crno

crveniti, prez. crvenim, prid. rad. crvenio, crvenila, gl. im. crvenjenje (činiti cr­ve­nim)

crno-bijel, gen. jd. crno-bijela; odr. crno-bi­ jeli crnogoričan, gen. jd. crnogorična; odr. crno­ gorični crnograbić crnojka, dat./lok. jd. crnojki crnokos, gen. jd. crnokosa; crnokosa, crno­ koso crnokrilac, gen. jd. crnokrilca, instr. jd. cr­no­ krilcem, gen. mn. crnokrilaca

crvenkastožut crvenoarmijac (: Crvena armija; hist.) crvenokožac, gen. jd. crvenokošca, nom. mn. crvenokošci, gen. mn. crvenokožaca crvenperka, dat./lok. jd. crvenperki crvenjeti, prez. crvenim, prid. rad. crvenio, crvenjela (postajati crven) crvljiv, gen. jd. crvljiva; odr. crvljivi

cvrkutati

crvotoč, gen. jd. crvotoči, instr. jd. crvotoči / crvotočju

cviljeti, prez. cvilim, prid. rad. cvilio, cviljela, pril. sad. cvileći, gl. im. cviljenje; i cviliti

crvotočan, gen. jd. crvotočna; odr. crvotočni

cvjećar, instr. jd. cvjećarem / cvjećarom

crvotočina

cvjećara

crvuljak, gen. jd. crvuljka, nom. mn. crvuljci, gen. mn. crvuljaka

cvjećarev / cvjećarov

cunami, gen. jd. cunamija

cvjećarnica

curetak, gen. jd. curetka, nom. mn. cureci, gen. mn. curetaka

cvjećarov / cvjećarev

curica curicin curičica curiti, 3. l. jd. prez. curi, prid. rad. curio, curila, gl. im. curenje curkom (pril.) curovati, prez. curujem cvast, gen. jd. cvasti, instr. jd. cvasti / cvašću cvasti, prez. cvatem, pril. sad. cvatući cvatjeti, prez. cvatim, prid. rad. cvatio, cvat­ jela, pril. sad. cvateći cvijeće (: cvijet) cvijeliti, prez. cvijelim; i cvijeljati cvijeljati, prez. cvijeljam; i cvijeliti cvijet, nom. mn. cvjetovi cvijetak, gen. jd. cvijetka, nom. mn. cvijeci, gen. mn. cvijetaka (: cvijet)

cvjećarka, dat./lok. jd. cvjećarki

cvjećarski, gen. jd. cvjećarskog(a) cvjećarstvo cvjećka cvjetača cvjetan, gen. jd. cvjetna; odr. cvjetni cvjetast, gen. jd. cvjetasta; odr. cvjetasti cvjetati, prez. cvjetam, prid. rad. cvjetao, cvje­ tala, pril. sad. cvjetajući, gl. im. cvjetanje cvjetić, instr. jd. cvjetićem cvjetište cvjetni cvjetnica, nom. mn. cvjetnice cvjetolik cvokotati, prez. cvokoćem, pril. sad. cvo­ko­ ćući, gl. im. cvokotanje cvrčak, gen. jd. cvrčka, nom. mn. cvrčci, gen. mn. cvrčaka

cvijetnjak, nom. mn. cvijetnjaci

cvrčati, prez. cvrčim, pril. sad. cvrčeći, gl. im. cvrčanje

cviliti, prez. cvilim, prid. rad. cvilio, cvilila, pril. sad. cvileći, gl. im. cvilenje; i cviljeti

cvrkutati, prez. cvrkućem, pril. sad. cvr­ku­ ćući, gl. im. cvrkutanje

217

čađenje (: čaditi, čađiti)

218

čađiti, 3. l. jd. prez. čađi, pril. sad. čađeći; i čaditi čagalj, gen. jd. čaglja, nom. mn. čaglje­vi / čaglji (zvijer) čagrljati, prez. čagrljam, gl. im. čagr­lja­nje

Č čabar, dat./lok. jd. čabru ča-ča-ča

čagrtati, prez. čagr­ćem / čagrtam, prid. rad. čagrtao, pril. sad. čagrćući / čagr­ta­jući, gl. im. čagrtanje čahura čahurast, gen. jd. čahurasta; odr. čahu­ras­ti čahurica

čačkalica

čahuriti se, prez. čahurim se, pril. sad. ča­ hureći se, gl. im. čahurenje

čačkati, prez. čačkam, gl. im. čačkanje

čair, gen. jd. čaira, nom. mn. čairi

čačnuti, prez. čačnem

čaj, gen. jd. čaja, nom. mn. čajevi

čaditi, 3. l. jd. prez. čadi, pril. sad. čadeći; i čađiti

čajanka, dat./lok. jd. čajanci, gen. mn. ča­jan­ki / čajanka

čador, nom. mn. čadori / čadorovi

čajdžija

čadorbez / čador-bez, instr. jd. čadorbe­zom / čador-be­zom

čajdžinica

čadordžija čadorić, instr. jd. čadorićem

čajnički, gen. jd. čajničkog(a) (: Čajniče, Čaj­ ničani)

čadorje

čajnik, nom. mn. čajnici

čađ / čađa, gen. jd. čađi / čađe, instr. jd. čađi, čađu / čađom

čak (čest.) čakar (prid. neprom.)

čađast, gen. jd. čađasta; odr. čađasti

čakarast, gen. jd. čakarasta; odr. čaka­ras­ti

čađav, gen. jd. čađava; odr. čađavi; komp. ča­ đaviji

čakariti se, prez. čakarim se

čađaviti, prez. čađavim, prid. rad. čađa­vio, čađavila, pril. sad. čađaveći, gl. im. čađav­ ljenje (činiti čađavim)

čakavizam, gen. jd. čakavizma, gen. mn. čaka­ vizama

čađavjeti, prez. čađavim, prid. rad. čađa­vio, čađavjela, pril. sad. čađaveći, gl. im. čađa­ vljenje (postajati čađav)

čakavski, gen. jd. čakavskog(a)

čađavost, instr. jd. čađavosti / čađavošću

čajni, gen. jd. čajnog(a)

čakavac, gen. jd. čakavca

čakavka, dat./lok. jd. čakavki čakavština čakija, gen. jd. čakije, instr. jd. čakijom

čapljinski

čakijaš, gen. jd. čakijaša čakijica čaklja, gen. mn. čaklji čakljati, prez. čakljam čakmak, nom. mn. čakmaci čaknuti, prez. čaknem čakšire (ž. pl. t.), dat./instr./lok. čakširama čakširlija

čanak, gen. jd. čanka, nom. mn. čanci, gen. mn. čanaka čančar čančić, instr. jd. čančićem čandrkati, prez. čandrkam / čandrčem, pril. sad. čandrkajući / čandrčući, gl. im. čandr­ka­nje čandrljiv / džandrljiv, gen. jd. čandrljiva; odr. čandrljivi

čalabrcati, prez. čalabrcam, pril. sad. čalabr­ cajući, gl. im. čalabrcanje

čangalast, gen. jd. čangalasta; odr. čangalasti

čalabrcnuti, prez. čalabrcnem; i čalabrknuti

čangrizalicin / džangrizalicin

čalabrčak, gen. jd. čalabrčka, nom. mn. ča­la­ brčci, gen. mn. čalabrčaka

čangrizalo / džangrizalo

čalabrknuti, prez. čalabrknem; i čalabrcnuti čalakati, prez. čalačem / čalakam, pril. sad. čalačući / čalakajući, gl. im. čalakanje

čangrizalica / džangrizalica

čangrizati, prez. čangrizam; i džangrizati čangrizav / džangrizav, gen. jd. čangrizava; odr. čangrizavi

čalma, gen. mn. čalma / čalmi

čangrizavac / džangrizavac, gen. jd. čangri­ zavca, gen. mn. čan­gri­zavaca

čam, gen. jd. čama

čangrizavica / džan­grizavica

čama, dat./lok. jd. čami

čangrizavo / džangrizavo

čamac, gen. jd. čamca, vok. jd. čamče, gen. mn. čamaca

čankoliz, gen. jd. čankoliza

čaman; odr. čamni čamčar čamčić, instr. jd. čamčićem čamdžija, gen. jd. čamdžije čamdžijin čamdžijski čamiti, prez. čamim, pril. sad. čameći, gl. im. čamljenje čamotan, gen. jd. čamotna; odr. čamotni čamotinja čamov, gen. jd. čamova; odr. čamovi čamovina čampara

čankolizac, gen. jd. čankolisca čanta čantalija čantra čantrati, prez. čantram čantrav, gen. jd. čantrava; odr. čantravi čapati se, prez. čapam se, pril. sad. čapajući se, gl. im. čapanje čapkun / čavkun, gen. jd. čapkuna (obješe­ njak) čaplja, gen. mn. čapalja / čaplji čapljast, gen. jd. čapljasta; odr. čapljasti čapljinski, gen. jd. čapljinskog(a) (: Čapljina, Čapljinci)

219

čapnuti

220

čapnuti, prez. čapnem

čaršijaner

čapra, instr. jd. čaprom

čaršijanerka, dat./lok. jd. čaršijanerki

čar, gen. jd. čara / čari, nom. mn. čari (draž)

čaršijica

čaran, gen. jd. čarna; čarna, čarno

čaršijski, gen. jd. čaršijskog(a)

čarapa, gen. mn. čarapa

čaršilija

čarapar

čaršinlija

čaraparka

čarter; čarter-let, nom. mn. čarter-letovi, čar­ ter-linija

čarapčina čarapica, instr. jd. čarapicom čarati, prez. čaram, pril. sad. čarajući, gl. im. čaranje čardačić, instr. jd. čardačićem čardak, nom. mn. čardaci čardaklija čardaš, instr. jd. čardašem čarka, dat./lok. jd. čarci, gen. mn. čarki čarkati, prez. čarkam, pril. sad. čarkajući, gl. im. čarkanje čarni, gen. jd. čarnog(a) čarnuti, prez. čarnem, aor. čarnuh, pril. pr. čarnuvši

čas, gen. jd. časa, dat./lok. jd. času, nom. mn. časovi / časi (rij.) časak, gen. jd. časka, nom. mn. časci, gen. mn. časaka časimice (pril.) časkom (pril.) časna, dat./lok. jd. časnoj (časna sestra) časnički časnik, nom. mn. časnici časno (pril.) časom (pril.) časomice (pril.) časopis

čaroban, gen. jd. čarobna; odr. čarobni, gen. jd. čarobnog(a)

časovit, gen. jd. časovita; odr. časoviti

čarobnica

čast, gen. jd. časti, instr. jd. časti / čašću, lok. jd. časti, gen. mn. časti; na čast

čarobnik, nom. mn. čarobnici čarobnjački, gen. jd. čarobnjačkog(a) čarobnjak, gen. jd. čarobnjaka, nom. mn. čarobnjaci, gen. mn. čarobnjaka čarobnjakinja čarolija, dat./lok. jd. čaroliji čaršaf, instr. jd. čaršafom, gen. mn. čaršafa čaršafčić, instr. jd. čaršafčićem čaršija, dat./lok. jd. čaršiji

časovito (pril.)

častan, gen. jd. časna; odr. časni, gen. jd. ča­snog(a); komp. časniji; časna, časno častiti, prez. častim, prid. trp. čašćen, pril. sad. časteći, gl. im. čašćenje častohlepan, gen. jd. častohlepna; odr. často­ hle­pni častohleplje častohlepnik, vok. jd. častohlepniče, nom. mn. často­hle­pnici

čejrek

častohlepno (pril.)

čavrljalo

častohlepnost, instr. jd. častohlepnosti / čas­ tohlepno­šću

čavrljati, prez. čavrljam, pril. sad. čavr­lja­jući, gl. im. čavrljanje

častoljubac, gen. jd. častoljupca, vok. jd. čas­ to­ljupče, nom. mn. častoljupci, gen. mn. častoljubaca

čavrljav, gen. jd. čavrljava; odr. čavrljavi, gen. jd. čavrljavog(a)

častoljubiv, gen. jd. častoljubiva; odr. často­ ljubi­vi, gen. jd. častoljubivog(a); komp. častoljubiviji

čečenski, gen. jd. čečenskog(a) (: Čečenija, Če­čeni)

častoljubivo (pril.) čaša, instr. jd. čašom, gen. mn. čaša čašćavati, prez. čašćavam, pril. sad. čašćava­ jući, gl. im. čašćavanje čašica čašični, gen. jd. čašičnog(a) čaška, dat./lok. jd. čašci / čaški, gen. mn. ča­ša­ka / čaški čaškast, gen. jd. čaškasta; odr. čaškasti čašurina čatal (zast.) čatalast, gen. jd. čatalasta čatisati, prez. čatišem, aor. čatisah čatma, gen. mn. čatama / čatmi čatrlja, gen. mn. čatrlja čatrnja, gen. mn. čatrnja čauš, nom. mn. čauši; alaj-čauš čavao, gen. jd. čavla, nom. mn. čavli, gen. mn. čavala čavčica (dem.) čavčiji, gen. jd. čavčijeg(a) (: čavka)

čavrljuga, dat./lok. jd. čavrljuzi

čedan, gen. jd. čedna; odr. čedni, gen. jd. čed­ nog(a); komp. čedniji čedno (pril.) čednost, gen. jd. čednosti, instr. jd. čednosti / čednošću čedo, gen. jd. čeda, gen. mn. čeda čedomorstvo, gen. jd. čedomorstva, gen. mn. čedomorstava / čedomorstva čegrtalo čegrtaljka, dat./lok. jd. čegrtaljci, gen. mn. čegrtaljki / čegrtaljka čegrtati, prez. čegr­ćem / čegrtam, prid. rad. čegrtao, pril. sad. čegrćući / čegr­ta­jući, gl. im. čegrtanje čegrtav, gen. jd. čegrtava; odr. čegrtavi, gen. jd. čegrtavog(a) čegrtuša čehati, prez. čeham, pril. sad. čehajući, gl. im. čehanje čehno, gen. jd. čehna, gen. mn. čeha­na / čehna čehnuti, prez. čehnem, aor. čehnuh čehra, gen. jd. čehre čehulja, gen. mn. čehulja

čavka, dat./lok. jd. čavci / čavki, gen. mn. čav­ki / čavka

čeiz (zast.; ruho)

čavkun / čapkun, gen. jd. čavkuna (obješe­ njak)

čejrečiti, prez. čejrečim, prid. trp. čej­re­čen, gl. im. čejrečenje

čavlić, instr. jd. čavlićem

čejrek, nom. mn. čejreci

221

ček

222

ček, gen. jd. čeka, nom. mn. čekovi čéka, dat./lok. jd. čeki čekalica

čeličiti, prez. čeličim, prid. trp. čeličen, pril. sad. čeličeći, gl. im. čeličenje čelični, gen. jd. čeličnog(a)

čekalište

čelično (pril.)

čekalo / čeketalo

čeličnosiv

čekaonica

čelik, nom. mn. čelici

čekati, prez. čekam, imp. čekaj, pril. sad. čeka­ jući, gl. im. čekanje

čelinac, gen. jd. čelinca

čeketalo / čekalo

čelist / čelista, gen. jd. čelista / čeliste, nom. mn. čelisti / čeliste

čeketati, prez. čekećem / čeketam, pril. sad. čekećući / čeketajući, gl. im. če­ke­tanje

čelistica / čelistkinja

čekić, instr. jd. čekićem

čelistkinja / čelistica

čekićati, prez. čekićam, prid. rad. čekićao, prid. trp. čekićan, pril. sad. čeki­ća­jući, gl. im. čekićanje

čelni, gen. jd. čelnog(a)

čekinja

čelnik, vok. jd. čelniče, nom. mn. čelnici

čekinjast, gen. jd. čekinjasta; odr. čeki­njas­ti, gen. jd. čekinjastog(a)

čelništvo, gen. mn. čelništava / čelništva

čekinjaš, nom. mn. čekinjaši

čelo, gen. jd. čela, nom. mn. čeli / čela, gen. mn. čela (muz.)

čekinjav, gen. jd. čekinjava; odr. čeki­nja­vi, gen. jd. čekinjavog(a)

čelistički, gen. jd. čelističkog(a)

čelnica, gen. jd. čelnice

čelo, gen. jd. čela, nom. mn. čela (anat.)

čelo (prij.)

čekma

čelopek

čekmedža / čekmedže

čeljad, gen. čeljadi

čeknuti, prez. čeknem

čeljade, gen. jd. čeljadeta

čekovni, gen. jd. čekovnog(a)

čeljusni, gen. jd. čeljusnog(a)

čekrk, nom. mn. čekrci, gen. mn. čekrka

čeljust, instr. jd. čeljusti / čeljušću

čekrkli-čelenka, gen. jd. čekrkli-čelenke čekrtalo

čembalist / čembalista, gen. jd. čembalista / čembaliste

čelat, gen. jd. čelata

čembalistica / čembalistkinja

čelebija (zast.)

čembalo

čelenka, dat./lok. jd. čelenci / čelenki, gen. mn. čele­na­ka / čelenki

čember, instr. jd. čemberom

čeličan, gen. jd. čelična; čelična, čelično

čemeran, gen. jd. čemerna; odr. čemerni, gen. jd. čemernog(a); komp. čemerniji

čeličana

čemer, gen. jd. čemera, nom. mn. čemeri

češati

čemerika, dat./lok. čemerici

čergaški, gen. jd. čergaškog(a)

čemeriti, prez. čemerim, pril. sad. čeme­re­ći, gl. im. čemerenje

čerkeski, gen. jd. čerkeskog(a) (: Čer­kezi)

čemerli (prid. neprom.) čemernik, nom. mn. čemernici

čerupati, prez. čerupam, prid. rad. čerupao, prid. trp. čerupan, pril. sad. čeru­pa­jući, gl. im. čerupanje

čemerno (pril.)

česan, gen. jd. česna, gen. mn. česana

čempres, nom. mn. čempresi, gen. mn. čem­ presa

česno, gen. jd. česna, gen. mn. česa­na / česna

čempresov, gen. jd. čempresova

čest, gen. jd. česta; odr. čes­ti; komp. češći

čempresovina

česta

čemu (pril.)

čestar, gen. jd. čestara

čengele (ž. pl. t.), dat./instr./lok. čengelama

čestara

čengija čeoni, gen. jd. čeonog(a)

čestit, gen. jd. čestita; odr. čestiti; komp. česti­ tiji

čep, nom. mn. čepovi

čestitar, gen. jd. če­sti­tara

čepati, prez. čepam, prid. trp. čepan, pril. sad. čepajući, gl. im. čepanje

čestitarica / čestitarka

čeperak, gen. jd. čeperka, nom. mn. čeperci čepić, instr. jd. čepićem čepiti, prez. čepim čeprkalo čeprkati, prez. čeprkam, prid. rad. čeprkao, pril. sad. čeprkajući, gl. im. če­pr­kanje čeprknuti, prez. čeprknem čerga, dat./lok. jd. čergi, gen. mn. čerga / čergi čergar / čergaš, gen. jd. čergara čergariti, prez. čergarim, pril. sad. čerga­re­ći, gl. im. čergarenje; i čergašiti čergarka / čergašica čergarski, gen. jd. čergarskog(a) čergaš / čergar, gen. jd. čergaša čergašica / čergarka čergašiti, prez. čergašim; i čergariti

česma, gen. mn. česama / česmi

čestitati, prez. čestitam, pril. sad. čestita­ju­ći, gl. im. čestitanje čestitka, dat./lok. jd. čestitki, gen. mn. česti­ ta­ka / čestitki čestito (pril.) čestitost, gen. jd. čestitosti, instr. jd. čestitosti / čestitošću često (pril.), komp. češće čestoća / čestota čestotni, gen. jd. čestotnog(a) češagija, instr. jd. češagijom češagijati, prez. češagijam češalj, gen. jd. češlja, nom. mn. češljevi, gen. mn. češljeva češanj, gen. jd. češnja, gen. mn. češanja / češ­ njeva češati, prez. češem, pril. sad. češući, gl. im. češanje

223

češer

224

češer, gen. jd. češera češkati, prez. češ­kam, pril. sad. češkajući, gl. im. češ­kanje

četkati, prez. četkam, prid. trp. čet­kan, pril. sad. četkajući, gl. im. četkanje četkica, instr. jd. četkicom

češki, gen. jd. češkog(a) (: Češka, Česi)

četkin

češljaonica

četni, gen. jd. četnog(a)

češljast

četnički, gen. jd. četničkog(a)

češljati, prez. češljam, prid. trp. češljan, pril. sad. češlja­ju­ći, gl. im. češljanje

četnik, vok. jd. četniče, nom. mn. četnici

češljić, instr. jd. češljićem češljuga, dat. jd. češljuzi

četnikovati, 3. l. jd. prez. četnikuje, pril. sad. četnikujući, gl. im. četnikovanje

češljugar, gen. jd. češljugara

četnikuša

češnuti, prez. češnem, imp. češni, prid. rad. češnuo

četništvo, gen. mn. četništava / četništva

češnjak, gen. jd. češnjaka, nom. mn. češnjaci

četovati, prez. četujem, pril. sad. četujući, gl. im. četovanje

četa četeresnica (razg.) četimice / četomice (pril.) četina, instr. jd. četinom četinar, nom. mn. četinari četinast, gen. jd. četinasta četinjača, nom. mn. četinjače četiri, gen. četiriju, dat./instr./lok. četirima; četiri stotine četrdeset (i) pet; četiri puta

četnikluk, nom. mn. četnikluci

četomice / četimice (pril.)

četovođa četrdeset; četrdeset (i) jedan četrdesetak, nom. mn. četrdeseci četrdeseteri / četrdesetori, gen. četrdese­ te­rih, dat./lok./instr. četrdeseterim(a) četrdeseterica / četrdesetorica četrdesetero / četrdesetoro, gen. četrdesete­ roga četrdeseti, gen. jd. četrdesetog(a)

četirihiljaditi

četrdesetica

četiristo; četiristo sedamdeset (i) jedan / če­ti­ri stotine sedamdeset (i) jedan, četi­ ri­sto sedamdeset (i) prvi

četrdesetina, gen. mn. četrdesetina

četiristoti, gen. jd. četiristotog(a) četka, dat./lok. jd. četki, gen. mn. četaka / četki četkar četkarica četkarski, gen. jd. četkarskog(a) četkast, gen. jd. četkasta; odr. četkasti

četrdesetka četrdesetnica četrdesetodnevni, gen. jd. četrdesetodnev­ nog(a) četrdesetogodišnjak, nom. mn. četrdeseto­ godišnjaci četrdesetogodišnjakinja četrdesetogodišnji, gen. jd. četrdesetogodiš­ njeg(a) (40-godišnji)

četverored

četrdesetogodišnjica (40-godišnjica)

četveroboj

četrdesetori / četrdeseteri, gen. četrdese­ to­rih, dat./lok./instr. četrdesetorim(a)

četverobojan, gen. jd. četvero­bojna; odr. četve­robojni, gen. jd. četverobojnog(a)

četrdesetorica / četrdeseterica

četverocifren; odr. četverocifreni

četrdesetoro / četrdesetero, gen. četrdeseto­ roga

četveročlan, gen. jd. četveročlana; odr. čet­ veročlani

četrnaest četrnaesteri / četrnaestori

četverodijelan, gen. jd. četverodijelna; odr. četve­rodijelni, gen. jd. četverodijelnog(a)

četrnaesterica / četrnaestorica

četverodnevni, gen. jd. četve­ro­dnevnog(a)

četrnaestero / četrnaestoro, gen. četrnaeste­ roga

četverogodac, gen. jd. četverogoca četverogodišnjak, nom. mn. četverogodišnja­ci

četrnaesti, gen. jd. četrnaestog(a)

četverogodišnjakinja

četrnaestica

četverogodišnji, gen. jd. četverogodišnjeg(a)

četrnaestina

četverogodišnjica

četrnaestka (razg.)

četverogotka, dat./lok. jd. četverogotki

četrnaestodnevni, gen. jd. četrnaestodne­v­ nog(a)

četverogub

četrnaestodnevnik, nom. mn. četrnaesto­ dnev­nici

četverokatni, gen. jd. četverokatnog(a)

četverojak

četrnaestogodišnjak, nom. mn. četrnaesto­ godišnjaci

četverokatnica

četrnaestogodišnjaki­nja

četverokut, nom. mn. četverokuti

četrnaestogodišnji, gen. jd. četrnaestogodi­ šnjeg(a) (14-godišnji)

četverokutan, gen. jd. četverokutna; odr. četve­ro­kutni

četrnaestogodišnjica

četverolistan, gen. jd. četverolisna; odr. čet­ verolisni

četrnaestori / četrnaesteri četrnaestorica / četrnaesterica

četverokrilni, gen. jd. četve­rokrilnog(a)

četveromjesečni, gen. jd. četveromjeseč­ nog(a)

četrnaestoro / četrnaestero, gen. četrnaesto­ roga

četveronoške (pril.)

četverac, gen. jd. četverca, nom. mn. četverci, gen. mn. četveraca

četveronožac, gen. jd. četveronošca, gen. mn. četveronožaca

četverak, nom. mn. četverci

četveronožni

četveri / četvori

četveropjev

četverica / četvorica

četveropreg, nom. mn. četveroprezi

četvero / četvoro, gen. četveroga

četverored

225

četveroručno

226

četveroručno

četvrtfinale, nom. mn. četvrtfinali

četverosatni, gen. jd. četverosat­nog(a)

četvrtfinalni

četverosjed

četvrtgodišnji, gen. jd. četvrtgodišnjeg(a)

četverosoban; odr. četverosobni

četvrti, gen. jd. četvrtog(a)

četverosložan

četvrtica

četverospratni, gen. jd. četverospratnog(a)

četvrtina

četverospratnica

četvrtinka, dat./lok. jd. četvrtinci / četvrtinki, gen. mn. četvrtinka / četvrtinki

četverostran, gen. jd. četverostrana; odr. čet­ verostrani

četvrtinski, gen. jd. četvrtinskog(a)

četverostručiti, prez. četverostručim, gl. im. četverostručenje

četvrttonski

četverostruk, gen. jd. četverostruka; odr. četverostruki

čevrntija, dat./lok. jd. čevrntiji

četverostruko četverotaktni četverougao, gen. jd. četverougla, nom. mn. četverougli

čevrljuga, dat./lok. jd. čevrljuzi čeze (ž. pl. t.), gen. čeza, dat./instr./lok. če­za­ma čeznuće čeznuti, prez. čeznem, imp. čezni, pril. sad. čeznući, gl. im. čeznuće

četverouglast; odr. četveroug­lasti

čeznutljiv, gen. jd. čeznutljiva; odr. čeznut­ ljivi, gen. jd. čeznutljivog(a); komp. čez­ nut­ljiviji

četveroznamenkast

čeznutljivo (pril.)

četverožilni

čeznutljivost, instr. jd. čeznutljivosti / čeznut­ ljivošću

četverougaoni

četvori / četveri četvorica / četverica četvorka, dat./lok. jd. četvorci, gen. mn. čet­ vo­raka / četvorki

čežnja, gen. mn. čežnji / čežnja čežnjiv, gen. jd. čežnjiva; odr. čežnjivi čežnjivo (pril.)

četvorni, gen. jd. četvornog(a)

čežnjivost, instr. jd. čežnjivosti / čežnjivošću

četvoro / četvero

čibučić

četvrt, gen. jd. četvrti

čibučiti, prez. čibučim, pril. sad. čibu­če­ći, gl. im. čibučenje

četvrtača četvrtak, gen. jd. četvrtka, nom. mn. četvrci, gen. mn. četvrtaka

čibugdžija čibugdžijski

četvrtast, gen. jd. četvrtasta; odr. četvr­tas­ti

čibuk, nom. mn. čibuci

četvrtati, prez. četvrtam, pril. sad. četvr­tajući, gl. im. četvrtanje

čiča, gen. jd. čiče

čibuljica

činovničić

čičak, gen. jd. čička, nom. mn. čičci, gen. mn. čičaka

čikma, gen. mn. čikama / čikmi

čičica

číko, gen. jd. čike / čika, vok. jd. čiko

čičin čičkati, prez. čičkam, pril. sad. čičkajući, gl. im. čičkanje čičkav; odr. čičkavi

čikmali (prid. neprom.); čikmali ulica čikov / čikin čilaš, gen. jd. čilaša, instr. jd. čilašem čilašica

čičkov, gen. jd. čičkova

čileanski, gen. jd. čileanskog(a) (: Čile, Čile­ anci)

čifčija

čili, gen. čilija

čifčijin

čilo (pril.)

čiflučar

čilost, instr. jd. čilosti / čilošću

čiflučenje čiflučki, gen. jd. čiflučkog(a)

čiljeti, prez. čilim, prid. rad. čilio, čiljela, gl. im. čiljenje

čifluk, nom. mn. čifluci

čim (vez., čest.)

čifluk-sahibija

čimbur

čifta

čimburčić, instr. jd. čimburčićem

čifteli

čimpanza / šimpanzo, gen. mn. čimpanza / čimpanzi

čiftelija, vok. jd. čiftelijo čiftelijin čifut / čifutin (škrtac) čigra, gen. mn. čigara / čigri čigrast, gen. jd. čigrasta; odr. čigrasti čigrica čiji, gen. jd. čijeg(a); čija, čije; čiji mu drago, čiji god, gen. jd. či­je­ga god

čin, gen. jd. čina, nom. mn. čini / činovi činčila, gen. jd. činčile činela, nom. mn. činele (muz.) čini (m. i ž. pl. t.), akuz. čine / čini činija činijica

čik, nom. mn. čikovi (opušak)

činilac / činitelj, gen. jd. činioca / činitelja, instr. jd. činiocem / činiteljem, gen. mn. či­nilaca / činitelja

čik (čest.)

činiteljica

čika-doktor, vok. jd. čika-doktore

činiti, prez. činim, prid. rad. činio, prid. trp. činjen, gl. im. či­nje­nje

čikaški (: Chicago) čikati, prez. čikam, pril. sad. čikajući, gl. im. čikanje

činkvečento

čikica, gen. jd. čikice

činovnicin

čikin / čikov

činovničić, instr. jd. činovničićem

činovnica

227

činovnički

228

činovnički, gen. jd. činovničkog(a)

čistač, instr. jd. čistačem

činovnik, nom. mn. činovnici

čistačev

činovništvo, gen. jd. činovništva

čistačica

činjenica

čistačicin

činjeničan, gen. jd. činjenična; odr. či­nje­nični

čistilica

činjenički

čistilište

činjenično (pril.)

čistina, gen. jd. čistine

čio, gen. jd. čila; čila, čilo čioda (pribadača) čiopa (zool.) čip, gen. jd. čipa, nom. mn. čipovi (inform.) čipka, dat./lok. jd. čipci / čipki, gen. mn. či­pa­ka / čipki

čistionica čistiti, prez. čistim, prid. trp. čišćen, pril. sad. čisteći, gl. im. čišćenje čistka, dat./lok. jd. čistki, gen. mn. čistki / čistka čisto (pril.), komp. čistije

čipkaći (prid.)

čistoća

čipkan, gen. jd. čipkana; odr. čipkani

čistokrvan, gen. jd. čistokrvna; odr. čistokrvni

čipkarski, gen. jd. čipkarskog(a) čipkast, gen. jd. čipkasta; odr. čipkasti čipkati, prez. čipkam, prid. trp. čipkan, pril. sad. čipkajući, gl. im. čipkanje čipkica (dem.) čips, gen. čipsa čir, nom. mn. čirevi / čirovi čirak, gen. jd. čiraka, nom. mn. čiraci čiraš, gen. jd. čiraša, nom. mn. čiraši, gen. mn. čiraša

čistokrvnost, gen. jd. čistokrvnosti, instr. jd. čistokrvnosti / čistokrvnošću čistopis čistota čistunac, gen. jd. čistunca, gen. mn. čistuna­ca čistunica čistunicin čistunski (pril.) čistunstvo, gen. jd. čistunstva

čirašica

čit, gen. čita (tkanina)

čirav, gen. jd. čirava; odr. čiravi čiravac, gen. jd. čiravca, gen. mn. čirava­ca

čitač, gen. jd. čitača, vok. jd. čitaču, instr. jd. čitačem

čiravica

čitačev

čiravost, instr. jd. čiravosti / čiravošću

čitačica

čirić

čitački, gen. jd. čitačkog(a)

čist, gen. jd. čista; odr. čisti; komp. čistiji / čišći

čitaći, gen. jd. čitaćeg(a)

čistac, gen. jd. čistaca

čitak, gen. jd. čitka; odr. čitki; komp. čitkiji

čobanče

čitalac / čitatelj, gen. jd. čitaoca, vok. jd. či­ta­oče, instr. jd. čitaocem, nom. mn. či­ta­oci, gen. mn. čitalaca čitalački / čitateljski čitalaštvo / čitateljstvo čitaljka čitanka, dat./lok. jd. čitanci, gen. mn. čitanki čitanje čitaonica čitaonički čitatelj / čitalac, instr. jd. čitateljem čitateljica, dat./lok. jd. čitateljici čitateljicin čitateljski / čitalački čitateljstvo / čitalaštvo čitati, prez. čitam, prid. trp. čitan, pril. sad. čitajući, gl. im. čitanje čitav, gen. jd. čitava; odr. čitavi čitko (pril.) čitkost, gen. jd. čitkosti čitlučar čitlučki, gen. jd. čitlučkog(a) (: Čitluk, Čitlu­ čani) čitljiv, gen. jd. čitljiva; odr. čitljivi; komp. čit­ ljiviji čitljivo (pril.) čitljivost, gen. jd. čitljivosti čituckati, prez. čituckam čitulja

čizma, gen. mn. čizama / čizmi čizmar čizmarica čizmarski čizmarstvo čizmedžija čizmedžijin čizmedžijski čizmetina čizmica čkalj / škalj (bot.) član, nom. mn. članovi članak, gen. jd. članka, nom. mn. članci, gen. mn. članaka članarina člančić, instr. jd. člančićem članica člankast, gen. jd. člankasta; odr. član­kas­ti člankonožac, nom. mn. člankonošci, gen. mn. člankonožaca člankopisac, gen. jd. člankopisca, vok. jd. član­kopišče, gen. mn. člankopisaca člankovit; odr. člankoviti članski, gen. jd. članskog(a) članstvo, gen. mn. članstava / članstva človiti, 3. l. jd. prez. človi, pril. sad. človeći, gl. im. človljenje čmar, instr. jd. čmarom, nom. mn. čmarovi

čivija

čmičak, gen. jd. čmička, nom. mn. čmičci, gen. mn. čmičaka

čivijica

čoban / čobanin, nom. mn. čobani

čiviluk, nom. mn. čiviluci

čobančad, instr. čobančadi / čobančađu

čivit (zast.)

čobanče, gen. čobančeta, zb. čoban­čad

229

čobančica

230

čobančica

čorbadžijski

čobančić, instr. jd. čobančićem

čorbali

čobančina (pejor.)

čorbaluk, nom. mn. čorbaluci

čobanica

čorbast, gen. jd. čorbasta; odr. čorbasti

čobanicin

čorbetina

čobanija, instr. jd. čobanijom

čorbica

čobanin / čoban, nom. mn. čobani

čorda, gen. jd. čorde (krdo)

čobanka, dat./lok. jd. čobanki, gen. mn. čo­ba­ naka / čobanki

čorokot / čujrekotica / čurekot

čobanski, gen. jd. čobanskog(a) čoček, nom. mn. čočeci

čovječac, gen. jd. čovječca, gen. mn. čov­je­ča­ca (: čovjek)

čoha, gen. jd. čohe, dat./lok. jd. čohi

čovječan, gen. jd. čovječna; komp. čov­ječ­ni­ji; čovječna, čovječno

čohadžija

čovječanski

čohali

čovječanstvo

čohan, gen. jd. čohana; odr. čohani

čovječiji, gen. jd. čovječijeg(a)

čojstvo, gen. jd. čojstva

čovječina

čok, gen. jd. čoka, nom. mn. čokovi (tehn.)

čovječno (pril.)

čokanj, gen. jd. čokanja, nom. mn. čokanji

čovječnost, instr. jd. čovječnosti / čovječ­ nošću

čokanjčić, instr. jd. čokanjčićem čokolada čokoladni, gen. jd. čokoladnog(a) čokot, nom. mn. čokoti čolak, nom. mn. čolaci (zast.) čolo (: čolak) čopati, prez. čopam (razg.) čopor, gen. jd. čopora čoporativno (pril.) čoporčić čoporiti se, prez. čoporim se, pril. sad. čopo­ reći se, gl. im. čoporenje čorba, gen. mn. čorba / čorbi čorbadžija čorbadžijin

čovječuljak, gen. jd. čovječuljka, nom. mn. čov­ječuljci, gen. mn. čovječuljaka čovjek, gen. jd. čovjeka, vok. jd. čovječe čovjekolik, gen. jd. čovjekolika; odr. čov­je­ koliki čovjekoljubac, gen. jd. čovjekoljupca, nom. mn. čo­vje­ko­ljupci, gen. mn. čovjekolju­ ba­ca čovjekoljubiv, gen. jd. čovjekoljubiva; odr. čovjekoljubivi čovjekoljubivost, instr. jd. čovjekoljubivosti / čovjekoljubivošću čovjekoljublje čovjekomrzac, gen. jd. čovjekomrsca, vok. jd. čovjekomršče, nom. mn. čovjekomrsci, gen. mn. čovjekomrzaca

čulo

čovjekov čovještvo, gen. jd. čovještva, gen. mn. čovje­ štava / čovještva čovo, gen. jd. čove / čova, vok. jd. čovo, nom. mn. čove (: čovjek)

čudotvorac, gen. jd. čudotvorca, vok. jd. ču­dot­vorče, gen. mn. čudotvoraca čudotvoran, gen. jd. čudotvorna; odr. ču­do­ tvorni čudotvorka

čubar, gen. jd. čubra (bot.)

čudotvorno (pril.)

čučanj, gen. jd. čučnja, nom. mn. čučnjevi / čuč­nji, gen. mn. čučnjeva / čučanja

čudotvornost, gen. jd. čudotvornosti

čučati, prez. čučim, pril. sad. čučeći, gl. im. čučanje

čudotvorstvo, gen. mn. čudotvorstava / čudo­ tvorstva

čučavac, gen. jd. čučavca, gen. mn. čučavaca

čudovišan, gen. jd. čudovišna; odr. ču­do­višni; komp. ču­do­višniji

čučeći, gen. jd. čučećeg(a)

čudovišno (pril.)

čučećke / čučećki (pril.)

čudovište

čučiti, prez. čučim, pril. sad. čučeći, gl. im. čučenje

čugelj čujan, gen. jd. čujna; odr. čujni

čučke (pril.)

čujno (pril.)

čučnuti, prez. čučnem, aor. čučnuh, pril. pr. čučnuvši

čujnost, instr. jd. čujnosti / čujnošću

čudački, gen. jd. čudačkog(a)

čuk (uzv.)

čudak, nom. mn. čudaci

čuka, dat./lok. jd. čuki

čudakinja

čukast; odr. čukasti

čudakov čudan, gen. jd. čudna; odr. čudni

čukati, prez. čukam, pril. sad. čukajući, gl. im. čukanje (kucati)

čudesan, gen. jd. čudesna; odr. čudesni

čuknut, gen. jd. čuknuta; odr. čuknuti

čudesno (pril.)

čuknuti, prez. čuknem, imp. čukni, prid. rad. čuknuo

čudesnost, instr. jd. čudesnosti / čudesnošću čuditi, prez. čudim, gl. im. čuđenje čudno (pril.) čudnost, gen. jd. čudnosti

čujrekotica / čorokot / čurekot

čukundruk (razg.) čula čulan, gen. jd. čulna; odr. čulni; komp. čulniji

čudnovat, gen. jd. čudnovata; odr. čud­no­vati

čulast / čulav, gen. jd. čulasta / čulava; odr. čulasti / čulavi

čudnovato (pril.)

čulno (pril.)

čudo, nom. mn. čuda / čudesa (poet.); u čudu

čulnost, instr. jd. čulnosti / čulnošću

čudo (pril.)

čulo, gen. jd. čula, dat./instr./lok. mn. čuli­ma

231

čuljast

232

čuljast / čuljav

čust, gen. jd. čusta; odr. čusti

čuma (kuga)

čuti, prez. čujem, imp. čuj, prid. trp. čuven, pril. pr. čuvši, gl. im. čuvenje

čumav, gen. jd. čumava; odr. čumavi čun, nom. mn. čunovi čunak, gen. jd. čunka, nom. mn. čunci / čun­ ko­vi, gen. mn. čunaka

čutura čuturica

čunast; odr. čunasti

čuvalac, gen. jd. čuvaoca, instr. jd. čuvaocem, gen. mn. čuvalaca

čunčić, instr. jd. čunčićem

čuvalduz

čunić, instr. jd. čunićem

čuvar, vok. jd. čuvare / čuvaru, instr. jd. ču­va­rem / čuvarom

čunj, nom. mn. čunjevi čunjast; odr. čunjasti čup, nom. mn. čupovi (čuperak) čupa, gen. jd. čupe čupast; odr. čupasti čupati, prez. čupam, pril. sad. čupajući, gl. im. čupanje

čuvaran, gen. jd. čuvarna; odr. čuvarni čuvarev / čuvarov čuvarkuća (bot.) čuvarnica čuvarno (pril.) čuvarov / čuvarev

čupav, gen. jd. čupava; odr. čupavi, gen. jd. čupa­vog(a); komp. čupaviji

čuvati, prez. čuvam, prid. trp. čuvan, pril. sad. čuvajući, gl. im. čuvanje

čupavac, gen. jd. čupavca, instr. jd. ču­pav­cem, nom. mn. ču­pa­vci, gen. mn. čupavaca

čuven; odr. čuveni

čupavica

čuvenje (: čuti)

čupavko, nom. mn. čupavci

čuvstven

čuperak, gen. jd. čuperka, nom. mn. čuperci, gen. mn. čuperaka

čuvstvo, gen. mn. čuvstava / čuvstva (ekspr.)

čuveno (pril.)

čuperast; odr. čuperasti

čvakati, prez. čvakam, pril. sad. čvakajući, gl. im. čvakanje

čupica (: čupa)

čvaknuti, prez. čvaknem

čupkast; odr. čupkasti

čvarak, gen. jd. čvarka, nom. mn. čvarci, gen. mn. čvaraka

čupkati, prez. čupkam, pril. sad. čupkaju­ći, gl. im. čupkanje čupnuti, prez. čupnem, imp. čupni, prid. rad. čupnuo čuponja, nom. mn. čuponje čurekot / čorokot / čujrekotica čuruk, nom. mn. čuruci (razg.)

čvarati, prez. čvaram, gl. im. čvaranje čvariti, prez. čvarim, gl. im. čvarenje čvarka (čaranje) čvilj / čviljak, gen. jd. čvilja / čviljka, nom. mn. čviljevi / čviljci, gen. mn. čviljeva / čviljaka

čvrstoća

čvoka, dat./lok. jd. čvoki

čvornatost, instr. jd. čvornatosti / čvornatoš­ću

čvokati, prez. čvokam, gl. im. čvokanje

čvorni, gen. jd. čvornog(a)

čvoknuti, prez. čvoknem, aor. čvoknuh, prid. trp. čvoknut

čvornjav; odr. čvornjavi čvoruga, dat./lok. jd. čvoruzi

čvor, nom. mn. čvorovi; gordijski / Gordijev čvor

čvorugav; odr. čvorugavi

čvorak, gen. jd. čvorka, vok. jd. čvorče, nom. mn. čvorci, gen. mn. čvo­raka

čvrgnuti, prez. čvrgnem

čvorast, gen. jd. čvorasta; odr. čvorasti čvorav; odr. čvoravi čvoravost, instr. jd. čvoravosti / čvoravošću čvorčiji (: čvorak) čvorić, instr. jd. čvorićem čvorina (: čvor)

čvrga, gen. mn. čvrga čvrknut, gen. jd. čvrknuta; odr. čvrknuti čvrknuti, prez. čvrknem, prid. trp. čvrknut čvrsnuti, prez. čvrsnem, imp. čvrsni, pril. sad. čvrsnući čvrst, gen. jd. čvrsta; odr. čvrsti; komp. čvršći čvrstina

čvorišni, gen. jd. čvorišnog(a)

čvrstiti, prez. čvrstim, pril. sad. čvrsteći, gl. im. čvršćenje

čvorište, nom. mn. čvorišta

čvrsto (pril.), komp. čvršće

čvornat, gen. jd. čvornata; odr. čvornati

čvrstoća

233

ćar, gen. jd. ćara (dobit)

234

ćardžija, gen. jd. ćardžije ćardžijin ćardžijski ćariti, prez. ćarim, gl. im. ćarenje ćarlijati, 3. l. jd. prez. ćarlija, pril. sad. ćar­li­ jajući, gl. im. ćarlijanje

Ć ćabenski, gen. jd. ćabenskog(a) (: Ćaba)

ćasa, gen. jd. ćase ćasica ćaskalo

ćaburtija

ćaskati, prez. ćaskam, imp. ćaskaj, pril. sad. ćaskajući, gl. im. ćaskanje

ćaća

ćasurina

ćaćevina

ćatib / katib

ćaćin

ćatica (: ćato)

ćafir, vok. jd. ćafire / ćafiru

ćatin / ćatov

ćafirluk, nom. mn. ćafirluci

ćatinski

ćage, gen. jd. ćageta

ćatipski / katipski

ćahija, gen. jd. ćahije

ćato, gen. jd. ćate / ćata, vok. jd. ćato (: ćatib)

ćaknut, gen. jd. ćaknuta; odr. ćaknuti

ćatov / ćatin

ćaknuto (pril.)

ćebad, instr. ćebadi / ćebađu

ćaknutost, gen. jd. ćaknutosti

ćebe, gen. jd. ćebeta

ćakulati, prez. ćakulam

ćebedžija

ćale, gen. jd. ćaleta

ćebedžijin

ćalov, gen. jd. ćalova, nom. mn. ćalovi

ćebedžijski

ćao (pozdrav)

ćefin, nom. mn. ćefini

ćap (uzv.)

ćefnuti se, 3. l. jd. prez. ćefne se

ćapćati, prez. ćapćem, imp. ćapći, pril. sad. ćapćući

ćehaja, gen. jd. ćehaje

ćapiti, prez. ćapim, imp. ćapi, prid. rad. ćapio, ćapila

ćehajuša

ćapnuti, prez. ćapnem ćaporak, gen. jd. ćaporka

ćehajin ćehajušin ćeif, gen. jd. ćeifa, dat./lok. jd. ćeifu, nom. mn. ćeifi / ćeifovi

ćilibarski

ćeifiti, prez. ćeifim, prid. rad. ćeifio, ćeifila ćela, gen. jd. ćele ćelav, gen. jd. ćelava; odr. ćelavi

ćerdati, prez. ćerdam, pril. sad. ćerdajući, gl. im. ćerdanje ćereće, gen. jd. ćerećeta ćeremidžija, gen. jd. ćeremidžije

ćelavac, gen. jd. ćelavca, instr. jd. ćelavcem, gen. mn. ćelavaca

ćeremidžijin

ćelavica

ćeremidžijski

ćelavjeti, prez. ćelavim, prid. rad. ćelavio, ćelavjela, pril. sad. ćelaveći, gl. im. ćelav­ ljenje

ćeremit, gen. jd. ćeremita

ćelavko, gen. jd. ćelavka ćelavost, instr. jd. ćelavosti / ćelavošću ćelepoš ćelija (biol.) ćelijica ćelijski ćelin / ćelov ćélo, gen. jd. ćele / ćela, vok. jd. ćelo (ćelav čovjek) ćelonja ćelonjin ćelov / ćelin ćemal ćemane, gen. jd. ćemaneta ćemer, nom. mn. ćemeri (pojas za novac; svod)

ćeretalo ćeretati, prez. ćeretam, pril. sad. ćeretaju­ći, gl. im. ćeretanje ćeretav ćerpič / ćerpić, instr. jd. ćerpičem / ćerpićem ćesar, gen. jd. ćesara ćesarski ćeser ćesim / kesim (zast.) ćeten, gen. ćetena ćeten-halva, gen. jd. ćeten-halve ćetenija ćevabdžija, gen. jd. ćevabdži­je ćevabdžijin ćevabdžijski ćevabdžinica, gen. jd. ćevabdžinice ćevap; hadžijski ćevap, šiš-ćevap

ćemeriti, prez. ćemerim, prid. rad. ćemerio, gl. im. ćemerenje (graditi na svod)

ćevapčić, instr. jd. ćevapčićem, nom. mn. ćevapčići, dat./instr./lok. mn. ćevapčićima

ćemlija

ćifta, gen. jd. ćifte, vok. jd. ćifto, gen. mn. ćifta / ćifti

ćenar, dat./lok. jd. ćenaru ćenarčić ćenifa ćepenak, gen. jd. ćepenka, nom. mn. ćepenci, gen. mn. ćepenaka ćerčivo, gen. jd. ćerčiva

ćiftin ćiftinski ćiler (ostava) ćilibar, gen. jd. ćilibara ćilibarski

235

ćilim

236

ćilim, gen. jd. ćilima, nom. mn. ćilimi

ćora, gen. jd. ćore

ćilimar

ćorabaka, gen. jd. ćorabake

ćilimara ćilimarka, dat./lok. jd. ćilimarci / ćilimarki

ćorak, gen. jd. ćorka, nom. mn. ćorci, gen. mn. ćoraka

ćilimarski

ćorati, prez. ćoram, imp. ćoraj

ćilimarstvo

ćorav, gen. jd. ćorava; odr. ćoravi

ćilimčić, instr. jd. ćilimčićem

ćoravac, gen. jd. ćoravca, vok. jd. ćoravče, gen. mn. ćoravaca

ćilimski ćilit, instr. jd. ćilitom ćiriba-ćiribu ćirilica, instr. jd. ćirilicom ćirilički ćiriti, prez. ćirim ćiro, instr. jd. ćirom ćitab ćitabija ćitapski ćiverica ćivot ćivrikati, prez. ćivričem ćiza, gen. jd. ćize ćok, gen. jd. ćoka (korijen, loza) ćopati, prez. ćopam, pril. sad. ćopajući, gl. im. ćopanje

ćoravica ćoraviti, prez. ćoravim, prid. rad. ćora­vio, ćo­ravila, pril. sad. ćoraveći, gl. im. ćorav­ ljenje (činiti ćoravim) ćoravjeti, prez. ćoravim, prid. rad. ćora­vio, ćoravjela, pril. sad. ćoraveći, gl. im. ćorav­ ljenje (postajati ćorav) ćoravko, gen. jd. ćoravka ćoravost, instr. jd. ćoravosti / ćoravošću ćorda, gen. mn. ćorda / ćordi (sablja) ćoretati, prez. ćoretam ćorin / ćorov (: ćoro) ćoriti, prez. ćorim, prid. rad. ćorio, pril. sad. ćoreći, gl. im. ćorenje ćorka, dat./lok. jd. ćorki ćorkan, gen. jd. ćorkana ćorlaisati, prez. ćorlaišem

ćopav, gen. jd. ćopava; odr. ćopavi

ćoro, gen. jd. ćore / ćora

ćopavac, gen. jd. ćopavca, vok. jd. ćopavče, nom. mn. ćo­pavci

ćorota

ćopavost, gen. jd. ćopavosti, instr. jd. ćopa­ vosti / ćopa­vo­šću

ćor-pazar, gen. jd. ćor-pazara

ćorov / ćorin (: ćoro)

ćopin / ćopov (: ćopo)

ćorsokak, gen. jd. ćorsokaka, nom. mn. ćor­ so­kaci

ćopiti, prez. ćopim, prid. rad. ćopio, ćopila

ćosast, gen. jd. ćosasta; odr. ćosasti

ćopo, gen. jd. ćope / ćopa ćopov / ćopin (: ćopo)

ćosati, prez. ćosam, imp. ćosaj, prid. rad. ćosao, ćosala, gl. im. ćosanje

ćuprija

ćosav, gen. jd. ćosava; odr. ćosavi; komp. ćosa­ viji ćosavac, gen. jd. ćosavca, vok. jd. ćosavče, nom. mn. ćo­sav­ci, gen. mn. ćosavaca ćosavjeti, prez. ćosavim, prid. rad. ćo­sa­vio, ćosavjela ćosavost, instr. jd. ćosavosti / ćosavošću ćoso, gen. jd. ćose / ćosa ćošak, gen. jd. ćoška, nom. mn. ćoškovi, gen. mn. ćoškova ćoše, gen. jd. ćošeta, dat./lok. jd. ćošetu ćoškast, gen. jd. ćoškasta; odr. ćoškasti ćoškasto (pril.) ćoškić (: ćošak) ćotija ćuba, gen. jd. ćube ćubast, gen. jd. ćubasta; odr. ćubasti ćuburtija ćućoriti, prez. ću­ćo­rim; i ćućuriti ćućuriti, prez. ćućurim; i ćućuriti ćud, gen. jd. ćudi, instr. jd. ćudi, nom. mn. ću­di

ćufte, gen. jd. ćufteta, nom. mn. ćufteta ćuh, gen. jd. ćuha, nom. mn. ćuhovi / ćusi ćuhnuti, prez. ćuhnem, prid. rad. ćuhnuo, prid. trp. ćuhnut ćȗk, nom. mn. ćuci (poet.) / ćukovi ćuk (uzv.); ćuk-ćuk ćukati, prez. ćučem, prid. rad. ćukao, pril. sad. ćučući, gl. im. ćukanje (glasati se kao ćuk) ćukati, prez. ćukam (vabiti kokoši) ćuko, gen. jd. ćuke / ćuka, vok. jd. ćuko, nom. mn. ćuke ćulah, nom. mn. ćulasi, gen. mn. ćulaha ćulahdžija ćulahdžijin ćulahdžijski ćulav, gen. jd. ćulava; odr. ćulavi, gen. jd. ćula­ vog(a) ćuliti, prez. ćulim, prid. rad. ćulio, pril. sad. ćuleći, gl. im. ćuljenje ćumeščić, instr. jd. ćumeščićem ćumez, nom. mn. ćumezi ćumur, instr. jd. ćumurom

ćudljiv, gen. jd. ćudljiva; odr. ćudljivi

ćumurana / ćumurhana

ćudljivac, gen. jd. ćudljivca, vok. jd. ćud­ljiv­če, gen. mn. ćudljivaca

ćumurati, prez. ćumuram, imp. ćumuraj, gl. im. ćumuranje

ćudljivica

ćumurdžija, gen. jd. ćumurdžije, vok. jd. ću­ murdžijo, nom. mn. ćumurdžije

ćudljivicin ćudljivo (pril.) ćudljivost, instr. jd. ćudljivosti / ćudljivošću ćudoredan; odr. ćudoredni ćudoredno (pril.) ćudorednost, instr. jd. ćudorednosti / ću­do­ red­nošću ćudoređe, instr. jd. ćudoređem

ćumurdžijin ćumurdžijski ćumurhana / ćumurana ćup, nom. mn. ćupovi ćupčić, instr. jd. ćupčićem ćupić, instr. jd. ćupićem ćuprija, gen. jd. ćuprije, dat./lok. jd. ćupriji

237

ćuprijica

238

ćuprijica

ćurta, gen. jd. ćurte

ćurak, nom. mn. ćurci / ćurkovi, gen. mn. ćuraka

ćuskija, gen. jd. ćuskije, instr. jd. ćuskijom

ćuran, gen. jd. ćurana, vok. jd. ćurane ćurčibaša ćurčija, gen. jd. ćurčije ćurčiji (: ćurka)

ćuskijetina ćuskijica ćustek, gen. jd. ćusteka, nom. mn. ćusteci ćuš (uzv.)

ćurčijski

ćuška, dat./lok. jd. ćušci / ćuški, gen. mn. ću­ša­ka / ćuški

ćurčiluk, gen. jd. ćurčiluka, instr. jd. ćurči­ lukom

ćuškati, prez. ćuškam, prid. rad. ćuškao, pril. sad. ćuškajući, gl. im. ćuškanje

ćureći (: ćuran, ćurka)

ćušnuti, prez. ćušnem, imp. ćušni, prid. trp. ćušnut

ćurić, nom. mn. ćurići ćurka, dat./lok. jd. ćurci / ćurki, gen. mn. ću­ra­ka / ćurki ćurlik, nom. mn. ćurlici ćurlikati, prez. ćurličem, pril. sad. ćur­li­ču­ći, gl. im. ćurlikanje ćurliknuti, prez. ćurliknem ćurs, gen. jd. ćursa, nom. mn. ćursovi (govor­ nica) ćursija, gen. jd. ćursije, dat./lok. jd. ćursiji, nom. mn. ćursije

ćutilni (prid.) ćutilo ćutjeti, prez. ćutim, prid. rad. ćutio, ćut­je­la, pril. sad. ćuteći, gl. im. ćućenje (osjećati) ćutljiv (osjećajan) ćutučić, instr. jd. ćutučićem ćutuk, instr. jd. ćutukom, nom. mn. ćutuci ćuvik, nom. mn. ćuvici ćuza, gen. jd. ćuze

dalji

daidžična daidžić, instr. jd. daidžićem daidžićev daidžin daidžinica daidžinicin

D da (čest.); da li

dainica dainicin daire (ž. pl. t.), gen. daira dajanisati, prez. dajani­šem

dabar, gen. jd. dabra, nom. mn. dabrovi

dajder

dabogda (čest.)

dajin / dajov (: dajo)

dabome (čest.)

dajo, gen. jd. daje / daja (: daidža)

dačanski (: Dačani)

dajov / dajin (: dajo)

daća, gen. jd. daće

dakako (čest.)

dadaist / dadaista, gen. jd. dadaista / dada­ iste, nom. mn. dadaisti / dadaiste

dakle (čest.) daktilografija

dadaistički

dalaj-lama, gen. jd. dalaj-lame (titula)

dadaizam, gen. dadaizma dagerotipija dagnja, gen. mn. daganja / dagnji dah, gen. jd. daha, lok. jd. dahu, nom. mn. dahovi / dasi dahija, nom. mn. dahije dahijski dahiluk, nom. mn. dahiluci dahnuti, prez. dahnem, imp. dahni dahtaj

dalek, gen. jd. daleka; komp. dalji daleko (pril.) dalekoistočni (: Daleki istok) dalekosežan, gen. jd. dalekosežna; odr. da­le­ kosežni dalekovid, gen. jd. dalekovida; odr. da­le­kovidi dalekovidan, gen. jd. dalekovidna; dale­ko­ vid­na, dalekovidno dalekovidnost / dalekovidost, instr. jd. dale­ ko­vidnosti / dalekovidnošću, dalekovido­ s­ti / dalekovidošću

dahtati, prez. dahćem / dašćem, pril. sad. dah­ćući / dašćući, gl. im. dahtanje

dalekovod

dahtav

dalekozor

dahtavo (pril.)

dalija

daidža, nom. mn. daidže

dalji, gen. jd. daljeg(a) (: dalek)

239

daljinomjer

240

daljinomjer, instr. jd. daljinomjerom daljnji (prid.), gen. jd. daljnjeg(a) damaskija / damaskinja

darovalac / darovatelj, gen. jd. darovaoca / da­rovatelja, vok. jd. darovaoče / darova­ te­lju, gen. mn. darovalaca / darovatelja

damastni

darovati, prez. darujem, prid. trp. daro­van, gl. im. darovanje

damlaisan, gen. jd. damlaisana; odr. dam­ laisani

darovitost, instr. jd. darovitosti / darovitošću

damlaisati se, prez. damlaišem se dan, nom. mn. dani / dnevi (ekspr.) danas (pril.); od danas, do danas

darvinistički darvinistkinja darvinizam, gen. darvinizma

danas-sutra (pril.)

daska, dat./lok. jd. dasci, gen. mn. dasaka / daski

današnji

daskin

dan-danas (pril.) dandanašnji

dašak, gen. jd. daška, nom. mn. dašci, gen. mn. dašaka

dan-dva

daščan, gen. jd. daščana; odr. daščani

danguba

daščara

daninoć (bot.; maćuhica)

daščetina

dan-noć

daščica

danonoćni (prid.)

daščurina

danonoćno (pril.)

dašta / dašto (čest.)

danji (: dan)

dati, 1. l. jd. prez. dadem / dadnem / dam, 3. l. mn. prez. dadu / dadnu / daju, aor. da­doh, imp. daj / dadni, prid. trp. dan / dat

danju (pril.) dapače (čest.) dar, nom. mn. dari (rij.) / darovi darežljivost, instr. jd. darežljivosti / darežlji­ voš­ću darivalac, gen. jd. darivaoca, vok. jd. dariva­ o­če, instr. jd. darivaocem, gen. mn. dari­ valaca

datirati, prez. datiram, pril. sad. datiraju­ći, gl. im. datiranje datost, instr. jd. datosti / datošću datoteka, dat./lok. jd. datoteci, gen. mn. da­to­ teka datula

darnuti, prez. darnem, prid. trp. darnut

davalac / davatelj, gen. jd. davaoca / dava­ te­lja, instr. jd. davaocem / davateljem, gen. mn. davalaca / davatelja

darodavac, gen. jd. darodavca, vok. jd. daro­ davče, gen. mn. darodavaca

davati, 1. l. jd. prez. dajem, 3. l. mn. prez. da­ju, pril. sad. dajući, gl. im. davanje

darodavka, dat./lok. jd. darodavki

davljenički

darmar, gen. jd. darmara

deklaracija

davljenik, vok. jd. davljeniče, nom. mn. dav­ lje­nici davnašnji davnoprošli dažbina, gen. jd. dažbine, nom. mn. dažbine dažd, nom. mn. daždi / daždovi (ekspr.) daždevnjak, vok. jd. daždevnjače, nom. mn. daž­devnjaci dažditi, 3. l. jd. prez. daždi, prid. rad. daždio, daž­dila, pril. sad. daždeći, gl. im. daž­đe­nje; i daždjeti daždjeti, 3. l. jd. prez. daždi, prid. rad. daždio, daždjela, pril. sad. daždeći, gl. im. daž­ đenje; i dažditi debelokožac, gen. jd. debelokošca, vok. jd. debelokošče, gen. mn. debelokožaca debeljeti, prez. debelim, prid. rad. debelio, debeljela (postajati debeo) debeo, gen. jd. debela; komp. deblji; debela, debelo

dedov / dedin dedukcija defekt, gen. jd. defekta, gen. mn. defekata defektan, gen. jd. defektna; odr. defektni defektologija defetist / defetista, gen. jd. defetista / defe­ tiste, nom. mn. defetisti / defetiste defetistički defile, gen. jd. defilea, nom. mn. defilei definicija deflacija deflacijski / deflacioni defloracija deformacija defterdar degenečiti, prez. degenečim, pril. sad. dege­ nečeći, gl. im. degenečenje degenek, nom. mn. degeneci

debi, gen. jd. debija, nom. mn. debiji

degeneracija

decembar, gen. jd. decembra

degradacija

decenij / decenija, gen. jd. decenija / dece­nije

degustacija

decentralizacija

dehidracija

decibel decilitar, gen. jd. decilitra, gen. mn. decilitara

dehidrirati, prez. dehidriram, prid. trp. dehi­ driran, gl. im. dehidriranje

decimetar, gen. jd. decimetra, gen. mn. deci­ metara

dehumanizacija deiksa

dečkić / dječkić, instr. jd. dečkićem

deiktički (prid.)

dečko / dječko, gen. jd. dečka, nom. mn. dečki

deizam

dede (starac, djed, prvak); Aga-dede

deka, dat./lok. jd. deci / deki

deder (čest.)

dekadencija

dederte (čest.)

dekagram

dedin / dedov

deklamacija

dédo, gen. jd. dede / deda, vok. jd. dedo

deklaracija

241

deklinacija

242

deklinacija, dat./lok. jd. deklinaciji

dembelija; zemlja dembelija

deklinacijski / deklinacioni

demijurg, nom. mn. demijurzi

dekolonizacija

demilitarizacija

dekolte, gen. jd. dekoltea, nom. mn. dekoltei

demirlija

dekompozicija

demisija

dekontaminacija

demobilizacija

dekoracija

demobilizacijski

delegacija

demode; demode odijelo

deli (prid. neprom.)

demografija

delibaša

demokracija / demokratija

delija, vok. jd. delija / delijo delijast delijin delijski delikt, gen. jd. delikta, gen. mn. delikata delikvencija / delinkvencija

demokratičan, gen. jd. demokratična demokratičnost, gen. jd. demokratičnosti, instr. jd. de­mo­kratičnosti / demokratičnošću demokratija / demokracija demokratizacija demokršćanin, gen. jd. demo­krš­ćanina, nom. mn. demokršćani

delikvent / delinkvent, gen. jd. delikventa, gen. mn. delikvenata

demokršćanka

delinkvencija / delikvencija

demonstracija

delinkvent / delikvent, gen. jd. delinkventa, gen. mn. delinkvenata deliričan delirij, dat./lok. jd. deliriju deložacija, dat./lok. jd. deložaciji delta; delta-zraci

demonizacija demoralizacija denacionalizacija denaturalizacija dendi, gen. jd. dendija, nom. mn. dendiji denuncijacija

deltoid

denjak, gen. jd. denjka, nom. mn. denjci / denj­kovi

demagogija

denjčić, instr. jd. denjčićem

demanti, gen. jd. demantija, nom. mn. de­man­tiji

denjiz, gen. jd. denjiza

demarkacija

depilacija

demarkacijski / demarkacioni

depo, gen. jd. depoa, nom. mn. depoi, dat./ instr./lok. mn. depoima

demarš, gen. jd. demarša

depolitizacija

dembel, nom. mn. dembeli

deponija

detronizacija

depopulacija

desetero / desetoro

deportacija

deseterokatni

deprecijativan depresija

deseterostruk, gen. jd. deseterostruka; odr. deseterostruki

deprivatizacija

desetinka, dat./lok. jd. desetinci / desetinki

deputacija

desetka, dat./lok. jd. deseci / desetki, gen. mn. desetaka / desetki

derač, instr. jd. deračem deračina deratizacija derbend / derbent derbendžija derbent / derbend derbi, gen. jd. derbija, nom. mn. derbiji deredža, nom. mn. deredže derikoža derivacija dermatologija dernečiti, prez. dernečim, pril. sad. dernečeći derogacija dershana dert, gen. jd. derta, nom. mn. derti / dertovi dertlija, gen. jd. dertlije, vok. jd. dertlija / der­ tlijo

desetljeće desetoboj desetobojac, gen. jd. desetobojca, vok. jd. de­ setobojče, gen. mn. desetobojaca desetodnevni desetogodišnji; 10-godišnji desetoljetni desetomjesečni desetori / deseteri desetorica / deseterica desetoro / desetero desetosatni deskripcija desničar desničarski destabilizacija

dertlijin

destilacija

dertlijski

destilacijski / destilacioni

derviš, instr. jd. dervišem / dervišom

destinacija

desen / dezen, gen. jd. desena

destrukcija

desert

dešnjački

desetača

deterdžent

deseterac

determinacija

deseterački

deterministički

deseteri / desetori

detonacija

deseterica / desetorica

detronizacija

243

deuterij

244

deuterij

dibidus / dibiduz

devalvacija

dičan, gen. jd. dična; dična, dično

devče, gen. devčeta (: deva)

dičiti se, prez. dičim se, pril. sad. dičeći se, gl. im. dičenje

devedesetero / devedesetoro dever, gen. jd. devera

dično (pril.)

deverika, dat./lok. jd. deverici

dići, prez. dignem, prid. rad. digao; i dignuti

deveterica / devetorica

did, gen. jd. dida, nom. mn. didovi (hist.; u bosanskih krstjana)

devetka, dat./lok. jd. deveci / devetki, gen. mn. devetaka / devetki devetnaest devetorica / deveterica devetpostotni devetsto; devet stotina devetstoti devijacija devijacijski devijantan dezen / desen, gen. jd. dezena deziluzija dezinfekcija dezinfekcijski / dezinfekcioni dezinformacija dezinsekcija

didaktičan, gen. jd. didaktična; odr. di­dak­ tični didaktički didaktično (pril.) didaktika, dat./lok. jd. didaktici didaskalije (ž. mn.) diferencija diferencijacija diferencijal diferencijalni difterija diftong, nom. mn. diftonzi, gen. mn. diftonga diftongizacija diftonški difuzan, gen. jd. difuzna; odr. difuzni

dezintegracija

difuzija

dezorganizacija

diglosija

dezorijentacija

dignuti, prez. dignem, aor. dignuh, prid. rad. dignuo; i dići

dezorijentirati, prez. dezorijentiram, prid. trp. dezorijentiran, pril. sad. de­zo­ri­jen­ti­ ra­jući, gl. im. dezorijentiranje; i dezorijentisati dezorijentisati, prez. dezorijentišem, prid. trp. dezorijentisan, pril. sad. de­zo­ri­jen­ti­ šu­ći, gl. im. dezorijentisanje; i de­zorijentirati diarhija

digresija dihati, prez. dišem, pril. sad. dišući dihotomija dihtung dijabetes dijabetičan, gen. jd. dijabetična; odr. di­ja­ betični

dijametralno

dijabetičar dijabetičarka, dat./lok. jd. dijabetičarki dijabetičarski dijaboličan, gen. jd. dijabolična; odr. di­ja­ bolični dijački dijadem / dijadema dijafilm, nom. mn. dijafilmovi dijafragma

dijalektalan, gen. jd. dijalektalna; odr. dija­ lektalni dijalektičan, gen. jd. dijalektična; odr. di­jalek­ tični dijalektičar, instr. jd. dijalektičarem / di­ja­lek­ tičarom dijalektičarev / dijalektičarov dijalektičarka dijalektički dijalektičnost, gen. jd. dijalektičnosti, instr. jd. dijalekti­čnosti / dijalektičnošću

dijagnosticirati, prez. dijagnosticiram, pril. sad. dijagnosticirajući, gl. im. dijag­nos­ ticiranje

dijalektika, dat./lok. jd. dijalektici

dijagnostičar, instr. jd. dijagnostičarem / di­jag­nostičarom

dijalektizam, gen. jd. dijalektizma, gen. mn. dijalektizama

dijagnostičarka, dat./lok. jd. dijagnostičarki

dijalektni / dijalekatski

dijagnostički

dijalektolog, nom. mn. dijale­ktolozi

dijagnostika, dat./lok. jd. dijagnostici

dijalektologija

dijagnoza

dijalektologinja

dijagonala

dijaliza

dijagonalan, gen. jd. dijagonalna; odr. dijago­ nalni

dijalog, nom. mn. dijalozi

dijagonalno dijagram dijahroničan, gen. jd. dijahronična; odr. dija­ hronični dijahronija

dijalogizirati, prez. dijalogiziram; i dijalogizovati dijalogizovati, prez. dijalogizujem; i dijalogizirati dijaloški (pril.)

dijahronijski

dijamant, gen. jd. dijamanta, gen. mn. dija­ ma­nata

dijak, gen. jd. dijaka, vok. jd. dijače, nom. mn. dijaci

dijamantan, gen. jd. dijamantna; odr. di­ja­ mantni

dijakritički

dijamantski

dijalekat / dijalekt, nom. mn. dijalekti, gen. mn. dijalekata

dijametar, gen. jd. dijametra, nom. mn. dija­ me­tri, gen. mn. dijametara

dijalekatski / dijalektni

dijametralan, gen. jd. dijametralna; odr. dija­ metralni

dijalekt / dijalekat, nom. mn. dijalekti, gen. mn. dijalekata

dijametralno (pril.)

245

dijapazon

246

dijapazon

dilberčić, instr. jd. dilberčićem

dijapozitiv

dilber (prid. neprom.); dilber dika, dilber udo­ vica

dijaprojektor, instr. jd. dijaprojektorom dijareja

dilberka, dat./lok. jd. dilberki

dijasistem

dilčik, instr. jd. dilčikom, nom. mn. dilčici

dijaspora, dat./lok. jd. dijaspori

diletantski

dijatonika, dat./lok. jd. dijatonici

diližansa, gen. jd. diližanse

dijeceza

diluvij, gen. diluvija

dijecezni

diluvijalan; odr. di­lu­vijalni

dijel / dio, gen. jd. dijela, nom. mn. dijelovi

diluvijski

dijelak, gen. jd. dijelka, nom. mn. dijelci, gen. mn. dijelaka

diljem (pril.)

dijeliti, prez. dijelim, pril. sad. dijeleći, gl. im. dijeljenje

diljka, dat./lok. jd. diljci, gen. mn. diljki / diljaka dim, nom. mn. dimovi

dijelni / dioni

dimenzija

dijelom (pril.)

dimenzionirati, prez. dimenzioniram

dijereza

dimijaluk / dimiluk

dijeta

dimije (ž. pl. t.), dat./instr./lok. dimijama

dijetalac, instr. jd. dijetalcem, gen. mn. dije­ ta­laca

dimiluk / dimijaluk

dijetalan, gen. jd. dijetalna; odr. dijetalni

dimiskija

dijetalka

dimnjačar, instr. jd. dimnjačarem / dimnja­ ča­rom

dijete, gen. jd. djeteta, vok. jd. dijete, zb. djeca

dimnjačarski

dijetetika, dat./lok. jd. dijetetici

dimnjačarstvo

dijetni (: dijeta)

dimnjački

dijetoterapija

dimnjak, nom. mn. dimnjaci

dijevati, prez. dijevam, pril. sad. dijeva­jući, gl. im. dijevanje

dinamičan, gen. jd. dinamična; odr. di­na­ mični

dika, dat./lok. jd. diki

dinamično (pril.)

dikcija dikcionar

dinamičnost, gen. jd. dinamičnosti, instr. jd. dinami­čno­sti / dinamičnošću

dilajla

dinamometar, gen. jd. dinamometra

dilberče, gen. dilberčeta

dinarčić, instr. jd. dinarčićem

diskvalifikacija

dinastija

direktorij, gen. jd. direktorija

dinastijski

dirhem

din-don (uzv.)

dirinčiti, prez. dirinčim, pril. sad. dirin­če­ći, gl. im. dirinčenje

din-dušman(in), gen. jd. din-dušman(in)a, nom. mn. din-dušmani

disertacija

dini-islam

disertacijski

dinosaur, nom. mn. dinosauri

disertacioni

dinsuz

disharmonija

dio / dijel, gen. jd. dijela, nom. mn. dijelovi

disimilacija

dioba

disimilacijski

diobeni / diobni

disimilacioni

dioksid

disjunkcija

diolen

disjunktivan, gen. jd. disjunktivna; odr. dis­ junktivni

dioni / dijelni, gen. jd. dionog(a) dionica dioničar, instr. jd. dioničarem / dioničarom dioničarev / dioničarov dioničarski dionički dionik, gen. jd. dionika, nom. mn. dionici dioništvo dionizije dionizijski dioptrija diple (ž. pl. t.), gen. dipala / dipli diplomacija / diplomatija diplomatičan; odr. diplomatični

disk-džokej, nom. mn. disk-džokeji diskografija diskoklub, nom. mn. diskoklubovi diskoteka, dat./lok. jd. diskoteci diskrecija diskrecijski diskrecioni diskreditacija diskrepancija diskriminacija diskriminacijski diskriminacioni diskurs, nom. mn. diskursi

diplomatija / diplomacija

diskurzivan, gen. jd. diskurzivna; odr. dis­ kurzivni

diplomatski, gen. jd. diplomatskog(a)

diskusija; panel-diskusija

diptih, nom. mn. diptisi

diskusijski

direčić, instr. jd. direčićem

diskusioni

direkcija

diskvalifikacija

247

dislokacija

248

dislokacija

divanhana

disolucija

divanija

disonanca, gen. mn. disonanca / disonanci

divan-kabanica, gen. jd. divan-kabanice

dispečer

divan-katib / divan-ćatib, gen. jd. divan-ka­ ti­ba

dispečerski disperzija

divergencija

dispozicija

diverzija

dispozicijski

divizija

dispozicioni

divizijski

disproporcija

divljač, gen. divljači

disproporcionalan; odr. disproporcionalni

divljačan, gen. jd. divljačna; odr. div­ljač­ni

distanca

divljačina

distancioni

divljački

distih, gen. jd. distiha, nom. mn. distisi

divljaka, dat./lok. jd. divljaci

distinkcija

divljaštvo, gen. jd. divljaštva, gen. mn. div­ ljaštava / divljaštva

distinktivan, gen. jd. distinktivna; odr. dis­ tinktivni

divlje (pril.)

distonija

divlji, gen. jd. divljeg(a)

distorzija

divojarac, gen. jd. divojarca, vok. jd. divo­ jar­če, nom. mn. divojarci, gen. mn. divo­ ja­raca

distribucija distribucijski distribucioni distribuirati, prez. distribuiram, prid. trp. distribuiran distrikt, gen. jd. distrikta, gen. mn. distrikata distrofičar dišni diuretik, nom. mn. diuretici divan-ćatib / divan-katib, gen. jd. divan-ća­ ti­ba

divokoza dizač, instr. jd. dizačem dizačica dizajn, gen. jd. dizajna dizajner dizajnerica / dizajnerka dizajnerski dizaličar dizdaraga

divandžija

dizelski (: Diesel); dizelski motor

divandžijin

dizenterija

divandžijski

dizgin, nom. mn. dizgini

djelovođa

djeca (zb.)

djelatnik, nom. mn. djelatnici

djecoubica / djecoubojica

djelatnost, instr. jd. djelatnosti / djelatnošću

dječačić, instr. jd. dječačićem

djelce, gen. jd. djelca / djelceta (: djelo)

dječačina

djelić, instr. jd. djelićem

dječački

djelidba, gen. mn. djelidaba / djelidbi

dječak, gen. jd. dječaka, vok. jd. dječače, nom. mn. dječaci

djelilac / djelitelj, gen. jd. djelioca, instr. jd. djeliocem, gen. mn. djelilaca

dječarac, gen. jd. dječarca, gen. mn. dje­ča­raca

djelimice / djelomice (pril.)

dječaštvo, gen. mn. dječaštava / dječaštva dječica

djelimičan / djelomičan, gen. jd. djelimična; odr. djelimični

dječiji, gen. jd. dječijeg(a)

djelimično / djelomično (pril.)

dječkić / dečkić, instr. jd. dječkićem

djelimičnost / djelomičnost

dječko / dečko, gen. jd. dječka, nom. mn. dječki

djelitelj / djelilac, instr. jd. djeliteljem

dječurlija djed, nom. mn. djedovi / djedi (poet.) djedica (: djed)

djeliteljica, dat./lok. jd. djeliteljici djeliteljicin djelo, gen. mn. djela

djedicin

djelokrug, nom. mn. djelokruzi, gen. mn. dje­ lokruga

djedić

djelomice / djelimice (pril.)

djédīn / djédov (: djédo) djedina

djelomičan / djelimičan, gen. jd. dje­lo­mič­na; odr. djelomični

djedinstvo

djelomično / djelimično (pril.)

djédo, gen. jd. djédē / djéda (hip.: djed)

djelomičnost / djelimičnost

djȅdov (: djed) djédov / djédīn (: djédo)

djelotvoran, gen. jd. djelotvorna; odr. dje­ lotvorni

djedovina

djelotvorno (pril.)

djedovski

djelotvornost, instr. jd. djelotvornosti / dje­ lot­vornošću

djelatan, gen. jd. djelatna; odr. djelatni djelati, prez. djelam, pril. sad. djelajući, gl. im. djelanje

djelovanje djelovati, prez. djelujem, pril. sad. djelu­ju­ći

djelatnica

djelovodni (prid.)

djelatnicin

djelovodnik, nom. mn. djelovodnici

djelatnički

djelovođa

249

djeljati

250

djeljati, prez. djeljam / djeljem, pril. sad. dje­ ljajući, gl. im. djeljanje djeljenik, nom. mn. djeljenici djeljiv, gen. jd. djeljiva; odr. djeljivi djeljivost, instr. jd. djeljivosti / djeljivošću djeljkati, prez. djeljkam, pril. sad. djelj­ka­jući, gl. im. djeljkanje djenuti, prez. djenem; i djesti, djeti djesti, prez. djedem; i djenuti, djeti dješo, gen. jd. dješe / dješa (hip.: djever) djetao, gen. jd. djetla, nom. mn. djetli / djet­ lo­vi, gen. mn. djetala / djetlova djetelina djetelinište / djetelište djetence, gen. jd. djetenceta, gen. mn. djete­ naca djetešce, gen. jd. djetešca / djetešceta djetetov (: dijete) djeti, prez. djedem; i djenuti, djesti djetić, instr. jd. djetićem djetinjarija djetinjariti, prez. djetinjarim, pril. sad. djeti­ njareći, gl. im. djetinjarenje djetinjast, gen. jd. djetinjasta; odr. djeti­njas­ti; komp. djetinjastiji djetinjasto (pril.) djetinji, gen. jd. djetinjeg(a) djetinjiti, prez. djetinjim djetinjski (pril.) djetinjstvo, gen. jd. djetinjstva, gen. mn. dje­ tinj­stava / djetinjstva

djever, instr. jd. djeverom, nom. mn. djeveri djeverbaša djeverčić, instr. jd. djeverčićem djeveričić (djeverov sin) djeverična (djeverova kći) djeverovati, prez. djeverujem, pril. sad. djeve­ rujući, gl. im. djeverovanje djeverski djeveruša djevica djevicin djevičanski djevičanstvo, gen. jd. djevičanstva, gen. mn. djevičanstava / djevičanstva djevičnjak, nom. mn. djevičnjaci djevin (: djeva) djevojački djevojaštvo, gen. jd. djevojaštva, gen. mn. dje­ vojaštava / djevojaštva djevojče, gen. djevojčeta djevojčica djevojčicin djevojčin (: djevojka) djevojčuljak, gen. jd. djevojčuljka, nom. mn. djevojčuljci, gen. mn. djevojčuljaka djevojčura djevojčurak, gen. jd. djevojčurka, nom. mn. dje­vojčurci, gen. mn. djevojčuraka djevojka, dat./lok. jd. djevojci, vok. jd. dje­ vojko, gen. mn. dje­vo­jaka

djetlić, instr. jd. djetlićem

djevovati, prez. djevujem, pril. sad. dje­vu­jući, gl. im. djevovanje

djeva, vok. jd. djevo (hip.: djevojka)

dlačetina (pejor.)

djevac, gen. jd. djevca, gen. mn. djevaca

dlačica (dem.: dlaka)

dobrodošao

dlačurina

dobjeglica

dlaka, dat./lok. jd. dlaci

dobjeglicin

dlakavjeti, prez. dlakavim, pril. sad. dla­ka­ ve­ći, gl. im. dlakavljenje

dobježati, prez. dobjegnem; i dobjeći

dlakica (hip.: dlaka) dlančić, instr. jd. dlančićem

doboga (pril.) doboš-torta, gen. jd. doboš-torte

dlijece, gen. jd. dlijeca / dlijeceta (: dlijeto)

dobrahan / dobran, gen. jd. dobrahna; odr. dob­rah­ni

dlijeto, gen. jd. dlijeta, instr. jd. dlijetom

dobrahno / dobrano (pril.)

dnevničar dnevničarka

dobran / dobrahan, gen. jd. dobrana; odr. dob­ra­ni

dnevnički

dobrano / dobrahno (pril.)

dnevnik, vok. jd. dnevniče, nom. mn. dnev­ nici

dobričak, gen. jd. dobrička, nom. mn. dob­ rič­ci, gen. mn. dobričaka

dnevno (pril.)

dobričica

do, gen. jd. dola, nom. mn. doli (rij.) / dolovi

dobričina

doajen, gen. jd. doajena

dobrić, instr. jd. dobrićem

dob (ž. sg. t.), gen. dobi

dobro (pril.); dobro došao, dobro došli (pozdrav pri dolasku), dobro jutro

doba (s. r.), gen. jd. doba, dat./lok. jd. dobu, gen. mn. doba dobacivač dobavljač, gen. jd. dobavljača, instr. jd. do­bav­ljačem dobavljačica dobavljačicin

dobrobit, instr. jd. dobrobiti / dobrobiću dobročinac, gen. jd. dobročinca, gen. mn. dob­ročinaca dobročinilac / dobročinitelj, instr. jd. dob­ro­ činiocem / dobročiniteljem, gen. mn. dob­ ročinilaca / dobročinitelja

dobavljački

dobročiniteljica / dobročiniteljka, dat./lok. jd. dobročiniteljici / dobročiniteljki

dobijati, prez. dobijam, pril. sad. dobija­ju­ći, gl. im. dobijanje; i dobivati

dobročinstvo, gen. jd. dobročinstva, gen. mn. dobročinstava / dobročinstva

dobijesa (pril.)

dobroćudan, gen. jd. dobroćudna; odr. dob­ roćudni; komp. dobroćudniji

dobitak, gen. jd. dobitka, nom. mn. dobici, gen. mn. dobitaka dobitnički dobivati, prez. dobivam, pril. sad. dobi­va­jući, gl. im. dobivanje; i dobijati dobjeći, prez. dobjegnem; i dobježati

dobroćudno (pril.) dobroćudnost, instr. jd. dobroćudnosti / dob­ro­ćudnošću dobrodošao, gen. jd. dobrodošla; odr. dobro­ došli

251

dobrodošlica

252

dobrodošlica

dočekljiv, gen. jd. dočekljiva; odr. do­ček­ljivi

dobrodržeći

dočekuša

dobrodušje

dočelnica

dobrohotan, gen. jd. dobrohotna; dobro­ hotna, dobrohotno

dočelnik, vok. jd. dočelniče, nom. mn. dočel­ nici

dobrohotno (pril.)

dočepati, prez. dočepam, pril. pr. dočepavši

dobrohotnost, instr. jd. dobrohotnosti / dob­ ro­hotnošću

dočepavati, prez. dočepavam

dobronamjeran, gen. jd. dobronamjerna; odr. dobronamjerni; komp. dobronamjerniji dobronamjernica dobronamjernik, nom. mn. dobronamjernici dobronamjerno (pril.) dobronamjernost, instr. jd. dobronamjer­ nos­ti / dobronamjernošću dobrostojeći dobrosusjedski dobrotvorka, dat./lok. jd. dobrotvorki dobrovoljački

dočetak, gen. jd. dočetka, nom. mn. dočeci, gen. mn. doče­taka dočeti, prez. dočnem, prid. trp. dočet dočić / dolčić, instr. jd. dočićem dočim (vez. arh.) dočitati, prez. dočitam, prid. trp. dočitan dočitavati, prez. dočitavam dočuti, prez. dočujem, prid. rad. dočuo, pril. pr. dočuvši doći, prez. dođem, aor. dođoh, fut. I doći ću, imp. dođi

docentski

dodatak, gen. jd. dodatka, nom. mn. dodaci, gen. mn. dodataka

docniti, prez. docnim; i docnjeti

dodati, prez. dodam, prid. trp. dodan / dodat

docnjeti, prez. docnim; i docniti

dodavač, gen. jd. dodavača

docvjetati, prez. docvjetam

dodavačica

dočarati, prez. dočaram, prid. trp. doča­ran

dodijati, prez. dodijam, prid. rad. dodi­jao

dočaravati, prez. dočaravam, gl. im. dočara­ vanje

dodijavati, prez. dodijavam

dočariv / dočarljiv dočasnik, vok. jd. dočasniče, nom. mn. doča­ snici doček, nom. mn. dočeci dočekati, prez. dočekam, prid. trp. do­če­kan dočekivalac, gen. jd. dočekivaoca, gen. mn. do­čekivalaca dočekivati, prez. dočekujem, pril. sad. do­če­ kujući, gl. im. dočekivanje

dodijeliti, prez. dodijelim, prid. rad. do­di­jelio, prid. trp. dodijeljen, pril. pr. dodijelivši dodjela dodjeljivati, prez. dodjeljujem, pril. sad. do­dje­ljujući, gl. im. dodjeljivanje dodna (pril.; potpuno) dodrijeti, prez. dodrem, prid. rad. dodro doduše (čest.) dodvorički

dohvatati

dođavola (čest.) dođoš događaj, gen. jd. događaja, instr. jd. doga­ đajem događati se, prez. događam se, pril. sad. doga­ đaju­ći se, gl. im. događanje dogandžija dogandžijin dogandžijski dogled, instr. jd. dogledom dogledan, gen. jd. dogledna; odr. dog­led­ni dogma, gen. mn. dogma / dogmi

dogrmjeti, prez. dogrmim, prid. rad. do­gr­mio, pril. pr. dogrmjevši dogušćivati, prez. dogušćujem dohaberiti, prez. dohaberim, prid. trp. do­ha­ beren, pril. pr. dohaberivši dohakati, prez. dohakam, prid. rad. dohakao, pril. pr. dohakavši dohitati, prez. dohitam dohitjeti, prez. dohitim dohmiljeti, prez. dohmilim, prid. rad. doh­ milio, dohmiljela; i domiljeti dohod, gen. jd. dohoda

dogmatičar

dohodak, gen. jd. dohotka, nom. mn. dohoci, gen. mn. dohodaka

dogmatičarka

dohodati, prez. dohodam

dogmatika, dat./lok. jd. dogmatici

dohoditi, prez. dohodim, pril. sad. dohodeći, gl. im. dohođenje

dognati, prez. dognam, prid. trp. dognan dogodine (pril.) dogodovština dogola (pril.) dogorčati, prez. dogorčam dogorijevati, prez. dogorijevam, pril. sad. dogorijevajući, gl. im. dogorijevanje dogorjeti, prez. dogorim, prid. rad. dogorio, dogorjela, pril. pr. dogorjevši

dohodovni dohramati, prez. dohramam / dohramljem, prid. rad. dohramao, pril. pr. dohramavši dohrana dohraniti, prez. dohranim, prid. trp. doh­ra­ njen dohranjenost, instr. jd. dohranjenosti / doh­ ra­njenošću

dogovarač, gen. jd. dogovarača, instr. jd. do­ govaračem

dohranjivati, prez. dohranjujem, prid. trp. dohranjivan, pril. sad. dohranjujući, gl. im. dohranjivanje

dogovaračica

dohrliti, prez. dohrlim, prid. rad. dohrlio

dograđivati, prez. dograđujem, pril. sad. do­građujući, gl. im. dograđivanje

dohujati, prez. dohujim

dogramadžija dogrdjeti, prez. dogrdim, prid. rad. dogrdio, dogrdjela, pril. pr. dogrdivši dogrđivati, prez. dogrđujem dogrla (pril.)

dohvaćati, prez. dohvaćam, pril. sad. doh­va­ ćajući, gl. im. dohvaćanje; i dohva­ta­ti dohvat dohvatan, gen. jd. dohvatna; odr. dohvatni dohvatati, prez. dohvatam, pril. sad. doh­va­ tajući, gl. im. dohvatanje; i dohvaćati

253

dohvatiti

254

dohvatiti, prez. dohvatim, prid. trp. doh­ va­ćen, pril. pr. dohvativši

dokad(a) (pril.); do kada

dohvatljiv, gen. jd. dohvatljiva; odr. dohvat­ ljivi

dokasna / dokasno (pril.)

dohvatljivost, gen. jd. dohvatljivosti doimati se, prez. doimam se / doimljem se, pril. sad. doimajući se / doimljući se, gl. im. doimanje

dokapitalizacija dokaziv / dokažljiv, gen. jd. dokaziva / do­kaž­ ljiva; odr. dokazivi / dokažljivi dokinuće, instr. jd. dokinućem dokle (pril.); dokle god (do koje god granice)

doista (čest.)

doklegod (pril.; donekle)

dojahati, prez. dojašem, aor. dojahah, prid. rad. dojahao, pril. pr. dojahavši

doknađivati, prez. doknađujem

dojahivati, prez. dojahujem, pril. sad. do­ja­ hujući, gl. im. dojahivanje

dokoličarka

dojako (pril. zast.)

dokoličar, gen. jd. dokoličara dokoličarski (pril.)

dojakošnji (prid. zast.)

dokoličiti, prez. dokoličim, pril. sad. do­ko­ ličeći, gl. im. dokoličenje

dojam, gen. jd. dojma, nom. mn. dojmovi

dokoljenica

dojaviti, prez. dojavim, prid. trp. dojav­ljen

dokoljenka, dat./lok. jd. dokoljenci, gen. mn. dokoljenaka / dokoljenki

dojavljivač, gen. jd. dojavljivača, instr. jd. do­javljivačem

dokoljeti, prez. dokolim

dojavljivačica

dokončati, prez. dokončam, prid. trp. do­končan

dojčica (dem.: dojka)

dokončavati, prez. dokončavam, gl. im. do­kon­čavanje

dojenčad, instr. dojenčadi / dojenčađu dojenče, gen. dojenčeta dojilja dojiti, prez. dojim, imp. doj / doji, prid. rad. dojio, pril. sad. dojeći, gl. im. do­je­nje dojka, dat./lok. jd. dojci, gen. mn. dojka / dojki

dokoračati, prez. dokoračam, prid. rad. doko­ račao, pril. pr. dokoračavši dokraja (pril.; sasvim) dokrajčavati, prez. dokrajčavam, gl. im. dokrajčavanje; i dokrajčivati

dojkica (hip.: dojka)

dokrajčiti, prez. dokrajčim, prid. rad. dok­ rajčio, prid. trp. dokrajčen, pril. pr. dokraj­ čivši

dojmiti se, prez. dojmim se, prid. rad. dojmio se

dokrajčivati, prez. dokrajčujem, gl. im. do­krajčivanje; i dokrajčavati

dojmljiv, gen. jd. dojmljiva; odr. doj­mlji­vi

dokročiti, prez. dokročim

dojučerašnji, gen. jd. dojučera­šnjeg(a)

doksat

dok (vez.); dok god

doktor (skrać. dr.)

dokačiti, prez. dokačim, prid. trp. do­ka­čen

doktorand / doktorant

domahnuti

doktorandica / doktorantica / doktorantki­nja

dolijetati, prez. dolijećem, prid. rad. dolijetao, pril. sad. dolijećući, gl. im. dolijetanje

dokučiti, prez. dokučim, prid. trp. doku­čen, pril. pr. dokučivši

dolijevati, prez. dolijevam, pril. sad. doli­je­ vajući, gl. im. dolijevanje; i dolivati

dokučiv / dokučljiv, gen. jd. dokučiva / do­kuč­ljiva; odr. dokučivi / dokučljivi

doliti, prez. dolijem, prid. trp. doliven

dokud(a) (pril.)

dolivak / doljevak, gen. jd. dolivka, nom. mn. dolivci, gen. mn. dolivaka

dokuhati, prez. dokuham, prid. trp. do­kuhan, pril. pr. dokuhavši

dolivati, prez. dolivam, pril. sad. doliva­ju­ći, gl. im. dolivanje; i dolijevati

dokuhavati, prez. dokuhavam, prid. trp. dokuhavan, pril. sad. dokuhavajući, gl. im. doku­ha­vanje

dolma, gen. jd. dolme, gen. mn. dolmi

dokument, gen. jd. dokumenta, nom. mn. do­ kumenti, gen. mn. dokumenata

doljepljivati, prez. doljepljujem, pril. sad. doljepljujući, gl. im. doljepljivanje

dokumentacija dokumentaristički

dolmača dolje (pril.); gore-dolje

doljevak / dolivak, gen. jd. doljevka, nom. mn. doljevci, gen. mn. doljevaka

dolac, gen. jd. doca / dolca, nom. mn. doci / dolci, gen. mn. dolaca

doljevuša

dolaf, gen. jd. dolafa

dòmāćī, gen. jd. domaćeg(a)

dolazak, gen. jd. dolaska, nom. mn. dolasci, gen. mn. dolazaka

dòmaći, prez. domaknem, aor. domakoh; i do­maknuti

dolaziti, prez. dolazim, pril. sad. dola­ze­ći, gl. im. dolaženje

domaćica

dolčić / dočić, instr. jd. dolčićem

domaćički

doletjeti, prez. doletim, prid. rad. doletio, doletjela, pril. pr. doletjevši

domaćin, vok. jd. domaćine, nom. mn. doma­ ćini

doli (čest.)

domaćinski

doličan, gen. jd. dolična; odr. dolični doličiti, prez. doličim

domaćinstvo, gen. jd. domaćinstva, gen. mn. domaćinstava / domaćinstva

dolično (pril.)

domah

doličnost, instr. jd. doličnosti / doličnošću dolić, instr. jd. dolićem dolijati, prez. dolijam doliječiti, prez. doliječim, prid. trp. do­li­ječen, pril. pr. doliječivši

doljnjak, gen. jd. doljnjaka

domaćicin

domahati, prez. domašem domahivati, prez. domahujem, pril. sad. do­ mahujući, gl. im. domahivanje domahnuti, prez. domahnem, aor. do­ mah­nuh, prid. rad. domahnuo, pril. pr. do­mahnuvši

255

domak

256

domak, nom. mn. domaci

donhuanski / donžuanski

domaknuti, prez. domaknem, aor. do­mak­nuh; i domaći

donijeti, prez. donesem, prid. rad. donio, do­ni­jela, prid. trp. donesen / donijet, pril. pr. donijevši

domali, gen. jd. domalog(a) domalo (pril.) domaločas (pril.) domaloprije (pril.); do maloprije domazet domen / domena, gen. jd. domena / domene domiljeti, prez. domilim, prid. rad. do­milio, domiljela; i dohmiljeti

donkihoterija donkihotski donkihotstvo, gen. jd. donkihotstva, gen. mn. donkihotstava / donkihotstva donosilac / donositelj, gen. jd. donosioca / do­nositelja, instr. jd. donosiocem / dono­ si­teljem, gen. mn. donosilaca / donosite­lja donoščad, instr. donoščadi / donoščađu

dominacija

donošče, gen. donoščeta

domljeti, prez. domeljem, prid. rad. domlio, domljela

donžuan / donhuan

domoći se, prez. domognem se, pril. pr. do­ mogavši se

donji (prid.)

domorodac, gen. jd. domoroca, gen. mn. do­mo­rodaca

donžuanski / donhuanski doonda (pril.); do onda doondašnji

domorodački

dopadljiv, gen. jd. dopadljiva; odr. do­pad­ljivi

domorotka / domorotkinja

dopadljivost, instr. jd. dopadljivosti / do­pad­ lji­vošću

domunđavati se, prez. domunđavam se donacija donačelnica donačelnik donalijevati, prez. donalijevam, pril. sad. do­nalijevajući, gl. im. donalijevanje

dopeći, prez. dopečem, prid. trp. dopečen doping, nom. mn. dopinzi, gen. mn. dopinga doping-kontrola, gen. jd. doping-kontrole dopinški dopisnički

donaliti, prez. donalijem, prid. trp. donaliven, pril. pr. donalivši

dopisništvo, gen. jd. dopisništva, gen. mn. dopisništava / dopisništva

donde (pril.)

dopješačiti, prez. dopješačim, prid. rad. dopješačio, pril. pr. dopješačivši

donedavna / donedavno (pril.) donedavni donekad(a) (pril.) donekle (pril.) donhuan / donžuan

doplaćivati, prez. doplaćujem, pril. sad. dop­ laćujući, gl. im. doplaćivanje doplata doplatak, gen. jd. doplatka, nom. mn. dop­la­ci, gen. mn. doplataka

dosjetljiv

dopodne, gen. jd. dopodneva, nom. mn. do­pod­nevi

doručak, gen. jd. doručka, nom. mn. doručci, gen. mn. doručaka

dopodne (pril.; prije podne)

doručje (: ruka)

dopodnevni (: dopodne)

doručkovati, prez. doručkujem, aor. doruč­ ko­vah, pril. sad. doručkujući, gl. im. do­ručkovanje

dopola (pril.; do polovine) dopole (pril.) dopraćati, prez. dopraćam dopredsjednica dopredsjednički dopredsjednik, vok. jd. do­predsjedniče, nom. mn. dopredsjednici dopreporodni (prid.) doprijeti, prez. doprem, imp. dopri, prid. rad. dopro, doprla, pril. pr. doprijevši / do­pr­vši doprinijeti, prez. doprinesem, prid. rad. doprinio, doprinijela, pril. pr. doprinijevši dopusni (prid.) dopustiti, prez. dopustim, prid. trp. dopušten, gl. im. dopuštenje dopuštati, prez. dopuštam, gl. im. dopuštanje doračić (: dorat) dorađen; odr. dorađeni dorađeno (pril.) dorađivati, prez. dorađujem, prid. trp. dora­ đivan, pril. sad. dorađujući, gl. im. dora­ điva­nje doramak, gen. jd. doramka, nom. mn. do­ram­ci, gen. mn. doramaka dorastao, gen. jd. dorasla; dorasla, doraslo dorašćivati, prez. dorašćujem dorečen; odr. dorečeni dorečeno (pril.) dorečenost, gen. jd. dorečenosti, instr. jd. dorečenosti / dorečenošću doreći, prez. dorečem / doreknem

dosad(a) (pril.); do sada dosadašnji / dosadanji dosadnjaković dosađivati, prez. dosađujem doseći, prez. dosegnem, aor. dosegoh, prid. rad. dosegao, prid. trp. dosegnut, pril. pr. dosegavši; i dosegnuti doseg, nom. mn. dosezi dosegnuti, prez. dosegnem, aor. dosegnuh, prid. rad. dosegnuo, prid. trp. do­seg­nut, pril. pr. dosegnuvši; i doseći doseljenički doseljenik, gen. jd. doseljenika, vok. jd. do­se­ ljeniče, nom. mn. doseljenici doseljenje dosijati, prez. dosijem dosijavati, prez. dosijavam dosinoćnji dosita (pril.; do sitosti) dosje, gen. jd. dosjea, nom. mn. dosjei dosjećati se, prez. dosjećam se, pril. sad. dosjećajući se, gl. im. dosjećanje dosjelost, instr. jd. dosjelosti / dosjelošću dosjetiti se, prez. dosjetim se, aor. dosjetih se, prid. rad. dosjetio se, pril. pr. dosjetivši se dosjetka, dat./lok. jd. dosjeci / dosjetki, gen. mn. dosjetaka / dosjetki dosjetljiv, gen. jd. dosjetljiva; odr. dos­jet­ljivi; komp. dosjetljiviji

257

dosjetljivac

258

dosjetljivac, gen. jd. dosjetljivca, vok. jd. dos­ jetljivče, instr. jd. dosjetljivcem, gen. mn. dosjetljivaca dosjetljivica dosjetljivo (pril.) dosjetljivost, gen. jd. dosjetljivosti, instr. jd. dosjetljivo­sti / dosjetljivošću doskočica doskočište doskočiti, prez. doskočim, prid. rad. doskočio, pril. pr. dos­ko­čivši doskora / doskoro (pril.)

dostignuti, prez. dostignem, aor. dostignuh, prid. rad. dostignuo; i dostići dostiživ / dostižljiv dostojanstvo, gen. mn. dostojanstava / dosto­ janstva došašće doškolovanje došlac, gen. jd. došlaca došlo / došljo, gen. jd. došle / došla, vok. jd. došlo došljački

doskorašnji

došljak, gen. jd. došljaka, vok. jd. došljače, nom. mn. došljaci

doskoro / doskora (pril.)

došljakinja

doslije (pril.; dosada)

došljo / došlo, gen. jd. došlje / došlja, vok. jd. došljo

doslovce / doslovno (pril.) dosluh, nom. mn. doslusi dosluk, nom. mn. dosluci dosljedan, gen. jd. dosljedna; odr. dos­ljed­ni; komp. dosljedniji

doštampati, prez. doštampam, prid. trp. doštampan došuljati se, prez. došuljam se; i došunjati se došunjati se, prez. došunjam se; i došuljati se

dosljedno (pril.)

dotacija

dosljednost, instr. jd. dosljednosti / dosljed­ noš­ću

dotaći, prez. dotaknem, aor. dotakoh, prid. rad. dotakao, dotakla, prid. trp. do­taknut; i dotaknuti

dospijeće dospijevati, prez. dospijevam, pril. sad. dos­ pijevajući, gl. im. dospijevanje dospjelost, instr. jd. dospjelosti / dospjelošću dospjeti, prez. dospijem, prid. rad. dospio, dospjela, pril. pr. dospjevši dostavljač, instr. jd. dostavljačem dostavljačica dostavljačicin dostići, prez. dostignem, aor. dostigoh, prid. rad. dostigao; i dostignuti dostignuće

dotad(a) (pril.); do tada dotadašnji / dotadanji dotaknuti, prez. dotaknem, aor. dotaknuh, prid. rad. dotaknuo, dotaknula, prid. trp. dotaknut; i dotaći dotamo (pril.) doteći, prez. dotečem / doteknem, aor. do­te­koh, pril. pr. dotekavši doticaj, instr. jd. doticajem (: doticati) doticati, prez. dotičem, imp. dotiči, pril. sad. dotičući, gl. im. doticanje (: dotaći, do­tak­ nuti)

doznačivati

doticati, prez. dotičem, imp. dotiči, pril. sad. dotičući, gl. im. doticanje (: doteći); i dotjecati dotični, gen. jd. dotičnog(a) dotjecaj (: dotjecati) dotjecati, prez. dotječem, imp. dotječi, pril. sad. dotječući, gl. im. dotjecanje (: do­teći); i doticati

dova; hair-dova / hajr-dova dovadžija, gen. jd. dovadžije dovadžijin dovadžijski dovde (pril.) doveče / dovečer (pril.) doviđenja (čest.; pozdrav)

dotjerano (pril.)

dovijek(a) (pril.)

dotjeranost, gen. jd. dotjeranosti, instr. jd. dotjeranosti / dotjeranošću

dovlačiti, prez. dovlačim, pril. sad. dov­la­če­ći, gl. im. dovlačenje

dotjerati, prez. dotjeram, prid. rad. dotjerao, prid. trp. dotje­ran

dovraga (pril., čest.)

dotjeravati, prez. dotjeravam, prid. trp. dotje­ ravan, pril. sad. dotjeravajući, gl. im. dotje­ ravanje; i dotjerivati

dovratak, gen. jd. dovratka, nom. mn. dovraci, gen. mn. dovrataka

dovrata (pril.; dogrla)

dotjerivač, gen. jd. dotjerivača

dovrh (prij.; do vrha)

dotjerivačica

dovrvjeti, prez. dovrvim, prid. rad. do­vrvio, pril. pr. dovrvjevši

dotjerivati, prez. dotjeru­jem, prid. trp. dotje­ rivan, pril. sad. dotjerujući, gl. im. dotjeri­ vanje; i dotjeravati dotle (pril.) dotočiti, prez. dotočim, prid. trp. dotočen dotok, nom. mn. dotoci dotrajao, gen. jd. dotrajala; odr. dotrajali dotrčati, prez. dotrčim, prid. rad. dotrčao, pril. pr. dotrčavši dotrčavati, prez. dotrčavam, prid. rad. dotr­ čavao, pril. sad. dotrčavajući, gl. im. dotr­ čava­nje dotući, 1. l. jd. prez. dotučem, 3. l. mn. prez. dotuku, imp. dotuci, prid. trp. dotučen dotud(a) (pril.) doušnički doušništvo, gen. mn. doušništava / douš­ niš­tva

dovući, 1. l. jd. prez. dovučem, 3. l. mn. prez. do­vuku, imp. dovuci, prid. trp. dovu­čen, pril. pr. dovukavši dozidati, prez. dozidam / doziđem, prid. trp. dozidan doziđivati, prez. doziđujem dozivač, gen. jd. dozivača dozivačica dozivati, prez. dozivam / dozivljem, pril. sad. dozivajući / dozivljući dozlaboga (pril.) dozlogrđivati, prez. dozlogrđujem doznačavati, prez. do­značavam; i doznačivati doznačiti, prez. doznačim, aor. doznačih, prid. trp. doznačen doznačivati, prez. doznačujem; i doznačavati

259

doznačnica

260

doznačnica

dramatika, dat./lok. jd. dramatici

doznaka, dat./lok. jd. doznaci

dramatizacija

dozreo, gen. jd. dozrela; dozrela, dozrelo

dramatski

dozreti, prez. dozrim / dozrem / dozrijem, prid. rad. dozrio / dozreo, dozrela, dozrelo

dramaturg, nom. mn. dramaturzi

dozrijevati, prez. dozrijevam, gl. im. dozrije­ vanje

dramaturški

dramaturgija

dozvoliti, prez. dozvolim, prid. rad. dozvolio, dozvolila, prid. trp. dozvoljen

drangulija

doživjeti, prez. doživim, prid. rad. doži­vio, doživjela, prid. trp. doživljen, pril. pr. do­ živjevši

draperija

doživljaj, instr. jd. doživljajem

drap (prid. neprom.); drap boja drastičan, gen. jd. drastična; odr. dras­tični drastično (pril.)

doživljenost, instr. jd. doživljenosti / doživ­ lje­nošću

draž, instr. jd. draži / dražju

doživotni, gen. jd. doživotnog(a)

dražeja, gen. mn. dražeja

drač / drača, gen. jd. drača / drače, instr. jd. dra­čem / dračom

dražestan, gen. jd. dražesna; odr. dra­žesni

dražba, gen. mn. dražbi

dračav

drečati, prez. drečim, pril. sad. drečeći, gl. im. drečanje

dragahan (dem.: drag)

drečav, gen. jd. drečava; odr. drečavi

dragahno (pril.)

drečavo (pril.)

dragocjen, gen. jd. dragocjena; odr. drago­ cjeni; komp. dra­goc­jeniji

dreka, dat./lok. jd. dreci

dragocjenost, instr. jd. dragocjenosti / dra­ goc­jenošću dragović dragstor, instr. jd. dragstorom drama; TV-drama dramatičan, gen. jd. dramatična; odr. dra­ matični; komp. dramatičniji dramatičar, instr. jd. dramatiča­rem / drama­ tičarom dramatičarka dramatično (pril.) dramatičnost, gen. jd. dramatičnosti, instr. jd. dramatičnosti / dra­ma­tičnošću

dremljiv, gen. jd. dremljiva; odr. drem­lji­vi dremljivost, instr. jd. dremljivosti / dremlji­ vošću dremuckati, prez. dremuckam, pril. sad. dre­ muckajući, gl. im. dremuckanje dren, gen. jd. drena, nom. mn. drenovi (cijev) drenaža drenić, instr. jd. drenićem drenov (: drijen) drenovac, gen. jd. drenovca, gen. mn. dreno­ vaca drenovača drenovina

društveno-ekonomski

drenjina drevan, gen. jd. drevna; odr. drevni drezga, dat./lok. jd. drezgi drezina dreždati, prez. dreždim, pril. sad. drež­de­ći, gl. im. dreždanje drhat, gen. jd. drhata drhtaj, nom. mn. drhtaji drhtati, prez. dršćem, prid. rad. drh­tao, drh­ tala, pril. sad. drš­ću­ći, gl. im. drhtanje drhtav, gen. jd. drhtava; odr. drhtavi drhtavica drhtavilo drhtavo (pril.) drhtjeti, prez. drhtim, prid. rad. drhtio, drh­ tjela, pril. sad. drhteći

drijen, gen. jd. drijena, nom. mn. drenovi / drijenovi drijenak, gen. jd. drijenka, nom. mn. drijenci, gen. mn. drijenaka drijenjak, gen. jd. dri­jenj­ka, nom. mn. drijenj­ci, gen. mn. drijenjaka drijenje driješiti, prez. driješim, pril. sad. dri­ješeći, gl. im. driješenje drijeti, prez. drem dripački (pril.) drljača, instr. jd. drljačom drmadžija drmadžijin drmadžijski drobnjača

drhtulje (ž. mn.)

dropčina (: drob)

drhturav; odr. drhturavi

drozdović, instr. jd. drozdovićem

drhturenje

drsko (pril.), komp. drskije

drhturiti, prez. drhturim, pril. sad. drh­tu­re­ći

drskoća

dribling, nom. mn. driblinzi, gen. mn. dri­ blinga

drščica

drijem, gen. jd. drijema

drška, dat./lok. jd. dršci, gen. mn. drški / dr­ža­ka

drijemalac, gen. jd. drijemaoca, vok. jd. dri­ jemaoče, nom. mn. drijemaoci, gen. mn. drijemalaca

drugačije / drukčije (pril.)

drijemalica

drugdje (pril.)

drijemalicin

drugojačiji

drijemalo

drugorazredan, gen. jd. drugorazredna; odr. drugorazredni

drijemanje drijemati, prez. drijemam / drijemljem, pril. sad. drijemajući / drijemljući

drugačiji / drukčiji

drugorođeni drukčije / drugačije (pril.)

drijemavica

drukčiji / drugačiji

drijemež, gen. drijemeža

društveno-ekonomski

261

društvenjački

262

društvenjački

držač, gen. jd. držača

družba, gen. mn. družbi

držati, prez. držim, imp. drži, pril. sad. dr­že­ći; drži ne daj / drži – ne daj

družbenica družbenicin

državnicin (: državnica)

družbenički

državnički

druželjubivost, instr. jd. druželjubivosti / dru­željubivošću

državotvornost, instr. jd. državotvornosti / dr­žavotvornošću

drva (s. mn.), gen. drva, dat./instr./lok. drvima (ogrjev)

držeći (prid.)

drvenjača

dubak, gen. jd. dupka, nom. mn. dupci, gen. mn. dubaka

drvnoindustrijski (: drvna industrija)

dualistički

drvo, gen. jd. drveta, dat./instr./lok. mn. drve­ tima, zb. drveće (stablo)

dubenje (: dupsti)

drvodjelja, gen. jd. drvodjelje, gen. mn. drvo­ djelja

dubina

drvodjeljac, gen. jd. drvodjeljca, vok. jd. drvo­ djeljče, gen. mn. drvodjeljaca

dubinski

dubički (: Bosanska Dubica) dubinomjer

drvodjeljnica

dubiozan; odr. dubiozni

drvodjeljski

dubokoumnost, instr. jd. dubokoumnosti / dubokoumnošću

drvodjeljstvo drvokradica

duborezac, gen. jd. duboresca, gen. mn. du­bo­ rezaca

drvoprerađivač, gen. jd. drvo­prerađivača

dubrovački (: Dubrovnik, Du­brovčani)

drvoprerađivačica drvoprerađivački drvorezac, gen. jd. drvoresca, gen. mn. drvo­ re­zaca drvosječa, nom. mn. drvosječe, gen. mn. drvosječa

dućan, gen. jd. dućana, dat./lok. jd. dućanu dućančić, instr. jd. dućančićem dućandžija, nom. mn. du­ćan­džije dućandžijin dućandžijka

drvotoč, instr. jd. drvotoči / drvotočju

dućandžijski

drvotočan, gen. jd. drvotočna; odr. dr­vo­točni

dućanski

drvotočci (m. mn.)

dudovača

drvotočina

duel, gen. jd. duela

drzak, gen. jd. drska; odr. drski; komp. drskiji

duet, gen. jd. dueta, nom. mn. dueti

drznički

dug, gen. jd. duga; odr. dugi; komp. dulji / duži

dunjaluk

dugačak, gen. jd. dugačka; odr. dugački dugajlija dugajlijin dugmad, gen. dugmadi dugmić, gen. jd. dugmića, nom. mn. dugmići dugodnevica / dugodnevnica dugoročan, gen. jd. dugoročna; odr. dugo­ ročni

duhnuti, prez. duhnem, aor. duhnuh, imp. duhni, prid. rad. duhnuo, pril. pr. duh­ nuvši duhovan, gen. jd. duhovna; odr. duhovni; komp. duhovniji duhovit, gen. jd. duhovita; odr. duhoviti; komp. duhovitiji duhovito (pril.)

dugoročno

duhovitost, instr. jd. duhovitosti / duhovi­ tošću

dugouh, gen. jd. dugouha; odr. dugouhi

duhovni

dugovječan, gen. jd. dugovječna; odr. dugo­ vječni

duhovnica

dugovječnost, instr. jd. dugovječnosti / dugo­ vječnošću

duhovnik, vok. jd. duhovniče, nom. mn. du­hov­nici

dugovjek, gen. jd. dugovjeka; odr. dugovjeki

duhovništvo

duh, vok. jd. duše, nom. mn. duhovi / dusi

duhovno (pril.)

duhač, instr. jd. duhačem duhački

duhovnost, instr. jd. duhovnosti / duhov­ noš­ću

duhaći

dujisati se, prez. dujišem se

duhaljka

dukat; dukat-mahmudija

duhan, gen. duhana

dulum / dunum, gen. mn. duluma

duhandžija

dumača, gen. mn. dumača

duhandžijin duhandžijski duhandžinica duhanište duhaniti, prez. duhanim, pril. sad. duha­ne­ći, gl. im. duhanjenje duhankesa duhanski duhanjara duhati, prez. duham / dušem, pril. sad. duha­ jući / dušući, gl. im. duhanje

duhovnički

dumdum; dumdum metak dunđer, nom. mn. dunđeri dunđeraj, instr. jd. dunđerajem dunđerisati, prez. dunđerišem, gl. im. dunđe­ risanje dunđerluk, nom. mn. dunđerluci dunđerski dunum / dulum, gen. mn. dunuma dunjalučar, gen. jd. dunjalučara dunjalučki dunjaluk

263

duo

264

duo

dvadesetero / dvadesetoro

dupčić

dvadesetogodišnji (20-godišnji)

dupsti, prez. dubem, prid. rad. dubao, dub­la, gl. im. dubenje

dvadesetori / dvadeseteri

dur; c-dur / C-dur, dur-ljestvica duradžak, gen. jd. duradžaka duraluminij, instr. duralumi­ni­jem

dvadesetorica / dvadeseterica dvadesetoro / dvadesetero dvadesetpetodnevni

durbin, gen. jd. durbina

dvadesetpetogodišnjak, nom. mn. dvadeset­ pe­togodišnjaci

dustabanlija

dvadesetpetogodišnjakinja

dušebrižnički / dušobrižnički

dvadesetpetogodišnji (25-godišnji)

dušebrižnik / dušobrižnik, nom. mn. du­še­ briž­nici

dvadesetpetogodišnjica (25-godišnjica)

dušek-hasta, gen. jd. dušek-haste dušekluk, nom. mn. dušekluci dušični (: dušik) dušik, gen. dušika dušman / dušmanin, gen. jd. dušmana, nom. mn. duš­mani dušmanica / dušmanka, dat./lok. jd. duš­ manici dušmanin / dušman, gen. jd. dušmanina, nom. mn. duš­mani

dvadeset-trideset dvanaesnik, nom. mn. dvanaesnici dvanaest dvanaesterac, gen. jd. dvanaesterca, nom. mn. dvanaesterci, gen. mn. dvanaesteraca dvanaesteri / dvanaestori dvanaesterica / dvanaestorica dvanaestero / dvanaestoro dvanaesti dvanaestica

dušmanka / dušmanica, dat./lok. jd. duš­ man­ki

dvanaestina

dušmanluk, nom. mn. dušmanluci

dvanaestodnevan, gen. jd. dvanaestodnevna; odr. dvanaestodnevni

dušnik, nom. mn. dušnici dušobrižnički / dušebrižnički dušobrižnik / dušebrižnik, nom. mn. dušo­ briž­nici

dvanaestka

dvanaestogodišnjak, nom. mn. dvanaestogo­ dišnjaci dvanaestogodišnjakinja

dužnički

dvanaestogodišnji

dvadeset; dvadesetpeterica, dvadeset (i) tri

dvanaestopalačni; dvanaestopalačno crijevo

dvadesetčetvero­sat­ni

dvanaestori / dvanaesteri

dvadeseteri / dvadesetori

dvanaestorica / dvanaesterica

dvadeseterica / dvadesetorica

dvanaestoro / dvanaestero

dvoobrazan

dvaput (pril.); po dvaput, dva puta

dvohvat

dva-tri

dvojac, gen. jd. dvojca, gen. mn. dvojaca

dva-triput

dvojajčani

dveri (ž. pl. t.), gen. dveri

dvojba, gen. mn. dvojbi

dvije, gen. dviju, dat./instr./lok. dvjema

dvojčad

dvijehiljaditi

dvoje, gen. dvoga / dvojeg(a), dat. dvome / dvomu / dvojem(u)

dvijetisućiti dviska, dat./lok. jd. dvisci / dviski, gen. mn. dvizaka

dvoje-troje dvojezičan, gen. jd. dvojezična; odr. dvojezični

dvišče, gen. dviščeta; zb. dviščad

dvojezički

dvizac, gen. jd. dvisca, nom. mn. dvisci, gen. mn. dvizaca

dvojezičnost, instr. jd. dvojezičnosti / dvoje­ zič­nošću

dvjesta / dvjesto (dvije stotine)

dvojica

dvjesta-trista

dvojiti, prez. dvojim, pril. sad. dvojeći, gl. im. dvojenje

dvjesto / dvjesta (dvije stotine) dvjestogodišnji dvjestogodišnjica dvjestoti dvocijevan, gen. jd. dvocijevna; odr. dvo­ cijevni dvocijevka, dat./lok. jd. dvocijevci / dvoci­ jev­ki, gen. mn. dvoc(i)jevaka / dvocijevki dvocjevac, gen. jd. dvocjevca, gen. mn. dvo­ cjevaca

dvojka, dat./lok. jd. dvojci, gen. mn. dvojaka / dvojki dvojnica dvojnice (ž. pl. t.), dat./instr./lok. dvojnicama dvoličan, gen. jd. dvolična; odr. dvolični dvoličiti, prez. dvoličim, pril. sad. dvoli­če­ći, gl. im. dvoličenje dvoličnica dvoličnik, nom. mn. dvoličnici

dvočas, nom. mn. dvočasi

dvolično (pril.)

dvodihalice (ž. mn.)

dvoličnost, instr. jd. dvoličnosti / dvolič­noš­ću

dvodijelan, gen. jd. dvodijelna; odr. dvo­ dijelni

dvoličnjački

dvoglasnički

dvoličnjak, vok. jd. dvoličnjače, nom. mn. dvo­ličnjaci

dvogočad, instr. dvogočadi / dvogočađu

dvomjesečje

dvogoče, gen. dvogočeta

dvomjesečni

dvogodac, gen. jd. dvogoca, instr. jd. dvo­ gocem, gen. mn. dvogodaca

dvomjesečnik, nom. mn. dvomjesečnici

dvogodišnji

dvoobrazan, gen. jd. dvoobrazna; odr. dvo­ obrazni

265

dvopjev

266

dvopjev

dvostranački

dvopostotni

dvostručiti, prez. dvostručim

dvopreg, nom. mn. dvoprezi

dvostupačni

dvoprocentni

dvostupačno (pril.)

dvorana

dvosveščan; odr. dvosveščani

dvorišni

dvotačka, dat./lok. jd. dvotački, gen. mn. dvo­ tačaka / dvota­čki

dvoručni dvosatni dvosedmični dvosedmičnik, nom. mn. dvosedmičnici dvosjed, instr. jd. dvosjedom dvosjekli dvosmjeran, gen. jd. dvosmjerna; odr. dvo­ smjerni dvospolac, gen. jd. dvospolca, nom. mn. dvos­ polci

dvotrećinski dvovlašće dvovrh (prid.) dvovrstan, gen. jd. dvovrsna; dvovrsna, dvo­ vrs­no dvoznačan, gen. jd. dvoznačna; odr. dvo­ značni dvoznačnost, gen. jd. dvoznačnosti, instr. jd. dvozna­čno­sti / dvoznačnošću

dvospolan; odr. dvospolni

dvoženstvo, gen. mn. dvoženstava / dvo­ žens­tva

dvostih, nom. mn. dvostisi, gen. mn. dvostiha

dvožični, gen. jd. dvožičnog(a)

džebhana

džamdžija džamdžijin džamdžijski džamija, gen. jd. džamije, dat./lok. jd. džamiji džamijica džamijski, gen. jd. džamijskog(a)

Dž

džaba / džabe (pril.); za džaba džabadži­ja džabahljebaroš, nom. mn. džabahljebaroši džabahljebović džabaluk, nom. mn. džabaluci

džamli (prid. neprom.); džamli pendžer džamluk džam-pendžer džan, gen. jd. džana džanarika, dat./lok. jd. džanarici džandrljiv / čandrljiv, gen. jd. džandrljiva; odr. džandrljivi džanećija, gen. jd. džanećije

džab-džabe (pril.)

džanfez, gen. jd. džanfeza, instr. jd. džan­ fezom

džabe / džaba (pril.); za džabe

džanfezli

džada, instr. jd. džadom džahil

džangrizalica / čangrizalica, gen. jd. džan­ gri­za­lice

džahilijet, gen. džahilijeta

džangrizalicin / čangrizalicin

džahilski

džangrizalo / čangrizalo

džaiz (pril.)

džangrizati, prez. džangrizam; i čangrizati

džak, nom. mn. džakovi

džangrizav / čangrizav, gen. jd. džangrizava; odr. džangrizavi

džakčić džakčina džakuzi, gen. jd. džakuzija džam, gen. jd. džama, instr. jd. džamom džamadan / džemadan džamahirija džambas, gen. jd. džambasa džambasluk, gen. jd. džambasluka džambo (prid. neprom.); džambo plakat, džam­bo džet

džangrizavac / čangrizavac, gen. jd. džangri­ zavca, gen. mn. džan­gri­zavaca džangrizavica / čan­grizavica džangrizavo / čangrizavo džanum (čest.) džapati se, prez. džapam se, pril. sad. džapa­ jući se, gl. im. džapanje džarati, prez. džaram, pril. sad. džarajući, gl. im. džaranje džebhana, gen. jd. džebhane

267

džefa

268

džefa, gen. jd. džefe

dženetski / džennetski

džeferdar, gen. jd. džeferdara, instr. jd. dže­ fer­darom

džentlmen, gen. jd. džentlmena

džehenem / džehennem

džentlmenski

džehenemlija / džehennemlija

džep, gen. jd. džepa, dat./lok. jd. džepu, nom. mn. džepovi

džehenemski / džehennemski

džepar, gen. jd. džepara

džek-pot

džeparac, gen. jd. džeparca, gen. mn. dže­pa­ raca

dželat, gen. jd. dželata, nom. mn. dželati dželatski dželatstvo, gen. jd. dželatstva dželep, nom. mn. dželepi dželepčija, gen. jd. dželepčije, nom. mn. dže­ lepčije

džepariti, prez. džeparim, pril. sad. dže­pareći, gl. im. džeparenje džeparoš, gen. jd. džeparoša džeparoški džepić, instr. jd. džepićem, gen. mn. džepića

dželepčijin

džepni, gen. jd. džepnog(a)

dželepčijski

džepnica

dželešanuhu / džellešanuhu (čest.); Allah, dželešanuhu

džepovina

džem, gen. jd. džema, nom. mn. džemovi džemadan / džamadan

džerašiti, prez. džerašim, pril. sad. džerašeći, gl. im. džerašenje

džemat, nom. mn. džemati

džet

džematile (pril.)

džetset

džematlija

dževab / dževap

džematlijin

dževabiti, prez. dževabim; i dževapiti

džematski

dževahir

džemper, instr. jd. džemperom, nom. mn. džem­pe­ri

dževap / dževab

džemre, gen. jd. džemreta

džez, gen. džeza

dženabet, gen. jd. dženabeta

džezist / džezista, gen. jd. džezista / džeziste, nom. mn. dže­zis­ti / džeziste

dženaza, gen. jd. dže­naze dženaza-namaz / dženaza namaz, gen. jd. dže­naza-namaza / dže­naze namaza

džerah

dževapiti, prez. dževapim; i dževabiti

džez-muzika, gen. jd. džez-mu­zike

dženet / džennet

džez-orkestar, gen. jd. džez-orkestra, gen. mn. džez-orkestara

dženetlija / džennetlija

džez-ploča, gen. jd. džez-ploče

džuma

džezva, gen. jd. džezve, gen. mn. džezava / džezvi džezvenjak, nom. mn. džezvenjaci džezvica džibra, gen. jd. džibre, gen. mn. džibara / džibri

džip, instr. jd. džipom, nom. mn. džipovi dživar, gen. jd. dživara dživdžan dživ-dživ (uzv.) džizja

džida, gen. jd. džide

džoger, gen. jd. džogera

džidža, gen. jd. džidže, instr. jd. džidžom

džogerica

džidžati, prez. džidžam, pril. sad. džidžajući, gl. im. džidžanje

džoging, nom. mn. džoginzi

džigera

džogirati, prez. džogiram, pril. sad. džogira­ jući, gl. im. džogiranje

džiger-ćevap, gen. jd. džiger-ćevapa

džoint

džigerica, gen. jd. džigerice, instr. jd. džige­ ricom, nom. mn. džigerice

džokej, gen. jd. džokeja

džigernjača džigljast, gen. jd. džigljasta džigljati, prez. džigljam džihad, gen. džihada

džokejski džoker, gen. jd. džokera džomba, gen. jd. džombe, gen. mn. džombi džombast, gen. jd. džombasta; odr. džom­basti

džihadski

džombastost, instr. jd. džombastosti / džom­ bas­tošću

džiju-džicu, gen. jd. džiju-džicua

džomet / džometan

džilit, gen. jd. džilita

džonjati, prez. džonjam, pril. sad. džonjajući, gl. im. džonjanje

džilitati se, prez. džilitam se, pril. sad. džilita­ jući se, gl. im. džilitanje džilitnuti se, prez. džilitnem se, prid. rad. dži­ litnuo se

džuba / džube, gen. jd. džube / džubeta džuboks

džimrija, vok. jd. džimrijo

džudaš, gen. jd. džudaša

džimrijati, prez. džimrijam, gl. im. džimri­ ja­nje

džudist / džudista, gen. jd. džudista / džu­ diste, nom. mn. džudisti / džudiste

džin, nom. mn. džinovi (div)

džudo, gen. jd. džuda

džin, nom. mn. džini (isl.)

džudo-sport, gen. jd. džudo-sporta

džin; džin-tonik

džukac, gen. jd. džukca, gen. mn. džukaca

džinovski

džukela, gen. jd. džukele

džins; džins-odjeća

džul, gen. jd. džula, nom. mn. džuli

džinski

džuma, gen. jd. džume

269

džumadel-ahire

270

džumadel-ahire / džumadel-uhra, gen. jd. džumadel-ahireta (6. mjesec musl. kalen­ dara) džumadel-evel / džumadel-ula, gen. jd. džu­ madel-evela (5. mjesec musl. kalendara) džumadel-uhra / džumadel-ahire, gen. jd. džumadel-uhraa (6. mjesec musl. kalen­ dara) džumadel-ula / džumadel-evel, gen. jd. džu­ madel-ulaa (5. mjesec musl. kalendara) džuma-namaz / džuma namaz, gen. jd. džu­ ma-namaza / džume namaza

džumanski, gen. jd. džumanskog(a) džumbus, gen. mn. džumbusa džumbusati, prez. džumbusam, pril. sad. džum­busajući, gl. im. džumbusanje džumhur, gen. jd. džumhura džungla, gen. jd. džungle, gen. mn. džungli džunka, dat./lok. jd. džunci džunub / džunup, gen. jd. džunuba / džunupa džus, gen. jd. džusa, nom. mn. džusovi (sok) džuz, gen. jd. džuza, nom. mn. džuzovi

đevrek

đavolasto (pril.) đavolčad, instr. đavolčadi / đavolčađu đavolčić, instr. jd. đavolčićem đavolčina đavolica đavolicin

Đ

đačić, gen. jd. đačića, instr. jd. đačićem đačina, nom. mn. đačine đački, gen. jd. đačkog(a) đahkad (pril.) đak, gen. jd. đaka, vok. jd. đače, nom. mn. đaci, gen. mn. đaka; đak prvak

đavolija, gen. jd. đavolije đavolov đavolski đavolstvo, gen. jd. đavolstva, gen. mn. đavol­ stava / đavolstva đavoluk, nom. mn. đavoluci đavolji đečerma / ječerma, gen. mn. đečermi đela (čest.); đela mašala / mašalah

đakon, gen. jd. đakona

đem, gen. jd. đema (žvale)

đakonija, gen. jd. đakonije

đemidžija, gen. jd. đemidžije

đakov (: đak)

đemidžijin

đakovati, prez. đakujem, pril. sad. đaku­jući, gl. im. đakovanje

đemidžijski

đapati se, prez. đapam se, pril. sad. đapajući se, gl. im. đapanje

đeram, gen. jd. đerma, nom. mn. đermovi

đardin, gen. jd. đardina

đerdan, gen. jd. đerdana, nom. mn. đerdani

đaur / đaurin, nom. mn. đauri

đerdančić, instr. jd. đerdančićem

đaurka, dat./lok. jd. đaurki

đerdap, gen. jd. đerdapa

đaurski

đerdek, gen. jd. đerdeka, dat./lok. jd. đerdeku, nom. mn. đerdeci

đavao, gen. jd. đavla, gen. mn. đavala đavlov đavo, gen. jd. đavola, nom. mn. đavoli; k đa­volu đavolak, gen. jd. đavolka, nom. mn. đavolci đavolan, gen. jd. đavolana, nom. mn. đavolani đavolast, gen. jd. đavolasta; đavolasta, đa­vo­ lasto

đemija, gen. jd. đemije, instr. jd. đemijom

đerđef, gen. jd. đerđefa, dat./lok. jd. đerđefu đerđefić, instr. jd. đerđefićem đeriz, gen. jd. đeriza, dat./lok. jd. đerizu đevđir, gen. jd. đevđira đevđir-kašika, gen. jd. đevđir-kašike đevrek, gen. jd. đevreka, nom. mn. đevreci

271

đidija

272

đidija, gen. jd. đidije, gen. mn. đidija đido điha (uzv.) đikan, gen. jd. đikana đikati, prez. đikam đikljati, prez. đikljam đilkoš, gen. jd. đilkoša đinđuha, gen. jd. đinđuhe, dat./lok. jd. đin­ đuhi, nom. mn. đinđuhe đipati, prez. đipam, pril. sad. đipajući, gl. im. đipanje đipiti, prez. đipim, prid. rad. đipio đipnuti, prez. đipnem, imp. đipni, prid. rad. đipnuo đir, gen. jd. đira, nom. mn. đirovi / đirevi đizlija, gen. jd. đizlije đogast, gen. jd. đogasta; odr. đogasti đogat, gen. jd. đogata, vok. jd. đogate, nom. mn. đogati

đubrenjak, gen. jd. đubrenjaka, nom. mn. đubrenjaci đubretar, gen. jd. đubretara đubretarac, gen. jd. đubretarca, gen. mn. đub­ retaraca đubretarka đubretnjak, gen. jd. đubretnjaka đubrište, gen. jd. đubrišta đubriti, prez. đubrim, pril. sad. đubreći, gl. im. đubrenje đubrivo, gen. jd. đubriva, nom. mn. đubriva đubrovnik, gen. jd. đubrovnika, nom. mn. đubrovnici đugum, gen. jd. đuguma đul, gen. jd. đula, nom. mn. đuli (poet.) / đulovi đulabija, nom. mn. đulabije đulad đul-baklava, gen. jd. đul-baklave

đogatast

đulbastija, gen. jd. đulbastije

đogav, gen. jd. đogava; odr. đogavi

đul-bašča, gen. jd. đul-bašče

đogo, gen. jd. đoge / đoga, vok. jd. đogo

đul-behar, gen. jd. đul-behara

đoguša, gen. jd. đoguše

đulbešećer, gen. jd. đulbešećera

đoja (čest.)

đule, gen. jd. đuleta, zb. đulad

đon, gen. jd. đona, instr. jd. đonom, nom. mn. đonovi

đulistan, gen. jd. đulistana

đoniti, prez. đonim, prid. rad. đonio, prid. trp. đonjen, pril. sad. đoneći, gl. im. đonjenje đon-obraz đorati, prez. đoram, pril. sad. đorajući, gl. im. đoranje

đul-nevjesta, gen. jd. đul-nevjeste đulsija, gen. jd. đulsije đul-šerbe, gen. jd. đul-šerbeta đumbir, gen. jd. đumbira đumrugdžija, gen. jd. đumrug­dži­je

đozluci (m. pl. t.), gen. đozluka

đumrugdžijin

đubre, gen. jd. đubreta, nom. mn. đubreta

đumruk, nom. mn. đumruci

đubrenik, gen. jd. đubrenika

đumrukhana

đuzleme

đunah, gen. jd. đunaha, nom. mn. đunasi

đuturice (pril.)

đurđevak, gen. jd. đurđevka, nom. mn. đur­ đev­ci, gen. mn. đurđevaka

đuturičar

đurđevdanski đurđevštak đurđic / đurđica đuskati se, prez. đuskam se, pril. sad. đuska­ jući se, gl. im. đuskanje đuturaš đuture (pril.)

đuturum, vok. jd. đuturume đuturumluk, gen. jd. đuturumluka đuveč, gen. jd. đuveča, instr. jd. đuvečom đuvegija, gen. jd. đuvegije, instr. jd. đuve­ gi­jom đuzel (prid. neprom.) đuzleme / đuzlema, gen. jd. đuzlemeta / đuz­ leme, instr. jd. đuz­le­me­tom / đuz­le­mom

273

egoistkinja

274

egzaktan, gen. jd. egzaktna; odr. egzaktni egzaltacija egzarh egzekucija egzem / ekcem, gen. jd. egzema

E

egzibicija / ekshibicija

e-adresa

egzibicionist / egzibicionista / ekshibicionist(a), gen. jd. egzi­bi­cionista / egzi­bi­ cioniste, nom. mn. egzibicionisti / egzi­bi­ cioniste

eda (vez.)

egzistencija

edicija

egzistencijalan, gen. jd. egzistencijalna; eg­zis­ tencijalna, egzistencijalno

edukacija e-dur / E-dur edžel; edžel-sahat

egzistencijalist / egzistencijalista, gen. jd. egzistencijalista / egzistencijaliste, nom. mn. egzistencijalisti / egzistencijaliste

efekat / efekt, gen. jd. efekta, nom. mn. efekti, gen. mn. efekata; halo-efekat / halo-efekt

egzis­tenci­ja­listica / egzistencijalistkinja

efendi (m. neprom.)

egzistencijalistkinja / egzistencijalistica

efendija, gen. jd. efendije efendijin efendinica

egzistencijalistički egzistencijalizam, gen. egzistencijalizma egzistencijski

ege, gen. jd. egeta

egzistirati, prez. egzistiram, gl. im. egzisti­ ranje

egejski

egzodus

eglendžija, gen. jd. eglendžije

egzogamija

egocentričan, gen. jd. egocentrična; odr. ego­ centrični

egzorta / ekshorta

egocentričnost, instr. jd. egocentričnosti / ego­centričnošću egoist / egoista, gen. jd. egoista / egoiste, nom. mn. egoisti / egoiste

egzoteričan, gen. jd. egzoterična; odr. eg­zote­ rični egzoteričnost, instr. jd. egzoteričnosti / egzo­ te­ričnošću

egoističan, gen. jd. egoistična; odr. egoistični

egzotermičan, gen. jd. egzotermična; odr. egzotermični

egoističnost, instr. jd. egoističnosti / egois­tič­ nošću

egzotermičnost, instr. jd. egzotermičnosti / egzotermičnošću

ekspresionizam

egzotičan, gen. jd. egzotična; odr. eg­zo­tični egzotičnost, instr. jd. egzotičnosti / egzo­tič­ noš­ću eho, gen. jd. eha ehografija ehokardiografija

ekshibicionist / ekshibicionista / egzibicionist(a), gen. jd. eks­hi­bi­cionista / eks­hi­bi­ cioniste, nom. mn. ekshibicionisti / eks­hi­ bi­cioniste ekshorta / egzorta ekshumacija

ehometar, gen. jd. ehometra, gen. mn. eho­ me­tara

ekshumirati, prez. ekshumiram, prid. trp. ekshumiran, pril. sad. ekshumirajući, pril. pr. ekshumiravši, gl. im. ekshumiranje

ejakulacija

eksjugoslavenski

ejalet

eksklamacija

ejdovale (čest.)

ekskomunikacija

ejvala / ejvalah / evala (čest.)

ekskurs, gen. mn. ekskursa

ekcem / egzem, gen. jd. ekcema

ekskurzija

ekmečija / ekmedžija / ekmekčija / ekmeščija

eksministar

ekologija

ekspanzionistički

ekonomičan, gen. jd. ekonomična; odr. eko­ nomični

ekspatrijacija

ekonomično (pril.) ekonomičnost, instr. jd. ekonomičnosti / eko­nomičnošću ekonomija ekonomsko-propagandni program ekopolicija ekoselo ekosistem, gen. jd. ekosistema ekrančić ekranizacija ekscar, gen. jd. ekscara

ekspanzija

ekspedicija ekspedicijski eksplikacija eksploatacija eksplozija eksponent, gen. mn. eksponenata ekspoze, gen. jd. ekspozea, nom. mn. eks­po­zei ekspozicija ekspresija ekspresionist / ekspresionista, gen. jd. ekspresionista / ekspresioniste, nom. mn. ekspresionisti / ekspresioniste

ekscentričan, gen. jd. ekscentrična; odr. eks­ centrični

ekspresionistica / ekspresionistkinja

ekselencija

ekspresionistkinja / ekspresionistica

ekshibicija / egzibicija

ekspresionizam

ekspresionistički

275

ekspres-lonac

276

ekspres-lonac

električar

ekspres-restoran

električarka

eksproprijacija

električarski

ekstatičan, gen. jd. ekstatična; odr. eks­ta­tični

električni

ekstenzija

elektrifikacija

eksterijer, gen. jd. eksterijera, nom. mn. eks­ terijeri

elektrika, dat./lok. jd. elektrici

eksteritorijalan, gen. jd. eksteritorijalna; odr. eksteritorijalni

elektroenergetski

elektrodistribucija

eksteritorijalnost

elektroindustrija

eksterminacija

elektroinstalater

ekstradicija

elektrokardiogram

ekstradobit

elektromagnet

ekstrakcija

elektromehaničar

ekstraprofit

elektromotor

ekstravagancija

elektronički

ekstremistički

elektronika, dat./lok. jd. elektronici

ekšija, gen. jd. ekšije

elektroprivreda

ekvator

elektrostatika

ekvatorijalan; odr. ekvatorijalni

elektrošok

ekvinocij, instr. jd. ekvinocijem

elektrotehničar

ekvivalencija

elektrotehničarka

elastičan, gen. jd. elastična; odr. elas­tič­ni

elektrotehnički

elastično (pril.)

elektrotehnika, dat./lok. jd. elektrotehnici

elastičnost, instr. jd. elastičnosti / elas­tič­ noš­ću

elektrouređaj

elastika, dat./lok. jd. elastici eldorado (pren.)

element / elemenat, nom. mn. elementi, gen. mn. elemenata

elegancija

elhamdulilah / elhamdulillah / elhamdulillahi (čest.)

elegičan, gen. jd. elegična; odr. elegični

eliminacija

elegičar

elipsoid

elegično (pril.)

eliptičan, gen. jd. eliptična; odr. eliptični

elegija, dat./lok. jd. elegiji

elitistički

epidemiološki

elizija

endogamija

elokvencija

energetičar, instr. jd. energetičarem / ener­ge­ tičarom

elokventan, gen. jd. elokventna; odr. elok­ ventni

energetičarka

emajl (caklina)

energetski

emajlirati, prez. emajliram, prid. trp. emaj­ liran, gl. im. emajliranje

energičan, gen. jd. energična; odr. energični

emanacija emancipacija emanet / amanet embolija embrij

energičar energično (pril.) energija enigma, gen. mn. enigma / enigmi enigmatičar

embrio / embrion, gen. jd. embrija / embriona

enklitičan, gen. jd. enklitična; odr. enk­li­tični (: enklitika)

embrionalan; odr. embrionalni

enklitički (: enklitika)

emer / emr, gen. jd. emera

enterijer

emfaza

entropija

emigracija

entuzijast / entuzijasta, gen. jd. entuzijasta / entuzijaste, nom. mn. en­tu­zijasti / entuzi­ jaste

eminencija emisija emocija emocionalan; odr. emocionalni, gen. jd. emo­ cio­nalnog(a); komp. emocionalniji emocionalno empatija empiričar empirija emr / emer, gen. jd. emra emu, gen. jd. emua, nom. mn. emui emulzija enciklopedija enciklopedijski endemičan, gen. jd. endemična; odr. en­de­ mični

entu­zi­jastica / entuzijastkinja entuzijazam, gen. jd. entuzijazma enzim, nom. mn. enzimi eolit eparhija epicentar epičar epičarka epidemija epidemijski epidemiolog, nom. mn. epidemiolozi epidemiologija epidemiologinja epidemiološki

277

epigamija

278

epilepsija

esejist / esejista, gen. jd. esejista / esejiste, nom. mn. esejisti / esejiste

epileptičan, gen. jd. epileptična; odr. epi­lep­ tični

esejistica / esejistkinja esejistički

epileptičar

esejistika, dat./lok. jd. esejistici

epileptičarka

esejistkinja / esejistica

epileptički episkopija

esejizirati, prez. esejiziram, pril. sad. esejizi­ rajući, gl. im. esejiziranje

epistemologija

esencija

epoha, dat./lok. jd. epohi / eposi

esencijalan, gen. jd. esencijalna; odr. esen­ cijalni

epigamija

epohalan, gen. jd. epohalna; odr. epo­hal­ni epopeja

esesovac, gen. jd. esesovca, vok. jd. ese­sov­če, nom. mn. esesovci, gen. mn. esesovaca

erekcija

eshatologija

erendati, prez. erendam; i rendati

eskalacija

erende / rende

esnaf, gen. jd. esnafa

ergela

esnaflija

ergometrija

esnafski

erkondišn (klima-uređaj) erotičan, gen. jd. erotična; odr. erotični; komp. erotičniji erotički erotično (pril.) erotičnost, instr. jd. erotičnosti / erotičnošću erotika, dat./lok. jd. erotici erozija erudicija erudicijski erupcija eruptivan, gen. jd. eruptivna; odr. erup­tiv­ni eruptivnost, instr. jd. eruptivnosti / eruptiv­ noš­ću

esperantistički espreso, gen. jd. espresa espreso-kafa espreso-kahva espreso-kava establišment estetičan, gen. jd. estetična; odr. este­tič­ni estetičar estetika, dat./lok. jd. estetici estetski etar / eter, gen. etra / etera eteričan, gen. jd. eterična; odr. eterični etičan, gen. jd. etična; odr. etični

escajg

etičar

esej, gen. jd. eseja

etički

ezoterija

etično (pril.)

evala / ejvala / ejvalah (čest.)

etika, dat./lok. jd. etici

evanđelist / evanđelista, gen. jd. evanđelista / evanđeliste, nom. mn. evanđelisti / evan­ đeliste

etiketa etilenoksid etimologija etiologija etiopijski / etiopski etnički etnik, nom. mn. etnici etnografija etnologija etnomuzikologija etnomuzikološki etnoselo etnozbirka etui, gen. jd. etuija (kutijica)

evanđelski / evanđeoski evanđelje evanđeoski / evanđelski evangelički evet-efendija evidencija evidentičar evidentičarka evladsuz evlija, vok. jd. evlija / evlijo evlijanski evlijski

eufemističan, gen. jd. eufemistična

evnuh / eunuh, vok. jd. evnuše, nom. mn. ev­nusi

eufemistički, gen. jd. eufemističkog(a)

evokacija

eufonija

evolucija

euforičan; odr. euforični

evolucijski / evolucioni

euforično (pril.)

evroazijski

euforija

evrokomunizam

euharistija

evropeizacija

euharistijski

evropeizam, gen. jd. evropeizma, gen. mn. evropeizama

eunuh / evnuh, vok. jd. eunuše, nom. mn. eu­nu­si euro, gen. jd. eura, nom. mn. eu­ri, gen. mn. eu­ra

ezoteričan, gen. jd. ezoterična; odr. ezoterični ezoterično (pril.)

euroatlantski

ezoteričnost, instr. jd. ezoteričnosti / ezote­ rič­nošću

eutanazija

ezoterija

evakuacija

279

familijaran, gen. jd. familijarna; familijarna, familijarno

280

familijarno (pril.) familijarnost, instr. jd. familijarnosti / fami­ li­jarnošću fanatičan, gen. jd. fanatična; odr. fa­na­tič­ni fanatično (pril.)

F

fabrički fabrika, dat./lok. jd. fabrici faćkati, prez. faćkam fah, nom. mn. fahovi fajda, gen. jd. fajde, gen. mn. fajda / fajdi fajrcag

fanatičnost, instr. jd. fanatičnosti / fa­na­tič­ noš­ću fantastičan, gen. jd. fantastična; odr. fan­tas­ tični fantastično (pril.) fantastika, dat./lok. jd. fantastici fantazija fantazmagoričan, gen. jd. fantazmagorična; odr. fantazmagorični

fakat / fakt, nom. mn. fakti

fantazmagoričnost, instr. jd. fantazmago­ ričnos­ti / fantazmagoričnošću

fakih, nom. mn. fakihi

fantazmagorija

faks, nom. mn. faksovi

far, nom. mn. farovi

fakt / fakat, nom. mn. fakti

faraon, gen. jd. faraona

faktičan, gen. jd. faktična; odr. faktični

farba, gen. mn. farba / farbi

faktički / faktično (čest.)

farisej / farizej, instr. jd. farisejem / farizejem

faktografija

farisejka / farizejka

faktor; Rh-faktor

farisejstvo / farizejstvo, gen. mn. farisejstava / farisejstva, fari­zej­stava / farizejstva

fakultetski, gen. jd. fakultetskog(a) falanga, dat./lok. jd. falangi faličan, gen. jd. falična; falična, falično falično (pril.) falinka, dat./lok. jd. falinci falset (muz.) falsifikat falta, gen. mn. falta / falti familija

farmacija farmakologija farmerice / farmerke farsa, gen. mn. farsa / farsi farz, nom. mn. farzi / farzovi farz-namaz, gen. jd. farz-namaza fascikl / fascikla, gen. jd. fascikla / fascikle, nom. mn. fascikli / fascikle, gen. mn. fas­ cikala / fascikli

fikcijski

fascinacija fasung / fasunga, nom. mn. fasunzi / fasunge fašist / fašista, gen. jd. fašista / fašiste, nom. mn. fašisti / fašiste

ferijalac, gen. jd. ferijalca, vok. jd. ferijalče, nom. mn. ferijalci, gen. mn. ferijalaca ferijalka, dat./lok. jd. ferijalki ferijalni

fašistički

ferije (ž. pl. t.), gen. ferija

fašistoidan, gen. jd. fašistoidna; odr. fa­šis­ toidni

fermenčić

fatalistički

feroelektrični

fatamorgana

feromangan

faul, nom. mn. fauli / faulovi

ferooksid

fazančić

ferplej, gen. ferpleja

fazanerija

fertik / fertih (pril.)

februar

fesdžija

februarski

fesdžijin

federacija

fesić, instr. jd. fesićem

feferon

fesliđan

fekalije (ž. pl. t.), gen. fekalija

feslija

felah, gen. jd. felaha, nom. mn. felasi

fetva, gen. jd. fetve, gen. mn. fetava / fetvi

feldmaršal

feudalistički

feleričan, gen. jd. felerična

fićfirić, gen. jd. fićfirića, vok. jd. fićfiriću, instr. jd. fićfirićem

felga, dat./lok. jd. felgi feljtonistički feministički feministkinja feminizacija fenički (: Fenicija, Feničani) fenomenologija fenjerčić fenjerdžija

fermentacija

fićo, gen. jd. fiće, instr. jd. fićom fijaker, instr. jd. fijakerom fijakerist / fijakerista, gen. jd. fijakerista / fijakeriste, nom. mn. fija­ke­risti / fijakeriste fijakerski fijasko, nom. mn. fijasci fijat (automobil) fijuk, nom. mn. fijuci

fenjerdžijin

fijukati, prez. fijučem, pril. sad. fijučući, gl. im. fijukanje

fer (prid. neprom.); fer igra, fer potez

fikcija

feredža, gen. mn. feredža

fikcijski

281

fikh

282

fikh, gen. fikha

finansijer

fikhski

finansijski

fiks-ideja, gen. jd. fiks-ideje

finansirati, prez. finansiram, gl. im. finansi­ ranje

fiksni, gen. jd. fiksnog(a); fiksna ideja filatelija filatelistički filc, gen. mn. filceva fildžan / findžan, gen. jd. fildžana fildžančić / findžančić file, gen. jd. filea filharmoničar filharmonija filijala

findžan / fildžan, gen. jd. findžana findžančić / fildžančić finiš, gen. jd. finiša; fotofiniš finoća fioka, dat./lok. jd. fioci firaun, gen. jd. firauna firma, gen. mn. firmi firnajs / firnajz / firnis fisija

filistar, gen. jd. filistra, gen. mn. filistara

fiskalni

film; kolor film

fiskultura

filmadžija

fišek, nom. mn. fišeci, gen. mn. fišeka

filmadžijin

fišeklija

filmadžijski

fišpaprikaš

filmoteka, dat./lok. jd. filmoteci

fitilj, instr. jd. fitiljem

filologija

fitopatologija

filozofija

fitoterapija

filtar / filter, gen. jd. filtra, nom. mn. filtri, gen. mn. filtara

fizičar, instr. jd. fizičarom / fizičarem

filtar-papir / filter-papir

fizički

filter / filtar, gen. jd. filtera, nom. mn. filteri, gen. mn. filtera

fizičko-hemijski (: fizika i hemija)

filter-papir / filtar-papir finale, gen. jd. finala, nom. mn. finali; četvrt­ finale, polufinale finalist / finalista, gen. jd. finalista / finaliste, nom. mn. finalisti / finaliste

fizičarka

fizijatrija fiziologija fiziološki, gen. jd. fiziološkog(a) fizionomija fizioterapeutski

finalistica / finalistkinja

fizioterapija

finansije

fjord, nom. mn. fjordovi

frakcija

flamenko, gen. jd. flamenka

formaldehid

flamingo, nom. mn. flaminzi (zool.)

formalistički

flanel, gen. jd. flanela

formulacija

flegmatičan, gen. jd. flegmatična; odr. fle­ gmatični

fortifikacija

flegmatičnost, instr. jd. flegmatičnosti / fle­ gmatičnošću fleka, dat./lok. jd. fleki fleksija flopi, gen. jd. flopija; flopi-disketa fluid fluktuacija fluorescencija

fortifikacijski fotoamater fotoamaterka fotoaparat, gen. jd. fotoaparata fotodokumentacija fotofiniš fotogeničan, gen. jd. fotogenična; odr. fo­to­ genični

foaje, gen. jd. foajea, nom. mn. foajei

fotogeničnost, instr. jd. fotogeničnosti / foto­ geničnošću

fobija, gen. jd. fobije

fotografija

fočanski (: Foča, Fočaci)

fotohromija

fojnički (: Fojnica, Fojničani)

fotoklub

foka, dat./lok. jd. foki

fotokopija

foksterijer, gen. jd. foksterijera

fotomontaža

folija, gen. jd. folije

fotomontažni

folio, gen. jd. folija, instr. jd. folijem, nom. mn. foliji

fotoreportaža

folk; folk-muzika, folk-pjevač, turbo-folk folkloristički folksdojčer folksvagen (automobil) fondacija fonologija

fotoreporterski fotorobot fotosfera fotosinteza fototeka fototipija

forenzičar

fototisak, nom. mn. fototisci, gen. mn. foto­ tisaka

forenzičarka

fra

forhend; forhend-dijagonala

frajer

forma, gen. mn. forma / formi

frajla

formacija

frakcija

283

frakcijski

284

frakcijski / frakcioni

fudbal, instr. jd. fudbalom

frakcionaš

fudbaler

frakcionaštvo, gen. mn. frakcionaštava / frak­ cionaštva

fuga, dat./lok. jd. fugi

frakcioni / frakcijski fraktura franački (: Franačka, Franci) francuz (ključ) franko (prid. neprom.); franko pošiljka franjevac, gen. jd. franjevca, gen. mn. fra­nje­ vaca franjevački frape, gen. jd. frapea

fukaraština fundamentalistički funkcija funkcionalan; odr. funkcionalni funkcionalno (pril.) funkcionalnost, instr. jd. funkcionalnosti / funkcionalnošću funkcioner, gen. jd. funkcionera funkcionerka

frazeologija

funkcionirati, prez. fun­kcioniram; i funkcionisati

frčati, prez. frčim, pril. sad. frčeći, gl. im. frčanje

funkcionisati, prez. funkcionišem; i funkcionirati

frekvencija

furdenjača, gen. jd. furdenjače

frenetičan, gen. jd. frenetična; odr. fre­ne­tični

furija, gen. jd. furije

freska, dat./lok. jd. fresci / freski, gen. mn. fre­ saka / freski

furiozan, gen. jd. furiozna; odr. furiozni

fresko (prid. neprom.); fresko slikarstvo frizbi, gen. jd. frizbija frižider frka, dat./lok. jd. frci frontmen frustracija fučija, gen. mn. fučija fućkati, prez. fućkam, pril. sad. fućkajući, gl. im. fućkanje

fusnota futuristički, gen. jd. futurističkog(a) futurizam, gen. futurizma fuzija, dat./lok. jd. fuziji fuzionirati, prez. fuzioni­ram, prid. trp. fuzi­ oniran, gl. im. fuzioniranje; i fuzionisati fuzionisati, prez. fuzionišem, prid. trp. fuzi­ onisan, gl. im. fuzionisanje; i fuzionirati

garaviti

gakati, prez. gačem, pril. sad. gačući, gl. im. gakanje gala (prid. neprom.); gala predstava, gala ručak galabija galaksija / galaktika, dat./lok. jd. galaksiji / galaktici galamdžija, nom. mn. galamdžije

G

galamdžijin

gaćan, gen. jd. gaćana

galamiti, prez. galamim, pril. sad. galameći, gl. im. ga­lam­ljenje

gaćast

galanterija

gaće (ž. pl. t.), gen. gaća

galanterijski

gaćetine gaćice gaćnik, nom. mn. gaćnici gaćonja gađati, prez. gađam, pril. sad. ga­đajući, gl. im. gađanje

galamdžijski

galerija galerijski galija galijica galijot, gen. jd. galijota

gađenje (: gaditi)

galimatijas

gagričav, gen. jd. gagričava; odr. gag­ri­čavi (: ga­grica)

galončić

gaib / gajb (prid.)

galvanoplastika, dat./lok. galvanoplastici

gajba, gen. mn. gajba / gajbi gajde (ž. pl. t.), gen. gajda / gajdi gajilište gajiti, prez. gajim, imp. gaji, prid. rad. ga­jio, prid. trp. gajen, pril. sad. ga­je­ći, pril. pr. gajivši, gl. im. gajenje

galvanizacija gama-čestica gama-zraci ganc (pril.); ganc nov ganglija gangster

gajka, dat./lok. jd. gajci, gen. mn. gajka / gajki

gangsterski

gajret

ganuće (: ganuti)

gajretiti, prez. gajretim

garancija

gajtan

garaviti, prez. garavim, pril. sad. garaveći, gl. im. garavljenje (činiti garavim)

gajtančić

285

garavjeti

286

garavjeti, prez. garavim, prid. rad. gara­vio, ga­ra­ vjela, gl. im. garavljenje (postajati garav)

gđa, gen. jd. gđe, dat./lok. jd. gđi, instr. jd. gđom (skrać.; gospođa)

garderobijer, gen. jd. gardero­bi­jera

geak, nom. mn. geaci

garderobijerka

gedžo, gen. jd. gedže / gedža, vok. jd. gedžo

gardijski, gen. jd. gardijskog(a)

gejm / gem, gen. jd. gejma, nom. mn. gejmovi (sport.)

gardist / gardista, gen. jd. gardista / gardiste, nom. mn. gardisti / gardiste

gejša, gen. jd. gejše, gen. mn. gejša / gejši

gargača, gen. mn. gargača

gejzir, gen. jd. gejzira

garovčina

gelerčić

garsonijera

gelerčina

gas, nom. mn. gasovi

gem / gejm, gen. jd. gema, nom. mn. gemovi (sport.)

gas-maska, dat./lok. jd. gas-masci / gas-mas­ki gastarbajter gastronomija gastroskopija gasulhana gatački (: Gacko, Gačani)

genealogija genealoški generacija general; brigadni general generalan, gen. jd. generalna; odr. gene­ralni

gatalac

generalbojnik, vok. jd. generalbojniče, nom. mn. generalbojnici

gatka, dat./lok. jd. gatki, gen. mn. gatka / gatki

generalije (ž. pl. t.)

gavrančić

generalizacija

gazdaricin (: gazdarica)

generalmajor

gazija, dat./lok. jd. gaziji

generalpukovnički

gazijin

generalpukovnik

gdje (pril.); gdje bilo, ma gdje, gdje god (bilo gdje)

generalštab, nom. mn. generalštabovi

gdjegdje (pril.)

genetičar

gdjegod (pril.; negdje)

genetički; genetički inženjering

gdjekad(a) (pril.)

genij / genije, gen. jd. genija, instr. jd. genijem, nom. mn. geniji

gdjeko (zam.), gen. gdjekog(a) gdjekoji (zam.), gen. jd. gdjekojeg(a) gdjeno (pril.) gdješto (zam.), gen. gdječeg(a)

generalštabni

genijalan, gen. jd. genijalna; genijalna, geni­ jalno genijalnost, instr. jd. genijalnosti / genijal­ noš­ću

glas

genije / genij, gen. jd. genija, instr. jd. genijem, nom. mn. geniji

giljotina

genitalije (ž. pl. t.), gen. genitalija

gimnastičar

geodezija

giljotinirati gimnastičarka

geofizički

gimnastički

geografija geohemija

gimnastika, dat./lok. jd. gimnastici; ritmič­ ko-sportska gimnastika

geohemijski

gimnazija

geohidrografija

gimnazijalac, gen. jd. gimnazi­jal­ca, nom. mn. gimnazijalci, gen. mn. gimnazijalaca

geohronologija geologija geometrija geometrijski geopolitički gerijatrija germanizacija germanofil gerontologija geršlo / geršla / geršl gest / gesta, gen. jd. gesta / geste, nom. mn. ges­tovi / geste gestapovac, gen. jd. gestapovca, vok. jd. ges­ ta­povče, nom. mn. gestapovci, gen. mn. gestapovaca gestikulacija geteovski (: Goethe) geto, gen. jd. geta, nom. mn. geta, gen. mn. geta getoizacija gibak, gen. jd. gipka; komp. gipkiji; gipka, gip­ko gigabajt, nom. mn. gigabajtovi / gigabajti gigaherc, nom. mn. gigahercovi / gigaherci giht, nom. mn. gihtovi

gimnazijalka, dat./lok. jd. gimnazijalki gimnazijski ginekologija gipkoća, gen. jd. gipkoće gipsoteka, dat./lok. jd. gipsoteci glacijalan; odr. glacijalni glačalica glačalo glačaonica glačati, prez. glačam, prid. trp. glačan, gl. im. glačanje glad, gen. gladi, instr. gladi / glađu gladak, gen. jd. glatka; komp. glađi; glatka, glatko gladijator gladiola gladnjeti, prez. gladnim, prid. rad. gladnio, gladnjela glamočki (: Glamoč, Glamočaci) glancati, prez. glancam, pril. sad. glanca­ju­ći, gl. im. glancanje glančer, vok. jd. glančeru glas, vok. jd. glasu, nom. mn. glasovi / glasi (knjiš.)

287

glasač

288

glasač, vok. jd. glasaču, instr. jd. glasačem

gledatelj / gledalac, instr. jd. gledateljem

glasačica

gleđ / gleđa, gen. jd. gleđi / gleđe, instr. jd. gleđi, gleđu / gleđom

glasački glasinački (: Glasinac, Glasinčani)

gležnjača

glasnoća, gen. jd. glasnoće

glicinija

glasnogovornik, gen. jd. glasnogovornika, nom. mn. glasno­govornici

globalizacija glodač, gen. jd. glodača

glatkoća

glodati, prez. glođem, imp. glođi, pril. sad. glođući, gl. im. glodanje

glavačke (pril.) glavičast, gen. jd. glavičasta; odr. gla­vi­časti

glogovača

glavičati se, 3. l. jd. prez. glaviča se; i glavičiti se

glorifikacija glosar / glosarij, gen. jd. glosara / glosarija

glavičica (: glavica)

gluh, gen. jd. gluha; odr. glu­hi; komp. gluši

glavičiti se, 3. l. jd. prez. glaviči se; i glavičati se

gluhač, instr. jd. gluhačem (bot.)

glavić, instr. jd. glavićem

gluhać, vok. jd. gluhaću, instr. jd. gluhaćem (gluh čovjek)

glavničar

gluhaćica

glavnični (: glavnica)

gluhak, nom. mn. gluhaci

glavnokomandujući

gluhara

glavobolja

gluhnuti, prez. gluhnem

glavočika, dat./lok. jd. glavočici, nom. mn. glavočike

gluho (pril.)

glavosječa

gluhonijem, gen. jd. gluhonijema; odr. gluho­ nijemi

glavuša / glavudža glečer, instr. jd. glečerom gledač, gen. jd. gledača gledačica

gluhoća

gluhonijemost, instr. jd. gluhonijemosti / glu­honijemošću gluhonja

gledačicin

glumački

gledalac / gledatelj, gen. jd. gledaoca, vok. jd. gledaoče, instr. jd. gledaocem, nom. mn. gledaoci, gen. mn. gledalaca

glumčev glumicin (: glumica)

gledališni

gluparija

gledalište gledaočev

glupača glupjeti, prez. glupim, prid. rad. glupio, glupjela, pril. sad. glupeći, gl. im. glupljenje

gonič

gljivičav, gen. jd. gljivičava; odr. gljivi­ča­vi

gojzerica, nom. mn. gojzerice

gljivični

gol, gen. jd. gola, nom. mn. golovi (sport.); gol-aut, gol-razlika

gnijezditi se, prez. gnijezdim se, aor. gnije­ z­dih se, imperf. gniježđah se, prid. rad. gnijezdio se, pril. sad. gni­jezdeći se, gl. im. gniježđenje gnijezdo, gen. jd. gnijezda, dat./lok. jd. gni­ jezdu, gen. mn. gnijezda gnoj, instr. jd. gnojem gnojidba, gen. mn. gnojidaba / gnojidbi gnojiti, prez. gnojim, gl. im. gnojenje gnojivo gnoseologija gnostički, gen. jd. gnostičkog(a)

golać, vok. jd. golać / golaću, instr. jd. gola­ćem golaćev golet, gen. jd. goleti, instr. jd. goleti / goleću, nom. mn. goleti golfski golgota (pren.) golijat golijen, nom. mn. golijeni gol-linija golobrad, gen. jd. golobrada; odr. golobradi

gnu, gen. jd. gnua

golosjemenica / golosjemenjača, nom. mn. golosjemenice / golosjemenjače

gnusan, gen. jd. gnusna; gnusna, gnusno

golotrbić, instr. jd. golotrbićem

gnušati se, prez. gnušam se

gol-razlika, dat./lok. jd. gol-razlici

gnječiti, prez. gnječim, prid. trp. gnječen, pril. sad. gnječeći, gl. im. gnječenje

golubicin

gnjezdast, gen. jd. gnjezdasta; odr. gnjez­dasti

golubičast, gen. jd. golubičasta; odr. golubi­ časti

gnjezdašce

golubičica

gnjiliti, prez. gnjilim, prid. rad. gnjilio, gnji­ lila (činiti gnjilim)

golubić, gen. jd. golubića, instr. jd. golubićem

gnjiljeti, prez. gnjilim, prid. rad. gnjilio, gnji­ ljela, gl. im. gnjiljenje (postajati gnjio); i gnjiti

golubiji, gen. jd. golubijeg(a) golubinji, gen. jd. golubinjeg(a) golupčić, instr. jd. golupčićem (: golub)

gnjio, gen. jd. gnjila; odr. gnjili

goljenica

gnjiti, prez. gnjijem (postajati gnjio); i gnji­ ljeti

goljenjača

go, gen. jd. gola; gola, golo god (čest.); ko god, šta god, koliko god godina-dvije godišnjak, nom. mn. godišnjaci; dvadesetpe­ to­godišnjak gojali (prid. neprom.)

gomoljača gondže, gen. jd. gondžeta gondže-jagodica, gen. jd. gondže-jagodice gonetalac, gen. jd. gonetaoca, vok. jd. gone­ ta­oče, gen. mn. gonetalaca gonič, gen. jd. goniča, vok. jd. goniču, instr. jd. goničem, nom. mn. goniči

289

gonilac

290

gonilac / gonitelj, gen. jd. gonioca, nom. mn. gonioci, gen. mn. gonilaca gonilački / goniteljski gonitelj / gonilac, instr. jd. goniteljem goniteljica / goniteljka

gorocvijet, instr. jd. gorocvijetom gorosječa gorštački, gen. jd. gorštačkog(a) gorući, gen. jd. gorućeg(a)

goniteljski / gonilački

gospodar, vok. jd. gospodare / gospodaru, instr. jd. gospodarem / gospodarom

gonoreja

gospodičić, instr. jd. gospodičićem

gonjač

gospodski, gen. jd. gospodskog(a)

gorak, gen. jd. gorka; odr. gorki; komp. gorči

gospodstven, gen. jd. gospodstvena; odr. gos­ podstveni

gorčast; odr. gorčasti gorčati, prez. gorčam, pril. sad. gorčajući, gl. im. gorčanje (biti gorak; postajati gorak) gorčica gorčina gorčiti, prez. gorčim, pril. sad. gorčeći, gl. im. gorčenje (biti gorak; činiti gorkim)

gospodstveno (pril.) gospodstvenost, gen. jd. gospodstvenosti, instr. jd. go­spo­dstvenosti / gospodstve­ nošću gospodstvo gospođa, vok. jd. gospođo (skrać. gđa)

gordost, instr. jd. gordosti / gordošću

gospođica, vok. jd. gospođice

gore-dolje (pril.)

gospođicin

gorenje, gen. gorenja, instr. gorenjem

gospoština

gorevina

gost, gen. mn. gosti / gostiju, dat./instr./lok. mn. gostima

gori (: loš, zao) goriv / gorljiv, gen. jd. goriva; odr. gorivi gorje, gen. gorja gorjelina gorjeti, prez. gorim, imp. go­ri, prid. rad. gorio, gor­je­la, pril. sad. goreći, gl. im. gorenje

gostinski gostionica gostioničar gostioničarka, dat./lok. jd. gostioničarki gostioničarski

gorjetina

gostionički

gorjevina

gostiti, prez. gostim, imperf. gošćah, prid. trp. gošćen, pril. sad. gosteći, gl. im. goš­ćenje

gorko (pril.), komp. gorče gorkoslan; odr. gorkoslani gorljiv / goriv, gen. jd. gorljiva; odr. gorljivi

gostoprimljiv, gen. jd. gostoprimljiva; odr. gostoprimljivi

gornjovakufski (: Gornji Vakuf)

gostoprimljivost, instr. jd. gostoprimljivosti / gostoprimljivošću

gorobilje

gošća

građevina

gotički / gotski (: gotica, gotika) govečad

grabljivac, gen. jd. grabljivca, vok. jd. grab­ ljiv­če, gen. mn. grabljivaca

goveče, gen. govečeta

grabljivica

govedar, vok. jd. govedare / govedaru, instr. jd. govedarem / govedarom

grabljivicin gracija

govedarev / govedarov

graciozan, gen. jd. graciozna; odr. graci­ozni

govedina

graciozno (pril.)

govedo, gen. jd. goveda, nom. mn. goveda, gen. mn. goveda

gracioznost, instr. jd. gracioznosti / gracioz­ nošću

govedski, gen. jd. govedskog(a)

gračanički (: Gračanica)

goveđi, gen. jd. goveđeg(a)

grad, nom. mn. gradovi; grad država, gen. jd. grada države, nom. mn. gradovi države (hist.)

govorancija govordžija, nom. mn. govordžije govordžijin govordžijski govorkati, prez. govorkam, pril. sad. govorka­ jući, gl. im. go­vorkanje govornički, gen. jd. govorničkog(a) govornik, vok. jd. govorniče, nom. mn. go­vor­ nici

gradacija gradačački (: Gradačac) gradić, gen. jd. gradića, nom. mn. gradići graditeljstvo, gen. mn. graditeljstava / gradi­ teljstva gradonačelnica gradonačelnicin

govorništvo, gen. mn. govorništava / govor­ ništva

gradonačelnik, vok. jd. gradonačelniče, nom. mn. gradonačelnici

gozba, gen. mn. gozba / gozbi

gradonosan, gen. jd. gradonosna; odr. gra­ donosni

grabež, gen. jd. grabeža / grabeži grabežljivac, gen. jd. grabežljivca, vok. jd. gra­bežljivče, gen. mn. grabežljivaca grabežljivica grabić, instr. jd. grabićem grabimice (pril.) grabiti, prez. grabim, pril. sad. grabeći, gl. im. grabljenje

gradski, gen. jd. gradskog(a) građa građanin, gen. jd. građanina, nom. mn. gra­ đani, gen. mn. građana građanka, dat./lok. jd. građanki građanski, gen. jd. građanskog(a) građanskopravni

grabljati, prez. grabljam, pril. sad. grabljajući, gl. im. grab­ljanje

građanstvo, gen. jd. građanstva, gen. mn. gra­ đanstava / građan­stva

grablje (ž. pl. t.), gen. grabalja / grablji

građevina

291

građevinac

292

građevinac, gen. jd. građevinca, vok. jd. gra­ đe­vinče, gen. mn. građevinaca

gramatičarka, dat./lok. jd. gramatičarki

građevinar građevinarev / građevinarov

gramatički, gen. jd. gramatičkog(a) (: grama­ tika)

građevinarka

gramatika, dat./lok. jd. gramatici

građevinarov / građevinarev

gram-kalorija

građevinarstvo, gen. jd. građevinarstva, gen. mn. građevinarstava / građevinarstva

gramofon, gen. jd. gramofona

građevinski, gen. jd. građevinskog(a) (: gra­ đenje)

gramatičarski (: gramatičar)

gramziv / gramžljiv, gen. jd. gramziva / gramžljiva; odr. gramzivi / gramžljivi

građevni (: gradnja)

granati se, prez. granam se, pril. sad. grana­ jući se, gl. im. gra­nanje

grafičar

grančica, gen. mn. grančica

grafičarka

grandiozan, gen. jd. grandiozna; komp. gran­ di­oz­niji; grandiozna, grandiozno

grafički, gen. jd. grafičkog(a) grafija, gen. mn. grafija grafika, dat./lok. jd. grafici

graničar, instr. jd. graničarem / gra­ničarom graničarka, dat./lok. jd. graničarki

grafologija

graničiti, prez. graničim, pril. sad. gra­ni­čeći, gl. im. graničenje

grafomanija

granični, gen. jd. graničnog(a)

grah, gen. jd. graha grahorast, gen. jd. grahorasta; odr. gra­ho­rasti

graničnik, vok. jd. graničniče, nom. mn. gra­ nič­nici

grahorica

graničnjak, nom. mn. graničnjaci

grahorka

granulacija

grahorovina grahovica grahovina grahovište, gen. jd. grahovišta

granuti, prez. granem, prid. rad. granuo, gra­ nula, pril. pr. granuvši, gl. im. gra­nuće grašak, gen. jd. graška, nom. mn. grašci, gen. mn. grašaka

grahovski (: Bosansko Grahovo)

graška, dat./lok. jd. grašci / graški, gen. mn. gra­šaka / graški

grajati, prez. grajim, gl. im. grajanje

gravitacija

grakati, prez. gračem, pril. sad. gračući, gl. im. grakanje

gravitacijski / gravitacioni

graktati, prez. grakćem, pril. sad. grak­ću­ći, gl. im. graktanje

grbačiti, prez. grbačim, pril. sad. grba­če­ći, gl. im. grbačenje

gramatičar, instr. jd. gramatiča­rom / grama­ tičarem

grbavac, gen. jd. grbavca, vok. jd. grbavče, gen. mn. grbavaca

grbača

griz

grbavjeti, prez. grbavim, prid. rad. grba­vio, grbavjela, pril. sad. grbaveći, gl. im. grbav­ ljenje grbiti se, prez. grbim se, pril. sad. grbeći se, gl. im. grbljenje grcaj, nom. mn. grcaji grcati, prez. grcam, pril. sad. grcajući, gl. im. grcanje

grešan, gen. jd. grešna; odr. greš­ni; komp. grešniji greščica greška, dat./lok. jd. grešci, gen. mn. grešaka / greški greškom (pril.) grešnica

grč, gen. jd. grča, nom. mn. grčevi

grešnicin

grčevit, gen. jd. grčevita; odr. grčeviti

grešnički

grčevito (pril.)

grešnik, vok. jd. grešniče, nom. mn. grešnici

grčevitost, instr. jd. grčevitosti / grčevitošću

grešno (pril.)

grčiti, prez. grčim, pril. sad. grčeći, gl. im. grčenje

grešnost, gen. jd. grešnosti, instr. jd. grešnosti / greš­nošću

grčki, gen. jd. grčkog(a) (: Grčka, Grci)

grgeč, gen. jd. grgeča, instr. jd. grgečom

grčkoistočni

grijač, instr. jd. grijačem, nom. mn. grijači

grdan, gen. jd. grdna; komp. grdniji / grđi

grijaći, gen. jd. grijaćeg(a)

grditi, prez. grdim, prid. trp. grđen, pril. sad. grdeći, gl. im. grđenje

grijalica

grdjeti, prez. grdim (postajati grdan) grdnja, gen. mn. grdnja / grdnji grdosija grdosijin grebača grebati, prez. grebem, aor. grebah, prid. rad. grebao, gre­bala, prid. trp. greban, pril. sad. grebući, gl. im. grebanje; i grepsti grecizam, gen. jd. grecizma, nom. mn. gre­ cizmi gregorijanski, gen. jd. gregorijanskog(a) grehota, gen. mn. grehota grejp grejpfrut grepsti, prez. grebem, aor. greboh, prid. rad. grebao, grebla, prid. trp. greben, pril. sad. grebući, gl. im. grebenje; i grebati

grijalo grijanje grijati, prez. grijem, imp. grij, grijmo, prid. rad. grijao, prid. trp. grijan, pril. sad. gri­ jući grijeh, nom. mn. grijehovi / grijesi, gen. mn. grijehova / grijeha griješiti, prez. griješim, prid. rad. griješio, pril. sad. grije­še­ći, gl. im. griješenje grijni, gen. jd. grijnog(a) grimizan, gen. jd. grimizna; odr. gri­mizni gripa, gen. jd. gripe gris / griz (krupica) gristi, prez. grizem, prid. trp. grizen, gl. im. grizenje grivna, gen. mn. grivni griz / gris (krupica)

293

griz

294

griz, nom. mn. grizovi (ugriz)

grobljište

grizli, gen. jd. grizlija, nom. mn. grizliji

groce / grlce, gen. mn. grlaca / grlca

grizodušje

grofovija

grk, gen. jd. grka; komp. grči

grohnuo (prid.)

grknuti, prez. grknem, imp. grkni, prid. rad. grknuo, grknula

grohnuti, prez. grohnem, prid. rad. gro­hnuo

grkoća

grohotan, gen. jd. grohotna; odr. gro­hotni; komp. grohotniji

grkoistočni, gen. jd. grkoistočnog(a) grkokatolički, gen. jd. grkokatoličkog(a) grkokatolik, nom. mn. grkokatolici grkokatolikinja / grkokatolkinja grlce / groce, gen. jd. grlca / grlceta, gen. mn. gr­laca / grlca grličica grličiji grlić, instr. jd. grlićem grmičak, gen. jd. grmička, nom. mn. gr­mič­ci, gen. mn. grmičaka grmić grmjeti, prez. grmim, prid. rad. grmio, gr­mjela, pril. sad. grmeći, gl. im. gr­m­lje­nje grnčar grnčarica / grnčarka

grohot, instr. jd. grohotom

grohotati, prez. grohoćem, prid. rad. gro­ ho­tao, pril. sad. gro­hoćući, gl. im. groho­ tanje grohotav; odr. grohotavi grohotno (pril.) grohotulja / grohotuljka grohtiti, prez. grohtim, pril. sad. groh­teći gromača gromak, gen. jd. gromka; odr. gromki gromobran gromoglasan, gen. jd. gromoglasna; odr. gro­ moglasni gropčić groš, instr. jd. grošem, nom. mn. groševi / groši (rij.)

grnčarija

groteska, dat./lok. jd. grotesci, gen. mn. grote­ saka / groteski

grnčarka / grnčarica, dat./lok. jd. grnčarki

groteskan, gen. jd. groteskna; odr. gro­tes­kni

grnčarstvo

grotlo, gen. mn. grotala / grotla

grob

grotulja

grobak, gen. jd. gropka, nom. mn. gropci, gen. mn. grobaka

grozan, gen. jd. grozna; odr. grozni

grobar

grozd, nom. mn. grozdovi

grobić, gen. jd. grobića

grozdak, gen. jd. groska, nom. mn. grosci, gen. mn. grozdaka

grobište

grozdan, gen. jd. grozdana; odr. grozda­ni

groblje, gen. mn. grobalja / groblja

grozdić

gujin

groziti se, prez. grozim se, pril. sad. gro­ze­ći se, gl. im. groženje

grumečak, gen. jd. grumečka, nom. mn. gru­ meč­ci, gen. mn. grumečaka

grozničav, gen. jd. grozničava; odr. groz­ničavi

grumičak, gen. jd. grumička, nom. mn. gru­ mič­ci, gen. mn. grumičaka

grozničavo (pril.) grožđani, gen. jd. grožđanog(a) grožđe, gen. grožđa grožđice (ž. mn.) grožnja grstiti se, prez. grstim se, pril. sad. grsteći se, gl. im. gršćenje grtati, prez. grćem, imp. grći, pril. sad. grćući, gl. im. grtanje grub, gen. jd. gruba; odr. gru­bi; komp. grublji grubahan, gen. jd. grubahna; odr. gru­bah­ni grubijan grubjeti, prez. grubim, prid. rad. grubio, gru­ bjela, pril. sad. grubeći, gl. im. grubljenje (postajati grub)

grunt, lok. jd. gruntu, nom. mn. gruntovi gruntovničar gruntovničarka grupacija gruzijski / gruzinski (: Gruzija, Gruzijci / Gru­zini) gubavac, gen. jd. gubavca, vok. jd. gubavče, gen. mn. gubavaca gubernija gubičetina gubičica gubitak, gen. jd. gubitka, nom. mn. gubici, gen. mn. gubitaka gubitnik, nom. mn. gubitnici

gruboća

gudač, instr. jd. gudačem, nom. mn. gudači

grubost, instr. jd. grubosti / grubošću

gudački, gen. jd. gudačkog(a)

gruda, gen. mn. gruda (grumen)

gudaći, gen. jd. gudaćeg(a) (namijenjen guđenju)

grudnjača grudnjak, nom. mn. grudnjaci grudobolja

gudjeti, prez. gudim, prid. rad. gudio, gud­jela, pril. sad. gudeći, gl. im. guđenje

grudobran

guglati, prez. guglam, pril. sad. guglajući, gl. im. guglanje (razg.)

grudva, gen. mn. grudvi

gugukati, prez. gugučem

grudvati se, prez. grudvam se

gugutati, prez. gugućem

gruđanski (: Grude, Gruđani)

gugutka, dat./lok. jd. gugutki, gen. mn. gu­gu­ taka / gugutki

gruhač gruhati, prez. gruham, pril. sad. gruhaju­ći, gl. im. gruhanje gruhnuti, prez. gruhnem, aor. gruh­nuh, imp. gruhni, pril. pr. gruhnuvši

guja, dat./lok. jd. guji gujavica gujavicin gujin, gen. jd. gujinog(a)

295

gujinji

296

gujinji, gen. jd. gujinjeg(a)

gusketina (pejor.: guska)

guka, dat./lok. jd. guki

guskica (hip.: guska)

gukati, prez. gučem, imp. guči, pril. sad. gu­ču­ ći, gl. im. gukanje

guslač, instr. jd. guslačem

gulaš, instr. jd. gulašom / gulašem

guslački

gulaščić gulikoža guliti, prez. gulim, prid. trp. guljen, gl. im. gu­ljenje gumno / guvno, gen. jd. gumna, gen. mn. gu­ma­na / gumna gunđalica gunđalicin gunđalo

guslačica guslar, instr. jd. guslarem / guslarom gusle (ž. pl. t.), gen. gusala / gusli gust, gen. jd. gusta; odr. gus­ti; komp. gušći gustina / gustoća gustiti, prez. gustim, prid. rad. gustio, gus­tila (činiti gustim) gustjeti, prez. gustim, prid. rad. gustio, gus­ tjela, pril. sad. gusteći, gl. im. gušćenje (postajati gust)

gunđati, prez. gunđam, pril. sad. gun­đa­ju­ći, gl. im. gunđanje

gustoća / gustina

gunđav; odr. gunđavi

guščad, instr. guščadi / guščađu

gunj, nom. mn. gunjevi

guščar

gunjac, gen. jd. gunjca

guščarica / guščarka

gunjčić, instr. jd. gunjčićem

gušče, gen. guščeta

gurabija

guščetina

gurbetluk, nom. mn. gurbetluci

guščica

gurbetski

guščicin

guru, gen. jd. gurua

guščić, nom. mn. guščići

gusak, gen. jd. guska, vok. jd. gušče, nom. mn. gusci, gen. mn. gusaka

guščiji

gusjenica, nom. mn. gusjenice gusjenicin gusjeničar gusjeničav, gen. jd. gusjeničava; odr. gus­je­ni­ čavi

gušavost, instr. jd. gušavosti / gušavošću

gušćak, nom. mn. gušćaci gušćati, prez. gušćam gušobolja gušter gušterača

gusjeničiji

gušteračni, gen. jd. gušteračnog(a)

guska, dat./lok. jd. gusci / guski, gen. mn. gu­sa­ka / guski

gušterić

gušterica, nom. mn. gušterice

gvožđurija

gutač, gen. jd. gutača, instr. jd. gutačem

gvožđa (s. pl. t.), dat./instr./lok. gvožđima

gutačica

gvožđar, vok. jd. gvožđare / gvožđaru, instr. jd. gvožđarem / gvožđarom

gutački guvno / gumno, gen. jd. guvna, nom. mn. guv­na

gvožđara gvožđarija / gvožđurija

gužva, gen. mn. gužvi

gvožđarski

gvardijan

gvožđe, gen. jd. gvožđa, gen. mn. gvožđa

gvozden, gen. jd. gvozdena; odr. gvozdeni

gvožđurija / gvožđarija

297

hadžija, vok. jd. hadžija / hadžijo, nom. mn. hadžije

298

hadžijin hadžijski hadžiluk, dat./lok. jd. hadžiluku, nom. mn. ha­džiluci hadžinica, vok. jd. hadžinice

H

hadžinicin hadžo, vok. jd. hadžo, nom. mn. hadže hadžski, gen. jd. hadžskog(a) (: hadž)

habati, prez. habam, pril. sad. ha­bajući, gl. im. habanje

hafifan, gen. jd. hafifna; komp. hafifniji; ha­fif­na, hafifno

habav, gen. jd. habava

hafiz

haber, gen. jd. habera

hafiza

haberdar, gen. jd. haberdara haberdžija haberdžijin haberdžijski habernosa / habernoša habilitacija habit habitus habsburški, gen. jd. habsburškog(a) hacijenda, gen. mn. hacijenda / hacijendi had hadis, gen. jd. hadisa, nom. mn. hadisi

hafizluk, nom. mn. hafizluci hagada hagiografija hahar, vok. jd. hahare / haharu haiku, gen. jd. haikua haiku-poezija hair / hajr, gen. jd. haira hair-česma/ hajr-česma, gen. jd. hair-česme hair-dova / hajr-dova, gen. jd. hair-dove hairli hairlija, dat./lok. jd. hairliji

hadisi-kudsi, gen. jd. hadisi-kudsija

hairlijin

hadiski, gen. jd. hadiskog(a)

hairola / hajrola (čest.)

hadum

hair-sahibija / hajr-sahibija, gen. jd. hair-sa­ hibije

hadž, gen. hadža hadži (neprom.); hadži hafiz, hadži hanuma hadžibeg hadžićki, gen. jd. hadžićkog(a) (: Hadžići, Hadžićani)

hair-sahibijin / hajr-sahibijin hairsuz, vok. jd. hairsuze haj (uzv.) hajat, gen. jd. hajata

halasiti se

hajati, prez. hajem, pril. sad. hajući, gl. im. hajanje hajde hajdučica hajdučija hajdučiti se, prez. hajdučim se, pril. sad. haj­ dučeći se, gl. im. hajdučenje hajdučki hajduk, gen. jd. hajduka, vok. jd. hajduče, nom. mn. hajduci hajdukluk

hakati, prez. hačem haker hakerica / hakerka hakik, gen. jd. hakika hakikat, dat./lok. hakikatu hal, dat./lok. jd. halu hala halabučan, gen. jd. halabučna; odr. ha­la­bučni halabučiti, prez. halabučim, pril. sad. halabu­ čeći, gl. im. halabučenje

hajdukovati, prez. hajdukujem, pril. sad. haj­ dukujući, gl. im. hajdukovanje

halabučno (pril.)

haj-huj

halač, gen. jd. halača

hajka, dat./lok. jd. hajci, gen. mn. hajki

halakati, prez. halačem, pril. sad. halačući, gl. im. ha­la­kanje

hajkač, gen. jd. hajkača, instr. jd. hajkačem

halabuka, dat./lok. jd. halabuci

hajkati, prez. hajkam, pril. sad. hajkajući, gl. im. hajkanje

halaknuti, prez. halaknem

hajr / hair, gen. jd. hajra hajrat, gen. jd. hajrata, nom. mn. hajrati

halaliti, prez. halalim, prid. rad. halalio, pril. pr. halalivši

hajr-česma/ hair-česma, gen. jd. hajr-česme

halal-mal, gen. jd. halal-mala

hajr-dova / hair-dova, gen. jd. hajr-dove

halal-nafaka, gen. jd. halal-nafake

hajrola / hairola (čest.)

halalosum (čest.)

hajr-sahibija / hair-sahibija, gen. jd. hajr-sa­ hibije

halaljivati, prez. halaljujem, gl. im. ha­lalji­ vanje

hajr-sahibijin / hair-sahibijin

halapljiv, gen. jd. halapljiva; odr. ha­lap­ljivi; komp. halapljiviji

halal, gen. jd. halala

hajvan, gen. jd. hajvana, vok. jd. hajvane, nom. mn. hajvani

halapljivac, gen. jd. halapljivca

hajz

halapljivica

hak, nom. mn. hakovi

halapljivo (pril.)

hakaret

halapljivost, instr. jd. halapljivosti / halaplji­ vošću

hakaretiti, prez. hakaretim, pril. sad. hakare­ teći hakat, instr. jd. hakatom

halas halasiti se, prez. halasim se

299

half

300

half, gen. jd. halfa

ham, gen. jd. hama, nom. mn. hamovi

half-linija, gen. jd. half-linije

hamajlija

halhala, nom. mn. halhale

hamajlijica

halifa, gen. jd. halife

hamal, gen. jd. hamala

halifat / hilafet

hamalski, gen. jd. hamalskog(a)

halija

hamam, gen. jd. hamama, nom. mn. hamami

halka, dat./lok. jd. halci / halki

hamamdžija

halo (uzv.)

hamamdžijin

halo-efekat / halo-efekt

hamamdžijka

halogeni, gen. jd. halogenog(a)

hamamdžijski

halogenka

hamamdžik, nom. mn. hamamdžici

halucinacija

hamamski, gen. jd. hamamskog(a)

halucinirati, prez. haluciniram, pril. sad. halucinirajući, gl. im. haluciniranje haluga, dat./lok. jd. haluzi halva; tahan-halva halvadžija / halvedžija halvadžinica / halvedžinica halvaluk, nom. mn. halvaluci halva-pita, gen. jd. halva-pite halvat, dat./lok. jd. halvatu

haman (pril.) hambar hamburger hamer hametice / ametice hametom / ametom (pril.) hamletovski hamli

halvedžija / halvadžija

hamljiv, gen. jd. hamljiva; odr. hamljivi

halvedžinica / halvadžinica

hampa

halvet, gen. jd. halveta

ham-pamuk

halvetije

hamsin, gen. jd. hamsina

halja, gen. jd. halje

hamzevija, nom. mn. hamzevije

haljetak, gen. jd. haljetka, nom. mn. haljeci, gen. mn. haljetaka

han, nom. mn. hanovi (prenoćište)

haljina, gen. mn. haljina

handriti, prez. handrim (žarg.)

haljinče, gen. haljinčeta haljine

handžar, gen. jd. handžara, nom. mn. han­ džari

haljinica

handžija, nom. mn. handžije

haljinka, dat./lok. jd. haljinci

handžijin

han / kan (titula)

haremluk

handžijski

harabatija

hanefija, nom. mn. hanefije

harač, gen. jd. harača, instr. jd. haračem

hangar

haračiti, prez. haračim, pril. sad. hara­če­ći, gl. im. haračenje

hanikah, gen. jd. hanikaha hanpjesački, gen. jd. hanpjesačkog(a) (: Han-Pijesak, Hanpjesačani)

haračlija, dat./lok. jd. haračliji haračlijin

hantalast, gen. jd. hantalasta

haračlijski

hantalasto (pril.)

harakiri, nom. mn. harakiriji

hanuma

haralac, gen. jd. haraoca, gen. mn. haralaca

hanumica

haralica

hanumicin

haram

haos

harambaša, gen. jd. harambaše, vok. jd. ha­ram­baša / harambašo

haotičan, gen. jd. haotična; odr. haotični haotično (pril.) haotičnost, instr. jd. haotičnosti / haotič­ noš­ću hapa hapati, prez. hapam, pril. sad. hapajući, gl. im. hapanje hapica hapiti, prez. hapim haplologija

harambašin haramija, gen. jd. haramije, vok. jd. haramija / haramijo, nom. mn. haramije haramijin haramijski haramiti, prez. haramim, prid. rad. ha­ra­mio, prid. trp. haramljen haram-mal haramsuz, nom. mn. haramsuzi

hapnuti, prez. hapnem

haran, gen. jd. harna; odr. harni; komp. har­ niji; harna, harno

haps

haranija

hapsana hapsandžija

harati, prez. haram, pril. sad. harajući, gl. im. haranje

hapsandžijin

harč, gen. jd. harča, instr. jd. harčem

hapsanski

harčiti, prez. harčim, pril. sad. harčeći, gl. im. harčenje

hapsiti, prez. hapsim, pril. sad. ha­pse­ći, gl. im. hapšenje

hard-disk

hapšenica

hardver, instr. jd. hardverom

hapšenik, vok. jd. hapšeniče, nom. mn. hap­ še­nici

haremluk, nom. mn. haremluci

harem, dat./lok. jd. haremu

301

haremski

302

haremski, gen. jd. haremskog(a) harf, nom. mn. harfovi harfa, gen. mn. harfa / harfi harfist / harfista, gen. jd. harfista / harfiste, nom. mn. harfisti / harfiste

has (prid. neprom.); has bašča / hazbašča, has djevojka hasna, gen. mn. hasna / hasni hasniti, prez. hasnim hasta, gen. jd. haste

harfistica

hastal, gen. jd. hastala

harfisticin

hastaluk, gen. jd. hastaluka, nom. mn. has­ta­ luci

haringa, dat./lok. jd. haringi, gen. mn. ha­rin­ga / haringi

hasul (prid. neprom.)

harizma, gen. jd. harizme, gen. mn. harizmi

hasuliti, prez. hasulim, pril. sad. hasu­leći

harlov / harlovina

hasura, gen. mn. hasura

harman, gen. mn. harmana harmoničan, gen. jd. harmonična; odr. har­ monični; komp. harmoničniji

hasurdžija hasurdžijin hašarija, gen. jd. hašarije

harmonično (pril.)

hašarijast, gen. jd. hašarijasta; odr. ha­ša­rijasti

harmoničnost, gen. jd. harmoničnosti

hašiš, instr. jd. hašišem

harmonij, instr. jd. harmonijem

haški, gen. jd. haškog(a) (: Hag)

harmonija, dat./lok. jd. harmoniji

hatar, gen. jd. hatra

harmonijski

hatariti, prez. hatarim, pril. sad. hatareći, gl. im. hatarenje; i hatoriti

harmonika, dat./lok. jd. harmonici harmonikaš harmonikašica harmonikašicin harmonizirati, prez. harmoniziram, prid. trp. harmoniziran, gl. im. har­moniziranje; i harmonizovati

hatarljiv / hatorljiv, gen. jd. hatarljiva hatib, gen. jd. hatiba hatibski hatišerif, gen. jd. hatišerifa hatma, instr. jd. hatmom hatmenski

harmonizovati, prez. harmonizujem, prid. trp. harmonizovan, gl. im. har­monizo­ va­nje; i harmonizirati

hatoriti, prez. hatorim, pril. sad. hatoreći, gl. im. hatorenje; i hatariti

harno (pril.)

hatula

harpun, gen. jd. harpuna, nom. mn. harpuni

hauba

hartija, gen. mn. hartija

haubica

hartijica

haubični

hatorljiv / hatarljiv, gen. jd. hatorljiva

helem

haustor

hedonizam, gen. hedonizma

haustorče, gen. haustorčeta, zb. haustorčad

hefta, gen. mn. hefti / hefta

hava

heftarica

havan / avan, dat./lok. jd. havanu

heftati, prez. heftam, gl. im. heftanje

havana, gen. mn. havana

heftično (pril.)

havarija

hegelijanac, gen. jd. hegelijanca, gen. mn. he­ gelijanaca

havarisati, prez. havarišem, prid. trp. ha­va­ risan, gl. im. havarisanje

hegelovac, gen. jd. hegelovca

haver

hegemonija

haverica / haverka

hegemonist / hegemonista, gen. jd. hegemo­ nista / hegemo­ni­ste, nom. mn. hegemo­ nisti / hegemoniste

havizati, prez. havizam (razg.); i avizati havlija havlimahrama / havlimarama havljati, prez. havljam hazard, nom. mn. hazardi, gen. mn. hazarda hazarder, gen. jd. hazardera, nom. mn. hazar­ deri

hegemonistica / hegemonistkinja hegemonistički, gen. jd. hegemonističkog(a) hegemonizam, gen. jd. hegemonizma hej (uzv.) hejbet

hazarderka, dat./lok. jd. hazarderki

heklarica

hazarderski, gen. jd. hazarderskog(a)

heklati, prez. heklam, pril. sad. heklajući, gl. im. heklanje

hazardni, gen. jd. hazardnog(a) hazbašča, gen. jd. hazbašče hazna, gen. mn. hazna / hazni

heksagonalan, gen. jd. heksagonalna; odr. heksagonalni

haznadar, gen. jd. haznadara

heksametar, gen. jd. heksametra, nom. mn. heksametri

hazreti (prid. neprom.)

hektar, instr. jd. hektarem / hektarom

hazur

hektogram

hebreistika, dat./lok. hebreistici

hektolitar, gen. jd. hektolitra, nom. mn. hekto­litri, gen. mn. hektolitara

hebrejski, gen. jd. hebrejskog(a) (: Hebreji) hećim, gen. mn. hećima hedija, gen. jd. hedije hedonist / hedonista, gen. jd. hedonista / hedoniste, nom. mn. hedonisti / hedoniste

hektometar, gen. jd. hektometra, nom. mn. hekto­metri helać hele / helem (čest.)

hedonistica / hedonistkinja

helebarda, gen. mn. helebarda / helebardi

hedonistički, gen. jd. hedonističkog(a)

helem / hele (čest.)

303

helenist

304

helenist / helenista, gen. jd. helenista / hele­ niste, nom. mn. he­le­nis­ti / heleniste helenistički helenski, gen. jd. helenskog(a) (: Heleni) helij, gen. helija, instr. helijem helikopter, gen. jd. helikoptera heliocentričan, gen. jd. heliocentrična; odr. heliocentrični heliofobija helsinški heljda hematolog, nom. mn. hematolozi

hepatitis hepek, instr. jd. hepekom hepiend heraldički heraldika, dat./lok. jd. heraldici herav, gen. jd. herava; odr. heravi heravo (pril.) herbar / herbarij, instr. jd. herbarom / her­ba­ rijem, nom. mn. herbari / herbariji herbicid, nom. mn. herbicidi herc, gen. mn. herca (fiz.)

hematologija

herceg, gen. jd. hercega, vok. jd. herceže, nom. mn. hercezi

hematološki, gen. jd. hematološkog(a)

herceginja

hematom, gen. jd. hematoma hematotoraks

hercegnovski, gen. jd. hercegnovskog(a) (: Her­ ceg-Novi, Hercegnovljani)

hematoza

hercegovački (: Hercegovina, Hercegovci)

hemendeks

herceški (: herceg)

hemičar

herceštvo, gen. mn. herceštava / herceštva

hemičarka, dat./lok. jd. hemičarki

heretičan, gen. jd. heretična; odr. he­re­tični

hemija

heretički, gen. jd. heretičkog(a)

hemijski, gen. jd. hemijskog(a)

heretik, vok. jd. heretiče, nom. mn. heretici

hemikalija

hereza, gen. jd. hereze

hemisfera

heriti se, prez. herim se, pril. sad. hereći se

hemodijaliza

herkulovski

hemofiličar hemoglobin

hermafrodit / hermafrodita, gen. jd. her­ mafrodita / hermafrodite

hemoroidi (m. mn.)

herma­fro­ditkinja

hemoterapija

hermelin

hendek, nom. mn. hendeci

hermeneutički

hendikep

hermeneutika, dat./lok. hermeneutici

hendikepirati, prez. hendikepiram, prid. trp. hendikepiran, gl. im. hendikepiranje

hermetičan, gen. jd. hermetična; herme­tič­na, hermetično

hidrologija

hermetički / hermetično (pril.)

hibrid, gen. jd. hibrida, nom. mn. hibridi

hermetičnost, instr. jd. hermetičnosti / her­ me­tičnošću

hibridan; odr. hibridni

hernija, gen. mn. hernija heroika, dat./lok. jd. heroici

hića, gen. jd. hiće hićaja / hikaja hidra, gen. mn. hidra / hidri

heroin, gen. heroina

hidrant, gen. mn. hidranata

heroina, gen. jd. heroine

hidratacija

heroinski (: heroin)

hidrauličan; odr. hidraulični

heroizam, gen. jd. heroizma, gen. mn. hero­ iza­ma

hidraulički

heroj, vok. jd. heroju, instr. jd. herojem, nom. mn. heroji

hidrid, gen. jd. hidrida, nom. mn. hidridi

hidraulika, dat./lok. hidraulici

herojski, gen. jd. herojskog(a)

hidroavion

herojstvo, gen. jd. herojstva, gen. mn. he­rojs­ tava / herojstva

hidrobus

herpes

hidrodinamika, dat./lok. hidrodinamici

herski, gen. jd. herskog(a) (: Here)

hidroelektrana

hesab / hesap, gen. jd. hesaba / hesapa

hidroenergetičar

heterocikličan, gen. jd. heterociklična; odr. heterociklični

hidroenergetičarski

heterocikličnost, instr. jd. heterocikličnosti / he­terocikličnošću

hidrofilan; odr. hidrofilni

heterogen; odr. heterogeni heteroseksualac heteroseksualka heterosilabičan, gen. jd. heterosilabična; odr. heterosilabični

hidrocentrala

hidroenergetski hidrofit, nom. mn. hidrofiti hidrofon hidrofor hidrogen hidrogenski, gen. jd. hidrogenskog(a)

heterosilabičnost, instr. jd. hetero­sila­bič­nos­ti / heterosilabičnošću

hidrogliser

heterotrofan; odr. heterotrofni

hidrografski, gen. jd. hidrografskog(a)

het-trik, nom. mn. het-trikovi

hidroizolacija

heuristika, dat./lok. heuristici

hidroizolacijski / hidroizolacioni

hibernacija

hidroizolator

hibiskus

hidrologija

hidrografija

305

hidrološki

306

hidrološki, gen. jd. hidrološkog(a)

hilafetnama

hidromehanika, dat./lok. hidromehanici

hiljada; hiljadu devet stotina osamdeset (i) osma godina

hidrometeorologija hidrometeorološki, gen. jd. hidrometeorolo­ škog(a) hidronim, nom. mn. hidro­nimi hidropotencijal hidrosfera hidrostatički, gen. jd. hidrostatičkog(a) hidrostatika, dat./lok. hidrostatici hidrostatski hidrotehničar hidrotehnika, dat./lok. hidrotehnici hidžab, dat./lok. jd. hidžabu hidžretski, gen. jd. hidžretskog(a) (: Hidžra, hidžra) hifz, gen. hifza higijena higijeničar higijeničarka higijenski hihot, gen. jd. hihota hihotati se, prez. hihoćem se, pril. sad. hiho­ ćući se, gl. im. hihotanje hija (uzv.) hijat, gen. jd. hijata hijena hijerarhija hijerarhijski hijeroglif, nom. mn. hijeroglifi hikaja / hićaja hikmet hilafet / halifat

hiljadarka, dat./lok. jd. hiljadarci, gen. mn. hiljadarka / hiljadarki hiljadica hiljadinka hiljaditi, gen. jd. hiljaditog(a) hiljaditi se, prez. hiljadim se, pril. sad. hilja­ deći se, gl. im. hiljađenje hiljadostruk; odr. hiljadostruki hiljadugodišnji, gen. jd. hiljadugodišnjeg(a) hiljadugodišnjica himalajski (: Himalaje / Himalaji) himba, gen. mn. himba / himbi himben himbenica himbenicin himbenik, vok. jd. himbeniče, nom. mn. him­ be­nici himbeno (pril.) himber, gen. jd. himbera himen, gen. jd. himena himera himna, gen. mn. himna / himni hindi, gen. hindija hindski, gen. jd. hindskog(a) (: Hindu, hindu) hinduist / hinduista, gen. jd. hinduista / hin­ duiste, nom. mn. hinduisti / hinduiste hinduis­tica / hinduistkinja hinduistički, gen. jd. hinduističkog(a) hinduizam, gen. hinduizma hiniti, prez. hinim, prid. rad. hinio, prid. trp. hinjen, pril. sad. hineći, gl. im. hinjenje

hirovitost

hinjo, nom. mn. hinje hip, gen. jd. hipa, nom. mn. hipovi hiperaktivnost hiperbola hiperboličan, gen. jd. hiperbolična; odr. hiperbolični hiperboličnost, instr. jd. hiperboličnosti / hi­per­boličnošću

hipnotizer, gen. jd. hipnotizera, nom. mn. hipnotizeri hipnotizerka hipnotizirati, prez. hipnotiziram, prid. trp. hipnotiziran, gl. im. hi­pno­tiziranje; i hipnotisati hipnoza hipodrom

hiperbolika, dat./lok. jd. hiperbolici

hipofiza

hiperglikemija

hipofunkcija

hiperinflacija

hipoglikemija

hipermangan

hipohondar, gen. jd. hipohondra

hipermoderan, gen. jd. hipermoderna; odr. hipermoderni

hipohondrija

hiperprodukcija

hipokratski

hipersenzibilan, gen. jd. hipersenzibilna; odr. hipersenzibilni

hipokrizija

hipersenzibilnost, instr. jd. hipersenzibil­ nos­ti / hipersenzibilnošću

hipoteka, dat./lok. jd. hipoteci

hipokoristik, nom. mn. hipokoristici

hipotalamus

hipertenzija, gen. hipertenzije

hipotekarni, gen. jd. hipotekar­nog(a)

hipertonija

hipotenuza

hipertrofija

hipotenzija

hipertrofirati, prez. hipertrofiram, prid. trp. hipertrofiran

hipotetičan, gen. jd. hipotetična; odr. hi­po­ tetični

hipi, gen. jd. hipija

hipotetično (pril.)

hipi (prid. neprom.); hipi pokret

hipotetičnost, instr. jd. hipotetičnosti / hi­po­ te­tič­nošću

hipik, nom. mn. hipici hipnotičan; odr. hipnotični hipnotički hipnotično (pril.) hipnotik, nom. mn. hipnotici hipnotisati, prez. hipnotišem, prid. trp. hipnotisan, gl. im. hi­pno­tisanje; i hipnotizirati

hipoteza hir, gen. jd. hira, nom. mn. hirovi hiromantija hirovit, gen. jd. hirovita; odr. hiroviti; komp. hirovitiji hirovito (pril.) hirovitost, instr. jd. hirovitosti / hirovitošću

307

hirurg

308

hirurg, nom. mn. hirurzi

hitimice (pril.)

hirurgija

hȉtiti, prez. hitim, aor. hitih, prid. rad. hi­tio, hitila, prid. trp. hićen (baciti)

hirurginja hirurški, gen. jd. hirurškog(a) hise, gen. jd. hiseta hisedar, gen. jd. hisedara hispanistika, dat./lok. hispanistici hispanoamerički, gen. jd. hispanoamerič­ kog(a)

hítjeti, prez. hitim, prid. rad. hitio, hitjela, pril. sad. hiteći, gl. im. hićenje (žuriti) hitlerovac, gen. jd. hitlerovca, gen. mn. hit­le­ rovaca hitlerovski hitna

histeričan, gen. jd. histerična; odr. histerični

hitno (pril.)

histerično (pril.) histerija

hitnuti, prez. hitnem, aor. hitnuh, prid. rad. hitnuo, hitnula, prid. trp. hitnut, pril. pr. hitnuvši (ba­citi)

histerik, nom. mn. histerici

hitnja, gen. mn. hitnja / hitnji

historicizam, gen. jd. historicizma, gen. mn. historicizama historičar historičarka, dat./lok. jd. historičarki historija

hitrina hitro (pril.) hitroća hitronog; odr. hitronogi

historijat, gen. jd. historijata

hizmećar, gen. jd. hizmećara

historijski, gen. jd. historijskog(a)

hizmećari­ca / hizmećarka

historik

hizmećariti, prez. hizmećarim, gl. im. hiz­me­ ćarenje

historiograf historiografija historiografkinja historiografski historizam, gen. mn. historizma, gen. mn. his­torizama hit, gen. jd. hita, nom. mn. hitovi hitac, gen. jd. hica, instr. jd. hicem, nom. mn. hici, gen. mn. hitaca

hizmećarka / hizmećarica hizmećarstvo, nom. mn. hizmećarstva, gen. mn. hizmećarstava / hizmećarstva hizmet, instr. jd. hizmetom hizmetiti, prez. hizmetim, pril. sad. hizme­ teći, gl. im. hizmećenje hiža, gen. mn. hiža hlače (ž. pl. t.), gen. hlača

hitan, gen. jd. hitna; odr. hitni

hlačice (ž. pl. t.), gen. hlačica

hitar, gen. jd. hitra; komp. hitriji; hitra, hitro

hlad, lok. jd. hladu, nom. mn. hladovi

hitati, prez. hitam, pril. sad. hitajući, gl. im. hitanje

hladan, gen. jd. hladna; odr. hladni; komp. hladniji

hmelj

hladenac, gen. jd. hladenca, nom. mn. hla­ denci

hlađenje

hladetina

hlápiti, prez. hlapim, prid. rad. hlapio, hla­ pila, pril. sad. hlapeći, gl. im. hlap­lje­nje; i hlapjeti

hladionica hladionik, gen. jd. hladionika, nom. mn. hla­ dionici, gen. mn. hladi­onika

hlapavica

hlapiv / hlapljiv

hladište

hlapivost / hlapljivost, gen. jd. hlapivosti

hladiti, prez. hladim, prid. rad. hladio, hla­ dila, prid. trp. hlađen, pril. sad. hladeći, gl. im. hla­đe­nje (činiti hladnim)

hlápjeti, prez. hlapim, prid. rad. hlapio, hlap­ jela, pril. sad. hlapeći, gl. im. hlapljenje; i hlapiti

hladjeti, prez. hladim, prid. rad. hladio, hla­ djela, pril. sad. hladeći, gl. im. hla­đenje (postajati hladan); i hladnjeti

hlapljiv / hlapiv hlapljivost / hlapivost, gen. jd. hlapljivosti

hladno (pril.), komp. hladnije

hlepiti, prez. hle­pim, pril. sad. hlepeći, gl. im. hlepljenje; i hlepjeti

hladnoća

hlepjeti, prez. hle­pim; i hlepiti

hladnokrvan, gen. jd. hladnokrvna; odr. hladnokrvni

hlepnja

hladnokrvno (pril.) hladnokrvnost, instr. jd. hladnokrvnosti / hladnokrvnošću hladnoratovski hladnjača hladnjak, nom. mn. hladnjaci

hlor, instr. hlorom hlorid, gen. jd. hlorida hlorisati, prez. hlorišem hlorni hlorofil, gen. jd. hlorofila hlorovodik / hlorovodonik hljeb, nom. mn. hljebovi

hladnjeti, prez. hladnim, prid. rad. hladnio, hladnjela, pril. sad. hladneći, gl. im. hlad­ njenje (postajati hladan); i hladjeti

hljebac, gen. jd. hljepca, nom. mn. hljepci, gen. mn. hljebaca

hladnjikav; odr. hladnjikavi

hljeban, gen. jd. hljebna

hladnjikavo (pril.)

hljebar

hladolež, gen. jd. hladoleža

hljebarka, dat./lok. jd. hljebarki

hladovati, prez. hladujem, prid. rad. hla­ do­vao, pril. sad. hladujući, gl. im. hla­do­ va­nje

hljebarnica hljebni, gen. jd. hljebnog(a)

hladovina

hljepčić, instr. jd. hljepčićem, gen. mn. hlje­ pčića

hladovit; odr. hladoviti

hljumati, prez. hljumam

hlađahan, gen. jd. hlađahna; odr. hla­đah­ni

hmelj, instr. hmeljom

309

hmeljište

310

hmeljište hmeljni hmiljeti, prez. hmilim, prid. rad. hmilio, hmi­ ljela, pril. sad. hmileći; i miljeti hober, gen. jd. hobera hobi, gen. jd. hobija, nom. mn. hobiji hoblati, prez. hoblam, pril. sad. hoblaju­ći, gl. im. hoblanje hoblić, gen. jd. hoblića hobotnica hoćak, gen. jd. hoćka hoćko (pril.) hoću-neću; hoćeš-nećeš hod, gen. jd. hoda, nom. mn. hodovi hodač hodačica hodačicin

hodočasnik, vok. jd. hodočasniče, nom. mn. hodočasnici hodočastiti, prez. ho­do­ča­stim, pril. sad. ho­ dočasteći, gl. im. hodoča­šće­nje hodočašće hodoljublje hódža, gen. jd. hodže hȍdža, gen. jd. hodže; hodža Smajo, gen. ho­dže Smaje, Nasrudin-hodža, gen. Nasru­din-hodže hodžarina hodžin hodžinica hodžinicin hodžinski, gen. jd. hodžinskog(a) hođa, gen. jd. hođe (hod, hodanje) hohot, instr. jd. hohotom

hodački

hohotati se, prez. hohoćem se, pril. sad. ho­ hoćući se, gl. im. hohotanje

hodajući, gen. jd. hodajućeg(a)

hohštaplerka, dat./lok. jd. hohštaplerki

hodalica

hohštaplerski

hodaljka, dat./lok. jd. hodaljci, gen. mn. ho­ daljka / ho­daljki

hojrat / hojratin

hodati, prez. hodam, pril. sad. hodajući, gl. im. hodanje

hojratski

hojratka / hojratkinja

hoditi, prez. hodim, pril. sad. hodeći, gl. im. hođenje

hokej, gen. hokeja, instr. hokejem

hodničić

hokejašica

hodnički

hokejaški, gen. jd. hokejaškog(a)

hodnik, nom. mn. hodnici

hokejski, gen. jd. hokejskog(a)

hodnja, gen. jd. hodnje, gen. mn. hodnja / hodnji

hokus-pokus

hodočasnica hodočasnicin

holandski, gen. jd. holandskog(a) (: Holan­ dija, Holanđani)

hodočasnički

holding, nom. mn. holdinzi

hokejaš, gen. jd. hokejaša, instr. jd. hokejašem

hol, nom. mn. holovi

horor

holecistografija

honorarni, gen. jd. honorarnog(a)

holesterin

honorarno (pril.)

holokaust

honorirati, prez. ho­no­riram, prid. trp. hono­ riran, gl. im. hono­ri­ranje; i honorisati

homar homeostaza homić homocentričan, gen. jd. homocentrična; odr. homocentrični

honorisati, prez. honorišem, prid. trp. hono­ risan, gl. im. hono­risanje; i honorirati hop (uzv.) hop(a)-cup(a) (uzv.)

homogen; odr. homogeni

hopati, prez. hopam

homogenizacija

hopla (uzv.)

homogenizirati, prez. homogeniziram, prid. trp. homo­ge­ni­ziran, pril. sad. homogeni­ zirajući, gl. im. ho­mo­geniziranje; i homogenizovati

hopnuti, prez. hopnem

homogenizovati, prez. homo­ge­nizujem, prid. trp. homo­ge­ni­zovan, pril. sad. homogeni­ zujući, gl. im. ho­mo­genizovanje; i homogenizirati homogeno (pril.) homogenost, gen. jd. homogenosti homologan; odr. homologni homonim, gen. jd. homonima, nom. mn. ho­ monimi homonimija homorika / omorika homorikovina / omorikovina homoseksualac, gen. jd. homoseksualca, gen. mn. homoseksualaca homoseksualka honorar, gen. jd. honorara, nom. mn. hono­ rari honorarac, gen. jd. honorarca, gen. mn. ho­no­raraca

hor, nom. mn. horovi hora, gen. jd. hore horan, gen. jd. horna; odr. horni horda, gen. mn. horda / hordi horist / horista, gen. jd. horista / horiste, nom. mn. horisti / horiste horistica horisticin horistički horiti se, 3. l. jd. prez. hori se, pril. sad. horeći se, gl. im. horenje horizont, gen. mn. horizonata horizontala horizontalan, gen. jd. horizontalna; odr. ho­rizontalni horizontalno (pril.) horma / orma, gen. mn. hormi hormon, gen. jd. hormona hormonalan; odr. hormonalni hormonski

honoraran, gen. jd. honorarna

horno (pril.)

honorarka

horor; horor film

311

horoskop

312

horoskop horoskopski horoščić, instr. jd. horoščićem horovođa horoz, gen. jd. horoza

hovrljati, prez. hovrljam, pril. sad. hovr­lja­ jući, gl. im. hovrljanje hrabar, gen. jd. hrabra; odr. hrabri; komp. hrabriji hrabriti, prez. hrabrim, prid. trp. hrabren, pril. sad. hrab­re­ći, gl. im. hrabrenje

horoziti se, prez. horozim se, pril. sad. horo­ zeći se

hrabro (pril.)

horski, gen. jd. horskog(a)

hrakati, prez. hračem, pril. sad. hračući, gl. im. hrakanje

horski (pril.) hortikultura ho-ruk (uzv.) hospitacija hospitalizacija hospitalizirati, prez. hospitaliziram, prid. trp. hospitaliziran, gl. im. hospitaliziranje; i hospitalizovati hospitalizovati, prez. hospitalizujem, prid. trp. hospitalizovan, gl. im. hospitalizo­ va­nje; i hospitalizirati hostija hošaf, instr. hošafom hošafana hot-dog

hrabrost, instr. jd. hrabrosti / hrabrošću

hraknuti, prez. hraknem, aor. hraknuh, imp. hrakni, pril. pr. hraknuvši hram, nom. mn. hramovi hramati, prez. hramam / hramljem, imp. hramaj / hramlji, pril. sad. hramajući / hra­mljući, gl. im. hramanje hramucati, prez. hramu­cam; i hramuckati hramuckati, prez. hramuckam; i hramucati hrana hranarina hranidba, gen. mn. hranidaba / hranidbi hranidbeni, gen. jd. hranidbenog(a) hranilac / hranitelj, gen. jd. hranioca, instr. jd. hraniocem, gen. mn. hranilaca hranilaštvo (prav.)

hotel, gen. jd. hotela, nom. mn. hoteli

hranilica

hotelijer, gen. jd. hotelijera, nom. mn. hote­ lijeri

hranilište

hotelijerka, dat./lok. jd. hotelijerki hotelijerski hotelijerstvo hotelski, gen. jd. hotelskog(a) hotimice (pril.) hotimičan; odr. hotimični hotimično (pril.)

hranitelj / hranilac, gen. jd. hra­ni­telja, instr. jd. hraniteljem, gen. mn. hranitelja hraniteljica / hraniteljka, dat./lok. jd. hra­ni­ teljici / hraniteljki hraniti, prez. hranim, prid. trp. hranjen, pril. sad. hraneći, gl. im. hranjenje hranivo hranljiv / hranjiv, gen. jd. hranljiva; odr. hranljivi

hrkačica

hranljivost / hranjivost, instr. jd. hran­lji­vos­ti / hranljivošću

hrdati, prez. hrdam, pril. sad. hrdajući, gl. im. hrdanje

hranjenica

hrdnuti, prez. hrdnem

hranjenicin

hrđa, gen. jd. hrđe, vok. jd. hrđo

hranjenički

hrđati, prez. hrđam, pril. sad. hrđajući, gl. im. hrđanje

hranjenik, vok. jd. hranjeniče, nom. mn. hra­ nje­nici hranjiv / hranljiv, gen. jd. hranjiva; odr. hra­ njivi hranjivost / hranljivost, instr. jd. hranjivosti / hranjivošću

hrđav, gen. jd. hrđava; odr. hrđavi; komp. hrđaviji hrđavo (pril.) hren, gen. hrena hrenovka, dat./lok. jd. hrenovci, nom. mn. hrenovke, gen. mn. hrenovki

hrapav, gen. jd. hrapava; odr. hrapavi; komp. hrapaviji

hrestomatija

hrapaviti, prez. hrapavim (činiti hrapavim)

hrgati, prez. hrgam

hrapavjeti, prez. hrapavim, pril. sad. hrapa­ veći, gl. im. hrapavljenje (postajati hrapav)

hrid, gen. jd. hridi, instr. jd. hridi / hriđu, gen. mn. hridi

hrapavo (pril.)

hridina, gen. mn. hridina

hrapavost, gen. jd. hrapavosti, instr. jd. hra­ pavosti / hrapavošću

hripa

hrast, gen. jd. hrasta, nom. mn. hrastovi

hripati, prez. hripam / hripljem, pril. sad. hri­ pajući / hripljući, gl. im. hripanje

hrastić, instr. jd. hrastićem

hripav; odr. hripavi

hrastićak, gen. jd. hrastićka, nom. mn. hras­ tić­ci, gen. mn. hrastićaka

hripavac, gen. jd. hripavca, vok. jd. hripav­če, gen. mn. hripavaca

hrastik, gen. jd. hrastika, nom. mn. hrastici

hripavo

hrastov, gen. jd. hrastova; odr. hrastovi

hripnuti, prez. hripnem

hrastovac, gen. jd. hrastovca, gen. mn. hrasto­ vaca

hristologija

hrastovina hrašće, gen. hrašćem hrbat, gen. jd. hrbata / hrpta, nom. mn. hrp­ tovi / hrpti, gen. mn. hrbata / hrptova hrbatni

hrišćanin, nom. mn. hrišćani hrišćanka hrišćanski hrišćanstvo hrizantema

hrbina

hrka, dat./lok. jd. hrci

hrčak, gen. jd. hrčka, nom. mn. hrčci / hrč­ ko­vi, gen. mn. hrčaka / hrčkova

hrkačica

hrkač

313

hrkati

314

hrkati, prez. hrčem, imp. hrči, pril. sad. hr­čući, gl. im. hrkanje

hroničarov / hroničarev

hrknuti, prez. hrknem, aor. hrknuh, imp. hrkni, prid. rad. hrknuo

hronično (pril.)

hrktati, prez. hrkćem hrli, gen. jd. hrlog(a) hrlina hrliti, prez. hrlim, pril. sad. hrleći, gl. im. hr­lje­nje hrmbati, prez. hrmbam, pril. sad. hrm­ba­jući, gl. im. hrmbanje

hronički (pril.) hronika, dat./lok. jd. hronici hronogram hronolog, nom. mn. hronolozi hronologija hronološki, gen. jd. hronološkog(a) hronometar

hrmpalija

hropac, gen. jd. hropca, instr. jd. hropcem, nom. mn. hropci, gen. mn. hropaca

hrmpalijin

hropot

hrnja, gen. mn. hrnja / hrnji

hroptati, prez. hropćem, pril. sad. hrop­ću­ći, gl. im. hroptanje; i hroptjeti

hrnjav, gen. jd. hrnjava; odr. hrnjavi hrnjo, gen. jd. hrnje / hrnja hroktati, 3. l. jd. prez. hrokće, prid. rad. hroktao, pril. sad. hrokćući, gl. im. hrok­ tanje

hroptav; odr. hroptavi hroptavo (pril.) hroptjeti, prez. hropćem; i hroptati hrpa, gen. jd. hrpe, gen. mn. hrpa

hrom, gen. hroma (hem.)

hrpimice (pril.)

hrom, gen. jd. hroma; hroma, hromo; odr. hromi

hrpimično (pril.)

hromatografija hromirati, prez. hromiram, prid. trp. hro­ miran, gl. im. hro­miranje hromni hromo (pril.) hromoća hromoterapija hromozom, nom. mn. hromozomi hroničan, gen. jd. hronična; odr. hro­nič­ni

hrpteni hrptenica hrptenjača hrsak, gen. jd. hrska, nom. mn. hrsci / hrskovi hrska hrskati, prez. hrskam, pril. sad. hrskajući, gl. im. hrskanje hrskav, gen. jd. hrskava; odr. hrskavi hrskavica

hroničar, instr. jd. hroničarem / hroničarom

hrskavičav, gen. jd. hrskavičava; odr. hrs­ kavičavi

hroničarev / hroničarov

hrskavični

hroničarka, dat./lok. jd. hroničarki

hrskavo (pril.)

huktavo

hrsnuti, prez. hrsnem hrsuški hrsuz, nom. mn. hrsuzi, gen. mn. hrsuza hrsuzluk, nom. mn. hrsuzluci hršum hrt, gen. jd. hrta, nom. mn. hrti / hrtovi

huckati, prez. huckam, prid. trp. huckan, gl. im. huckanje hučan; odr. hučni hučati, prez. hučim, pril. sad. hučeći, gl. im. hučanje hud, gen. jd. huda; odr. hudi; komp. huđi

hrtica

hudjeti, prez. hudim, prid. rad. hudio, hud­ jela, gl. im. huđenje (postajati hud)

hrtina

hudnica

hrumati, prez. hrumam, pril. sad. hruma­ju­ći, gl. im. hrumanje

hudnik

hrupiti, prez. hrupim, prid. rad. hrupio hruskati, prez. hruskam, gl. im. hruskanje hrušt, nom. mn. hruštevi hruštati, prez. hruštim, gl. im. hruštanje hrvač, gen. jd. hrvača, vok. jd. hrvaču, instr. jd. hrvačem, nom. mn. hrvači hrvačev hrvački, gen. jd. hrvačkog(a) hrvalište hrvanje hrvati se, prez. hrvem se, prid. rad. hrvao se, pril. sad. hrvući se, gl. im. hrvanje hrvatski, gen. jd. hrvatskog(a) (: Hrvatska, Hrvati) hrvatsko-srpski (npr. odnosi) hrvatstvo hrzati, prez. hržem, imp. hrži, pril. sad. hr­žući, gl. im. hrzanje htijenje htjeti, prez. hoću, htjednem (neg. neću), aor. htjeh / htjedoh, imperf. hoćah / hotijah / hti­jah, prid. rad. htio, htjela, pril. sad. ho­teći / htijući, gl. im. htijenje; hoćeš-ne­ćeš; htio – ne htio / htio ne htio

hudo (pril.) hudoba, gen. mn. hudoba hudoban; odr. hudobni hudoća hudžera / udžera huhor / uhor, instr. jd. huhorom huja, gen. jd. huje, gen. mn. huja hujali hujati, prez. hujim, pril. sad. hujeći, gl. im. hujanje hujati se, prez. hujam se, pril. sad. huja­ju­ći se, gl. im. hujanje hujiv / hujljiv, gen. jd. hujiva / hujljiva; odr. hujivi / hujljivi huk, nom. mn. huci / hukovi huka, dat./lok. jd. huci hukati, prez. hučem, pril. sad. hučući, gl. im. hukanje huknuti, prez. huknem, aor. huknuh, imp. hukni, pril. pr. huknuvši huktati, prez. hukćem, pril. sad. hukćući, gl. im. huktanje huktav; odr. huktavi huktavo (pril.)

315

hula

316

hula, gen. mn. hula hulahopke / hulahupke (ž. pl. t.), gen. hula­ hopki / hulahopka hulahup, gen. jd. hulahupa

humanitarac, gen. jd. humanitarca, gen. mn. humanitaraca humanitaran, gen. jd. humanitarna; odr. hu­ manitarni

hulahup-čarape

humanitarka

hulahupke / hulahopke (ž. pl. t.), gen. hula­ hupki / hulahupka

humanitarno (pril.) humanizacija

huligan, gen. jd. huligana, nom. mn. huligani

humanizam, gen. humanizma

huliganka

humanizirati, prez. humaniziram, prid. trp. humaniziran, gl. im. humaniziranje; i hu­ manizovati

huliganski huliganstvo, gen. jd. huliganstva, gen. mn. huliganstava / huli­gan­stva hulitelj, instr. jd. huliteljem huliteljica huliti, prez. hu­lim, pril. sad. huleći, gl. im. huljenje hulnički hulnik, vok. jd. hulniče, nom. mn. hulnici hulja, gen. jd. hulje, nom. mn. hulje, gen. mn. hulja huljski hum, gen. jd. huma, nom. mn. humovi, gen. mn. humova humac, gen. jd. humca, nom. mn. humci, gen. mn. huma­ca humak, gen. jd. humka, nom. mn. humci, gen. mn. humaka human, gen. jd. humana; odr. humani; komp. humaniji humanist / humanista, gen. jd. humanista / humaniste, nom. mn. hu­ma­nisti / huma­ niste

humanizovati, prez. humanizujem, prid. trp. humanizovan, gl. im. humanizovanje; i humanizirati humano (pril.) humanost, gen. jd. humanosti, instr. jd. hu­ manosti / humanošću humčica humčić, instr. jd. humčićem humka, dat./lok. jd. humci, gen. mn. humaka / humki humnina humor, instr. humorom humoreska, dat./lok. jd. humoresci / hu­mo­ reski, gen. mn. humoresaka / humoreski humorist / humorista, gen. jd. humorista / humoriste, nom. mn. hu­mo­risti / humo­ riste humoristica humorističan, gen. jd. humoristična; odr. humoristični humoristički, gen. jd. humorističkog(a)

humanistica

humoristički (pril.)

humanistički, gen. jd. humanističkog(a)

humoristično (pril.)

humanistički (pril.)

humorni, gen. jd. humornog(a)

humanistika

humovit, gen. jd. humovita

hvoja

humus, instr. humusom humusni, gen. jd. humusnog(a)

hvalilac / hvalitelj, gen. jd. hvalioca, instr. jd. hvaliocem, gen. mn. hvalilaca

hungarizam, gen. jd. hungarizma, nom. mn. hunga­ri­zmi, gen. mn. hungarizama

hvalisati se, prez. hvališem se, pril. sad. hvali­ šući se, gl. im. hva­li­sa­nje

hungarologija

hvalisav, gen. jd. hvalisava; odr. hvali­savi

hunski, gen. jd. hunskog(a) (: Huni)

hvalisavac, gen. jd. hvalisavca, vok. jd. hvali­ savče, instr. jd. hvalisavcem, gen. mn. hva­ lisavaca

hunta, gen. jd. hunte, gen. mn. hunta / hunti hunjavica hunjavičav, gen. jd. hunjavičava; odr. hu­nja­ vičavi hunjkati, prez. hunjkam, pril. sad. hunjkajući, gl. im. hunjkanje hunjkav, gen. jd. hunjkava; odr. hunj­ka­vi hura (uzv.) hurda hurija, gen. mn. hurija hurma, instr. jd. hurmom hurmadžik, nom. mn. hurmadžici hurmašica husar husarski, gen. jd. husarskog(a) huškač, gen. jd. huškača, instr. jd. huškačem, nom. mn. huškači huškačica huškački, gen. jd. huškačkog(a) huškati, prez. huškam, prid. trp. hu­škan, pril. sad. huškajući, gl. im. huškanje hutba, gen. mn. hutbi hvala hvaldžija

hvalisavica hvalisavo (pril.) hvalisavost, gen. jd. hvalisavosti, instr. jd. hva­lisavosti / hva­li­sa­vošću hvališa hvalitelj / hvalilac, instr. jd. hvaliteljem hvaliteljica / hvaliteljka hvaliti, prez. hvalim, prid. trp. hvaljen, pril. sad. hvaleći, gl. im. hvaljenje hvalospjev, nom. mn. hvalospjevi hvaljenica hvaljenicin hvaljenik, vok. jd. hvaljeniče, nom. mn. hva­ lje­nici hvastati se, prez. hvastam se, pril. sad. hvas­ tajući se, gl. im. hvastanje hvat, nom. mn. hvati / hvatovi hvatač, gen. jd. hvatača, nom. mn. hvatači, gen. mn. hvatača hvatačica hvataljka, dat./lok. jd. hvataljci, gen. mn. hva­ taljka / hvataljki

hvaldžijin

hvatati, prez. hvatam, pril. sad. hvatajući, gl. im. hvatanje

hvaldžijski

hvatište

hvalevrijedan; odr. hvalevrijedni

hvatiti, prez. hvatim

hvalevrijedno (pril.)

hvoja

317

identifikacija

318

ideolog, vok. jd. ideolože, nom. mn. ide­olozi ideologija ideologijski ideologinja idiličan, gen. jd. idilična; odr. idi­lič­ni

I iako (vez.) ibričić, instr. jd. ibričićem (: ibrik) ibrik, nom. mn. ibrici ibrišim-sedžada / ibrišim-serdžada, gen. jd. ibrišim-sedža­de / ibrišim-serdžade ičiji, gen. jd. ičijeg(a) ičkija, gen. mn. ičkija iće, gen. jd. ića ići, prez. idem, fut. I ići ću, imp. idi, prid. rad. išao, išla, pril. sad. idući, pril. pr. išavši, gl. im. idenje; idi mi – dođi mi / idi mi dođi mi ićram / ikram, gen. jd. ićrama

idiličnost, instr. jd. idiličnosti / idilič­noš­ću idiom, gen. jd. idioma, nom. mn. idiomi idiot, vok. jd. idiote idiotizam, gen. jd. idiotizma, gen. mn. idioti­ za­ma idiotkinja idiotski idolopoklonički idolopoklonik, vok. jd. idolopokloniče, nom. mn. idolopoklonici idući, gen. jd. idućeg(a) iđirot ifriskinja ifriz, gen. jd. ifriza iftar, gen. jd. iftara

ideal

iftariti, prez. iftarim, prid. rad. ifta­rio, pril. sad. iftareći

idealistički, gen. jd. idealističkog(a)

iftarski

idealizacija

igalo, gen. jd. igala

ideja

igdje (pril.)

idejni, gen. jd. idejnog(a)

igličast, gen. jd. igličasta; odr. igli­časti

idejnopolitički

igličav; odr. igličavi

idejnost, instr. jd. idejnosti / idejnošću

igličica

identičan, gen. jd. identična; odr. identič­ni

iglo / iglu, gen. jd. igloa / iglua, nom. mn. igloi / iglui

identično (pril.) identičnost, instr. jd. identičnosti / iden­tič­ noš­ću

ignorancija ignorantski

iluzionistički

igrač, vok. jd. igraču, instr. jd. igračem, nom. mn. igrači

ikavac, gen. jd. ikavca, vok. jd. ikavče, gen. mn. ikavaca

igračev

ikavka, dat./lok. jd. ikavki, gen. mn. ikavki

igračica

ikindija

igračicin

ikindija-namaz / ikindija namaz, gen. ikin­ dija-namaza / ikindije namaza

igračka, dat./lok. jd. igrački, gen. mn. ig­ra­ ča­ka / igrački

iko, gen. ikog(a), dat./lok. ikom(e), instr. ikim

igrački (: igrač, igra)

ikoji, gen. jd. ikojeg(a)

igraći (: igra)

ikolik (zam.)

igrančica

ikoliko (pril.)

igranka, dat./lok. jd. igranci

ikonografija

igrarija

ikonopoklonik, nom. mn. ikonopoklonici

igumanija

ikram / ićram, gen. jd. ikrama

ihram, gen. jd. ihrama, nom. mn. ihrami

iks; iks-ipsilon

ihtijar, gen. jd. ihtijara

iks-noge

ijedan (zam.), gen. ijednog(a) ijedanput (pril.) ijednom (pril.) ijekavac, gen. jd. ijekavca, vok. jd. ije­kav­če, gen. mn. ijekavaca

ikud(a) (pril.) iladž, gen. jd. iladža ilahija ilidža (banja) iliti (vez.)

ijekavica / ijekavština

ilm / ilum, gen. jd. ilma

ijekavizam, gen. jd. ijekavizma, gen. mn. ije­ kavi­za­ma

ilmihal

ijekavizirati, prez. ijekaviziram, prid. trp. ije­ kaviziran, gl. im. ijekaviziranje

ilovača

ijekavka, dat./lok. jd. ijekavki, gen. mn. ije­ kav­ki

iluminacija

ijekavski, gen. jd. ijekavskog(a) ijekavština / ijekavica

ilmija, gen. ilmije ilum / ilm, gen. jd. iluma ilustracija iluzija

ikakav, gen. jd. ikakva; ikakva, ikakvo

iluzionist / iluzionista, gen. jd. iluzionista / iluzioniste, nom. mn. iluzionisti / iluzio­ niste

ikako (pril.)

iluzionistica / iluzionistkinja

ikamo (pril.)

iluzionistički

ikad(a) (pril.)

319

iluzionistkinja

320

iluzionistkinja / iluzionistica iluzionizam, gen. iluzionizma imaginacija imalac, gen. jd. imaoca, instr. jd. imaocem, gen. mn. imalaca imalo (pril.) imao-nemao imaret, gen. jd. imareta imaretski imati, prez. imam / imadem (ekspr.), imperf. imadijah / imađah / imah, pril. sad. ima­ jući, gl. im. imanje imbus-ključ ime; u ime / uime (zakona) imela (bot.) imenički imenični imenik, vok. jd. imeniče, nom. mn. ime­nici imenilac / imenitelj, gen. jd. imenioca / ime­ ni­telja, gen. mn. imenilaca / ime­ni­telja

imperijalist / imperijalista, gen. jd. imperija­ lista / imperijaliste, nom. mn. im­­pe­rijalisti / imperijaliste imperijalistica / imperijalistkinja imperijalistički, gen. jd. imperijalističkog(a) imperijalistkinja / imperijalistica imperijalizam, gen. jd. imperijalizma, gen. mn. imperijalizama implantacija implementacija (provođenje, pro­ved­ba) implikacija impotencija impresario, gen. jd. impresarija, instr. jd. im­pre­sariom, nom. mn. impresariji impresija impresionirati, prez. impresioniram, prid. trp. impresioniran, gl. im. impresioniranje impresionist / impresionista, gen. jd. impre­ sionista / impresioniste, nom. mn. impre­ sionisti / impresioniste impresionistica / impresionistki­nja

imetak, gen. jd. imetka, nom. mn. ime­ci, gen. mn. imetaka

impresionistički

imidž

impresionizam, gen. impresionizma

imigracija

impresum

imigracijski

improvizacija

imigracioni

impuls

imitacija

impulsivan / impulzivan, gen. jd. impulsiv­na; odr. impulsivni

imobilije imobilizacija imovinskopravni (: imovinsko pravo)

impresionistki­nja / impresionistica

impulsivnost / impulzivnost, instr. jd. im­pul­ siv­nos­ti / impulsivnošću

imperfekat / imperfekt

impulzivan / impulsivan, gen. jd. impulzivna; odr. impulzivni

imperij / imperija, gen. jd. imperija / impe­ ri­je, instr. jd. imperijem / impe­rijom

impulzivnost / impulsivnost, instr. jd. im­pul­­ ziv­nosti / impulzivnošću

informatika

imućan, gen. jd. imućna; imućna, imuć­no

indoevropski, gen. jd. indoevropskog(a)

imutak, gen. jd. imutka, nom. mn. imuci, gen. mn. imutaka

indokineski (: Indokina)

in flagranti (na djelu)

indoktrinacija

indo-kineski (:  In­di­ja i Kina)

inače (pril., čest.)

indonezijski (: Indonezija)

inačica, instr. jd. inačicom

indukcija

inad / inat, gen. jd. inada; iz inada

industrija

inaditi se, prez. inadim se, pril. sad. inadeći se, gl. im. ina­đe­nje; i inatiti se

industrijalac, gen. jd. industrijalca, instr. jd. in­dus­trijalcem, gen. mn. industrijalaca

inadžija, nom. mn. inadžije

industrijalizacija

inadžijin

industrijalka

inadžijka, dat./lok. jd. inadžijki

industrijski

inadžijski

industrijsko-stočarski

inat / inad, gen. jd. inata; iz inata

indžilski

inatiti se, prez. inatim se, pril. sad. inateći se, gl. im. ina­će­nje; i inaditi se

inercija

inauguracija

infarkt, gen. jd. infarkta, gen. mn. in­far­kata / in­fark­ta

incestni

infekcija

incident, gen. jd. incidenta, gen. mn. in­ci­de­ na­ta

infektolog, nom. mn. infektolozi

indeks, gen. mn. indeksa indicija indignacija

infektologija inferioran, gen. jd. inferiorna; odr. infe­ri­orni; komp. infe­ri­orniji

indigo, gen. jd. indiga

inferiornost, instr. jd. inferiornosti / in­fe­ri­ or­noš­ću

indigo-papir, instr. jd. indigo-papirom

infiltracija

indijanski (: Indijanci)

inflacija

indijski (: Indija, Indijci)

influenca / influencija

individua / individuum, gen. jd. individue

informacija

individualistički

informacijski / informacioni

individualizacija

informatičar

individuum / individua, gen. jd. indivi­ du­uma

informatičarka informatičarski

indoevropeistika, dat./lok. indoevro­pe­istici

informatika, dat./lok. informatici

321

informbiroovac

322

informbiroovac, gen. jd. informbiroovca, gen. mn. informbiroovaca

inovjerac, gen. jd. inovjerca, instr. jd. ino­ vjercem, gen. mn. ino­vjeraca

infracrven; odr. infracrveni infuzija

inovjerka, dat./lok. jd. inovjerki, gen. mn. ino­vjerki

ingeniozan, gen. jd. ingeniozna; odr. in­ge­ niozni

inovjerstvo, gen. jd. inovjerstva, gen. mn. ino­ vjerstava / inovjerstva

ingerencija

inozemac, gen. jd. inozemca, vok. jd. ino­ zemče, instr. jd. ino­zem­cem, gen. mn. ino­ zemaca

inhalacija inherentan, gen. jd. inherentna; odr. inhe­ rentni inhibicija inhibirati, prez. inhibiram inicijacija inicijal, gen. jd. inicijala, nom. mn. inicijali inicijalan, gen. jd. inicijalna; odr. inici­jal­ni inicijativa inicijator inicijatorka, dat./lok. jd. inicijatorki, gen. mn. inicijatorki injekcija injunktiv

inozemstvo, gen. jd. inozemstva, gen. mn. inozemstava / inozemstva input (inform.) insajder (neol.) inscenacija insekt, gen. jd. insekta, nom. mn. insekti, gen. mn. insekata insert, gen. jd. inserta, gen. mn. inserata / in­ ser­ta insinuacija insinuirati, prez. insinuiram, pril. sad. insi­ nuirajući, gl. im. insinuiranje

inkarnacija

insistirati, prez. insistiram, pril. sad. insistira­ jući, gl. im. insistira­nje; i inzistirati

inkognito (pril.)

insolventan

inkompatibilan, gen. jd. inkompatibilna; odr. inkompatibilni

inspekcija

inkubacija

inspekcijski, gen. jd. inspekcij­skog(a)

inkunabula

inspicijent, gen. jd. inspicijenta, gen. mn. inspicijenata

inkvizicija

inspiracija

inkvizicijski / inkvizicioni

instalacija

inoča / inoća

instalacijski / instalacioni

inokredit, gen. jd. inokredita

instanca / instancija

inoks-posuđe

instant-hrana

inostranstvo, gen. jd. inostranstva

instinkt, gen. jd. instinkta, gen. mn. instinkata / instinkta

inovacija

introspekcija

instinktivan institucija institucionalizirati, prez. institucionaliziram, prid. trp. instituciona­liziran, gl. im. institu­ cionaliziranje; i institucionalizovati institucionalizovati, prez. insti­tu­cio­na­li­ zu­jem, prid. trp. instituciona­lizovan, gl. im. institucionalizovanje; i institucionali­ zi­rati instrukcija instrument, gen. jd. instrumenta, gen. mn. ins­trumenata instrumentarij, gen. jd. instru­men­tarija, instr. jd. instrumentarijem insuficijentan

intermeco / intermezzo, nom. mn. intermeci / intermeca (muz.) internacija internacionala internacionalac, gen. jd. internacionalca, nom. mn. internacionalci, gen. mn. inter­ na­cionalaca internacionalan; odr. internacionalni internacionalizacija internacionalizam, gen. jd. internaciona­ lizma, nom. mn. internacionalizmi internacionalka internet; internet-stranica / internetska stra­ nica

insulin / inzulin

internirac, gen. jd. internirca, gen. mn. in­ter­ ni­raca

inšalah / inšallah (čest.)

internistički

intačiti, prez. intačim

interpretacija

integracija

interpretatorka, dat./lok. jd. interpretatorki, gen. mn. interpretatorki

integracijski / integracioni inteligencija intencija intendant, gen. jd. intendanta, gen. mn. in­ten­ da­na­ta

interpunkcija interpunkcijski intervencija intervencijski

intenzivan, gen. jd. intenzivna; odr. in­ten­ ziv­ni

intervencioni

interakcija

intervjuirati, prez. in­tervjuiram, prid. trp. intervjuiran, gl. im. inter­vju­iranje; i intervjuisati

intereždžija intereždžijin intereždžijski interferencija

intervju, gen. jd. intervjua, nom. mn. intervjui

intervjuisati, prez. intervjuišem, prid. trp. in­ter­vjuisan, gl. im. intervjuisanje; i intervjuirati

interijer, gen. jd. interijera, nom. mn. interi­ jeri

intonacija

interkonfesionalni

intrigantski

interkontinentalni

introspekcija

intriga, dat./lok. jd. intrigi

323

intuicija

324

intuicija

iotkud(a) (pril.)

intuitivan, gen. jd. intuitivna

iracionalan; iracionalni

invalidski

irački, gen. jd. iračkog(a) (: Irak, Iračani)

invarijabilan

iradijacija

invazija

iredentistički

invazijski / invazioni

iridij, gen. iridija

invencija

ironičan, gen. jd. ironična; odr. iro­nični

inventura

ironično (pril.)

inverzija

ironija

investicija

isceriti se, prez. iscerim se, prid. trp. isceren

investicijski / investicioni

iscijediti, prez. iscijedim, prid. rad. iscije­dio, prid. trp. iscijeđen, pril. pr. iscijedivši

invokacija inzistirati, prez. inzistiram, pril. sad. inzisti­ rajući, gl. im. in­zis­ti­ra­nje; i insistirati inzulin / insulin, gen. jd. inzulina inženjer / inžinjer inženjerija / inžinjerija

iscijeliti, prez. iscijelim, prid. trp. is­ci­je­ljen, gl. im. iscjeljenje iscijepati, prez. iscijepam, prid. trp. iscijepan iscjedak, gen. jd. iscjetka, nom. mn. is­cje­ci, gen. mn. iscjedaka

inženjerijski / inžinjerijski

iscjeđivati, prez. iscjeđujem, prid. trp. iscje­ đivan, gl. im. iscjeđivanje

inženjering / inžinjering, nom. mn. inženje­ rinzi

iscjelitelj, instr. jd. iscjeliteljem

inženjerka / inžinjerka inženjerski / inžinjerski inžinjer / inženjer inžinjerija / inženjerija inžinjerijski / inženjerijski inžinjering / inženjering, nom. mn. inžinje­ rinzi inžinjerka / inženjerka inžinjerski / inženjerski iodakle (pril.) iole (pril.) ionako (pril.) iotkle (pril.)

iscjeliteljica / iscjeliteljka iscjeliteljski iscjeljivati, prez. iscjeljujem, pril. sad. iscjelju­ jući, gl. im. iscjeljivanje iscjenkati / iscjenjkati, prez. iscjenkam / is­ cjenjkam iscjepkati, prez. iscjepkam, prid. trp. is­cjep­kan iscmakati, prez. iscmačem / iscmakam, imp. iscmači / iscmakaj iscrpiti, prez. iscrpim, aor. iscrpih, prid. trp. iscrpljen; i iscrpsti iscrpiv / iscrpljiv iscrpljivati, prez. iscrpljujem, prid. trp. iscr­ pljivan, pril. sad. iscrpljujući, gl. im. iscr­ pljivanje

ishrđati

iscrpsti, prez. iscrpem, aor. iscrpoh, prid. trp. iscrpen; i iscrpiti iscrtati, prez. iscrtam, prid. trp. iscrtan iscrtavati, prez. iscrtavam, pril. sad. iscrtava­ jući, gl. im. iscrtavanje iscrtkati, prez. iscrtkam, prid. trp. iscrt­kan iscuriti, prez. iscurim, prid. rad. is­cu­rio, is­cu­ rila iscurivati, prez. iscurujem, gl. im. iscu­rivanje iscvasti, prez. iscvatem iscvjetati, prez. iscvjetam, prid. rad. iscvje­tao iseliti, prez. iselim, prid. rad. iselio, prid. trp. ise­ljen, pril. pr. iselivši, gl. im. iseljenje iseljavati, prez. iseljavam, pril. sad. ise­lja­ vajući, gl. im. iseljavanje; i iseljivati iseljenica iseljenicin

ishitreno (pril.) ishitrenost, instr. jd. ishitrenosti / ishit­re­ noš­ću ishitriti, prez. ishitrim, prid. rad. ishitrio ishladiti, prez. ishladim (rashladiti) ishladiti se, prez. ishladim se, prid. rad. is­hladio se, ishladila se (postati hladan); i ishladjeti se ishladjeti se, prez. ishladim se, prid. rad. ishladio se, ishladjela se (postati hladan); i ishladiti se ishlapiti, prez. ishlapim, prid. rad. ishlapio, ishlapila, pril. pr. ishlapivši; i is­hlapjeti ishlapjeti, prez. ishlapim, prid. rad. ishlapio, ishlapjela, pril. pr. is­hlap­jevši; i ishlapiti ishlapljivati, prez. ishlapljujem, pril. sad. is­hlapljujući, gl. im. ishlapljivanje

iseljenički, gen. jd. iseljeničkog(a)

ishmiljeti, prez. ishmilim, prid. rad. ish­mi­lio, ishmiljela; i izmiljeti

iseljenik, gen. jd. iseljenika, vok. jd. iseljeniče, nom. mn. ise­lje­ni­ci

ishod, gen. mn. ishoda

iseljeništvo, gen. mn. iseljeništava / ise­lje­ ništva

ishodati se, prez. ishodam se, pril. pr. isho­ da­vši se ishodišni, gen. jd. ishodišnog(a)

iseljivati, prez. iseljujem, pril. sad. iseljujući, gl. im. iseljivanje; i iseljavati

ishodište

isfaširati, prez. isfaširam, prid. trp. isfaši­ran

ishoditi, prez. ishodim, prid. rad. ishodio, prid. trp. is­ho­đen, gl. im. ishođenje

isfolirati, prez. isfoliram, prid. trp. isfoliran isforsirati, prez. isforsiram, prid. trp. isfor­ si­ran isfucati, prez. isfucam, prid. rad. isfucao ishabati, prez. ishabam, prid. trp. is­ha­ban isharati, prez. isharam, prid. trp. is­ha­ran isharčiti, prez. isharčim isheriti, prez. isherim ishitren, gen. jd. ishitrena; odr. is­hit­reni; komp. ishitreniji

ishodni (prid.) ishrakati, prez. ishračem ishrakivati, prez. ishrakujem, gl. im. ishraki­ vanje ishrana ishraniti, prez. ishranim, prid. trp. ishra­njen ishranjivanje ishrđalost, instr. jd. ishrđalosti / ishr­đa­loš­ću ishrđati, prez. ishrđam

325

ishrskati

326

ishrskati, prez. ishrskam isijati, prez. isijem, prid. rad. isijao, prid. trp. isijan

iskati, prez. išćem / ištem, imp. išći / išti, pril. sad. išćući / ištući, gl. im. iskanje iskaz

isijavati, prez. isijavam, pril. sad. isi­java­jući, gl. im. isijavanje

iskesiti, prez. iskesim; i iskeziti

isijecati, prez. isijecam, pril. sad. isijeca­jući, gl. im. isijecanje

iskihati, prez. iskiham / iskišem, prid. rad. iskihao, prid. trp. iskihan

isipati, prez. isipam isisati, prez. isisam / isišem, imp. isisaj / isiši, prid. rad. isisao, prid. trp. isisan isisavati, prez. isisavam, pril. sad. isi­sa­va­jući, gl. im. isisavanje isitniti, prez. isitnim, prid. trp. isitnjen isjecati, prez. isjecam, prid. trp. isjecan isjeckati, prez. isjeckam, prid. trp. isje­ckan

iskeziti, prez. iskezim; i iskesiti

iskihnuti, prez. iskihnem iskilaviti, prez. iskilavim, prid. rad. iskilavio, prid. trp. iskilavljen (učiniti kilavim) iskilavjeti, prez. iskilavim (postati kilav) iskipjeti, prez. iskipim, prid. rad. is­ki­pio, is­ki­ pjela, pril. pr. iskipjevši iskisnuti, prez. iskisnem, aor. iskisnuh / is­ki­soh, prid. rad. iskisnuo / iski­sao

isječak, gen. jd. isječka, nom. mn. isječ­ci, gen. mn. isječaka

iskititi, prez. iskitim, prid. trp. iski­ćen

isjeći, prez. isiječem, 1. l. jd. aor. isjekoh, 2/3. l. jd. aor. isiječe, imp. isijeci, prid. rad. isjekao, isjekla, prid. trp. isječen

iskliznuće

iskahnuti, prez. iskahnem

isključiti, prez. isključim, prid. trp. isključen, gl. im. isključenje

iskaišati, prez. iskaišam, prid. rad. iskaišao, prid. trp. iskaišan iskajati, prez. iskajem iskakati, prez. iskačem, pril. sad. iskaču­ći, gl. im. iskaka­nje iskamčiti, prez. iskamčim, prid. rad. is­kam­čio, prid. trp. iskamčen

isklijati, prez. isklijam, prid. rad. isklijao isključeno (pril.)

isključiv, gen. jd. isključiva; odr. is­klju­či­vi; komp. isključiviji isključivati, prez. isključujem, pril. sad. isk­ ljučujući, gl. im. isklju­či­vanje isključivo (pril.) isključivo (čest.)

iskandžijati, prez. iskandžijam, prid. rad. is­kan­džijao, prid. trp. is­kan­­džijan

isključivost, gen. jd. isključivosti, instr. jd. isključivosti / is­klju­či­voš­ću

iskapati, prez. iskapam, pril. sad. iskapajući, gl. im. iskapanje (iskopavati)

isključni, gen. jd. isključnog(a) iskobečiti, prez. iskobečim

iskapati, prez. iskapam / iskapljem, prid. rad. iskapao, prid. trp. iskapan

iskobečivati, prez. iskobečujem

iskašljati, prez. iskašljem

iskočiti, prez. iskočim, prid. rad. iskočio, pril. pr. iskočivši

iskašljavati, prez. iskašljavam, gl. im. iskaš­lja­ vanje

iskolačiti, prez. iskolačim, prid. rad. iskolačio, prid. trp. iskolačen, pril. pr. iskolačivši

islamizirati

iskolčiti, prez. iskolčim, prid. trp. iskol­čen, gl. im. iskolčenje iskopati, prez. iskopam, prid. trp. iskopan iskopavati, prez. iskopavam iskopčati, prez. iskopčam, prid. rad. iskopčao, prid. trp. is­kop­čan

iskosa (pril.) iskovati, prez. iskujem, imp. iskuj iskra, gen. mn. iskara / iskri iskraj (prij.) iskraja (pril.)

iskopčavati, prez. iskopčavam, prid. trp. is­kop­čavan, gl. im. iskop­ča­vanje

iskrčiti, prez. iskrčim, prid. trp. iskr­čen

iskopnjeti, prez. iskopnim, prid. rad. is­kop­nio, iskopnjela

iskričav, gen. jd. iskričava; odr. iskričavi; komp. iskričaviji

iskoračiti, prez. iskoračim, prid. rad. isko­ račio

iskričavo (pril.)

iskorak, nom. mn. iskoraci iskorijeniti, prez. iskorijenim, prid. rad. isko­ rijenio, prid. trp. is­ko­rijenjen, pril. pr. is­korijenivši iskorijenjenost, instr. jd. iskorijenje­nos­ti / is­korijenjenošću iskoristiti, prez. iskoristim, prid. rad. iskori­ stio, prid. trp. is­ko­rišćen / iskorišten, gl. im. iskorištenje / iskorišćenje iskorišćavač / iskorišćivač / iskorištavač iskorišćavati, prez. iskorišćavam; i is­ko­riš­ći­ va­ti, iskorištavati

iskrhati, prez. iskrham

iskrojiti, prez. iskrojim, prid. trp. iskro­jen iskrvariti, prez. iskrvarim (izgubiti mnogo krvi) iskrvaviti, prez. iskrvavim, prid. rad. is­kr­ vavio, iskrvavila (umazati krvlju) iskučiti se, prez. iskučim se, pril. pr. iskučiv­ši se iskuhati, prez. iskuham, prid. rad. isku­hao, prid. trp. iskuhan iskuhavati, prez. iskuhavam, pril. sad. is­ku­ havajući, gl. im. iskuha­va­nje iskupilac / iskupitelj

iskorišćivač / iskorišćavač / iskorištavač

iskupiteljica

iskorišćivati, prez. iskorišćujem; i iskoriš­ća­ va­ti, iskorištavati

iskušenički

iskorištavač / iskorišćavač / iskorišćivač

islabiti, prez. islabim, prid. rad. isla­bio, is­la­ bila, prid. trp. islabljen (učiniti slabim)

iskorištavati, prez. iskorištavam; i iskoriš­ća­ va­ti, iskorišćivati

islabjeti, prez. islabim, prid. rad. islabio, isla­ bjela (postati slab)

iskorjenitelj

islam

iskorjeniteljica / iskorjeniteljka iskorjenljiv / iskorjenjiv, gen. jd. iskorjen­ lji­ va / iskorjenjiva; odr. is­kor­jenljivi / is­korjenjivi iskorjenjivati, prez. iskorjenjujem, prid. trp. iskor­jenjivan, gl. im. is­kor­jenjivanje

islamijet islamistica / islamistkinja islamizacija islamizirati, prez. islamiziram, prid. trp. is­la­ miziran

327

islužiti

328

islužiti, prez. islužim, prid. trp. islu­žen

ispitivačica

isljednica

ispitivački, gen. jd. ispitivačkog(a)

isljednički, gen. jd. isljedničkog(a)

ispjegati se, prez. ispjegam se

isljednik, vok. jd. isljedniče, nom. mn. isljed­ ni­ci

ispjevati, prez. ispjevam, prid. rad. ispje­vao, prid. trp. ispjevan

isljeđivati, prez. isljeđujem, gl. im. is­lje­đi­vanje

isplaćivati, prez. isplaćujem, prid. trp. ispla­ ćivan, gl. im. isplaćivanje

ismijati, prez. ismijem, imp. is­mij, ismijmo, prid. trp. ismijan, pril. pr. ismijavši ismijavati, prez. ismijavam, prid. rad. ismi­ javao, prid. trp. ismijavan, gl. im. is­mija­ vanje

isplahnuti, prez. isplahnem, imp. isplah­ni, prid. trp. isplahnut; i isplaknuti isplakati, prez. isplačem, imp. ispla­či, prid. rad. isplakao, pril. pr. isplakavši

ismijevati, prez. ismijevam, gl. im. is­mije­ vanje

isplaknuti, prez. isplaknem, imp. isplakni, prid. trp. isplaknut; i isplahnuti

ismjehivati, prez. ismjehujem, gl. im. ismje­ hi­vanje

isplatilac / isplatitelj, gen. jd. is­platioca / isplatitelja

isparčati, prez. isparčam

isplatiteljica

ispaša

isplatiti, prez. isplatim, prid. trp. is­pla­ćen

ispaštati, prez. ispaštam, pril. sad. ispaš­ta­jući, gl. im. ispaštanje

ìsplaviti, prez. isplavim, prid. trp. isplav­ljen (plaveći izbaciti)

ispatiti, prez. ispatim, prid. trp. is­paćen

isplavjeti, prez. isplavim, prid. rad. isplavio, isplavjela, pril. pr. isplavjevši (izblijedjeti)

ispečiti se, prez. ispečim se, prid. trp. ispečen ispeći, 1. l. jd. prez. ispečem, 3. l. mn. prez. is­pe­ku, aor. ispekoh, prid. rad. is­pekao, ispekla, prid. trp. ispe­čen

isplijeviti, prez. isplijevim ispljuvak, gen. jd. ispljuvka, nom. mn. is­pljuv­ci, gen. mn. ispljuvaka

ispetljati, prez. ispetljam

ispočetka (pril.)

ispičutura, nom. mn. ispičuture

ispod (prij.)

ispijati, prez. ispijam, prid. rad. ispijao, pril. sad. ispijajući, gl. im. ispijanje

ispodalje (pril.)

ispijen; odr. ispijeni ispirač, instr. jd. ispiračem ispirjati, prez. ispirjam, prid. trp. ispi­rjan ispiti, prez. ispijem, imp. ispij, ispijmo, prid. rad. ispio, prid. trp. ispijen, pril. pr. ispivši ispitivač, vok. jd. ispitivaču, instr. jd. is­piti­ va­čem

ispodmukla (pril.) ispodprosječan, gen. jd. ispodprosječna; odr. ispodprosječni ispodprosječnost, instr. jd. ispodprosječnosti / ispodprosječnoš­ću ispodvlačiti, prez. ispodvlačim ispohati, prez. ispoham, prid. rad. ispo­hao, prid. trp. ispohan

ispražnjivati

ispohovati, prez. ispohujem, prid. rad. ispo­ hovao, prid. trp. ispohovan ispolijevati, prez. ispolijevam; i ispolivati ispolivati, prez. ispolivam; i ispolijevati ispomoć, instr. jd. ispomoći / ispomoću ispomoći se, prez. ispomognem se, imp. ispo­ mogni se / ispomozi se, prid. rad. ispo­ mogao se ispopriječiti se, prez. ispopriječim se, prid. rad. ispopriječio se, prid. trp. ispopriječen, pril. pr. ispopriječivši se ispoprijeka (pril.) isporazbolijevati se, 1. l. mn. prez. ispo­ razbolijevamo se

ispovijest, instr. jd. ispovijesti / ispoviješću ispovjedaonica ispovjediti, prez. ispovjedim, prid. rad. ispo­ vjedio, prid. trp. is­pov­jeđen, pril. pr. ispo­ vjedivši ispovjedni ispovjednica ispovjednički ispovjednik, gen. jd. ispovjednika, vok. jd. ispovjedniče, nom. mn. ispovjednici ispovraćati, prez. ispovraćam, prid. trp. is­pov­raćan ispozdravljati se, prez. ispozdra­vljam se

isporediti, prez. isporedim

ispraćaj, instr. jd. ispraćajem

isporučiti, prez. isporučim, prid. trp. is­po­ ručen

ispraćati, prez. ispraćam, pril. sad. ispraća­ jući, gl. im. ispra­ćanje

isporučivati, prez. isporučujem, pril. sad. is­poručujući, gl. im. isporučivanje

isprašivač, instr. jd. isprašivačem, nom. mn. isprašivači

isporuka, dat./lok. jd. isporuci

isprati, prez. isperem, prid. trp. ispran

isposlovati, prez. isposlu­jem

ispratiti, prez. ispratim, prid. trp. ispra­ćen

isposnicin (: isposnica)

ispravak, gen. jd. ispravka, nom. mn. ispravci, gen. mn. ispravaka

isposnički, gen. jd. isposničkog(a) isposnik, vok. jd. isposniče, nom. mn. ispos­ ni­ci ispoštovati, prez. ispoštujem ispotaje (pril.) ispotiha (pril.) ispotpisivati, prez. ispotpisujem ispovijed, gen. jd. ispovijedi, instr. jd. ispovi­ jedi / ispovijeđu ispovijedalac, gen. jd. ispovijedaoca, gen. mn. ispovijedalaca ispovijedati, prez. ispovijedam, prid. rad. is­ povijedao, prid. trp. ispovi­je­dan, pril. sad. ispovijedajući, gl. im. is­po­vi­jedanje

ispravan, gen. jd. ispravna; ispravna, isp­rav­no ispraviti, prez. ispravim, prid. rad. ispravio, prid. trp. ispravljen ispravka, gen. jd. ispravke, dat./lok. jd. is­prav­ci ispravljač, instr. jd. ispravljačem ispravljačica isprazniti, prez. ispraznim, prid. trp. is­praž­ njen isprazno (pril.) ispražnjavati, prez. ispražnjavam; i ispražnjivati ispražnjivati, prez. ispražnjujem; i is­pra­ž­ njavati

329

isprćiti

330

isprćiti, prez. isprćim, prid. trp. isprćen isprebijati, prez. isprebijam, prid. trp. is­pre­ bijan ispreći, prez. ispregnem, aor. ispregoh, prid. rad. ispregao, ispregla; i ispregnuti ispred (prij.) isprednjačiti, prez. isprednjačim ispregnuti, prez. ispregnem, aor. is­preg­nuh, prid. rad. ispregnuo, ispregnula; i is­pre­ći

ispričati, prez. ispričam, aor. ispri­čah, prid. rad. ispričao, prid. trp. ispričan ispričavati, prez. ispričavam, gl. im. is­pri­ čavanje ispričnica ispriječiti, prez. ispriječim, aor. isprije­čih, prid. rad. ispriječio, prid. trp. ispri­je­čen isprijeka (pril.) isprijevare (pril.)

isprekidano (pril.)

isprika, dat./lok. jd. isprici

isprekrajati, prez. isprekrajam isprekrižati, prez. isprekrižam

ispripovijedati, prez. ispripovijedam, prid. rad. ispripovijedao, prid. trp. ispripovi­ jedan

isprekrštati, prez. isprekrštam

ispripovjediti, prez. ispripovjedim

ispremetati, prez. is­premećem ispremiješati, prez. ispremiješam, prid. rad. ispremiješao, prid. trp. ispremiješan

isprolijevati, prez. isprolijevam, prid. rad. isprolijevao, prid. trp. isproli­je­van; i is­pro­ livati

ispremještati, prez. ispremještam, prid. rad. ispremještao, prid. trp. ispremještan

isprolivati, prez. isprolivam, prid. rad. ispro­ livao, prid. trp. isproli­van; i isprolijevati

isprepadati, prez. isprepadam, prid. rad. isprepadao, prid. trp. isprepadan

isprositi, prez. isprosim, prid. trp. ispro­šen

isprepisivati, prez. isprepisujem ispreplesti, prez. isprepletem isprepletati, prez. ispreplećem; i is­prep­litati ispreplitati, prez. ispreplićem; i isprepletati ispresavijati, prez. ispresavijam, prid. rad. ispresavijao, prid. trp. ispresavijan

isprosjačiti, prez. isprosjačim, prid. trp. ispro­ sjačen isprsiti se, prez. isprsim se, prid. trp. is­pršen isprskati, prez. isprskam, prid. trp. isprskan isprtiti, prez. isprtim isprva (pril.) isprve (pril.)

ispresijecati, prez. ispresijecam, prid. rad. ispresijecao, prid. trp. ispresijecan

isprvice (pril.)

ispresjeći, prez. ispresiječem, prid. trp. is­pres­ ječen

ispućiti, prez. ispućim, prid. trp. is­pu­ćen

ispreskakati, prez. ispreskačem, imp. ispres­ ka­či

ispuhati, prez. ispuham / ispušem

ispretati, prez. isprećem, imp. ispreći isprevijati, prez. isprevijam isprevrtati, prez. isprevrćem

ispsovati, prez. ispsujem ispuh, nom. mn. ispusi ispuhavati, prez. ispuha­vam, gl. im. ispuha­ vanje; i ispuhivati ispuhivati, prez. ispuhujem, gl. im. is­pu­hi­ vanje; i ispuhavati

istomišljenik

ispuhnuti, prez. ispuhnem

istjerati, prez. istjeram, prid. trp. istjeran

ispupčina

istjeravati, prez. istjeravam, prid. rad. istje­ ravao, prid. trp. istjera­van, pril. sad. istje­ ravajući, gl. im. istjerava­nje; i istjerivati

ispupčiti se, prez. ispupčim se, prid. trp. is­pupčen ispustiti, prez. ispustim, prid. rad. ispustio, prid. trp. ispušten ispušak, gen. jd. ispuška, gen. mn. ispušaka ispušni (prid.) istabati, prez. istabam istačkati, prez. istačkam, prid. trp. istač­kan istaći, prez. istaknem, aor. istakoh, prid. rad. istakao, pril. pr. istakavši; i is­tak­nuti istaknuti, prez. istaknem, aor. istaknuh, prid. rad. istaknuo, pril. pr. istak­nuv­ši; i istaći istančano (pril.)

istjerivač, instr. jd. istjerivačem istjerivačica istjerivačicin istjerivati, prez. istjerujem, prid. rad. istje­ rivao, prid. trp. istjerivan, pril. sad. istjeru­ jući, gl. im. istjerivanje; i istjeravati istkati, prez. istkam, prid. trp. istkan istobojan, gen. jd. istobojna; odr. isto­boj­ni istočiti, prez. istočim, prid. trp. isto­čen istočni; odr. istočnog(a)

istančati, prez. istančam, prid. trp. istan­čan

istočnica

isteći, 1. l. jd. prez. istečem / isteknem, 3. l. mn. prez. isteku / isteknu

istočnik, nom. mn. istočnici

istegnuće

istočnoslavenski, gen. jd. istočnoslavenskog(a)

istesati, prez. istešem, prid. trp. istesan istezati, prez. istežem isticanje (: isticati) isticati, prez. ističem, imp. ističi, pril. sad. is­ti­ čući (: istaći, istaknuti) isticati, prez. ističem, imp. ističi, pril. sad. isti­ čući (: isteći); i istjecati

istočnoevropski, gen. jd. istočnoevropskog(a) istočnjački, gen. jd. istočnjačkog(a) istočnjak, nom. mn. istočnjaci istočnjaštvo, gen. mn. istočnjaštava / istoč­ njaš­tva istodoban, gen. jd. istodobna; odr. is­to­dob­ni istodobno (pril.)

istiha (pril.)

istojezički, gen. jd. istojezičkog(a)

istihana (pril.)

istok-jugoistok

istihara (isl.)

istokračan, gen. jd. istokračna; odr. is­tok­račni

istiještiti, prez. istiještim, prid. rad. istiještio, prid. trp. istiješten

istokrak; odr. istokraki

istinabog (čest.) istjecanje (: istjecati) istjecati, prez. istječem, imp. istječi, pril. sad. istječući, gl. im. istjecanje (: isteći); i isticati

istom (čest.) istomišljenica istomišljenicin istomišljenik, vok. jd. istomišljeniče, nom. mn. istomišljenici

331

istosmjeran

332

istosmjeran, gen. jd. istosmjerna; odr. is­tos­ mjerni

istraživalac, gen. jd. istraživaoca, instr. jd. istra­živaocem, gen. mn. istraživa­la­ca

istostraničan, gen. jd. istostranična; odr. isto­ stranični

istraživalački

istovarač, gen. jd. istovarača

istrčati, prez. istrčim, prid. rad. istrčao, pril. pr. istr­čav­ši

istovjerac, gen. jd. isto­vjerca, nom. mn. isto­ vjerci, gen. mn. istovjeraca

istrčavati, prez. istrčavam, pril. sad. istrčava­ jući, gl. im. istrčavanje

istovjerka

istrći, prez. istrgnem, aor. istrgoh, prid. rad. istrgao, pril. pr. istrgavši; i is­trg­nuti

istovjerni istovjetan, gen. jd. istovjetna; odr. istov­jet­ni istovjetno (pril.) istovjetnost, instr. jd. istovjetnosti / istovjet­ nošću istovrijedan, gen. jd. istovrijedna; odr. is­to­ vrijedni istovrsnost, instr. jd. istovrsnosti / is­to­vrs­ noš­ću

istrebitelj istrebiteljica istrebiteljski istrebljavati, prez. istrebljavam, pril. sad. is­treb­ljavajući, gl. im. istrebljavanje; i is­treb­ljivati istrebljivač istrebljivačica

istovrstan, gen. jd. istovrsna; odr. isto­vrs­ni

istrebljivački, gen. jd. istrebljivačkog(a)

istoznačan, gen. jd. istoznačna; odr. is­to­ značni

istrebljivati, prez. istrebljujem, pril. sad. istre­ bljujući, gl. im. istrebljivanje; i istrebljavati

istoznačnica

istrgnuti, prez. istrgnem, aor. istrgnuh, prid. rad. istrgnuo, pril. pr. istr­g­nuv­ši; i istrći

istoznačnost, instr. jd. istoznačnosti / isto­ znač­nošću istozvučan, gen. jd. istozvučna; odr. is­to­ zvučni istraga, dat./lok. jd. istrazi istrajnost, instr. jd. istrajnosti / istrajnošću istražilac, gen. jd. istražioca, gen. mn. istra­ žilaca istražitelj istražiteljica istraživač, gen. jd. istraživača, vok. jd. istraži­ vaču, instr. jd. is­tra­ži­vačem istraživačica istraživački, gen. jd. istraživačkog(a)

istrijebiti, prez. istrijebim, prid. rad. istrijebio, prid. trp. istri­jeb­ljen, gl. im. istrebljenje istrijezniti se, prez. istrijeznim se, prid. rad. istrijeznio se, prid. trp. istriježnjen, gl. im. is­trež­njenje istrke (pril.) istrpjeti, prez. istrpim, prid. rad. istrpio istrugati, prez. istružem, prid. trp. istrugan istruhliti, 3. l. jd. prez. istruhli, prid. rad. istruhlio, pril. pr. is­truhlivši; i istruhnuti istruhnuti, 3. l. jd. prez. istruhne, prid. rad. istru­hnuo, pril. pr. istruhnuvši; i istruhliti istući, 1. l. jd. prez. istučem, 3. l. mn. prez. is­tu­ku, prid. rad. istukao, prid. trp. istučen

iščuđivati se

istumačiti, prez. istumačim, prid. trp. is­tu­ mačen

iščekivati, prez. iščekujem, prid. rad. išče­ kivao, gl. im. išče­ki­va­nje

istupiti, prez. istupim, aor. istupih, prid. rad. istupio, istupila

iščeprkati, prez. iščeprkam, prid. rad. iš­če­ prkao, prid. trp. iščeprkan

istupjeti, prez. istupim, prid. rad. istupio, istupjela (otupjeti)

iščerupati, prez. iščerupam, prid. trp. iš­če­ rupan

isturpijati, prez. isturpijam

iščešati, prez. iščešem, aor. iščešah, prid. rad. iščešao, prid. trp. iščešan

isukati, prez. isučem, aor. isukah, pril. pr. isu­ kavši isusovac, gen. jd. isusovca, vok. jd. isusovče, gen. mn. isusovaca isusovački, gen. jd. isusovačkog(a) isušiti, prez. isušim, prid. trp. isušen isušivač, instr. jd. isušivačem

iščešljati, prez. iščešljam, prid. rad. iščešljao, prid. trp. iš­češ­ljan iščetkati, prez. iščetkam, prid. rad. išče­tkao, prid. trp. iščet­kan iščezavati, prez. iščezavam, pril. sad. iš­če­ zavajući, gl. im. iščezavanje

isuviše (pril.)

iščeznuti, prez. iščeznem, aor. iš­­čeznuh / iščezoh, imp. iščezni, prid. rad. iščeznuo / iščezao, gl. im. iščeznuće

išamarati, prez. išamaram, prid. trp. iša­ma­ran

iščičkati, prez. iščičkam, prid. trp. iščičkan

išarati, prez. išaram, prid. trp. išaran

iščiljeti, prez. iščilim, prid. rad. iščilio, iš­či­ ljela

isuti, prez. ispem; i izasuti

išaretiti, prez. išaretim, pril. sad. išareteći iščačkati, prez. iščačkam, aor. iščačkah, prid. trp. iščačkan, pril. pr. iščač­kav­ši iščahuriti se, prez. iščahurim se, prid. rad. iščahurio se, prid. trp. iščahuren iščahurivati se, prez. iščahurujem se, gl. im. iščahurivanje iščarkati, prez. iščarkam, prid. trp. iščarkan iščašiti, prez. iščašim, prid. rad. iš­ča­šio, prid. trp. iščašen, gl. im. iš­čašenje iščašivati, prez. iščašujem, pril. sad. iščašu­ jući, gl. im. iščašivanje iščehati, prez. iščeham iščejrečiti, prez. iščejrečim, prid. rad. iš­čej­ rečio, prid. trp. iščej­re­čen iščekati, prez. iščekam, prid. rad. iščekao, prid. trp. iščekan

iščistiti, prez. iščistim, prid. rad. iščistio, prid. trp. iš­čiš­ćen iščitati, prez. iščitam, prid. trp. išči­tan, pril. pr. iščitavši iščitavati, prez. iščitavam iščlaniti, prez. iščlanim, prid. rad. iščlanio, prid. trp. iščlanjen iščlanjivati, prez. iščlanjujem, pril. sad. iščla­ njujući, gl. im. iščlanjivanje iščuditi se, prez. iščudim se, prid. rad. iščudio se, pril. pr. iščudivši se iščuđavati se, prez. iščuđavam se, pril. sad. iščuđavajući se, gl. im. išču­đavanje; i iščuđivati se iščuđivati se, prez. iščuđujem se, pril. sad. iščuđujući se, gl. im. iščuđivanje; i iščuđavati se

333

iščupati

334

iščupati, prez. iščupam, prid. rad. iščupao, prid. trp. iščupan išćiliti, prez. išćilim, prid. rad. išćilio išćuškati, prez. išćuškam, prid. rad. išćuš­kao, prid. trp. iš­ćuš­kan išetati, prez. išećem / išetam, prid. rad. išetao išibati, prez. išibam, prid. trp. išiban išijas iškolovati, prez. iškolujem, prid. rad. iško­ lovao, prid. trp. iš­ko­lovan iškrabati, prez. iškrabam, prid. rad. iš­krabao, prid. trp. iškraban

itikaf itko (ekspr.) iukoliko (pril.) ivan-cvijet, gen. jd. ivan-cvijeta ivančica (bot.) ivanjdanski / ivanjski, gen. jd. ivanjdan­ skog(a) / ivanjskog(a) iverak, gen. jd. iverka, nom. mn. iverci, gen. mn. iveraka iverčić iveričast, gen. jd. iveričasta; odr. ive­ri­čas­ti

išmrkati, prez. išmrčem

ivičast, gen. jd. ivičasta; odr. ivi­čas­ti

išpartati, prez. išpartam

ivičiti, prez. ivičim, gl. im. ivičenje

išta / išto (zam.), gen. ičeg(a), dat./lok. ičem(u), instr. ičim

ivičnjak, nom. mn. ivičnjaci

ištekati, prez. ištekam

izabranik, vok. jd. izabraniče, nom. mn. izab­ ranici

ištetiti, prez. ištetim, prid. trp. ištećen išto / išta (zam.), gen. ičeg(a), dat./lok. ičem(u), instr. ičim ištrcati, prez. ištrcam, prid. trp. ištrcan ištrkljati, prez. ištrkljam išuljati se, prez. išuljam se, prid. rad. išuljao se; i išunjati se

izabranicin

izabrati, prez. izaberem; i izbrati izaći, prez. izađem; i izići izaglasa / izglasa (pril.) izagnati, prez. izagnam; i izgnati izamljeti, prez. izameljem; i izmljeti

išunjati se, prez. išunjam se, prid. rad. išunjao se; i išuljati se

izanđati se, 3. l. jd. prez. izanđa se, prid. rad. izanđao se

italijanski, gen. jd. italijan­skog(a) (: Italija, Italijani)

izapirati, prez. izapiram

italik, gen. jd. italika, nom. mn. italici (štamp.)

izasipati, prez. izasipam / izasipljem, prid. rad. izasipajući / izasipljući

itekakav (prid.), gen. jd. itekakva, nom. mn. ite­kak­vi

izaslanica

itekako (pril.)

izaslanički

itekako (čest.) itekolik; odr. itekoliki

izaslanik, vok. jd. izaslaniče, nom. mn. izas­ la­nici

itekoliko (pril.)

izasuti, prez. izaspem; i isuti

izaslanicin

izbljuvati

izašta / izašto (pril.)

izbiračica

izatkati, prez. izatkam, prid. rad. izat­­kao, prid. trp. izatkan

izbiračicin

izatrke (pril.) izazivač, vok. jd. izazivaču, instr. jd. iza­zi­ vačem izazivačica izazivački, gen. jd. izazivačkog(a)

izbirački izbiti, prez. izbijem, imp. izbij, izbijmo, prid. trp. izbijen izbjeći, prez. izbjegnem, imp. izbjegni, prid. rad. izbjegao; i izbjegnuti izbjegavati, prez. izbjegavam, pril. sad. izbje­ gavajući, gl. im. iz­bjegava­nje

izažeti, prez. izažmem, imp. izažmi, prid. rad. izažeo, prid. trp. izažet

izbjeglica, nom. mn. izbjeglice

izba, gen. mn. izbi

izbjeglički, gen. jd. izbjegličkog(a)

izbaciti, prez. izbacim, prid. trp. iz­ba­čen

izbjeglište

izbacivač, gen. jd. izbacivača

izbjeglištvo, gen. jd. izbjeglištva, gen. mn. iz­bjeglištava / iz­bjeg­liš­tva

izbacivačica izbačaj izbavilac / izbavitelj, gen. jd. izbavioca / iz­ba­ vitelja, instr. jd. izbaviocem / izbavite­ljem, gen. mn. izbavilaca / izbavitelja izbaviteljicin izbečeno (pril.) izbečiti, prez. izbečim, prid. rad. izbečio, prid. trp. izbečen izbeharati, prez. izbeharam, prid. rad. izbe­ harao izbijač, gen. jd. izbijača, nom. mn. izbijači izbijati, prez. izbijam, prid. trp. izbijan, pril. sad. izbijajući, gl. im. izbijanje izbijeliti, prez. izbijelim, prid. rad. izbijelio, izbijelila, prid. trp. izbijeljen (uči­ni­ti bi­jelim)

izbjegnuti, prez. izbjegnem, imp. izbjeg­ni, prid. rad. izbjegnuo; i izbjeći izbjeljivati, prez. izbjeljujem, pril. sad. iz­bje­ lju­jući, gl. im. izbjelji­va­nje izbježiv / izbježljiv izblatiti, prez. izblatim, prid. trp. izbla­ćen izblebetati, prez. izblebećem izblijediti, prez. izblijedim, prid. rad. iz­bli­ jedio, izblijedila, prid. trp. izbli­je­đen, pril. pr. izblijedivši (učiniti blijedim) izblijedjeti, prez. izblijedim, prid. rad. iz­bli­ jedio, izblijedjela, prid. trp. izbli­je­đen, pril. pr. izblijedjevši (postati blijed) izbliza (pril.) izbliže (pril.) izbližeg(a) (pril.)

izbijeljeti, prez. izbijelim, prid. rad. izbi­je­lio, izbijeljela (postati bijel)

izbljeđivati, prez. izbljeđujem, pril. sad. iz­ bljeđujući, gl. im. izbljeđivanje

izbirač, gen. jd. izbirača, vok. jd. izbiraču, instr. jd. izbiračem

izbljuvak, gen. jd. izbljuvka, nom. mn. iz­bljuvci, gen. mn. izbljuvaka

izbiračev

izbljuvati, prez. izbljujem, prid. trp. iz­blju­van

335

izbočeno

336

izbočeno (pril.)

izdajnica

izbočina, gen. mn. izbočina

izdajnički, gen. jd. izdajničkog(a)

izbočiti, prez. izbočim, prid. rad. iz­bočio, iz­bo­čila, prid. trp. iz­bočen, gl. im. izbo­ če­nje

izdajnik, vok. jd. izdajniče, nom. mn. iz­daj­ni­ci

izbojak, gen. jd. izbojka, nom. mn. iz­boj­ci, gen. mn. izbojaka

izdajstvo, gen. mn. izdajstava / izdajstva izdaleka (pril.) izdalje (pril.)

izbornički

izdaljeg(a) (pril.)

izbosti, prez. izbodem, prid. rad. izbo, iz­bo­la, prid. trp. izboden

izdanak, gen. jd. izdanka, nom. mn. izdanci, gen. mn. iz­da­na­ka

izbrati, prez. izberem; i izabrati

izdašan; odr. izdašni

izbrazdati, prez. izbrazdam, prid. trp. iz­braz­dan

izdatak, gen. jd. izdatka, nom. mn. iz­da­ci, gen. mn. izdataka

izbrijati, prez. izbrijem, imp. izbrij, iz­brij­mo, prid. rad. izbrijao, prid. trp. izbrijan izbrijavati, prez. izbrijavam, prid. rad. izbri­ javao, prid. trp. izbrijavan, gl. im. iz­bri­ja­ va­nje izbrisiv, gen. jd. izbrisiva; odr. iz­bri­sivi izbrojati, prez. izbrojim, imp. izbroj / izbroji, prid. rad. izbrojao, prid. trp. izbrojan; i izbrojiti izbrojiti, prez. izbrojim, imp. izbroj / izbroji, prid. rad. izbrojio, prid. trp. izbrojen; i izbrojati

izdati, prez. izdam, prid. trp. izdan izdavač, gen. jd. izdavača, vok. jd. izdavaču, instr. jd. iz­da­va­čem izdavački, gen. jd. izdavačkog(a) izdavalac / izdavatelj, gen. jd. izdavaoca, instr. jd. izda­va­ocem, gen. mn. izdavalaca izdavaštvo izdavatelj / izdavalac, gen. jd. izdavatelja, instr. jd. izdavateljem izdavna (pril.)

izbrojiv, gen. jd. izbrojiva; odr. izbrojivi

izderati, prez. izderem, prid. trp. iz­de­ran

izbrusiti, prez. izbrusim, prid. trp. izbru­šen

izdesna (pril.)

izdah, nom. mn. izdasi

izdići, prez. izdignem, prid. rad. iz­di­gao, izdigla; i izdignuti

izdahnuće izdahnuti, prez. izdahnem, aor. iz­dahnuh, imp. izdahni, prid. rad. izdahnuo, pril. pr. izdah­nuv­ši izdajati, prez. izdajam, pril. sad. izdaja­jući, gl. im. izdajanje izdajica, vok. jd. izdajice / izdajico, nom. mn. izda­jice izdajicin

izdignuti, prez. izdignem, prid. rad. iz­dig­nuo, izdignula; i izdići izdijeliti, prez. izdijelim, prid. rad. izdijelio, prid. trp. izdije­ljen izdijevati, prez. izdijevam, gl. im. izdijeva­nje izdisaj, instr. jd. izdisajem izdjeljati, prez. izdjeljam / izdjeljem, prid. rad. izdjeljao, prid. trp. izdjeljan

izgristi

izdjeljivati, prez. izdjeljujem izdjenuti, prez. izdje­nem; i izdjesti, izdjeti izdjesti, prez. izdjedem; i izdjenuti, izdjeti izdjeti, prez. izdijem; i izdjenuti, izdjesti izdojiti, prez. izdojim, prid. rad. izdojio, prid. trp. izdojen izdržljiv, gen. jd. izdržljiva; odr. izdržljivi

izglodati, prez. izglođem, imp. izglođi, prid. rad. izglodao, prid. trp. izglodan izgnanica izgnanicin izgnanički izgnanik, vok. jd. izgnaniče, nom. mn. izgna­ ni­ci

izdubak, gen. jd. izdupka, nom. mn. iz­dup­ci, gen. mn. izdubaka

izgnanstvo, gen. mn. iz­gnan­s­tva

izdubiti, prez. izdubim, prid. trp. iz­dub­ljen; i izdupsti

izgnječiti, prez. izgnječim, prid. rad. izgnječio, prid. trp. izg­nje­čen

izduboka (pril.)

izgorijel, gen. jd. izgorijeli

izduhati, prez. izduham / izdušem, prid. rad. izduhao, prid. trp. izduhan

izgorijevati, prez. izgorijevam

izduhnuti, prez. izduhnem, aor. izduhnuh izduljiti, prez. izduljim, prid. rad. izduljio, prid. trp. izduljen; i izdužiti izdupsti, prez. izdubem, prid. rad. izdubao, prid. trp. iz­du­ben; i izdubiti

izgnati, prez. izgnam; i izagnati

izgorjelica izgorjelina izgorjeti, prez. izgorim, prid. rad. iz­gorio, iz­ gorjela, pril. pr. iz­gor­jevši izgorjetina

izdužiti, prez. izdužim, prid. rad. izdužio, prid. trp. izdužen; i izduljiti

izgovorljiv, gen. jd. izgovorljiva; odr. iz­go­ vorljivi

izdvajanje

izgraditi, prez. izgradim, prid. trp. iz­gra­đen

izdvajati, prez. izdvajam, prid. trp. izdvajan

izgrađivati, prez. izgrađujem, imp. iz­gra­đuj, pril. sad. izgrađujući, gl. im. izgra­đi­va­nje

izdvojiti, prez. izdvojim, imp. iz­dvoj / izdvoji, prid. rad. izdvojio, prid. trp. izdvojen

izgrditi, prez. izgrdim, prid. trp. iz­gr­đen

izglačati, prez. izglačam, prid. rad. izgla­čao, prid. trp. iz­gla­čan

izgrebati, prez. izgrebem, prid. rad. iz­gre­bao, izgrebala, prid. trp. iz­gre­ban; i izgrepsti

izgladniti, prez. izgladnim, prid. rad. iz­glad­nio, izgladnila (iscrpsti glađu)

izgrednički, gen. jd. izgredničkog(a)

izgladnjelost, instr. jd. izgladnjelosti / iz­glad­ njelošću izgladnjeti, prez. izgladnim, prid. rad. iz­glad­nio, izgladnjela (iznemoći od gla­di) izglađivati, prez. izglađujem, pril. sad. izgla­ đujući, gl. im. izglađivanje izglasa / izaglasa (pril.)

izgrednik, vok. jd. izgredniče, nom. mn. iz­gred­nici izgrepsti, prez. izgrebem, prid. rad. izgrebao, izgrebla, prid. trp. izgreben; i iz­gre­bati izgrijati, prez. izgrijem, imp. izgrij, prid. rad. izgrijao izgristi, prez. izgrizem, imp. izgrizi, prid. rad. izgrizao, prid. trp. iz­gri­zen

337

izgrtati

338

izgrtati, prez. izgrćem, prid. rad. izgr­tao, prid. trp. izgrtan, pril. sad. izgrćući

izjuriti, prez. izjurim, prid. rad. izjurio, prid. trp. izjuren

izgruhati, prez. izgruham, prid. trp. iz­gru­han

izjutra (pril.)

izići, prez. iziđem; i izaći

izlagač, gen. jd. izlagača, instr. jd. izlagačem, nom. mn. izlagači

izidati, prez. izidam / iziđem, prid. trp. izi­dan izigravati, prez. izigravam, pril. sad. izig­ra­ vajući iziskivati, prez. iziskujem izistinski (pril.) izjahati, prez. izjašem, imp. izjaši, prid. rad. izjahao, pril. pr. izjahavši

izlagačica izlapio (prid.) izlazak, gen. jd. izlaska, nom. mn. iz­las­ci, gen. mn. izlazaka izlaziti, prez. izlazim, prid. rad. izlazio, pril. sad. izlazeći, gl. im. izlaženje

izjahivati, prez. izjahujem, gl. im. izjahivanje

izleći, prez. izležem, prid. rad. izlegao, prid. trp. izležen

izjaloviti, prez. izjalovim, prid. rad. izjalovio, prid. trp. izjalovljen

izletjeti, prez. izletim, aor. izletjeh, prid. rad. izletio, izletjela, pril. pr. izlet­jev­ši

izjašnjavati se, prez. izjašnjavam se, pril. sad. izjašnjavajući se, gl. im. izjašnjavanje

izletnički, gen. jd. izletničkog(a)

izjašnjenje izjedati, prez. izjedam, pril. sad. izje­da­ju­ći, gl. im. izjedanje izjedipogača izjedna (pril.) izjednačavati, prez. izjednačavam, gl. im. iz­jednačavanje; i izjednačivati izjednačeno (pril.) izjednačiti, prez. izjednačim, prid. rad. izjed­ načio, prid. trp. izjednačen

izletnik, vok. jd. izletniče, nom. mn. izletnici izlevatiti, prez. izlevatim, prid. rad. izlevatio, prid. trp. izlevaćen izležavati se, prez. izležavam se, pril. sad. iz­le­ žavajući se izliječiti, prez. izliječim, prid. rad. izliječio, prid. trp. izliječen, pril. pr. izliječivši izlijepiti, prez. izlijepim, prid. rad. izlijepio, prid. trp. izlijep­ljen izlijetati, prez. izlijećem, pril. sad. izlije­ću­ći, gl. im. izlijetanje

izjednačivati, prez. izjednačujem, gl. im. iz­jednačivanje; i izjednačavati

izlijevati, prez. izlijevam, imp. izlijevaj, prid. rad. izlijevao, prid. trp. izlije­van, pril. sad. izlije­va­jući, gl. im. izlijevanje; i izlivati

izjelica, nom. mn. izjelice

izlika, dat./lok. jd. izlici

izjelicin

izlišan, gen. jd. izlišna; odr. izlišni

izjesti, prez. izjedem, imp. izjedi, prid. rad. izjeo, izjela, prid. trp. izjeden

izlišno (pril.)

izješa, nom. mn. izješe

izliti, prez. izlijem, imp. izlij, izlijmo, prid. rad. izlio, prid. trp. izli­ven

izješan, gen. jd. izješna; izješna, izješno

izliv / izljev, gen. mn. izliva

izmišljač

izlivača / izljevača

izljevača / izlivača

izlivati, prez. izlivam, pril. sad. izlivajući, gl. im. izlivanje; i izlijevati

izljevak, gen. jd. izljevka, nom. mn. izljevci, gen. mn. izlje­va­ka

izlizati, prez. izližem, prid. trp. izli­zan

izljubiti, prez. izljubim, prid. rad. iz­lju­bio, prid. trp. izljubljen

izlizivati, prez. izlizujem izlog, nom. mn. izlozi izlokati, prez. izločem, prid. rad. izlokao, prid. trp. iz­lo­kan izložak, gen. jd. izloška, nom. mn. izlošci, gen. mn. izložaka izložba, gen. mn. izložaba / izložbi izložbeni, gen. jd. izložbenog(a) izložilac / izložitelj, gen. jd. izložioca / izloži­ telja, gen. mn. izloži­laca / izložitelja

izmaći, prez. izmaknem, aor. izmakoh, prid. rad. izmakao; i izmaknuti izmahivati, prez. izmahujem, gl. im. iz­ma­hi­ va­nje izmahnitati, prez. izmahnitam izmahnuti, prez. izmahnem, pril. pr. iz­mah­ nuvši izmajmunisati, prez. izmajmunišem izmak, nom. mn. izmaci

izlučina

izmaknuti, prez. izmaknem, aor. iz­mak­nuh, prid. rad. izmaknuo; i izmaći

izlučiti, prez. izlučim, prid. rad. izlučio, prid. trp. izlu­čen

izmalehna / izmalena (pril.)

izlučivati, prez. izlučujem, pril. sad. iz­luču­ jući, gl. im. izlučivanje izlučni (prid.) izluditi, prez. izludim, prid. rad. iz­lu­dio, iz­lu­ dila, prid. trp. izluđen, pril. pr. izludivši (izbezumiti koga) izludjeti, prez. izludim, prid. rad. iz­ludio, izludjela, pril. pr. izludjevši (poludjeti) izluđivati, prez. izluđujem, pril. sad. iz­lu­đu­ jući, gl. im. izluđivanje izlupati, prez. izlupam, prid. trp. iz­lu­pan izlječenje izlječilac / izlječitelj, instr. jd. izlječiocem / izlječi­teljem izlječiv, gen. jd. izlječiva; odr. iz­lje­čivi; komp. izlječiviji

između (prij.) izmetak, gen. jd. izmetka, nom. mn. iz­meci, gen. mn. izmetaka izmetati, prez. izmećem izmicati, prez. izmičem, imp. izmiči, pril. sad. izmičući, gl. im. izmicanje izmijeniti, prez. izmijenim, prid. rad. iz­mi­ jenio, prid. trp. izmije­njen, pril. pr. izmi­ jenivši izmijenjati, prez. izmijenjam, prid. rad. iz­mi­ jenjao, prid. trp. izmije­njan izmijesiti, prez. izmijesim izmiješati, prez. izmiješam, prid. trp. iz­mi­ ješan izmiljeti, prez. izmilim, prid. rad. izmi­lio, izmiljela; i ishmiljeti

izlječivost, instr. jd. izlječivosti / izlje­či­vošću

izmiritelj / izmirivač, gen. mn. izmiritelja / izmirivača

izljev / izliv, gen. mn. izljeva

izmišljač, gen. jd. izmišljača

339

izmišljačica

340

izmišljačica izmiti, prez. izmijem, prid. trp. iz­mi­ven izmjena izmjence / izmjenice (pril.) izmjeničan, gen. jd. izmjenična; izmje­nična, iz­mjenično izmjenično (pril.) izmjenljiv / izmjenjiv, gen. jd. iz­mjen­lji­va / iz­mjenjiva; odr. iz­mjen­lji­vi / izmje­nji­vi izmjenjivač, gen. jd. izmjenjivača, instr. jd. izmjenjivačem, nom. mn. izmjenji­vači izmjenjivati, prez. izmjenjujem, pril. sad. izmjenjujući, gl. im. iz­mje­njivanje izmjeriti, prez. izmjerim, prid. rad. izmjerio, prid. trp. izmjeren izmjeriv / izmjerljiv, gen. jd. izmjeriva / iz­mjer­ljiva; odr. izmjerivi / iz­mjer­ljivi izmjestiti, prez. izmjestim, prid. trp. iz­mješ­ten izmještati, prez. izmještam, pril. sad. izmje­ štajući, gl. im. izmještanje

izmuhati, prez. izmuham, prid. rad. izmuhao, prid. trp. izmuhan izmusti, prez. izmuzem, prid. rad. iz­mu­zao, izmuzla, prid. trp. izmuzen, izmuzena, pril. pr. iz­muzavši izmutiti, prez. izmutim, prid. trp. iz­mu­ćen iznaći, prez. iznađem, aor. iznađoh, prid. rad. iznašao, prid. trp. iznađen, pril. pr. izna­ šavši iznad (prij.) iznadprosječan, gen. jd. iznadprosječna; odr. iznadprosječni iznadprosječnost, instr. jd. iznadprosječnosti / iznadprosječnoš­ću iznajmitelj iznajmiti, prez. iznajmim, prid. rad. iznajmio, prid. trp. iznaj­mljen iznajmljivač, gen. jd. iznajmljivača, instr. jd. iznajmljivačem iznajmljivačica

izmljeti, prez. izmeljem, imp. izmelji, prid. rad. izmlio, izmljela, prid. trp. izmljeven; i izam­ljeti

iznajmljivački

izmoći, prez. izmognem, prid. rad. izmo­gao

iznajprije (pril.)

izmožditi, prez. izmoždim, prid. trp. iz­mož­den

iznalazač, gen. jd. iznalazača

izmršaviti, prez. izmrša­vim, prid. rad. izmr­ šavio, izmršavila (učiniti mršavim)

iznalazak, gen. jd. iznalaska, nom. mn. izna­ las­ci, gen. mn. iznalazaka

izmršavjelost, instr. jd. izmršavjelosti / iz­mr­ šav­jelošću

iznalaziti, prez. iznalazim, pril. sad. iznala­ zeći, gl. im. iznalaženje

izmršavjeti, prez. izmrša­vim, prid. rad. izmr­ šavio, izmršavjela (mnogo smršati) izmučenost, gen. jd. izmučenosti, instr. jd. izmučenosti / iz­mu­če­noš­ću izmučiti, prez. izmučim, prid. rad. iz­mu­čio, prid. trp. izmučen, pril. pr. izmučivši izmućkati, prez. izmućkam, prid. rad. izmuć­kao, prid. trp. iz­muć­kan

iznajmljivati, prez. iznaj­mlju­jem, pril. sad. iznajmljujući, gl. im. iznajmljivanje

iznebuha (pril.) iznemoći, prez. iznemognem, prid. rad. izne­ mogao, pril. pr. iz­nemogavši iznemogao, gen. jd. iznemogla; odr. iz­ne­mogli iznenada (pril.) iznenaditi, prez. iznenadim, prid. trp. iz­ne­ nađen

izopačavati

iznenadno (pril.)

iznuđivačica

iznenađeno (pril.)

iznuđivačicin

iznenađenje, instr. jd. iznenađenjem

iznuđivački, gen. jd. iznuđivačkog(a)

iznenađivati, prez. iznenađujem, pril. sad. iznenađujući, gl. im. iz­ne­na­đivanje

iznuđivati, prez. iznuđujem, pril. sad. iznu­ đujući, gl. im. iznuđivanje; i iznuđavati

iznenađujuće (pril.)

iznutra (pril.)

iznenađujući, gen. jd. iznenađujućeg(a)

iznjihati, prez. iznjiham / iznjišem

iznevjeravati, prez. iznevjeravam, pril. sad. iznevjeravajući, gl. im. iz­nev­jeravanje

izobičajiti se, prez. izobičajim se, prid. rad. izobičajio se, prid. trp. izobičajen

iznevjeriti, prez. iznevjerim, prid. rad. izne­ vjerio, prid. trp. iznevjeren, pril. pr. izne­ vjerivši

izobijestiti se, prez. izobijestim se, prid. rad. izobijestio se, prid. trp. izobiješćen / izobi­ je­šten

iznicati, prez. izničem, prid. rad. iznicao, pril. sad. izničući, gl. im. iznicanje

izobila / izobilja (pril.)

iznići, prez. izniknem, aor. izni­koh, prid. rad. izni­kao; i izniknuti

izobličavati, prez. izo­bliča­vam, pril. sad. izo­ bličavajući, gl. im. izo­bli­čavanje; i izobličivati

iznijansirati, prez. iznijansiram, prid. rad. iz­nijansirao, prid. trp. iznijansiran iznijeti, prez. iznesem, aor. iznesoh / iznijeh, imp. iznesi, prid. rad. iznio, iznijela, prid. trp. iznesen / iznijet izniknuti, prez. izniknem, aor. izniknuh, prid. rad. izniknuo; i iznići izniman, gen. jd. iznimna; iznimna, iznimno iznimka, dat./lok. jd. iznimci, gen. mn. izni­ maka / iznimki

izobilje, gen. izobilja

izobličen, gen. jd. izobličena; odr. izob­li­čeni izobličenost, instr. jd. izobličenosti / izob­li­ če­nošću izobličiti, prez. izobličim, prid. rad. izobličio, prid. trp. izob­li­čen izobličivati, prez. izobličujem, pril. sad. izo­ bličujući, gl. im. izobličivanje; i izobličavati izobrazba, gen. mn. izobrazba / izo­braz­bi

iznojiti se, prez. iznojim se, prid. rad. iznojio se, prid. trp. iznojen

izohipsa

iznosač, gen. jd. iznosača

izolacija

iznova (pril.)

izolacijski / izolacioni

iznuditi, prez. iznudim, prid. trp. iz­nu­đen

izolacionizam, gen. jd. izolacionizma

iznuđavati, prez. iznuđavam, pril. sad. iznu­ đavajući, gl. im. iznuđavanje; i iznu­đi­va­ti

izolučiti, prez. izolučim, prid. trp. izolu­čen

iznuđeno (pril.) iznuđivač, gen. jd. iznuđivača, instr. jd. iznu­ đivačem

izokola (pril.)

izometrija izopačavati, prez. izopačavam, pril. sad. izo­ pačavajući, gl. im. izopa­čavanje; i izo­pa­ či­vati

341

izopačenost

342

izopačenost, instr. jd. izopačenosti / izo­pa­če­ noš­ću

izraditi prez. izradim, prid. rad. izradio, prid. trp. izrađen

izopačiti, prez. izopačim, prid. rad. izopačio, prid. trp. izo­pačen, gl. im. izopačenje

izrađati, prez. izrađam

izopačivati, prez. izopačujem, pril. sad. izopa­ čujući, gl. im. izopačivanje; i izopa­ča­vati

izrađivač, gen. jd. izrađivača, nom. mn. iz­ra­ đivači, gen. mn. izrađivača

izopćavati, prez. izopćavam, prid. trp. izop­ ćavan, pril. sad. izopćavajući, gl. im. izop­ ćavanje; i izopćivati

izrađivačica

izopćenica izopćenik, vok. jd. izopćeniče, nom. mn. izop­ćenici izopćiti, prez. izopćim, prid. trp. izop­ćen izopćivati, prez. izopćujem, prid. trp. izop­ ćivan, pril. sad. izopćujući, gl. im. izopći­ vanje; i izopćavati

izrađevina

izrađivati, prez. izrađujem, pril. sad. izrađu­ jući, gl. im. izrađivanje izraelski, gen. jd. izraelskog(a) izrana (pril.) izranije (pril.) izranjaviti, prez. izranjavim, prid. trp. izra­ njavljen izrasti, prez. izrastem

izopijati, prez. izopijam

izraštaj, instr. jd. izraštajem

izopštavati, prez. izopštavam, prid. trp. izop­ štavan, gl. im. izopštavanje

izravan, gen. jd. izravna; odr. iz­rav­ni

izopštenica izopštenik, nom. mn. izopštenici izopštiti, prez. izopštim, prid. trp. izopšten izostanak, gen. jd. izostanka, nom. mn. izos­ tan­ci, gen. mn. izostanaka

izravnati, prez. izravnam, prid. rad. izra­vnao, prid. trp. izravnat / izravnan izravno (pril.) izrazbijati, prez. izrazbijam izražaj, instr. jd. izražajem izražajan, gen. jd. izražajna

izrabljivač, gen. jd. izrabljivača

izražajno (pril.)

izrabljivačica

izražajnost, instr. jd. izražajnosti / iz­ra­žaj­­ noš­ću

izrabljivački, gen. jd. izrabljivačkog(a) izračiti, prez. izračim izračunati, prez. izračunam, prid. rad. izra­ čunao, prid. trp. izračunat izračunavati, prez. izračunavam, pril. sad. izračunavajući, gl. im. izračunavanje izračunljiv, gen. jd. izračunljiva; odr. iz­ra­ čunljivi izradba, gen. mn. izradaba / izradba / izradbi

izreći, prez. izrečem / izreknem, prid. rad. iz­rekao, izrekla, prid. trp. iz­re­čen, pril. pr. izrekavši izreda (pril.) izreka, dat./lok. jd. izreci izrezak, gen. jd. izreska, nom. mn. iz­res­ci, gen. mn. izrezaka izricati, prez. izričem, pril. sad. izričući, gl. im. izricanje

izvanzemaljac

izričaj, instr. jd. izričajem izričan, gen. jd. izrična; odr. izrični izričit, gen. jd. izričita; odr. izričiti izričito (pril.) izrično (pril.) izrijekom (pril.) izriti, prez. izrijem, prid. trp. izriven izrogačiti, prez. izrogačim, prid. rad. iz­ro­ gačio, izrogačila, prid. trp. iz­ro­ga­čen izrovati, prez. izrujem, imp. izruj, prid. rad. izrovao, prid. trp. izrovan izroviti, prez. izrovim, imp. izrovi, prid. rad. izrovio, prid. trp. izrovljen izručenje izručilac / izručitelj, gen. jd. izručioca / iz­ru­ či­telja, instr. jd. izručiocem / iz­ru­či­te­ljem, gen. mn. izručilaca / izru­či­te­lja izručiteljica izručiti, prez. izručim, prid. rad. izručio, prid. trp. izru­čen izručivati, prez. izručujem, pril. sad. iz­ru­ču­ jući, gl. im. izručivanje izubijati, prez. izubijam, prid. rad. izubijao, prid. trp. izubijan izučavalac / izučavatelj, gen. jd. izučavaoca / izučavatelja, nom. mn. izučavaoci / izuča­ vatelji, gen. mn. izučavalaca / izučavatelja

izumitelj, instr. jd. izumiteljem, gen. mn. izu­ mitelja izumiteljica izumiti, prez. izumim, prid. rad. izu­mio, izu­ mila; i izumjeti izumjeti, prez. izumim, prid. rad. izu­mio, izu­ mjela; i izumiti izumrijeti, prez. izumrem, prid. rad. izum­ro, izumrla, pril. pr. izumrijev­ši izustiti, prez. izustim, prid. rad. izustio, prid. trp. izušćen izuvač, instr. jd. izuvačem izuzeće, instr. jd. izuzećem izuzetak, gen. jd. izuzetka, nom. mn. izu­zeci, gen. mn. izuzetaka izuzetan, gen. jd. izuzetna; odr. izu­zetni izuzeti, prez. izuzmem, prid. trp. izu­zet izuzev(ši) (prij.) izuzimati, prez. izuzimam / izuzimljem, pril. sad. izuzimajući / izuzimlju­ći izvadak, gen. jd. izvatka, nom. mn. iz­va­ci, gen. mn. izvadaka izvaditi, prez. izvadim, prid. trp. iz­va­đen izvagati, prez. izvagam / izvažem, imp. izvagaj / izvaži, prid. rad. izvagao, prid. trp. iz­va­gan izvan (prij.) izvana (pril.)

izučavateljica / izu­čavateljka

izvanbolnički, gen. jd. izvanbolničkog(a)

izučavati, prez. izučavam, prid. rad. izučavao, prid. trp. izučavan, pril. sad. izu­ča­va­jući, gl. im. izučavanje

izvanbračni, gen. jd. izvanbračnog(a)

izučiti, prez. izučim, prid. rad. izučio, prid. trp. izu­čen, pril. pr. izučivši izukrštati, prez. izukrštam, prid. trp. izu­ krš­tan izum, nom. mn. izumi

izvanjezički izvanmaterični / izvanmaterni­čni izvanparnični, gen. jd. izvanparničnog(a) izvanstranački izvanzemaljac, gen. jd. izvanzemaljca, nom. mn. iz­van­zemaljci, gen. mn. izvanzemaljaca

343

izvanjski

344

izvanjski, gen. jd. izvanjskog(a)

izviždati, prez. izviždim, prid. trp. izviž­dan

izvedba, gen. mn. izvedaba / izvedbi

izvjesiti, prez. izvjesim, prid. rad. izvje­sio, prid. trp. iz­vje­šen

izvedbeni, gen. jd. izvedbenog(a) izvediv; odr. izvedivi izvehdao, gen. jd. izvehdala; odr. izveh­da­li izvehdati, prez. izvehdam izvidjeti, prez. izvidim, prid. rad. iz­vi­dio, iz­vi­ djela, prid. trp. izviđen, pril. pr. izvidjevši izvidnički izviđač, vok. jd. izviđaču, instr. jd. iz­vi­đa­čem izviđačica izviđački, gen. jd. izviđačkog(a) izviđaj, instr. jd. izviđajem izviđati, prez. izviđam, pril. sad. izviđajući, gl. im. izviđanje izvijač, gen. jd. izvijača, instr. jd. izvijačem izvijati, prez. izvijam, pril. sad. izvija­ju­ći, gl. im. izvijanje izvijestiti, prez. izvijestim, prid. rad. izvi­ jes­tio, prid. trp. iz­viješten

izvjesno (pril.) izvjesnost, instr. jd. izvjesnosti / izvjesnošću izvjestan, gen. jd. izvjesna; odr. iz­vjesni izvjestilac / izvjestitelj, gen. jd. izvjestioca / iz­vjestitelja, instr. jd. izvjesti­o­cem / iz­vjes­ titeljem, gen. mn. iz­vjes­tilaca / izvjes­ti­telja izvjestiteljica / izvjesti­te­ljka izvješće / izviješće izvješćivati, prez. izvješćujem, pril. sad. iz­vješ­ćujući, gl. im. izvješćiva­nje; i iz­vješ­ tavati izvještač, gen. jd. izvještača, instr. jd. izvje­ štačem izvještačen, gen. jd. izvještačena; iz­vješ­ta­ če­na, izvještačeno izvještačeno (pril.) izvještačenost, gen. jd. izvještačenosti, instr. jd. izvještačenosti / iz­vješ­tačenošću

izviješće / izvješće

izvještačiti, prez. izvještačim, prid. trp. iz­vješ­ tačen

izvikati, prez. izvičem, imp. izviči, prid. trp. izvikan

izvještaj, instr. jd. izvještajem

izvikivač, gen. jd. izvikivača, nom. mn. izvi­ kivači

izvještajni, gen. jd. izvještajnog(a)

izvikivačica

izvještavati, prez. izvještavam, pril. sad. iz­vje­ štavajući, gl. im. izvješ­ta­va­nje; i iz­vješ­ ćivati

izviniti se, prez. izvinim se, prid. rad. izvinio se (opravdati se)

izvještiti se, prez. izvještim se, prid. rad. izvje­ štio se, prid. trp. izvješten

izvinuti se, prez. izvinem se, prid. rad. izvinuo se (izviti se)

izvjetriti, prez. izvjetrim, aor. izvjetrih, prid. rad. izvjetrio, prid. trp. iz­vjetren

izvinjavati se, prez. izvinjavam se, pril. sad. izvinjavajući se, gl. im. izvinjavanje

izvježbati, prez. izvježbam, aor. iz­vjež­bah, prid. rad. izvježbao, prid. trp. izvježban

izvisoka (pril.)

izvlačiti, prez. izvlačim, pril. sad. izvlačeći, gl. im. izvla­če­nje

izviti, prez. izvijem, imp. izvij, izvijmo, prid. trp. izvijen

izvlakač, instr. jd. izvlakačem

iživljeno

izvlastiti, prez. izvlastim, prid. trp. izvlaš­ćen / izvlašten, gl. im. izvlaš­će­nje / iz­vlaš­tenje izvlašćivati, prez. izvlašćujem, pril. sad. izvla­ šćujući, gl. im. izvlašćivanje izvodilac, gen. jd. izvodioca, instr. jd. izvodi­ ocem, nom. mn. izvodioci, gen. mn. izvo­ dilaca izvodiv / izvodljiv, gen. jd. izvodiva / iz­vod­ lji­va; odr. izvodivi / izvod­lji­vi

izvrh (prij.) izvrstan, gen. jd. izvrsna; izvrsna, izvrs­no izvršavati, prez. izvršavam, gl. im. iz­vr­­ša­va­nje izvršilac / izvršitelj, gen. jd. izvršioca / izvr­ ši­telja, vok. jd. izvršioče / izvrši­telju, instr. jd. izvršiocem / izvršite­ljem, gen. mn. iz­vr­ šilaca / izvršitelja izvršiteljica

izvođač, gen. jd. izvođača, instr. jd. izvođačem

izvršiti, prez. izvršim, prid. trp. iz­vr­šen

izvođačica

izvršiv; odr. izvršivi

izvođačicin

izvrtati, prez. izvrćem, pril. sad. iz­vr­ćući

izvođački, gen. jd. izvođačkog(a)

izvrtjeti, prez. izvrtim, prid. rad. iz­vr­tio, iz­vr­ tjela

izvođenje izvojevati, prez. izvojujem, prid. trp. iz­vo­ jevan izvolijevati, prez. izvolijevam, pril. sad. izvoli­ jevajući, gl. im. izvolije­va­nje izvoljeti, prez. izvolim, imp. izvoli, prid. rad. izvolio, izvoljela izvorčić, instr. jd. izvorčićem izvorišni, gen. jd. izvorišnog(a) izvorište izvornički izvornik, vok. jd. izvorniče, nom. mn. izvor­ni­ci izvor-voda, gen. jd. izvor-vode izvoznički izvoznik, vok. jd. izvozniče, nom. mn. iz­voz­ nici izvraćati, prez. izvraćam izvrći, prez. izvrgnem, aor. iz­vr­goh, imp. izvrgni, prid. rad. izvrgao, prid. trp. izvr­ gnut; i izvrgnuti izvrgnuti, prez. izvrgnem, aor. iz­vrgnuh, imp. izvrgni, prid. rad. izvrg­nuo, prid. trp. izvr­ gnut; i izvrći

izvrvjeti, 3. l. jd. prez. izvrvi, prid. rad. iz­vrvio, iz­vrvjela (izići u velikom broju) izvući, 1. l. jd. prez. izvučem, 3. l. mn. prez. iz­vu­ku, aor. izvu­koh, imp. izvuci, prid. rad. izvukao, prid. trp. izvučen ižariti, prez. ižarim, prid. rad. ižario iždrijebiti, 3. l. jd. prez. iždrijebi iždžikljati, prez. iž­džikljam, prid. rad. iž­­dži­ kljao ižđikati, prez. ižđikam ižeći, prez. ižegnem / ižežem, prid. rad. ižegao ižedniti, prez. ižednim, prid. rad. ižednio, ižednila (učiniti žednim) ižednjeti, prez. ižednim, prid. rad. ižed­nio, ižednjela (ožednjeti) iženiti, prez. iženim, prid. rad. iže­nio ižeti, prez. ižanjem iživjeti, prez. iživim, prid. rad. iživio, iživjela, prid. trp. iživ­ljen iživljavati se, prez. iživljavam se, pril. sad. iživljavajući se, gl. im. iživ­ljavanje iživljeno (pril.)

345

ižlijebiti

346

ižlijebiti, prez. ižlijebim, prid. rad. ižlijebio, prid. trp. ižlijebljen ižutjeti, prez. ižutim ižvakati, prez. ižvaćem / ižvačem, imp. ižvaći / ižvači, prid. rad. ižvakao, prid. trp. ižva­kan ižvatati, prez. ižvaćem, imp. ižvaći

jagodnjak

jači, gen. jd. jačeg(a) jačina jad, nom. mn. jadi jadac, gen. jd. jaca, gen. mn. jadaca jadan, gen. jd. jadna; komp. jadniji, sup. naj­ jadniji

J jabandžija, gen. jd. jabandžije jabandžijski, gen. jd. jabandžijskog(a) jablanički, gen. jd. jablaničkog(a) (: Jablanica, Jablaničani) jabučar, gen. jd. jabučara, instr. jd. ja­bu­čarem jabučarka jabučarstvo

jadati, prez. jadam, prid. rad. ja­dao, pril. sad. jadajući, gl. im. jadanje; i jaditi jadikovati, prez. jadikujem jadikovka, dat./lok. jd. jadikovci, gen. mn. ja­ dikovki jaditi, prez. jadim, prid. rad. jadio; i jadati jadnica jadnicin jadničak, gen. jd. jadnička, nom. mn. jadničci, gen. mn. jadničaka jadničić

jabučast; odr. jabučasti

jadnik, vok. jd. jadniče, nom. mn. jadnici, dat./instr./lok. mn. jadnicima

jabučica; Adamova jabučica

jadovanka, dat./lok. jd. jadovanci

jabučić, instr. jd. jabučićem

jadranski, gen. jd. jadranskog(a)

jabučiji

jag, instr. jagom

jabučni, jabučnog(a)

jaganjac, gen. jd. jaganjca, vok. jd. jaganjče, nom. mn. ja­ga­njci

jabučnjak, nom. mn. jabučnjaci jabuka, dat./lok. jd. jabuci jabukica (hip.: jabuka)

jaglac, gen. jd. jaglaca, nom. mn. jaglaci, gen. mn. jaglaca jaglučić

jabukovača

jagluk, nom. mn. jagluci

jacija, gen. jd. jacije, nom./akuz. mn. jacije

jagma, gen. mn. jagma / jagmi

jacija-namaz / jacija namaz, gen. jd. jaci­ ja-namaza / jacije namaza

jagmiti, prez. jagmim, prid. rad. jagmio, pril. sad. jagmeći, gl. im. jagmljenje

jacijski, gen. jd. jacijskog(a); jacijski namaz

jagodičast, gen. jd. jagodičasta; odr. ja­go­ dičasti

jačati, prez. jačam, prid. rad. jačao, pril. sad. jača­ju­ći, gl. im. jačanje jače (pril.)

jagodični jagodnjak, nom. mn. jagodnjaci

347

jagorčevina

348

jagorčevina

jak, gen. jd. jaka, nom. mn. jakovi

jaguar

jak, gen. jd. jaka; odr. jaki; komp. jači

jahač, gen. jd. jahača, vok. jd. jahaču, instr. jd. jahačem

jaka, dat./lok. jd. jaci

jahačica (ona koja jaše) jahački, gen. jd. jahačkog(a) jahaći, gen. jd. jahaćeg(a)

jakako (čest.) jakna, gen. mn. jakni / jakna jako (pril.), komp. jače

jahaćica (jahaća životinja)

jakobinac, gen. jd. jakobinca, gen. mn. ja­ko­ bi­naca

jahalica

jakosni

jahalište

jakost, instr. jd. jakosti / jakošću

jahaonica

jal, gen. jd. jala, lok. jd. jalu, nom. mn. jali / jalovi, gen. mn. jala / jalova

jahati, prez. jašem, imp. jaši, prid. rad. ja­hao, prid. trp. jahan, pril. sad. ja­šu­ći, gl. im. jahanje jahta, gen. mn. jahta / jahti jajački, gen. jd. jajačkog(a) (: Jajce, Jajčani) jajar, gen. jd. jajara

jalah / jallah (čest.) jalan, gen. jd. jalna; odr. jalni; komp. jalniji jalija jalijaš

jajara

jalijati, prez. jalijam, pril. sad. jalijajući, gl. im. jalijanje

jajast, gen. jd. jajasta; odr. jajasti

jallah / jalah (čest.)

jajašce, gen. jd. jajašca / jajašceta

jalov, gen. jd. jalova; odr. jalovi; komp. jaloviji

jajce, gen. jd. jajca / jajceta, gen. mn. jajca / jajaca

jalovac, gen. jd. jalovca, vok. jd. jalov­če, gen. mn. jalovaca

jajčani, gen. jd. jajčanog(a)

jalovica

jaje, gen. jd. jaja / jajeta, dat./lok. jd. jaju / ja­jetu, nom. mn. jaja

jaloviti, prez. jalovim, prid. rad. ja­lo­vio, pril. sad. jaloveći, gl. im. jalovljenje

jaješce, gen. jd. jaješca / jaješceta

jalovost, instr. jd. jalovosti / jalovošću

jajni, gen. jd. jajnog(a) jajnični, gen. jd. jajničnog(a)

jamac / jemac, gen. jd. jamca, instr. jd. jam­ com, nom. mn. jamci, gen. mn. jamaca

jajnik, nom. mn. jajnici

jamačan; odr. jamačni

jajnjak, nom. mn. jajnjaci

jamačno (čest.)

jajolik, gen. jd. jajolika; odr. jajoliki

jamak, gen. jd. jamaka

jajovod

jamb, gen. mn. jamba

jajuša

jamčevina / jemčevina

jarki

jamčiti, prez. jamčim, prid. rad. ja­mčio, prid. trp. jamčen, pril. sad. jam­čeći, gl. im. jam­ čenje; i jemčiti

jarac, gen. jd. jarca, vok. jd. jarče, instr. jd. jar­cem, nom. mn. ja­rci / jarčevi, gen. mn. jaraca / jar­čeva

jamičati, prez. jamičam, pril. sad. ja­mičajući, gl. im. jamičanje

jarad, gen. jaradi

jamiti, prez. jamim, imp. jami, prid. rad. jamio

jarak, gen. jd. jarka, nom. mn. jarci, gen. mn. jaraka

jampski

jaram, gen. jd. jarma, nom. mn. jarmo­vi

jamski, gen. jd. jamskog(a)

jaramaz

jamstveni / jemstveni

jaraniti, prez. jaranim, pril. sad. jarane­ći, gl. im. jaranjenje

jamstvo / jemstvo, gen. jd. jamstva, gen. mn. jamstava

jaranluk, nom. mn. jaranluci

jangin

jarbol

jantar

jarčetina

januar, gen. jd. januara, instr. jd. januarom / ja­nu­arem

jarčev

januarski

jarčevit, gen. jd. jarčevita; odr. jarčeviti; komp. jarčevitiji

janjac, gen. jd. janjca, instr. jd. janjcem, nom. mn. janjci, gen. mn. ja­njaca

jarčevina

jarčić

janjad, gen. janjadi

jarčiji, gen. jd. jarčijeg(a)

janjčić, nom. mn. janjčići

jarčina, nom. mn. jarčine

janje, gen. jd. janjeta

jarčiti, prez. jarčim, pril. sad. jarčeći, gl. im. jarčenje

janjeći, gen. jd. janjećeg(a) janješce, gen. jd. janješca / janješceta janjetina

jard, nom. mn. jardi jare, gen. jd. jareta jarebica, nom. mn. jarebice

janjičar, vok. jd. janjičaru / janjičare, instr. jd. janji­čarom / ja­nji­ča­rem, nom. mn. janji­ čari

jarebicin

janjičarski

jarebičiji

janjiti, prez. janjim, pril. sad. janjeći, gl. im. ja­njenje

jareći, gen. jd. jarećeg(a)

japanke (ž. mn.), gen. japanki japija, gen. japije, instr. japijom japrak, nom. mn. japraci jarabi (čest.); aman jarabi!, jarabi šućur!

jarebičar

jarešce, gen. jd. jarešca / jarešceta jaretina jarić, instr. jd. jarićem, nom. mn. jarići jarki, gen. jd. jarkog(a); komp. jarči, sup. naj­ jarči

349

jarmenjača

350

jarmenjača

jastrebov, gen. jd. jastrebova

jarmiti, prez. jarmim, prid. rad. jarmio, prid. trp. jarmljen, gl. im. jarmljenje

jastučac / jastučak, gen. jd. jastučca / jastučka, nom. mn. jastučci, gen. mn. jastučaca / jastučaka

jarost, instr. jd. jarosti / jarošću jarostan, gen. jd. jarosna; odr. ja­ros­ni; komp. jarosniji

jastučast jastuče, gen. jastučeta

jaruga, dat./lok. jd. jaruzi

jastučić, instr. jd. jastučićem

jarugast / jaružast

jastučni, gen. jd. jastučnog(a)

jaružati, prez. jaružam, pril. sad. jaruža­jući, gl. im. jaružanje

jastučnica

jasan, gen. jd. jasna; odr. jasni jasen, nom. mn. jaseni / jasenovi jasenak, gen. jd. jasenka, nom. mn. ja­sen­ci, gen. mn. jasenaka jasenik, nom. mn. jasenici jasenov jasenovački, gen. jd. jasenovačkog(a) (: Jase­ novac, Jasenovčani) jasenovina jasik (: jasika)

jastuk, nom. mn. jastuci jastvo, gen. jd. jastva, gen. mn. jastava / jastva jašiti, prez. jašim, pril. sad. ja­šeći, gl. im. jašenje jašmak, nom. mn. jašmaci jašta (čest.); jašta radi jaštarica / jašterica jatagan jatak, vok. jd. jatače, nom. mn. jataci, gen. mn. jataka

jasika, dat./lok. jd. jasici

jatiti se, prez. jatim se, pril. sad. jateći se, gl. im. jaćenje

jasikovača

jauk, nom. mn. jauci

jasle (ž. pl. t.), gen. jasala / jasli

jaukati, prez. jaučem, imp. jauči, prid. rad. jaukao, pril. sad. jau­ču­ći, gl. im. jaukanje

jaslice (ž. pl. t.) jasmin, gen. jd. jasmina, nom. mn. jasmini (bot.) jasnoća jasnost, instr. jd. jasnosti / jasnošću jasnovidnost / jasnovidost jaspis jastog, nom. mn. jastozi jastreb, nom. mn. jastrebovi / jastrebi, gen. mn. jastre­bo­va / jastreba jastrebast

jauklija jauknuti, prez. jauknem, imp. jaukni, prid. rad. jauknuo javan, gen. jd. javna; odr. javni javašluk, nom. mn. javašluci javljač, gen. jd. javljača javljačica javnopravni javnost, instr. jd. javnosti / javnošću javor, nom. mn. javori / javorovi

jedečić

javorčić

ječmić, gen. jd. ječmića

javorik, gen. jd. javorika, nom. mn. javorici

ječmiti, prez. ječmim, pril. sad. ječmeći, gl. im. ječmenje

javorje javorovina jaz, nom. mn. jazovi jazavac, gen. jd. jazavca, nom. mn. jazavci, gen. mn. jaza­va­ca

jed, gen. jd. jeda, lok. jd. jedu, nom. mn. jedovi / jedi jedaći, gen. jd. jedaćeg(a) jedak, gen. jd. jetka; odr. jet­ki; komp. jetkiji

jazavčarka

jedan, gen. jd. jednog(a), dat./lok. jd. jed­ nom(e), nom. mn. jedni, gen. mn. jednih, dat./instr./lok. mn. jednim(a); jedan jedini

jazavčarski

jedanaest

jazavčiji jazić (: jaz)

jedanaesterac, gen. jd. jedanaesterca, gen. mn. jedanaesteraca

jazija

jedanaesteri / jedanaestori

jaziti, prez. jazim, pril. sad. jazeći, gl. im. jaženje

jedanaesterica / jedanaestorica

jecaj, instr. jd. jecajem, nom. mn. jecaji

jedanaesti

ječam, gen. ječma

jedanaestica

ječati, prez. ječim, prid. rad. ječao, pril. sad. ječeći, gl. im. je­čanje

jedanaestina

jazavčar

ječerma / đečerma, gen. mn. ječermi

jedanaestero / jedanaestoro

jedanaestka

ječmen, gen. jd. ječmena; odr. ječ­me­ni

jedanaestogodišnjak, nom. mn. jedanaesto­ godišnjaci

ječmenac, gen. jd. ječmenca, nom. mn. ječ­ menci, gen. mn. ječ­me­na­ca

jedanaestogodišnjaki­nja

ječmenak / ječmenjak, gen. jd. ječmenka, nom. mn. ječmenci, gen. mn. ječmenaka

jedanaestori / jedanaesteri

ječmeni, gen. jd. ječmenog(a) ječmenica ječmenište ječmenjača / ječmenjuša ječmenjak / ječmenak, gen. jd. ječmenjaka, nom. mn. ječmenjaci, gen. mn. ječmenjaka ječmenjuša / ječmenjača ječmičak, gen. jd. ječmička, gen. mn. ječ­mi­ ča­ka

jedanaestogodišnji jedanaestorica / jedanaesterica jedanaestoro / jedanaestero jedan-dva jedanput (pril.); jedanput-dvaput jedar, gen. jd. jedra; komp. jedriji; jed­ra, jed­ro jedarce, gen. jd. jedarca / jedarceta, gen. mn. jedarca / jeda­raca jedared jedečić

351

jedek

352

jedek, nom. mn. jedeci jedenje (: jesti)

jednobožac, gen. jd. jednobošca, nom. mn. jednobošci

jedić, gen. jd. jedića

jednobožački, gen. jd. jednobožačkog(a)

jedinac / jedinak, gen. jd. jedinca, nom. mn. jedinci

jednocijevan, gen. jd. jednocijevna; odr. jed­ nocijevni

jedinačno

jednocijevka, dat./lok. jd. jednocijevki, gen. mn. jednoc(i)jevaka / jednocijevki

jedinak / jedinac, gen. jd. jedinka, nom. mn. jedinci jedinče, gen. jedinčeta jedinični, gen. jd. jediničnog(a) jedinka, dat./lok. jd. jedinci / jedinki, gen. mn. jedinaka / jedinki

jednoč / jednoć (pril.) jednočinka, dat./lok. jd. jednočinci, gen. mn. jednočinka / jednočinki jednočlan; odr. jednočlani jednoć / jednoč (pril.)

jedinorođeni, gen. jd. jedinorođenog(a)

jednoća

jediti, prez. jedim, prid. rad. jedio, pril. sad. jedeći, gl. im. je­đenje

jednoćelijski, gen. jd. jednoćelijskog(a)

jedljiv jednačenje jednačina / jednadžba, gen. mn. jednačina

jednodijelan, gen. jd. jednodijelna; odr. jed­ nodijelni jednodimenzionalan, gen. jd. jednodi­men­ zio­nalna

jednačiti, prez. jednačim, pril. sad. jed­na­če­ći, gl. im. jednačenje

jednodnevan; odr. jedno­dne­vni

jednadžba / jednačina, gen. mn. jedna­džaba / jednadžbi

jednogočad, instr. jednogočadi / jedno­go­ ča­đu

jednak, gen. jd. jednaka, nom. mn. jed­na­ki; odr. jednaki

jednogoče, gen. jednogočeta

jednako (pril.)

jednoglasje

jednogočić

jednakokrilci (m. mn.), gen. mn. jednakokri­ laca

jednogodac, gen. jd. jednogoca, instr. jd. jed­ no­gocem, nom. mn. jednogoci, gen. mn. jednogodaca

jednakomjerno (pril.)

jednogodišnjak, nom. mn. jednogodiš­nja­ci

jednakopravan; odr. jednakopravni jednakosložan; odr. jedna­ko­složni jednakostranični, gen. jd. jednakostrani­ čnog(a) jednakovrijedan jednoboštvo, gen. jd. jednoboštva, gen. mn. jednoboštava / jednoboštva

jednogodišnjakinja jednogodišnji, gen. jd. jednogodišnjeg(a) jednogotka, dat./lok. jd. jednogotki jednojajčani, gen. jd. jednojajčanog(a) jednojezički, gen. jd. jednojezičkog(a) jednokatnica

jeftinoća

jednokrilac, gen. jd. jednokrilca, nom. mn. jednokrilci, gen. mn. jednokrilaca

jednostručiti, prez. jednostručim, gl. im. jed­ nostručenje

jednoličan, gen. jd. jednolična; jedno­lič­na, jed­nolično

jednostupačni / jednostupčani

jednolično (pril.) jednoličnost, instr. jd. jednoličnosti / jed­no­ lič­nošću jednolinijski jednoljetka, dat./lok. jd. jednoljetki, gen. mn. jednoljetki jednom (pril.); jednom-dvaput jednomjesečni jednonacionalan; odr. jednonacionalni jednoobličan; odr. jednooblični jednoobrazan, gen. jd. jednoobrazna; odr. jednoobrazni

jednosveščan; odr. jednosveščani jednotračan; odr. jednotračni jednoumlje, instr. jd. jednoumljem jednovalentnost, gen. jd. jedno­va­len­tno­sti, instr. jd. jednovalentnosti / jednovalent­ no­šću jednovjerstvo, gen. jd. jednovjerstva jednovlašće jednoznačan; odr. jednozna­čni jednoznačnica jednoznačno (pril.) jednožičan, gen. jd. jednoži­čno­g(a)

jednook; odr. jednooki

jednjački / jednjačni

jednopartijski, gen. jd. jednopartijskog(a)

jednjak, nom. mn. jednjaci

jednopreg, nom. mn. jednoprezi

jedrenjača

jednorog, nom. mn. jednorozi

jedrenjak, nom. mn. jedrenjaci

jednorotka, dat./lok. jd. jednorotki jednoručni

jedrilac, gen. jd. jedrioca, nom. mn. jedrioci, gen. mn. jedrilaca

jednosatni

jedriličar

jednosjed

jedriličarka

jednosmjeran, gen. jd. jednosmjerna; odr. jednosmjerni

jedriličarstvo, gen. jd. jedriličarstva, gen. mn. jedriličarstava / jed­ri­li­čarstva

jednospolan, gen. jd. jednospolna; odr. jed­ nospolni

jedro, gen. jd. jedra, gen. mn. jedara

jednospratni, gen. jd. jednospratnog(a)

jedva (pril.); jedva jedvice

jednospratnica

jedžek, nom. mn. jedžeci, gen. mn. jedžeka

jednostaničan; odr. jednostanični jednostavačni (muz.)

jeftin, gen. jd. jeftina; komp. jeftiniji; jeftina, jef­tino

jednostranačje

jeftino (pril.)

jednostranački, gen. jd. jednostranačkog(a)

jeftinoća

jedrost / jedroća

353

jege

354

jege, gen. jd. jegeta

jeromonah

jehudija

jerusalemski, gen. jd. jerusalemskog(a) (: Je­ru­ salem)

jejina jeka, dat./lok. jd. jeci jekavica / jekavština jektičav, gen. jd. jektičava; odr. jek­tičavi

jesen, gen. jd. jeseni; do jeseni, s jeseni, pod jesen jesenas (pril.); do jesenas

jektika, dat./lok. jd. jektici

jesenski / jesenji, gen. jd. jesenskog(a) / jese­ njeg(a)

jelečić

jesetra, gen. mn. jesetara / jesetri

jelek, nom. mn. jeleci

jest(e) (čest.)

jelenak / jelenjak, gen. jd. jelenka / jelenjka, nom. mn. jelenci / jelenjci, gen. mn. jele­ naka / jelenjaka (zool.)

jestan; odr. jesni, gen. jd. jesnog(a); jesna, jesno

jelić, gen. jd. jelića, nom. mn. jelići jelka, dat./lok. jd. jelci, gen. mn. jelki jemac / jamac, gen. jd. jemca, instr. jd. jem­cem jemčevina / jamčevina jemčiti, prez. jemčim, pril. sad. jem­če­ći; i jamčiti

jesti, prez. jedem, aor. jedoh, imp. jedi, prid. rad. jeo, pril. sad. jedući, gl. im. je­denje ješan; odr. ješni jetkost, instr. jd. jetkosti / jetkošću jetra, gen. mn. jetara / jetri jetreni jetrenjača

jemegdžija

jetrva, gen. mn. jetrva / jetrvi

jemegdžijin

jetrvicin

jemegdžijski

jevrejski, gen. jd. jevrejskog(a) (: jevreji, Jevreji)

jemek, nom. mn. jemeci

jezditi, prez. jezdim, prid. rad. jezdio, pril. sad. jezdeći, gl. im. ježđenje

jemenija, instr. jd. jemenijom jemenije (ž. mn.) jemin, instr. jd. jeminom jemstveni / jamstveni jemstvo / jamstvo, gen. jd. jemstva, gen. mn. jems­tava jenđa / jenđija jenjavati, prez. jenjavam, pril. sad. jenjava­jući, gl. im. jenjavanje

jezerce, gen. jd. jezerca / jezerceta jezgra / jezgro, gen. jd. jezgre, gen. mn. jezgra / jezgri jezgričast / jezgričav; odr. jezgričasti / jezgri­ čavi jezgro / jezgra, gen. jd. jezgra jezičac, gen. jd. jezičca, instr. jd. jezič­cem, nom. mn. jezičci, gen. mn. jezičaca jezičak, gen. jd. jezička, gen. mn. je­zi­ča­ka

jerej, gen. jd. jereja, nom. mn. jereji

jezičar, instr. jd. jezičarom / jezičarem

jeribasma

jezičara / jezikara

jugo

jezičarka

jordamdžija

jezičast; odr. jezičasti

jordamdžijin

jezičav, gen. jd. jezičava; odr. jezi­ča­vi

jor­dam­džijka

jezičavo (pril.)

jordamdžijski

jezičina jezički, gen. jd. jezičkog(a)

jordamiti, prez. jordamim, pril. sad. jor­da­ meći, gl. im. jordamljenje

jezični (: jezik kao organ)

jordamli

jezikara / jezičara

jorgan

jezikoslovac, gen. jd. jezikoslovca, gen. mn. je­zi­koslovaca

jorganbez, nom. mn. jorganbezi

jezikoslovka

jorgandžija

jezikoslovlje, instr. jd. jezikoslovljem

jorgandžijin

jezikoznanstvo, gen. jd. jezikoznanstva jezuit / jezuita, nom. mn. jezuiti / jezuite, gen. mn. jezuita jezuitski, gen. jd. jezuitskog(a) jež, instr. jd. ježom, nom. mn. ježevi ježić ježiti se, prez. ježim se, prid. rad. ježio se, pril. sad. ježeći se, gl. im. je­ženje jod, gen. joda joga, dat./lok. jogi jogi, gen. jd. jogija, nom. mn. jogiji; jogi-dušek jogurt, gen. jd. jogurta, gen. mn. jogurta / jogu­rata joha, dat./lok. jd. johi johov / johin johovača, instr. jd. johovačom johovina, gen. johovine jojkati, prez. jojkam, pril. sad. jojkajući, gl. im. jojkanje

jorgančić

jorgandžijski jorgovan jošik, gen. jd. jošika, nom. mn. jošici jošika, dat./lok. jd. jošici jošje jošte (čest.) jotirati, prez. jotiram, prid. trp. jotiran, gl. im. jotiranje; i jotovati jotovati, prez. jotujem, prid. trp. jotovan, gl. im. jotovanje; i jotirati jubilej, gen. jd. jubileja, instr. jd. jubilejem, nom. mn. jubileji jučašnji jučer / juče; do jučer, od jučer jučeranji jučerašnji jučerašnjica judaizam, gen. judaizma

jolpaz

jufka, dat./lok. jd. jufci, gen. mn. jufki

jomuža

jug-jugoistok

jon, gen. jd. jona, nom. mn. joni

jugo (m. i s.), gen. jd. juga, nom. mn. juga

355

jugoistočni

356

jugoistočni

junior

jugoistočno (pril.)

juniorka, dat./lok. jd. juniorki

jugoistočnjak, nom. mn. jugoistočnjaci

juniorski

jugoistok

junski, gen. jd. junskog(a)

jugonostalgija

jurisdikcija

jugoslavenski (: Jugoslavija, Ju­goslaveni)

jurist / jurista, gen. jd. jurista / juriste, nom. mn. juristi / juriste

jugoslavenstvo jugošvabo, nom. mn. jugošvabe jugozapad jugozapadnjak, nom. mn. jugoza­padnjaci juha, dat./lok. jd. juhi jular / ular, gen. jd. julara juli, gen. jula julijanski, gen. jd. julijanskog(a) julski, gen. jd. julskog(a) junac, gen. jd. junca, vok. jd. junče, instr. jd. juncem, nom. mn. junci, gen. mn. junaca junačan, gen. jd. junačna; odr. ju­nač­ni junačić junačina junačiti, prez. junačim, pril. sad. junačeći, gl. im. ju­na­čenje junački, gen. jd. junačkog(a) junački (pril.)

juristica / juristkinja juristički juristkinja / juristica jurišnički jurišnik, vok. jd. jurišniče, nom. mn. ju­riš­nici jurjevdanski (: Jurjevdan) jurjevka, gen. mn. jurjevka / jurjevki jušan; odr. jušni jutarnji, gen. jd. jutarnjeg(a) juten, gen. jd. jutena; odr. juteni jutrenja / jutrenje (kršć.) jutrenjača jutriti se, 3. l. jd. prez. jutri se, prid. rad. jutrio se, pril. sad. jutreći se, gl. im. jutrenje jutros; do jutros, od jutros jutrošnji, gen. jd. jutrošnjeg(a) juzbaša, nom. mn. juzbaše

junačno (pril.)

južni, gen. jd. južnog(a); komp. južniji, sup. najjužniji

junad, instr. junadi / junađu

južnoafrički, gen. jd. južnoafričkog(a)

junak, vok. jd. junače, nom. mn. junaci

južnoamerički, gen. jd. južnoameričkog(a)

junaštvo, gen. jd. junaštva, gen. mn. junaštava / junaštva

južnoevropski, gen. jd. južnoevropskog(a)

junčić, instr. jd. junčićem

južnohercegovački, gen. jd. južnohercego­ vačkog(a)

june, gen. jd. juneta

južnoslavenski, gen. jd. južnoslavenskog(a)

juneći, gen. jd. junećeg(a)

južnjački, gen. jd. južnjačkog(a)

juni, gen. juna

južnjak, vok. jd. južnjače, nom. mn. juž­njaci

kafedžija

kačket, gen. jd. kačketa kaćiperka, dat./lok. jd. kaćiperki, gen. mn. kaćiperka / kaći­perki kaćun, gen. jd. kaćuna kad(a) (pril.); bilo kad, ma kad, kad god kadaif kadar, nom. mn. kadrovi

K

k(a) (prij.); k nama, k sebi, k tome, ka ulici kabadahija, nom. mn. kabadahije kabadahijin kabadahijski, gen. jd. kabadahijskog(a) kabal / kabel / kabl, gen. jd. kabla, nom. mn. kab­lo­vi

kadar, gen. jd. kadra; kadra, kadro kadenca, gen. mn. kadenca / kadenci kadgod (pril.) kadifa kadija kadijin kadikad(a) (pril.) kadilac, gen. jd. kadioca, instr. jd. ka­di­o­cem, gen. mn. kadilaca

kabao, gen. jd. kabla, nom. mn. kabli / kablovi, gen. mn. kabala / kab­lo­va

kadiluk, nom. mn. kadiluci

kabare, gen. jd. kabarea, nom. mn. ka­ba­rei

kadinica

kabel / kabal / kabl, gen. jd. kabela

kadinicin

kablić, instr. jd. kablićem

kadionica

kabriolet

kaditi, prez. kadim, prid. rad. kadio, prid. trp. kađen, gl. im. kađenje

kabul kabuliti, prez. kabulim, prid. trp. ka­bu­ljen

kadli (vez.)

kabulosum

kadli-tadli (pril.)

kaciga, dat./lok. jd. kacigi

kadmij, gen. kadmija

kačamak, gen. jd. kačamaka, nom. mn. kača­ ma­ci

kadno (vez.)

kačar, instr. jd. kačarom / kačarem

kad-tad (pril.)

kačara kačica, instr. jd. kačicom kačiti, prez. kačim, pril. sad. kačeći, gl. im. kačenje kačkavalj, gen. jd. kačkavalja, instr. jd. kačka­ valjem

kadšto (pril.) kafa, gen. jd. kafe kafana, gen. mn. kafana kafanski, gen. jd. kafanskog(a) kafaz, gen. kafaza kafedžija

357

kafedžijski

358

kafedžijski kafen; odr. kafeni kafenisati, prez. kafenišem, pril. sad. kafeni­ šući, gl. im. kafenisa­nje kafeterija kafez / kavez, gen. mn. kafeza kafić, gen. jd. kafića kafilerija kafir, vok. jd. kafire / kafiru kaftan, gen. mn. kaftana kaharan / kaharli kahnuti, prez. kahnem, prid. rad. kahnuo, pril. pr. kah­nuv­ši

kaiš, instr. jd. kaišem, nom. mn. kaiševi / kai­ši, gen. mn. kaiševa / kaiša kaišar, gen. jd. kaišara kaišariti, prez. kaišarim, pril. sad. kai­šareći, gl. im. kaišarenje kaišarka kaišati, prez. kaišam, pril. sad. kaišajući, gl. im. kaišanje kajak, nom. mn. kajaci kajakaš, gen. jd. kajakaša kajakaški, gen. jd. kajakaškog(a) kajasa, gen. jd. kajase kajda, gen. mn. kajda / kajdi

kahpija

kajdanka, dat./lok. jd. kajdanci, gen. mn. kaj­ danaka / kajdanki

kahva, gen. jd. kahve

kajgana

kahvedžibaša kahvedžija

kajkavac, gen. jd. kajkavca, gen. mn. kaj­ka­ va­ca

kahvedžijin

kajkavka

kahvedžijka

kajkavski, gen. jd. kajkavskog(a)

kahvedžijski

kajkavština

kahvelenisati, prez. kahvelenišem, pril. sad. kahvelenišući, gl. im. kahvelenisanje

kajla, gen. mn. kajla / kajli

kahveni

kajmačiti, prez. kajmačim, pril. sad. kaj­ mačeći, gl. im. kajmačenje

kahvenisati, prez. kahvenišem, pril. sad. kah­ venišući, gl. im. kahvenisa­nje

kajmak, instr. jd. kajmakom, nom. mn. kaj­ maci

kahvenski

kajmak-baklava, gen. jd. kajmak-bak­la­ve

kahvenjak, gen. jd. kahvenjaka, nom. mn. kah­venjaci

kajmaklija

kahve-odžak, nom. mn. kahve-odžaci

kajsija

kaigdžija

kajzerica

kaigdžijin

kakadu, gen. jd. kakadua

kaik

kakaduov

kail (prid. neprom.)

kakao, gen. jd. kakaa, instr. jd. kakaom

kajmekam, gen. jd. kajmekama

kamčiti

kakaovac, gen. jd. kakaovca, nom. mn. ka­ka­ ovci kakav, gen. jd. kakva; kakav bilo, kakav god, ma kakav kakavgod (nekakav)

kalijev, gen. kalijeva kalinovički, gen. jd. kalinovičkog(a) (: Kali­ novik, Kalinovčani) kalkulacija

kakav-takav

kalodont, gen. jd. kalodonta, gen. mn. kalo­ do­nata

kako (pril.); kako bilo, kako god, kako kad, kako li, ma kako

kaloričan, gen. jd. kalorična; odr. ka­lo­rič­ni; komp. kaloričniji

kakodakati, prez. kakodačem

kaloričnost, gen. jd. kaloričnosti

kakofoničan; odr. kakofonični

kalorifer, instr. jd. kaloriferom

kakofonija

kalorija

kakogod (pril.; nekako)

kalorimetar, gen. jd. kalorimetra, nom. mn. kalorimetri

kakono (vez.) kako-tako (pril.) kakotati, prez. kakoćem, gl. im. kakotanje kakvoća kal, gen. kala kalaj, instr. kalajem kalaj­džija kalajisati, prez. kalajišem, prid. trp. kala­ji­san, pril. sad. kalajišući, gl. im. ka­la­jisanje kalajli kalašnjikov kalcij, gen. kalcija, instr. kalcijem kalcijev, gen. kalcijeva

kalpačić kalpak, nom. mn. kalpaci kaluđer, instr. jd. kaluđerom kaluđerica kaluđericin kaluđerski, gen. jd. kaluđerskog(a) kaluf / kalup, gen. mn. kalufa kalufčić / kalupčić kalufiti, prez. kalufim, gl. im. kalufljenje; i kalupiti kalup / kaluf, gen. mn. kalupa kalupčić / kalufčić

kalcijkarbonat

kalupiti, prez. kalupim, gl. im. kalupljenje; i kalufiti

kaleidoskop

kalvinistički

kalesijski, gen. jd. kalesijskog(a) (: Kalesija, Kalesijci)

kalvinistkinja

kalfa, nom. mn. kalfe, gen. mn. kalfa / kalfi kalibar, gen. jd. kalibra, nom. mn. ka­lib­ri kaligrafija kalij, gen. kalija, instr. kalijem

kaljača, gen. mn. kaljača kaljuga, dat./lok. jd. kaljuzi kambrij, gen. kambrija kamčiti, prez. kamčim, pril. sad. kam­če­ći, gl. im. kamčenje

359

kamečak

360

kamečak / kamičak, gen. jd. kamečka, nom. mn. kamečci, gen. mn. kame­ča­ka kameleon, gen. jd. kameleona kamelija kamen, nom. mn. kameni / kamenovi; kamen temeljac kamenac, gen. jd. kamenca, gen. mn. ka­me­ na­ca

kan / han (titula) kana / kna, gen. jd. kane, instr. jd. kanom kanabe / kanape, gen. jd. kanabea kanaf(a) / kanap(a), gen. jd. kanafa / kanafe kanalizacijski kanalizacioni kanap(a) / kanaf(a), gen. jd. kanapa / kanape

kamenčić, instr. jd. kamenčićem

kanape / kanabe, gen. jd. kanapea

kamenčina

kancelarija

kamenolom, dat./lok. jd. kamenolomu

kancelarijski

kamenorezac, gen. jd. kamenoresca, nom. mn. kame­no­resci, gen. mn. kamenorezaca

kančelo, nom. mn. kančela

kamerija

kandža, gen. mn. kan­dži / kan­dža

kamfor, instr. kamforom

kandžija, gen. mn. kan­džija

kamgarn, gen. jd. kamgarna

kandžijati, prez. kandžijam, gl. im. kan­dži­ janje

kamičak / kamečak, gen. jd. kamička, nom. mn. kamičci, gen. mn. kamiča­ka kamion, gen. jd. kamiona kamion­džija, nom. mn. kamion­džije

kandijski, gen. jd. kandijskog(a) (: Kandija)

kandžijski kanibalistički

kamionet, gen. jd. kamioneta

kanibalizam, gen. jd. kanibalizma, gen. mn. ka­nibalizama

kamionski

kanija, nom. mn. kanije

kamo (pril.); kamo god (svejedno ka­mo)

kanistar / kanister, gen. jd. kanistra / kanis­ tera, gen. mn. kanistara / kanis­te­ra

kamogod (pril.; nekamo) kamoli (vez.) kamp, nom. mn. kampovi kampanja, gen. mn. kampanja kampanjac, gen. jd. kampanjca, gen. mn. kam­panjaca

kanta, gen. mn. kanta / kanti kantardžija kantardžijin kantardžijski kantarija

kamping, nom. mn. kampinzi

kantarion

kamp-kućica

kantovac, instr. jd. kantovcem, gen. mn. kan­ to­vaca

kamp-prikolica kamze / kavze (ž. mn.), dat./instr./lok. kam­ zama

kanu, gen. jd. kanua, nom. mn. kanui kanunnama

kardiolog

kanunski

kapučino

kao; kao da, kao što

kapuljača

kapak, gen. jd. kapka, nom. mn. kapci, gen. mn. kapaka

karaakšam

kapaljka, dat./lok. jd. kapaljci, gen. mn. ka­palj­ka / kapalj­ki

karabatak, nom. mn. karabataci

kapetanija

karabaja karabin, gen. jd. karabina, nom. mn. karabini

kapidžibaša

karabinka, dat./lok. jd. karabinci, gen. mn. karabinka / karabinki

kapidžija

karabit, instr. karabitom

kapidžijin

karađoz

kapidžik, nom. mn. kapidžici

karakon­dža / karakon­džula

kapija, gen. mn. kapija

karakterističan, gen. jd. karak­te­ris­tič­na; odr. karakteristični

kapisla / kapsla, gen. mn. kapisla / kapisli kapitalist / kapitalista, gen. jd. kapitalista / kapitaliste, nom. mn. ka­pi­talisti / kapita­ liste

karakteristično (pril.) karakteristika, dat./lok. jd. karakteristici

kapi­tali­stica / kapitalistkinja

karamanka, dat./lok. jd. karamanci, nom. mn. ka­ramanke

kapitalistički, gen. jd. kapitalističkog(a)

karanfil, gen. jd. karanfila, nom. mn. ka­ran­fili

kapitalistkinja / kapitalistica

karanfilčić

kapitalizacija

karapan­dža

kapitulacija

karasevdah, gen. karasevdaha

kapitulantski (pril.) kaplarčić kapljičast, gen. jd. kapljičasta kapljični kapo, gen. jd. kapa, nom. mn. kapi kapriciozan, gen. jd. kapriciozna; odr. kap­ riciozni; komp. kapriciozniji

karašlama karate, gen. jd. karatea karate-klub, dat./lok. jd. karate-klubu karatrepavice karaula karavan-saraj, nom. mn. karavan-saraji kardiograf

kapriciozno (pril.)

kardiografija

kapricioznost, instr. jd. kapricioznosti / kap­ ri­cioznošću

kardiografski

kapsla / kapisla

kardiohirurgija

kapsula

kardiolog, nom. mn. kardiolozi

kardiogram

361

kardiologija

362

kardiologija

kasablija, nom. mn. ka­sabli­je

kardiologinja

kasablijin

kardiološki

kasablijka

karfiol, gen. jd. karfiola, nom. mn. karfioli

kasablijski

kargo, gen. jd. karga

kasač, gen. jd. kasača, nom. mn. kasači, gen. mn. kasača

karija karijatida karijera karijerist / karijerista, gen. jd. karijerista / karijeriste, nom. mn. kari­je­risti / karije­ riste karijeri­stica karijeristički karijeristkinja karijes karika, dat./lok. jd. karici karikaturistkinja karišik, nom. mn. karišici karlični karma, gen. mn. karma / karmi karneval karnevalski karniša, gen. mn. karniša karo, gen. jd. kara; karo-as, karo-kralj karoserija karst

kasap / kasapin, nom. mn. kasapi kasarna, gen. mn. kasarni kasarnski kaseta kasetofon kasino, gen. jd. kasina, dat./lok. jd. kasinu, nom. mn. kasina kasno (pril.), komp. kasnije kasnobarokni kasnojesenski kasta, gen. mn. kasta / kasti kastel / kaštel, gen. mn. kastela kastni (: kasta) kastracija kastracijski kastracioni kašagija kašalj, nom. mn. kašljevi / kašlji kašičica kašika, dat./lok. jd. kašici

karstni

kašljucati, prez. kašljucam, pril. sad. kašljuca­ jući, gl. im. kaš­ljucanje

karta, gen. mn. karata / karti

kaštel / kastel, gen. mn. kaštela

kartaći

kat, nom. mn. katovi

kartografija

katalog, nom. mn. katalozi

kartoteka, dat./lok. jd. kartoteci

katalogizacija

kas, nom. mn. kasovi

kataloški

kavze

katanac, gen. jd. katanca, nom. mn. ka­tan­ci, gen. mn. katanaca

katolkinja / katolikinja

katarakta, gen. mn. katarakta / katarakti

katrandžijin

katarčica

katrandžija katrandžijski

katarka, dat./lok. jd. katarci, gen. mn. katarki

katul-ferman, gen. jd. katul-fermana

katarza, gen. mn. katarza / katarzi

kauboj, vok. jd. kauboju, instr. jd. kau­bo­jem, nom. mn. kauboji

katarzičan, gen. jd. katarzična; odr. ka­tar­zični katastar, gen. jd. katastra, nom. mn. katastri, gen. mn. katastara

kaubojski

katedra, gen. mn. katedara / katedri

kauč, instr. jd. kaučem, nom. mn. kauči / kau­ če­vi

kategoričan, gen. jd. kategorična; odr. ka­te­ gorični kategorički, gen. jd. kategoričkog(a)

kaucija

kaučuk, nom. mn. kaučuci

kategorički / kategorično (pril.)

kaučukovac, gen. jd. kaučukovca, nom. mn. kauču­ko­vci

kategoričnost, instr. jd. kategoričnosti / kate­ go­ričnošću

kaur / kaurin, gen. jd. kaura / kaurina, nom. mn. kauri

kategorija

kaurka / kaur­ki­nja, dat./lok. jd. kaurki / ka­ur­ kinji

kategorijalan; odr. kategorijalni kategorijski kategorizacija kateheta, nom. mn. katehete katib / ćatib katil katipski / ćatipski

kaurski kava, gen. jd. kave kavalir / kavaljer kavana kaverna, gen. mn. kaverna / kaverni kavez / kafez, gen. jd. kaveza

katkad(a) (pril.)

kavga, dat./lok. jd. kavzi, gen. mn. kav­ga / kav­gi

katolicizam, gen. katolicizma

kavgadžija

katoličanstvo

kavgadžijin

katoličiti, prez. katoličim, pril. sad. katoličeći, gl. im. katoličenje

kavgadžijski

katolički, gen. jd. katoličkog(a) katolik, vok. jd. katoliče, nom. mn. ka­to­lici katolikinja / katolkinja katolištvo

kavijar kavkaski (: Kavkaz, Kavkasci) kavurma, gen. mn. kavurmi kavze / kamze (ž. mn.), dat./instr./lok. kav­ zama

363

kazališni

364

kazališni

kečap, instr. kečapom

kazaljka, dat./lok. jd. kazaljci, gen. mn. ka­zalj­ki / kazaljka

keče / keča, gen. jd. kečeta, nom. mn. kečeta

kaza-namaz kazančić, instr. jd. kazančićem kazandžija kazandžijin kazandžijski kazan­džiluk kazivač, gen. jd. kazivača, nom. mn. ka­zi­vači, gen. mn. kazivača kazivačica kazivalac / kazivatelj, gen. jd. ka­zivaoca / ka­ zivatelja, gen. mn. kazivalaca / kazivatelja kazivateljica kazneno-popravni kaznionica kazuistika, dat./lok. jd. kazuistici kažnjenica kažnjenicin

kečedžija kečiga, dat./lok. jd. kečigi kečina kedar, gen. jd. kedra kefin, gen. jd. kefina, nom. mn. kefini kehara kehnuti, prez. kehnem (žarg.) kej, instr. jd. kejom, lok. jd. keju, nom. mn. kejevi / kejovi kelimei-šehadet keltski (: Kelti) kembrički (: Cambridge) kenijski (: Kenija, Kenijci) kenozoik kentaur kenjčina keramičar

kažnjenički

keramičarka

kažnjenik, vok. jd. kažnjeniče, nom. mn. kaž­ njenici

keramičarski keramički

kćerca

keramika, dat./lok. keramici

kćerčica

kerber (pren.)

kćerinski

kerče, gen. kerčeta

kćerka, dat./lok. jd. kćerci / kćerki, gen. mn. kćerki

kerčić

kćerkica (hip.: kćerka) kći, gen. jd. kćeri, akuz. jd. kćer, vok. jd. kćeri, instr. jd. kćeri, nom. mn. kćeri, gen. mn. kćeri

kereći kerefeka kerić kerubin, gen. jd. kerubina, nom. mn. kerubini

kec, nom. mn. kečevi

kesa

keča / keče, gen. jd. keče, nom. mn. keče

kese­džija, nom. mn. kese­džije

kilobajt

keser / ćeser, instr. jd. keserom kesičast, gen. jd. kesičasta; odr. ke­si­časti

kičmenjak, nom. mn. kičmenjaci, gen. mn. kičmenjaka

kesim / ćesim (zast.)

kićanka, dat./lok. jd. kićanci / kićanki

kesten, nom. mn. kesteni / kestenovi, gen. mn. ke­stena / keste­nova

kićen, gen. jd. kićena; odr. kićeni; komp. kiće­ niji

kestenast / kestenjast, gen. jd. kestenasta; odr. kes­te­nasti

kićeno (pril.)

kestenčić, gen. jd. kestenčića

kićenje (: kititi)

kestendžija

kidnapirati, prez. kidnapiram, gl. im. kid­na­ pi­ranje; i kidnapovati

kestendžijin kestendžijski kesten-pire, gen. jd. kesten-pirea kestenjast / kestenast; odr. kes­te­njasti kestenjastosmeđ, gen. jd. kestenjasto­sme­đa; odr. kestenjastosmeđi keš, gen. keša (razg.) keške, gen. kešketa (kuh.) kevtati, prez. kevćem, pril. sad. kevćući

kićenost, instr. jd. kićenosti / kićenošću

kidnapovati, prez. kidnapujem, gl. im. kid­na­ povanje; i kidnapirati kifla, gen. mn. kifla / kifli kihati, prez. kiham / kišem, pril. sad. ki­ha­jući / kišući, gl. im. kihanje kihavac, gen. jd. kihavca, nom. mn. ki­hav­ci, gen. mn. kihavaca kihavica

kibernetički, gen. jd. kibernetičkog(a)

kihnuti, prez. kihnem, aor. kihnuh, prid. rad. kihnuo, pril. pr. kihnuvši

kibernetika, dat./lok. kibernetici

kijača

kibletnama

kijam

kič, instr. kičem kičast, gen. jd. kičasta; odr. kičasti

kijametiti, prez. kijametim, gl. im. ki­ja­me­ ćenje

kičasto (pril.)

kijametski

kičer

kika, dat./lok. jd. kiki

kičeraj, gen. kičeraja

kikiriki, gen. kikirikija

kičerka / kičerica

kikotati se, prez. kikoćem se, pril. sad. kiko­ ćući se, gl. im. kikotanje

kičerski kičica, instr. jd. kičicom kičma, gen. mn. kičama / kičmi

kilaviti, prez. kilavim, pril. sad. kilaveći, gl. im. kilavljenje (činiti kilavim)

kičmenica

kilavjeti, prez. kilavim, prid. rad. kilavio, pril. sad. kilaveći, gl. im. kilavljenje (postajati kilav)

kičmenjača

kilobajt, nom. mn. kilobajti (znak kB)

kičmeni; kičmena moždina

365

kiloherc

366

kiloherc (znak kHz)

kirajdžija, nom. mn. kiraj­džije

kilokalorija, nom. mn. kilokalorije

kirajdžijin

kilovat, nom. mn. kilovati (znak kW)

kiraj­džijka

kilovat-sat, gen. jd. kilovat-sata, nom. mn. ki­lo­vat-sati (znak kWh)

kirajdžijski

kilovolt, nom. mn. kilovolti (znak kV)

kiridžijin

kilovolt-metar, gen. mn. kilovolt-me­ta­ra (znak kVm)

kiridžijski

kimono, nom. mn. kimoni / kimona kinđuriti, prez. kinđurim, prid. trp. kinđuren, pril. sad. kinđureći, gl. im. kinđurenje kinematografija kinematografski kineski, gen. jd. kineskog(a) (: Kina, Kinezi) kinetički kineziterapija kinoaparat kinokamera kinoklub kinologija kinooperater kinopredstava kinoprojektor kinosala kinoteka, dat./lok. jd. kinoteci

kiridžija, nom. mn. kiridžije

kiridžiluk, nom. mn. kiridžiluci kirija kirijaš, gen. jd. kirijaša, nom. mn. kirijaši kirijašica kirijati, prez. kirijam, gl. im. kirijanje kiseliti, prez. kiselim, gl. im. kiseljenje kiseljak, nom. mn. kiseljaci kiseo, gen. jd. kisela; odr. kiseli; komp. kiseliji kiseonik / kisik, gen. kiseonika / kisika kisiti, prez. kisim, pril. sad. kise­ći; i kisjeti kisjeti, prez. kisim; i kisiti kišomjer kištra, gen. mn. kištra / kištara / kištri kitab kitabija kitabijka kitničarka, dat./lok. jd. kitničarki

kiosk, nom. mn. kiosci

kitolovac, gen. jd. kitolovca, instr. jd. ki­to­ lov­cem, gen. mn. kitolovaca

kipjeti, prez. kipim, prid. rad. kipio, kip­je­la, pril. sad. kipeći, gl. im. kipljenje

kivi, gen. jd. kivija

kiptjeti, prez. kiptim, prid. rad. kiptio, kip­ tjela, pril. sad. kipteći, gl. im. kipćenje

klaćenje (: klatiti)

kipući, gen. jd. kipućeg(a) kiraet, nom. mn. kiraeti kiraethana

kizlaraga kladenac, gen. jd. kladenca, gen. mn. kla­de­ na­ca kladilac, gen. jd. kladioca, instr. jd. kladi­ ocem, gen. mn. kladilaca

kleti

kladilački

klaun / klovn

kladionica

klaustrofobičan, gen. jd. klaustro­fo­bič­na; odr. klaustrofobični

kladioničar kladioničarka kladioničarski kladionički kladitelj kladiteljica

klaustrofobija klavijatura klavirist / klavirista, gen. jd. klavirista / kla­ viriste, nom. mn. kla­vi­ris­ti / klaviriste klaviristica / klaviristkinja

kladnja

klečati, prez. klečim, pril. sad. kle­če­ći, gl. im. klečanje

klađenje (: kladiti se)

klečećke / klečećki (pril.)

klamfa

kleći, prez. kleknem, aor. klekoh, prid. rad. klekao, klekla, pril. pr. kle­kav­ši; i klek­nuti

klanac, gen. jd. klanca, gen. mn. klanaca klanjač, nom. mn. klanjači klanjačica klanjati, prez. klanjam, aor. kla­njah, pril. sad. klanjajući, pril. pr. klanjavši, gl. im. kla­ njanje klaonica klaonički klarinet klarinetist / klarinetista, gen. jd. klarinetista / klarinetiste, nom. mn. kla­ri­netisti / kla­ rinetiste kla­rinetistica / klarinetistkinja klasicistički klasicizam, gen. klasicizma

kleknuti, prez. kleknem, aor. kleknuh, prid. rad. kleknuo, kleknula, pril. pr. kleknuvši; i kleći klekovača klen, gen. jd. klena, nom. mn. klenovi klenovina klepetaljka, dat./lok. jd. klepetaljci, gen. mn. klepetaljka / klepetaljki klepetati, prez. klepećem, pril. sad. kle­pe­ćući, gl. im. klepetanje klepka, dat./lok. jd. klepci, gen. mn. klepaka / klepki kleptomanija klerikalizacija

klasičan, gen. jd. klasična; odr. kla­sični; komp. klasičniji

klerofašist / klerofašista, gen. jd. klerofašista / klerofašiste, nom. mn. kle­rofašisti / kle­ rofašiste

klasično (pril.)

klerofašistički

klasifikacija

klerofašizam, gen. jd. klerofašizma, gen. mn. klerofašizama

klasifikacijski / klasifikacioni klasika, dat./lok. klasici klasje

kleti, prez. kunem, aor. kleh, imperf. ku­ni­jah / ku­njah, prid. rad. kleo, klela, pril. sad. kunući

367

kletva

368

kletva, gen. mn. kletava / kletva / kletvi

klin-čorba

klevetati, prez. klevećem / klevetam, pril. sad. klevećući / klevetajući

klinički, gen. jd. kliničkog(a)

klevetnički klevetnik, vok. jd. klevetniče, nom. mn. kle­ vet­nici klica, dat./lok. jd. klici klicati, prez. kličem, pril. sad. kli­ču­ći kliconoša klijati, prez. klijam / klijem, pril. sad. klija­jući, gl. im. kli­ja­nje / kli­jenje klijent, gen. jd. klijenta, nom. mn. kli­jen­ti, gen. mn. klijenata

klinika, dat./lok. jd. klinici klinka, gen. mn. klinka / klinki klipača, instr. jd. klipačom, gen. mn. klipača klipnjača klirinški kliše, gen. jd. klišea, nom. mn. klišei klišeiziran / kliširan klizač, gen. jd. klizača, vok. jd. klizaču, instr. jd. kliza­čem, nom. mn. klizači klizačica

klijentela, gen. mn. klijentela

klizačicin

klijentica / klijentkinja

klizački

kliješta (s. pl. t.), dat./instr./lok. kliještima

klizaći

klijet, instr. jd. klijeti / klijeću, gen. mn. klijeti

klizak, gen. jd. kliska; odr. kliski

klijetka, dat./lok. jd. klijetki, gen. mn. klije­ ta­ka / klijetki

klizaljka, dat./lok. jd. klizaljci, gen. mn. kli­ zaljka / klizalj­ki

klika, dat./lok. jd. kliki

klobučar

klikerčić, instr. jd. klikerčićem

klobučast, gen. jd. klobučasta; odr. klo­bu­časti

klik-klak

klobučati, prez. klobučam, pril. sad. klobuča­ jući, gl. im. klobučanje; i klobučiti

kliktati, prez. klikćem klimaks, gen. mn. klimaksa klimakterij klimatizacija klimatski klima-uređaj, gen. jd. klima-uređaja klinac, gen. jd. klinca, vok. jd. klinče, nom. mn. klinci, gen. mn. klinaca klinč, nom. mn. klinčevi klinčac, gen. jd. klinčaca, instr. jd. klin­ča­cem klinčić

klobučić klobučiti, prez. klobučim, pril. sad. klobučeći, gl. im. klobučenje; i klobučati klobuk, nom. mn. klobuci klofač, instr. jd. klofačem klokoč klokotati, prez. klokoćem, pril. sad. klo­ko­ ćući, gl. im. klokotanje klompa, nom. mn. klompe kloniti se, prez. klonim se, pril. sad. klo­ne­ći se, gl. im. klonjenje

koautoricin

klonuće

kna / kana, gen. jd. kne, instr. jd. knom

klonuti, prez. klonem

knedla, gen. mn. knedla / knedli

klopka, dat./lok. jd. klopci, gen. mn. klopaka / klopki

kneginja

klovn / klaun

knez, vok. jd. kneže, nom. mn. knezovi / kne­ že­vi

klupčad, instr. klupčadi / klupčađu

knežev

klupčast, gen. jd. klupčasta; odr. klup­­čas­ti

knežević, vok. jd. kneževiću, instr. jd. kneže­ vićem

klupčati, prez. klupčam, pril. sad. klup­čajući, gl. im. klupčanje klupče, gen. klupčeta klupko, gen. mn. klubaka

kniti, prez. knijem / knim, pril. sad. knijući, gl. im. knijenje / knenje knjiga, dat./lok. jd. knjizi

kljetara

knjigovezac, gen. jd. knjigovesca, nom. mn. knji­govesci, gen. mn. knjigove­za­ca

ključ, instr. jd. ključem, nom. mn. klju­če­vi / ključi (rij.)

knjigoveznica

ključanica / ključaonica ključao; ključala, ključalo ključaonica / ključanica ključar, instr. jd. ključarem / ključarom

knjigovodstvo knjigovođa, nom. mn. knjigovođe knjiški, gen. jd. knjiškog(a) književnički

ključarev / ključarov

književnik, vok. jd. književniče, nom. mn. knji­ževnici

ključarica

književnohistorijski (: književna historija)

ključarov / ključarev

književnojezički (: književni jezik)

ključati, prez. ključam, pril. sad. klju­čajući, gl. im. ključanje

knji­žev­no-jezički (: književni i je­zič­ki)

ključić, instr. jd. ključićem

književnopovijesni (: književna povijest)

ključki, gen. jd. ključkog(a) (: Ključ, Ključani)

književnost, instr. jd. književnosti / knji­žev­­ noš­­ću

ključni, gen. jd. ključnog(a)

knjižničar

ključnica / ključnjača

knjižničarka

kljunaši / kljunari (m. mn.)

ko, gen./akuz. kog(a); bilo ko, ma ko, ni od koga

kljuse, gen. jd. kljuseta kmečati, prez. kmečim, pril. sad. kme­če­ći, gl. im. kmečanje

koagulacija

kmeka, dat./lok. jd. kmeci

koalicijski / koalicioni

kmetski

koautoricin

koalicija

369

kobac

370

kobac, gen. jd. kopca, vok. jd. kopče, nom. mn. kopci, gen. mn. kobaca

kodifikacija

kobajagi (čest.)

koeficijent, gen. jd. koeficijenta, gen. mn. koe­fi­cijenata

kobalt

koegzistencija

kobilji, gen. jd. kobiljeg(a)

kofa, gen. mn. kofa

kobra, gen. mn. kobara / kobri

kofein, gen. kofeina

kocka, dat./lok. jd. kocki, gen. mn. kocaka / kocki

kofer / kufer

kočanj, gen. jd. kočanja, nom. mn. ko­ča­nji

koferčić / kuferčić

kočanjak

kofrčiti se, prez. kofrčim se

kočić / kolčić, instr. jd. kočićem

kogod (zam.; neko)

kočija, gen. mn. kočija

koher

kočijaš, gen. jd. kočijaša, vok. jd. kočijašu, instr. jd. koči­ja­šem

koherčić

kočijašiti, prez. kočijašim, pril. sad. ko­či­ jašeći, gl. im. kočijašenje

koherentan, gen. jd. koherentna; odr. kohe­ rentni

koferaš / kuferaš

koherencija

kočijaški

koherentno (pril.)

kočijica

kohezija

kočioni / kočni, gen. jd. kočionog(a)

kohezijski / kohezioni

kočiti, prez. kočim, pril. sad. ko­če­ći, gl. im. kočenje

koincidencija

kočni / kočioni, gen. jd. kočnog(a) kočnica kočničar, vok. jd. kočničare / koč­ni­ča­ru, instr. jd. kočničarem / kočničarom kočničarka kočoperan, gen. jd. kočoperna; odr. ko­čo­ perni; komp. kočoperniji

koitus koječiji (zam.) kojegdje (pril.) kojekad(a) (pril.) kojekakav (zam.); kojekakva, kojekakvo kojekako (pril.) kojekamo (pril.)

kočoperiti se, prez. kočoperim se, pril. sad. kočopereći se, gl. im. kočoperenje

kojeko (zam.), gen. jd. kojekog(a)

kočoperno (pril.)

kojekud(a) (pril.)

kočopernost, instr. jd. kočopernosti / ko­ čopernošću

koješta (zam.), gen. koječeg(a), dat./lok. koje­ čem(u), instr. koječim(e)

kodeks, gen. mn. kodeksa

koješta (čest.)

kojekoji (zam.)

kolijevčica

koještarija koji (zam.), gen. jd. kojeg(a) / kog(a), dat./lok. jd. kojem / kom(e), instr. jd. kojim; koja, koje; koji bilo, koji put, ma koji, koji god (svaki koji) kojigod (neki) kojot

kolar, vok. jd. kolare / kolaru, instr. jd. ko­la­rem / kolarom kolarev / kolarov kolčić / kočić, instr. jd. kolčićem kolčiti, prez. kolčim, pril. sad. kolčeći, gl. im. kolčenje

koka, dat./lok. jd. koki

kolebati, prez. kolebam, prid. rad. kolebao, pril. sad. kolebajući, gl. im. kolebanje

kokain, gen. kokaina

koledž

koka-kola (piće)

kolegicin

kokičar

kolegij, nom. mn. kolegiji

kokija, instr. jd. kokijom

kolegijalan, gen. jd. kolegijalna; odr. ko­legi­ jalni

kokodakati, prez. kokodačem, prid. rad. ko­ko­dakao, pril. sad. kokodačući, gl. im. ko­ko­dakanje kokoš, gen. jd. kokoši, gen. mn. kokoši / ko­ko­­ šiju kokošiji, gen. jd. kokošijeg(a) kokošinjac, instr. jd. kokošinjcem, gen. mn. ko­košinjaca kokošinji kokuzluk, nom. mn. kokuzluci kolaboracija kolac, gen. jd. koca / kolca, instr. jd. ko­cem / kol­cem, nom. mn. koci / kol­ci, ko­čevi / kol­čevi, gen. mn. kola­ca, ko­če­va / kol­če­va

kolegijalno (pril.) kolegijalnost, instr. jd. kolegijalnosti / ko­le­ gi­jalnošću kolekcija kolekcionar kolekcionarka kolektivizacija kolera koleričan, gen. jd. kolerična; odr. ko­le­rič­ni koleričnost, instr. jd. koleričnosti / ko­le­rič­ noš­ću kolerik, vok. jd. koleriče, nom. mn. ko­le­rici

kolač, gen. jd. kolača, nom. mn. kolači

kolhoz, gen. mn. kolhoza

kolačić

koliba, gen. mn. koliba

kolačiti, prez. kolačim

kolibrić, nom. mn. kolibrići

kolačuša

količak, gen. količka (: kolik)

kolajluk

količina, gen. mn. količina

kolajna, gen. mn. kolajna / kolajni

količinski

kolan, gen. jd. kolana

količnik, nom. mn. količnici

kolančić

kolijevčica

371

kolijevka

372

kolijevka, dat./lok. jd. kolijevci, gen. mn. ko­li­ jevaka / kolijevki kolikački, gen. jd. kolikačkog(a) koliko; koliko mu drago, ma koliko, koliko god (ko­li­ko bilo) kolikogod (pril.; nekoliko) koliko-toliko (pril.) kolišno (pril.) kolizija kolnički kolnik, nom. mn. kolnici kolodvor, nom. mn. kolodvori kolokacija kolokvij, gen. jd. kolokvija, instr. jd. kolo­ kvijem kolokvijalni, gen. jd. kolokvijalnog(a) kolokvijalno (pril.) kolomast / kolomaz kolonija

kolumbija (vrsta kahve) kolut, nom. mn. koluti / kolutovi kolutić, instr. jd. kolutićem koljač, gen. jd. koljača, vok. jd. koljaču, instr. jd. ko­lja­čem koljačev koljačica koljački koljenica koljenika, dat./lok. jd. koljenici koljeno, gen. mn. koljena koljenović, instr. jd. koljenovićem koljenovićka komadić, instr. jd. komadićem komadićak, gen. jd. komadićka, nom. mn. ko­ madićci, gen. mn. komadićaka komandant, gen. jd. komandanta, gen. mn. ko­man­danata

kolonijalan; odr. kolonijalni

komarac, gen. jd. komarca, nom. mn. ko­ mar­ci, gen. mn. komaraca

kolonijalizam, gen. kolonijalizma

komasacija

kolonizacija

komasacijski / komasacioni

kolonizacijski / kolonizacioni

kombajn, instr. jd. kombajnom, nom. mn. kombajni

kolor; kolor film koloseum kolosijek, nom. mn. kolosijeci kolotečina kolovođa, nom. mn. kolo­vo­đe kolovoz kolovozni kolporter kolporterski kolski

kombi, gen. jd. kombija, nom. mn. kom­biji kombibus kombinacija kombine, gen. jd. kombinea, nom. mn. kom­ binei kombinezon, gen. jd. kombinezona kombinirke (ž. pl. t.), gen. kombinirki komedija komedijant, gen. jd. komedijanta, gen. mn. ko­me­dijanata

komsomolac

ko­medijantica / komedijantkinja

komisionar, gen. jd. komisionara, nom. mn. komisionari

komedijaš, gen. jd. komedijaša, nom. mn. ko­ medijaši

komisionarka, dat./lok. jd. komisio­narki

komedijašica

komisioni

komediograf

komocija

komediografkinja

komordžija

komemoracija

komovača

komercijalan, gen. jd. komercijalna; odr. ko­ mercijalni

kompakt-disk; kompaktni disk (inform.)

komercijalist / komercijalista, gen. jd. ko­mer­ ci­jalista / komercijaliste, nom. mn. ko­mer­ cijalisti / komercijaliste

kompanjon

komercijali­sti­ca

kompenzacija

komercijalizirati, prez. komercijaliziram, prid. trp. komercijalizi­ran, gl. im. komer­ cijaliziranje; i komercijalizovati

kompetencija

komercijalizovati, prez. komerci­jali­zu­jem, prid. trp. komercijalizovan, gl. im. komer­ cijalizovanje; i komercijalizirati

kompetentnost, instr. jd. kompeten­tnosti / kom­petentnošću

komfor, gen. jd. komfora komforan, gen. jd. komforna; odr. kom­for­ni komforno (pril.) komfornost, instr. jd. komfornosti / kom­for­ noš­ću komičan, gen. jd. komična; odr. ko­mični; komp. komičniji komičar, vok. jd. komičare / komi­ča­ru komičarka, dat./lok. jd. komičarki, gen. mn. ko­mičarki komično (pril.) komika, dat./lok. jd. komici kominike / komunike, gen. jd. ko­mi­nikea komisija komisijski, gen. jd. komisijskog(a) komision, gen. jd. komisiona

kompanija komparacija

kompetentan, gen. jd. kompetentna; odr. kompetentni

kompilacija kompjuter kompjuterizacija kompleks, gen. jd. kompleksa, gen. mn. kom­ pleksa kompleksan, gen. jd. kompleksna; odr. kom­ pleksni komplikacija kompliment, gen. jd. komplimenta, gen. mn. kom­plimenata kompozicija kompozicijski / kompozicioni kompresija kompresijski / kompresioni kompromitacija komsomolac, gen. jd. komsomolca, instr. jd. kom­somolcem, gen. mn. kom­somolaca

373

komsomolka

374

komsomolka, dat./lok. jd. komsomolki

konagdžija

komšija, gen. jd. komšije, dat./lok. jd. kom­ši­ji, vok. jd. komšija / komšijo

konagdžijin

komšijin

koncentracija

komšijka / komšinica, dat./lok. jd. kom­šij­ki, vok. jd. komšijka komšijkin / komšinicin komšijski, gen. jd. komšijskog(a) komšiluk, nom. mn. komšiluci komšinica / komšijka, vok. jd. komšinice komšinicin / komšijkin komunalac, gen. jd. komunalca, vok. jd. ko­ munalče, gen. mn. komunalaca

konak, nom. mn. konaci koncentracijski / koncentracioni koncentričan, gen. jd. koncentrična; odr. kon­centrični koncepcija koncept, gen. jd. koncepta, gen. mn. kon­ce­ pa­ta konceptualan, gen. jd. konceptualna; odr. kon­ceptualni koncert, gen. mn. koncerata

komunalije (ž. pl. t.)

koncertni

komunikacija

koncesija

komunikacijski / komunikacioni, gen. jd. ko­mu­nikacijskog(a) / ko­mu­nikacionog(a)

konclogor

komunike / kominike, gen. jd. ko­mu­nikea komunist / komunista, gen. jd. komunista / komuniste, nom. mn. ko­mu­nis­ti / komu­ niste komunistica / komunistkinja komunistički, gen. jd. komunističkog(a) komunizam, gen. komunizma komutacija konac, gen. jd. konca, nom. mn. konci, gen. mn. konaca konačan, gen. jd. konačna; konačna, ko­nač­no konačar (: konak)

končan, gen. jd. končana; odr. kon­ča­ni (:  ko­nac) končati, prez. končam končić, instr. jd. končićem kondenzacija kondicija kondicijski / kondicioni kondicional, gen. jd. kondicionala kondicionalni kondža konfederacija konfekcija

konačište

konferencija

konačiti, prez. konačim, pril. sad. ko­na­če­ći, gl. im. konačenje

konferencijski konfesija

konačnica

konfesijski / konfesionalni

konačno

konfiguracija

kontrabas

konfiskacija konflikt, gen. jd. konflikta, gen. mn. kon­fli­ kata konformist / konformista, gen. jd. konfor­ mista / konformiste, nom. mn. kon­for­ mis­ti / konformiste konformistički konformistkinja konformizam, gen. jd. konformizma, gen. mn. konformizama konfrontacija konfuzan, gen. jd. konfuzna; odr. kon­fuz­ni konfuzija konfuznost, instr. jd. konfuznosti / kon­fuz­­ noš­ću

konsistentan / konzistentan, gen. jd. kon­sis­ ten­tna; odr. konsistentni konsolidacija konsonant, gen. jd. konsonanta, gen. mn. kon­so­nanata konsonantski konspiracija konstanta, gen. mn. konstanti / konstanta konstatacija konstelacija konstitucija konstitucijski / konstitucioni konstrukcija konsultacija / konzultacija

kongruencija

konsultacijski / konzultacijski

koničan, gen. jd. konična; odr. ko­nič­ni

konsultacioni / konzultacioni

konjugacija

konsultant / konzultant, gen. mn. konsulta­ na­ta

konjugirati konjunktivitis

kontakt, gen. mn. kontakata / kontakta; kon­ takt-osoba, kontakt-program, kontakt-te­ lefon

konjunktura

kontaminacija

konkordancija

kontejner

konkretizacija

kontekst, gen. mn. konteksta

konkurencija

kontemplacija

konopac, gen. jd. konopca, gen. mn. ko­no­paca

kontinent, gen. jd. kontinenta, gen. mn. kon­ ti­nenata

konjunktiv

konopčić, instr. jd. konopčićem konopljika, dat./lok. jd. konopljici konotacija konsekvenca / konsekvencija / konzekvenc(ij)a konsekventan / konzekventan, gen. jd. kon­ sek­ventna; odr. konsekventni konsenzus

kontingent, gen. jd. kontingenta, gen. mn. kon­tingenata kontinuirano kontinuitet, gen. jd. kontinuiteta konto, gen. jd. konta, nom. mn. konti kontraadmiral kontrabas, nom. mn. kon­tra­ba­si / kontrabasovi

375

kontracepcija

376

kontracepcija

konzervacija

kontracepcijski

konzervans, gen. mn. konzervanasa / kon­zer­ vansa

kontradikcija kontraindikacija kontrakcija kontramjera

konzervatorij / konzervatorija, instr. jd. kon­zer­vatorijem / konzervatorijom konzilij, gen. jd. konzilija, nom. mn. konziliji

kontranapad

konzistentan / konsistentan, gen. jd. kon­zis­ tentna; odr. konzistentni

kontraobavještajan; odr. kontraobavještajni

konzorcij, gen. jd. konzorcija

kontrarevolucija

konzularni

kontrarevolucionarni kontrastni

konzulat, gen. jd. konzulata, nom. mn. kon­ zulati

kontrašpijunaža

konzultacija / konsultacija

kontroverza / kontroverzija

konzultacijski / konsultacijski

kontroverzan, gen. jd. kontroverzna; odr. kontroverzni

konzultacioni / konsultacioni

kontroverzija / kontroverza

konzultant / konsultant, gen. mn. kon­zul­ta­ na­ta

kontuzija

konzumacija

konveksan, gen. jd. konveksna; odr. kon­ veksni

konzument, gen. jd. konzumenta, gen. mn. kon­zu­menata

konvencija

konzumirati, prez. konzumiram

konvencionalan, gen. jd. konvencionalna; odr. konvencionalni

konjak, nom. mn. konjaci

konvencionalno (pril.)

konjanik, vok. jd. konjaniče, nom. mn. ko­nja­ nici

konverzacija konverzacijski / konverzacioni konverzija konvikt, gen. mn. konvikta / konvikata konvoj, instr. jd. konvojem, nom. mn. konvoji konzekvenca / konzekvencija / konsekvenc(ij)a konzekventan / konsekventan, gen. jd. kon­ zek­ventna; odr. konzekventni konzerva, gen. mn. konzerva / konzervi

konjanički

konjaništvo, gen. mn. konjaništava / konja­ ništva konjče konjic, vok. jd. konjiče, nom. mn. ko­nji­ci konjičak, gen. jd. konjička, nom. mn. ko­­njič­ci, gen. mn. konjičaka (: konjic) konjički, gen. jd. konjičkog(a) konjić, vok. jd. konjiću, instr. jd. konji­ćem konjogojstvo, gen. jd. konjogojstva

korbačić

konjokradica, nom. mn. konjokradice

kopčev (: kobac)

konjovodac, gen. jd. konjovoca, nom. mn. konjovoci, gen. mn. konjovodaca

kopčiji

kooperacija

kopija

kooperant, gen. jd. kooperanta, gen. mn. koo­ pe­ranata koo­perantica / kooperantkinja kooperativan, gen. jd. kooperativna kooperativnost, gen. jd. kooperativnosti, instr. jd. ko­ope­rativnosti / kooperativ­ nošću

koperdeka kopilad, instr. kopiladi / kopilađu kopile, gen. jd. kopileta kopito, gen. jd. kopita kopljanički kopljanik, vok. jd. kopljaniče, nom. mn. kop­ lja­ni­ci

kooptirati, prez. kooptiram, prid. trp. koop­ tiran, gl. im. kooptiranje

koplje, gen. jd. koplja, gen. mn. kopalja

koordinacija

kopnjeti, prez. kopnim, prid. rad. kop­nio, kopnjela, pril. sad. kop­ne­ći, gl. im. kop­ njenje

koordinacijski / koordinacioni koordinata, nom. mn. koordinate koordinatni koordinirati, prez. koordiniram, prid. trp. koordiniran, gl. im. koordiniranje

kopneno-pomorski

koporan kopredsjednica kopredsjednik, nom. mn. ko­pred­sjednici

kopač, vok. jd. kopaču, instr. jd. kopačem, nom. mn. kopači

koprodukcija

kopačev

koračaj, instr. jd. koračajem, nom. mn. ko­ra­ ča­ji

kopačica (: kopač) kopačicin kopačina

korablja, gen. mn. korablja / kora­blji

koračati, prez. koračam, prid. rad. ko­ra­čao, pril. sad. ko­ra­ča­jući, gl. im. koračanje koračiti, prez. koračim

kopačka, dat./lok. jd. kopački, gen. mn. ko­pa­ čaka / kopački

koračnica

kopački (: kopač)

korak, nom. mn. koraci

kopaći (prid.; koji služi za kopanje) kopaćica (motika) kopar, gen. jd. kopra, instr. jd. koprom kopča, gen. mn. kopča / kopči kopčati, prez. kopčam, prid. trp. kop­čan, pril. sad. kop­ča­ju­ći, gl. im. kopčanje

koral / koralj, gen. jd. korala koralni / koraljni koralj / koral, gen. jd. koralja koraljni / koralni korbač, gen. jd. korbača, instr. jd. korbačem korbačić

377

kordopski

378

kordopski (: Kordoba) korekcija korelacija koreografija korepeticija korespondencija korespondent, gen. jd. korespondenta, gen. mn. korespondenata korespondentica / korespondentkinja koričiti, prez. koričim, pril. sad. ko­ri­čeći, gl. im. koričenje

koristoljubac, gen. jd. koristoljupca, vok. jd. koristo­lju­pče, nom. mn. koristoljupci, gen. mn. koristoljubaca koristoljubiv, gen. jd. koristoljubiva; odr. koristoljubivi koristoljubivost, instr. jd. koristoljubi­vos­ti / koristoljubivošću koritašce, gen. jd. koritašca / koritaš­ce­ta koriti se, prez. korim se, pril. sad. koreći se, gl. im. korenje; i korjeti se korizma, gen. mn. korizma / korizmi korjenčić, instr. jd. korjenčićem

korifej, gen. jd. korifeja, vok. jd. kori­feju, instr. jd. korifejem, nom. mn. korifeji

korjenika, dat./lok. jd. korjenici

korijen, nom. mn. korijeni / korjenovi

korjenito (pril.)

korijenak, gen. jd. korijenka, nom. mn. kori­ jen­ci, gen. mn. korijenaka

korjenitost, instr. jd. korjenitosti / kor­je­ni­ toš­ću

korijeniti se, prez. korijenim se, pril. sad. korijeneći se, gl. im. korijenjenje

korjenovati, prez. korjenujem, pril. sad. kor­ jenujući, gl. im. korjenovanje

korijenski, gen. jd. korijenskog(a)

korjenjak, gen. jd. korjenjka, nom. mn. kor­ jenjci, gen. mn. korjenjaka

korijenje korisnica korisnicin

korjenit, gen. jd. korjenita; odr. kor­jeniti

korjeti se, prez. korim se; i koriti se kornjača

korisnički

korodirati, prez. korodiram, prid. rad. ko­ro­ dirao

korisnik, vok. jd. korisniče, nom. mn. ko­ris­ ni­ci

korozija

korisno (pril.) korisnost, gen. jd. koris­no­sti korist, gen. jd. koristi, instr. jd. koristi / ko­riš­ću; u korist koristan, gen. jd. korisna; komp. korisniji; korisna, ko­ris­no koristiti, prez. koristim, prid. trp. korišćen / korišten, pril. sad. koristeći, gl. im. koriš­ će­nje / korištenje

korpa, gen. mn. korpa / korpi korporacija korpulencija korupcija korupcionaš korzo, gen. korza kos, gen. jd. kosa, nom. mn. kosovi kosac, gen. jd. kosca, vok. jd. košče, instr. jd. kos­cem, nom. mn. kosci, gen. mn. kosaca

košutnjak

kosač, vok. jd. kosaču, instr. jd. kosačem

koš, instr. jd. košem, nom. mn. koševi

kosačica

košarač, instr. jd. košaračem

kosidba, gen. mn. kosidaba / kosidbi

košarka, dat./lok. jd. košarci, gen. mn. košarki

kosijer

košarkaš, instr. jd. košarkašem

kosilac, gen. jd. kosioca, gen. mn. kosilaca

koščan / koštan, gen. jd. koščana; odr. koš­ čani

kosilica (mašina za košenje) kosinus kositar, gen. kositra kositren kosjerić, instr. jd. kosjerićem koska, gen. mn. kosaka / koski kosmički / kozmički kosmodrom / kozmodrom kosmonaut / kozmonaut kosmonautkinja / koz­mo­nautkinja kosmopolit(a) / kozmopolit(a), gen. jd. kos­ mo­po­li­ta / kosmo­po­li­te, nom. mn. kosmo­ politi / kosmo­po­li­te kosmopolitizam / kozmopolitizam, gen. kos­mo­politizma

koščat, gen. jd. koščata; odr. koš­čati koščatost, gen. jd. koščatosti, instr. jd. košča­ tosti / koš­ča­to­šću koščev koščica (: kost, koska) koščurina (: kost, koska) košćela košija košpa, gen. mn. košpa / košpi košpica / koštica košpičav / koštičav, gen. jd. košpičava; odr. košpičavi koštac, gen. jd. koštaca, nom. mn. koštaci koštan / koščan, gen. jd. koštana; odr. koš­tani

kosmopolitski / kozmopolitski

koštica / košpica

kosmos / kozmos

koštičav / košpičav, gen. jd. koštičava; odr. koštičavi

kosook, gen. jd. kosooka kosovac, gen. jd. kosovca, gen. mn. ko­so­va­ca kosović, instr. jd. kosovićem kost, instr. jd. kosti / košću, gen. mn. kosti / kostiju kostimčić kostimografija kostriješiti se, prez. kostriješim se, prid. rad. kostriješio se, pril. sad. kostrije­še­ći se, gl. im. kostriješenje kostrijet, instr. jd. kostrijeti / kostrijeću

koštunac / koštunjac koštunica koštuničast, gen. jd. koštuničasta; odr. koš­tu­ ni­ča­sti koštuničav, gen. jd. koštuničava; odr. koš­tu­ ničavi koštunjac / koštunac koštunjača, nom. mn. koštunjače koštunjavac, gen. jd. koštunjavca košutnjak, nom. mn. košutnjaci

379

kotac

380

kotac, gen. jd. koca, nom. mn. koci, gen. mn. kotaca

kovrčav / kovrdžav, gen. jd. kovrčava; odr. kovrčavi

kotač, instr. jd. kotačem

kovrčica / kovrdžica

kotačić

kovrdža / kovrča, gen. mn. kovr­dža

kotalac, gen. jd. kotalca / kotaoca

kovrdžast / kovrčast, gen. jd. kovr­džas­­ta; odr. kovrdžasti

kotao, gen. jd. kotla, nom. mn. kotlovi kotar, nom. mn. kotarevi / kotari kotiti, prez. kotim, prid. trp. koćen, pril. sad. ko­teći, gl. im. koćenje

kovrdžati / kovrčati, prez. kovr­džam, prid. rad. kovr­džao, prid. trp. kovr­džan, pril. sad. kovr­džajući, gl. im. kovr­džanje

kotizacija

kovrdžav / kovrčav, gen. jd. kovr­džava; odr. kovrdžavi

kotlić, gen. mn. kotlića

kovrdžica / kovrčica

kotlokrpa, nom. mn. kotlokrpe

kozački (: Kozaci)

kotorvaroški (: Kotor-Varoš, Kotorvarošani)

kozak, vok. jd. kozače, nom. mn. kozaci (zool.)

koturača

kozalac, gen. jd. kozalca / kozaoca, gen. mn. kozalaca

koturaljka, dat./lok. jd. koturaljci, nom. mn. koturaljke, gen. mn. koturaljka / koturaljki

kozarački (: Kozarac, Kozarčani)

kotva, gen. mn. kotava / kotvi

kozarica

kovač, gen. jd. kovača, vok. jd. kovaču, instr. jd. kovačem

kozaricin

kovačija kovački, gen. jd. kovačkog(a) kovačnica kovak, gen. jd. kovka; odr. kovki; komp. kov­ kiji kovčeg, nom. mn. kovčezi kovčežić, instr. jd. kovčežićem koverta / kuverta, gen. mn. koverata / ko­ver­ti kovertirati, prez. ko­ver­ti­ram, prid. trp. kover­ tiran; i kuvertirati kovitlac, gen. jd. kovitlaca kovrča / kovrdža, gen. mn. kovr­ča kovrčast / kovrdžast, gen. jd. kovrčas­ta; odr. kovrčasti kovrčati / kovrdžati, prez. kovrčam

kozarski (: Kozara) kozbaša kozerija kozičav, gen. jd. kozičava; odr. ko­zičavi koziji, gen. jd. kozijeg(a) kozjetina / kozjevina kozlac, gen. jd. kozlaca, nom. mn. kozlaci kozlić, nom. mn. kozlići kozmetičar, vok. jd. kozmetičaru, instr. jd. koz­metičarem kozmetičarka, dat./lok. jd. kozmeti­čar­ki kozmetičarski, gen. jd. kozmetičarskog(a) kozmetički, gen. jd. kozmetičkog(a) kozmetika, dat./lok. jd. kozmetici kozmički / kosmički

kralježnjak

kozmodrom / kosmodrom

krajinski

kozmonaut / kosmonaut

krajiški, gen. jd. krajiškog(a)

kozmonautkinja / kos­mo­nautkinja

krajiškinja

kozmopolit(a) / kosmopolit(a), gen. jd. koz­ mo­­po­li­ta / kozmo­po­li­te, nom. mn. koz­ mo­politi / kozmo­po­li­te

krajišnički, gen. jd. krajišničkog(a) (: krajiš­ nici, Krajišnici)

kozmopolitizam / kosmopolitizam

krajišnik, vok. jd. krajišniče, nom. mn. kra­jiš­ nici (: krajina)

kozmopolitski / kosmopolitski

krajnik, nom. mn. krajnici

kozmos / kosmos

krajnost, instr. jd. krajnosti / krajnošću

kozorog, nom. mn. kozorozi

krajnje (čest.)

kožuh, nom. mn. kožusi

krajnji, gen. jd. krajnjeg(a)

kraćati, prez. kraćam, pril. sad. kra­ća­jući, gl. im. kraćanje (postajati kraći)

krajobraz, gen. jd. krajobraza

kraćenje (: kratiti) kraći (: kratak) kradimice / kradomice (pril.) kradljivac, gen. jd. kradljivca, vok. jd. krad­ ljiv­če, nom. mn. kradljivci, gen. mn. krad­ lji­vaca kradomice / kradimice (pril.) krađa, gen. mn. krađa kragna, gen. mn. kragni kraguj, gen. jd. kraguja kragujčić krah, nom. mn. krahovi krahirati, prez. krahiram

krajolik, nom. mn. krajolici krak, nom. mn. kraci / krakovi kralj, instr. jd. kraljem kralješak / kralježak, gen. jd. kralješka, nom. mn. kra­lješ­ci, gen. mn. kralješaka kralješnica / kralježnica kralješnički / kralježnički kralješnjak / kralježnjak, nom. mn. kralješ­ njaci kraljev kraljevati, prez. kraljujem, prid. rad. kra­ ljevao, pril. sad. kraljujući, gl. im. kralje­ vanje kraljević, instr. jd. kraljevićem kraljevski, gen. jd. kraljevskog(a)

kraj, instr. jd. krajem, lok. jd. kraju, nom. mn. krajevi; do kraja, na kraju

kraljevstvo, gen. mn. kraljevstava

krajcar / krajcer / krajcara, gen. jd. krajcara / krajcera / krajcare

kralježak / kralješak, gen. jd. kralješka, nom. mn. kra­lješ­ci, gen. mn. kralježaka

krajem (pril., prij.)

kralježnica / kralješnica

krajičak, gen. jd. krajička, nom. mn. kra­jič­ci, gen. mn. krajičaka

kralježnički / kralješnički

krajina

kralježnjak / kralješnjak, nom. mn. kraljež­ njaci

381

kraljicin

382

kraljicin

kratkosilazni

krampa, nom. mn. krampe

kratkotalasni

kran, nom. mn. kranovi

kratkotrajno (pril.)

kras, gen. krasa

kratkouh, gen. jd. kratkouha; odr. krat­ko­­uhi

krasan, gen. jd. krasna; odr. krasni

kratkouzlazni

krasnopis

kratkovalni

krasnopisac, gen. jd. krasnopisca, vok. jd. kras­nopišče, gen. mn. krasno­pi­sa­ca

kratkovidost / kratkovidnost, instr. jd. krat­ kovidosti / kratkovidošću, kratkovidnosti / kratkovi­dno­šću

krasnorječiv, gen. jd. krasnorječiva; odr. kra­ snorječivi; komp. kra­sno­rje­čiviji krasnorječivost, gen. jd. krasnorječivosti, instr. jd. krasno­rje­či­vos­ti / krasnorječivošću

kratkovječan, gen. jd. kratkovječna; odr. krat­ kovječni

krasnorječje

kratkovječnost, instr. jd. kratkovječ­nos­ti / krat­kovječnošću

krasnosloviti, prez. krasnoslovim, prid. rad. krasnoslovio

kratkovjek, gen. jd. kratkovjeka; odr. krat­ kovjeki

krasta, gen. mn. krasta / krasti

kratkovjekost, instr. jd. kratkovjekos­ti / krat­ kovjekošću

krastača, gen. mn. krastača krastavac, gen. jd. krastavca, gen. mn. kras­ta­ vaca krasuljak, gen. jd. krasuljka, nom. mn. krasu­ ljci, gen. mn. krasuljaka

kraul kravljača kravlji, gen. jd. kravljeg(a)

kraški (: kras)

krcaljka, dat./lok. jd. krcaljci, gen. mn. krcalj­ka / krcaljki

kratak, gen. jd. kratka; odr. kratki; komp. kraći

krčag, nom. mn. krčazi

kratiti, prez. kratim, prid. rad. kratio, prid. trp. kraćen, pril. sad. krateći, gl. im. kra­ ćenje

krčati, prez. krčim, prid. rad. krčao, pril. sad. krčeći, gl. im. krčanje

kratkoća kratkodnevica / kratkodnevnica kratkometražni kratkorječiv kratkorjek, gen. jd. kratkorjeka; odr. krat­ korjeki kratkoročan, gen. jd. kratkoročna; odr. krat­ koročni kratkoročno (pril.)

krčevina krčilac / krčitelj, gen. jd. krčioca / kr­či­telja, instr. jd. krčiocem / krčite­ljem, gen. mn. kr­či­laca / krčitelja krčiti, prez. krčim, prid. trp. krčen, pril. sad. krčeći, gl. im. krčenje krčkati, prez. krčkam, prid. rad. krčkao, pril. sad. krčkajući, gl. im. krčkanje krčki (: Krk) krčma, gen. mn. krčama / krčmi

krezub

krčmar krčmarica krčmaricin krčmarski krčmiti, prez. krčmim, prid. rad. krč­mio, pril. sad. krčmeći, gl. im. krčmljenje

krematorij, gen. jd. kre­mato­ri­ja, instr. jd. kre­ matorijem kremenadla kremenčić kremen-kamen kremenjača

krdža

krempita

kreacija

kreol, nom. mn. kreoli

kreatorka, dat./lok. jd. kreatorki, gen. mn. kre­atorki

kreolka, dat./lok. jd. kreolki, gen. mn. kre­olki

kreatura

krep, nom. mn. krepovi

kreč, instr. krečom

krepak, gen. jd. krepka; komp. krep­kiji; krepka, krepko

krečan, gen. jd. krečna; odr. krečni

krepati, prez. krepam, prid. rad. krepao

krečana, gen. mn. krečana

krepčina

krečati, prez. krečim, pril. sad. krečeći, gl. im. krečanje

krepkoća

krečiti, prez. krečim, prid. trp. kre­čen, pril. sad. krečeći, gl. im. kre­če­nje krečni krečnica krečnik, nom. mn. krečnici krečnjački krečnjak, nom. mn. krečnjaci kredenac, gen. jd. kredenca, gen. mn. krede­ na­ca

krepkost, gen. jd. krepkosti, instr. jd. krep­ kosti / krep­ko­šću kreposnica kreposnik, nom. mn. kreposnici kreposno (pril.) krepost, gen. jd. kreposti, instr. jd. kreposti / kre­poš­ću krepostan, gen. jd. kre­pos­na; kre­pos­na, kre­ posno krep-papir

kredo, gen. jd. kreda

kresta / krijesta, gen. mn. kresta / kresti

kreirati, prez. kreiram, prid. trp. krei­ran, gl. im. kreiranje

krešendo / crescendo, gen. jd. krešenda (muz.)

kreja kreketati, prez. krekećem, imp. krekeći, prid. rad. kreketao, pril. sad. krekećući

kreštalica / kriještalica kreštati, prez. kreštim, prid. rad. kreštao, pril. sad. krešteći, gl. im. kreštanje; i kriještati

kreketuša

krevetac, gen. jd. kreveca, nom. mn. kreveci, gen. mn. krevetaca

krem (prid. neprom.); krem boja, krem supa

krevetić, instr. jd. krevetićem

kremacija

krezub, gen. jd. krezuba; odr. kre­zu­bi

383

krezubac

384

krezubac, gen. jd. krezupca, gen. mn. kre­zu­ ba­ca krezubost, gen. jd. krezubosti, instr. jd. kre­ zubosti / krezu­bošću krhak, gen. jd. krhka; odr. krh­ki; komp. krh­ kiji krhat / krt, gen. jd. krhta; krhta, krhto

krijumčarka krijumčarski krik, nom. mn. krikovi / krici krilce / krioce, gen. jd. krilca / krilceta, gen. mn. krilaca krimić, instr. jd. krimićem

krhati, prez. krham, pril. sad. krhajući, gl. im. krhanje

kriminalac, gen. jd. kriminalca, instr. jd. kri­ mi­nalcem, gen. mn. kriminalaca

krhko (pril.)

kriminalistički

krhkoća

kriminalistika, dat./lok. kriminalistici

krhkost, instr. jd. krhkosti / krhkošću

kriminologija

krhljavina

krinka, dat./lok. jd. krinci, gen. mn. krinka / krin­ki

krhnuti, prez. krhnem krhotina krhtina / krtina krhtost / krtost, instr. jd. krhtosti / krhtošću kričati, prez. kričim, prid. rad. kričao, pril. sad. kričeći, gl. im. kričanje kričav, gen. jd. kričava; odr. kričavi kričavost, instr. jd. kričavosti / kriča­voš­ću kričljiv, gen. jd. kričljiva; odr. krič­ljivi krigla, gen. mn. krigla / krigli krijepiti, prez. krijepim, prid. trp. krijepljen, pril. sad. krije­pe­ći, gl. im. krijepljenje

krioce / krilce, gen. jd. krioca / krioceta, gen. mn. krilaca kriomice (pril.) kripta, gen. mn. kripata / kripti kristijanizacija kristijanizirati, prez. kristijaniziram, prid. trp. kristijaniziran, gl. im. kristijanizi­ ra­nje; i kristijanizovati kristijanizovati, prez. kristi­jani­zujem, prid. trp. kristijanizovan, gl. im. kristijanizo­ va­nje; i kristijanizirati kristologija

krijes, nom. mn. kresovi

kriščica

krijesnica

kriška, dat./lok. jd. krišci / kriški, gen. mn. kri­ša­ka / kriški

krijesta / kresta, gen. mn. krijesta / krijesti kriještalica / kreštalica kriještati, prez. kriještim, pril. sad. kri­ješ­teći, gl. im. kriještanje; i kreštati krijumčar, gen. jd. krijumčara krijumčarenje krijumčariti, prez. krijumčarim, prid. trp. kri­jumčaren, pril. sad. krijumčareći

kriterij, instr. jd. kriterijem, nom. mn. krite­ ri­ji kriti, prez. krijem, imp. krij, krijmo, prid. rad. krio, pril. sad. krijući, gl. im. krijenje kritičan, gen. jd. kritična; odr. kri­tič­ni kritičar, instr. jd. kritičarem / kriti­ča­rom kritičarka, dat./lok. jd. kritičarki

krnjetak

kritički (pril.) kritično (pril.) kritičnost, gen. jd. kritičnosti, instr. jd. kritič­ nosti / kriti­čno­šću kritika, dat./lok. jd. kritici kritosjemenjača, nom. mn. kritosjemenjače kriva, dat./lok. jd. krivoj (mat.) krivac, gen. jd. krivca, vok. jd. krivče, nom. mn. krivci, gen. mn. krivaca krivača krivični, gen. jd. krivičnog(a) krivično (pril.) krivičnopravni (: krivično pravo) krivokletnica krivokletnik, vok. jd. krivoklet­ni­če, nom. mn. krivokletnici

krivovjerstvo, gen. mn. krivovjerstava / kri­ vo­vjerstva krizma, gen. mn. krizma / krizmi križ, instr. jd. križem, nom. mn. križevi križaljka, dat./lok. jd. križaljci, gen. mn. kri­ žaljki križanac, gen. jd. križanca, vok. jd. kri­žan­če, gen. mn. križanaca križić, instr. jd. križićem krkače (pril.) krkačiti, prez. krkačim, pril. sad. krkačeći, gl. im. kr­ka­če­nje krkljanac, gen. jd. krkljanca, gen. mn. krk­lja­ naca krletka, dat./lok. jd. krleci / krletki, gen. mn. kr­letaka / krletki krljušni

krivokletstvo, gen. mn. krivokletstava / kri­ vokletstva

krljušt, gen. jd. krljušti, instr. jd. krljušti / krljušću

krivolovac, gen. jd. krivolovca, vok. jd. kri­vo­ lovče, nom. mn. krivolovci, gen. mn. kri­ volovaca

krmača

krivošija

krmčina

krivotvorac / krivotvoritelj

krmećak / krmetnjak

krivotvoriteljica / kri­vo­tvoriteljka / krivot­ vorka

krmeći, gen. jd. krmećeg(a)

krmak, gen. jd. krmka, vok. jd. krmče, nom. mn. krmci, gen. mn. krmaka

krivoust; odr. krivousti

krmeljav / krmeljiv, gen. jd. kr­me­ljava / krmeljiva

krivovjerac, gen. jd. krivovjerca, instr. jd. kri­ vovjercem, gen. mn. krivovje­raca

krmetnjak / krmećak

krivovjeran, gen. jd. krivovjerna; odr. kri­ vovjerni krivovjerje

krntija krnjadak, gen. jd. krnjatka, nom. mn. kr­nja­ci, gen. mn. krnjadaka

krivovjerka, dat./lok. jd. krivovjerki

krnjatak, gen. jd. krnjatka, nom. mn. kr­njaci, gen. mn. krnjataka

kri­vo­vjernica

krnje (pril.)

krivovjernik, nom. mn. krivovjernici

krnjetak, gen. jd. krnjetka, nom. mn. krnjeci

385

kroatist

386

kroatist / kroatista, gen. jd. kroatista / kroa­ tiste, nom. mn. kro­atisti / kroatiste

kros, instr. jd. krosom, nom. mn. krosevi / kro­sovi

kroatistica / kroatistkinja

kroše, gen. jd. krošea, nom. mn. krošei

kroatistički

krošnja, gen. mn. krošanja / krošnji

kroatistika, dat./lok. kroatistici

krotak, gen. jd. krotka; odr. krotki; komp. krotkiji

kroatistkinja / kroatistica kroatizacija kroatizam, gen. jd. kroatizma, nom. mn. kro­ atizmi kročiti, prez. kročim, pril. sad. kro­če­ći, gl. im. kročenje kroćenje (: krotiti) krofna, gen. mn. krofna / krofni kroj, nom. mn. krojevi krojač, gen. jd. krojača, vok. jd. krojaču, instr. jd. kroja­čem krojačev krojačica krojačicin krojački, gen. jd. krojačkog(a) krojačnica krojilac, gen. jd. krojioca, instr. jd. krojiocem, gen. mn. krojilaca krojiti, prez. krojim, imp. kroj / kroji, kroj­mo / krojimo, pril. sad. kro­je­ći, gl. im. kro­jenje

krotilac / krotitelj, gen. jd. krotioca, vok. jd. kro­tioče, instr. jd. krotiocem, gen. mn. kro­ti­laca krotilački / krotiteljski krotitelj / krotilac, gen. jd. krotitelja, instr. jd. krotiteljem krotiteljica / krotiteljka krotiteljski / krotilački krotiti, prez. krotim, prid. rad. krotio, pril. sad. kroteći, gl. im. kroćenje krovopokrivač kroz(a) (prij.) krpač, instr. jd. krpačem krpaći krparija krpedžija krpedžijin krpedžijski krpenjača

kroki, gen. jd. krokija, nom. mn. krokiji

krpež, gen. krpeža / krpeži

krokodil

krsni (: krst)

krokodilčić

krstača, instr. jd. krstačom

krompir, gen. jd. krompira, nom. mn. krom­ piri

krstarički

krompirača krompirić

krstić, instr. jd. krstićem krstionica

krompirište

krstiti, prez. krstim, prid. trp. krš­ten, gl. im. krštenje

krompiruša

krstjanica

krznarija

krstjanin, gen. jd. krstjanina, nom. mn. krst­ jani; bosanski krstjanin krstjanski, gen. jd. krstjanskog(a) krš, gen. jd. krša, nom. mn. krševi kršćanin, gen. jd. kršćanina, nom. mn. kršćani kršćanka, dat./lok. jd. kršćanki kršćanski, gen. jd. kršćanskog(a) kršćanstvo, gen. krš­ćan­stva krševitost, gen. jd. krševitosti kršilac / kršitelj kršiteljica krštenica krt / krhat, gen. jd. krta; krta, krto krtičiji krtičina krtičnjak, nom. mn. krtičnjaci krtina / krhtina

kruščić (: kruh) krušić (: kruh) krušik, nom. mn. krušici kruška, dat./lok. jd. krušci / kruški, gen. mn. kru­šaka / kruški kruškovac, gen. jd. kruškovca, gen. mn. kruš­ kovaca kruškovača krušni, gen. jd. krušnog(a) (: kruh) krut, gen. jd. kruta; odr. kru­ti; komp. krući krutiti, prez. krutim, pril. sad. kruteći, gl. im. krućenje krutost, instr. jd. krutosti / krutošću kružić, instr. jd. kružićem krv, instr. jd. krvi / krvlju krvnički, gen. jd. krvničkog(a) krvnik, vok. jd. krvniče, nom. mn. krv­ni­ci

krtost / krhtost

krvoločan, gen. jd. krvoločna; odr. krvoločni; komp. krvoločniji

krucijalan; odr. krucijalni

krvoločnica

krućenje (: krutiti)

krvoločnost, instr. jd. krvoločnosti / krvoloč­ noš­ću

kruh, vok. jd. kruše, nom. mn. kruhovi kruhožder

krvolok, vok. jd. krvoloče, nom. mn. kr­vo­lo­ci

krunidba, gen. mn. krunidaba / krunidba / krunidbi

krvološtvo, gen. jd. krvološtva, gen. mn. kr­vo­loštava / krvološtva

krunisati, prez. krunišem, prid. trp. kru­ni­san, pril. pr. krunišući, gl. im. kru­ni­sanje

krvopija krvopijin

krupičav, gen. jd. krupičava; odr. kru­pi­ča­vi

krvoproliće

krupnoća

krvotočni, gen. jd. krvotočnog(a)

krupnook, gen. jd. krupnooka; odr. krup­ no­oki

krvotok, nom. mn. krvotoci

krupnozrn / krupnozrnast / krupnozrnat

krvožednost, gen. jd. krvožednosti, instr. jd. krvožednosti / krvožednošću

krušac, instr. jd. krušcem (: kruh)

krzamak, gen. jd. krzamka

kruščica (: kruška)

krznarija

387

kržljavost

388

kržljavost, gen. jd. kržljavosti, instr. jd. kržlja­ vosti / kr­žlja­vošću

kućanski, gen. jd. kućanskog(a)

ksenofobija

kućanstvo, gen. jd. kućanstva, gen. mn. ku­ćan­stava / ku­ćan­stva

ksilofon

kućar, gen. jd. kućara

kuba (vrsta cigare)

kućarac, gen. jd. kućarca, nom. mn. kućarci

kube, gen. jd. kubeta (kupola)

kućarak / kućerak, gen. jd. kućarka, nom. mn. ku­ćarci, gen. mn. kućaraka

kubični, gen. jd. kubičnog(a) kubist / kubista, gen. jd. kubista / kubiste, nom. mn. ku­bis­ti / kubiste kubistica / kubistkinja kubistički, gen. jd. kubističkog(a) kubistkinja / kubistica kubizam, gen. kubizma kucanija kucanj, gen. jd. kucnja, nom. mn. kucnji / kucnjevi kučad, gen. kučadi kučak, gen. jd. kučka, nom. mn. kučci, gen. mn. kučaka kuče, gen. kučeta kučence, gen. jd. kučenceta kučica (: kuka) kučić, nom. mn. kučići kučiji (: kučak, kučka, kučad) kučina (: kučak) kučka, dat./lok. jd. kučki, gen. mn. kučaka / kučki kučkin kučni (: kuk) kuća kućanica / kućenica kućanički kućanik / kućenik, vok. jd. kućaniče, nom. mn. ku­ća­ni­ci

kućarina kućariti, prez. kućarim, pril. sad. kućareći, gl. im. kućarenje kućarka kućedomaćica kućedomaćin kućenica / kućanica kućenik / kućanik, vok. jd. kućeniče, nom. mn. ku­će­ni­ci kućepazitelj kućepaziteljka / kućepaziteljica kućer kućerak / kućarak, gen. jd. kućerka, nom. mn. ku­ćerci, gen. mn. kućeraka kućerina kućetina kućevan, gen. jd. kućevna; kućevna, ku­ćev­no kućević kućevićka kućevlasnica kućevlasnik, vok. jd. kućevlasniče, nom. mn. kućevlasnici kući (pril.) kućica kućić (: kuća) kućićka kućile (pril.)

kukavičiji

kućište

kuhalo

kućiti se, prez. kućim se, pril. sad. ku­će­ći se, gl. im. kućenje

kuhanje

kućni, gen. jd. kućnog(a)

kuhar, vok. jd. kuhare / kuharu, instr. jd. ku­ ha­rem / kuharom

kućurina

kuharev / kuharov

kud(a) (pril.); kud god (ma kud)

kuharica

kudgod (pril.; nekud)

kuharicin

kudikamo (čest.)

kuharov / kuharev

kudilac / kuditelj, gen. jd. kudioca, vok. jd. kudioče, instr. jd. ku­di­ocem, nom. mn. kudioci, gen. mn. kudilaca

kuharski, gen. jd. kuharskog(a)

kudilica / kudi­teljica

kuhati, prez. kuham, prid. rad. kuhao, prid. trp. ku­han, pril. sad. kuhajući, gl. im. ku­ hanje

kuditelj / kudilac, gen. jd. kuditelja kudi­teljica / kudilica kudjelja, gen. mn. kudjelja kudjeljast, gen. jd. kudjeljasta kudjeljni kudret-sahat, gen. jd. kudret-sahata kuđenje (: kuditi) kufer / kofer kuferaš / koferaš, gen. jd. kuferaša kuferčić / koferčić kufr / kufur, gen. kufra / kufura kugla, gen. mn. kugla / kugli kuglač, gen. jd. kuglača kuglačica kuglački

kuharstvo, gen. jd. kuharstva, gen. mn. kuhar­ stava / ku­hars­tva

kuhinja, gen. mn. kuhinja kuhinjski, gen. jd. kuhinjskog(a) kujruk, nom. mn. kujruci kujundžija kujundžijin kujun­džijka kujundžijski, gen. jd. kujundžijskog(a) kujundžiluk, nom. mn. kujundžiluci kujundžinica kuka, dat./lok. jd. kuki kukac, gen. jd. kukca, instr. jd. kuk­cem, nom. mn. kukci, gen. mn. kukaca kukača

kuglager

kukavac, gen. jd. kukavca, vok. jd. ku­kav­če, nom. mn. kukavci, gen. mn. ku­kavaca

kugličast, gen. jd. kugličasta; odr. kug­li­čas­ti

kukavčiti, prez. kukavčim; i kukavičiti

kuglični

kukavica, vok. jd. kukavice / kukavico

kuhač

kukavicin

kuhača, gen. mn. kuhača

kukavičić

kuhaći

kukavičiji, gen. jd. kukavičijeg(a)

389

kukavičiti

390

kukavičiti, prez. kukavičim; i kukavčiti

kuloar, nom. mn. kuloari

kukavički

kulon (fiz.)

kukavičluk, nom. mn. kukavičluci

kultivacija

kukčev

kulturnohistorijski (: kulturna historija)

kukčić

kul­turno-historijski (: kultura i historija)

kukičati, prez. kukičam, prid. rad. kukičao, gl. im. kukičanje

kulturnopovijesni

kukuljača kukurijek, vok. jd. kukuriječe, nom. mn. ku­ku­rijeci kukurijekati, prez. kukuriječem, prid. rad. ku­ku­rijekao, pril. sad. kukuri­ječući, gl. im. ku­ku­rijekanje; i kukurikati kukurijeknuti, prez. ku­kuri­jeknem, prid. rad. kukurijeknuo, pril. pr. ku­ku­ri­jeknuvši; i kukuriknuti kukurijeku / kukuriku (uzv.) kukurikati, prez. kukuričem, prid. rad. kuku­ rikao, pril. sad. kukuričući, gl. im. ku­kuri­ ka­nje; i kukurijekati kukuriknuti, prez. kukuriknem, imp. kuku­ rikni, prid. rad. kukuriknuo, pril. pr. kukurik­nu­vši; i kukurijeknuti kukuriku / kukurijeku (uzv.) kukuruska kukuruščić kukuruz kukuruzište kukuruzovina kukuružnjak, nom. mn. kukuružnjaci kukuvija

kulturologija kulučiti, prez. kulučim, pril. sad. kulu­če­ći, gl. im. kulučenje kulug­džija kuluk, nom. mn. kuluci kumčad, instr. kumčadi / kumčađu kumče, gen. kumčeta kumrija, gen. jd. kumrije, vok. jd. kum­rija / kum­rijo kumrijin kumulacija kundačić, instr. jd. kundačićem kundačiti, prez. kundačim, pril. sad. kun­da­ čeći, gl. im. kundačenje kundak, nom. mn. kundaci kundur­džija kuneći kung-fu, gen. jd. kung-fua kunić, instr. jd. kunićem kunićarstvo kupac, gen. jd. kupca, vok. jd. kupče, nom. mn. kupci, gen. mn. kupaca

kul (prid. neprom.)

kupač, gen. jd. kupača, vok. jd. kupaču, instr. jd. kupačem

kulački (: kulaci)

kupačica

kulaš, instr. jd. kulašem

kupački, gen. jd. kupačkog(a) (: kupači)

kulminacija

kupaći, gen. jd. kupaćeg(a) (: kupanje)

kvaka

kupališni kupaonica kupaonički, gen. jd. kupaoničkog(a) kupčev kupe, gen. jd. kupea, nom. mn. kupei, dat./ instr./lok. mn. kupeima kupilac, gen. jd. kupioca, gen. mn. ku­pi­laca kupinjak, nom. mn. kupinjaci kupka, dat./lok. jd. kupci / kupki, gen. mn. kupaka / kupki kupleraj, gen. jd. kupleraja, nom. mn. kuple­ raji

kurs, instr. jd. kursom, nom. mn. kursevi / kur­sovi kursist / kursista, gen. jd. kursista / kursiste, nom. mn. kursisti / kursiste kursistica / kursistkinja kuršlus / kurcšlus kuršumlija kurtoazija kušač, gen. jd. kušača, nom. mn. kušači kušačica kut, nom. mn. kuti / kutovi

kuplung, nom. mn. kuplunzi

kutak, gen. jd. kutka, nom. mn. kuci, gen. mn. kutaka

kupoprodaja

kutić

kupoprodajni, gen. jd. kupoprodajnog(a)

kutijica (: kutija)

kupreški, gen. jd. kupreškog(a) (: Kupres, Kuprešaci)

kutlača, instr. jd. kutlačom

kup-sistem

kutomjer

kupuščina

kuverta / koverta, gen. mn. kuverata / ku­ver­ti

kupušnjača (: kupus) kur’anski, gen. jd. kur’anskog(a)

kuvertirati, prez. kuvertiram, prid. trp. kuver­ tiran; i kovertirati

kurcšlus / kuršlus

kuvetli

kurija

kvačica

kuriozan, gen. jd. kuriozna

kvačilo

kuriozitet, gen. jd. kurioziteta, nom. mn. kurioziteti

kvačiti, prez. kvačim, pril. sad. kva­če­ći, gl. im. kvačenje

kurjačica

kvačka

kurjačicin

kvadar, gen. jd. kvadra, nom. mn. kvadri, gen. mn. kvadara

kurjačić, instr. jd. kurjačićem kurjačiji kurjački kurjak, vok. jd. kurjače, nom. mn. kurjaci kurji; kurje oko

kutnjak, nom. mn. kutnjaci

kvadrant, gen. jd. kvadranta, gen. mn. kvad­ ra­nata kvadratić kvaka, dat./lok. jd. kvaci / kvaki, gen. mn. kva­ka

391

kvakati

392

kvakati, prez. kvačem, pril. sad. kva­čući kvalifikacija kvalifikacijski / kvalifikacioni, gen. jd. kva­li­ fi­kacijskog(a) / kvalifikacionog(a) kvalitet / kvaliteta, gen. jd. kvaliteta / kvalitete kvantifikacija kvantitet / kvantiteta

kvocati, prez. kvocam / kvočem, pril. sad. kvo­cajući / kvočući kvocijent, gen. jd. kvocijenta, gen. mn. kvoci­ jenata (mat.) kvočka, dat./lok. jd. kvočki, gen. mn. kvo­ča­ka / kvočki kvočkica

kvarc-lampa; kvarcna lampa

kvrčati, prez. kvrčim, prid. rad. kvrčao, pril. sad. kvrčeći, gl. im. kvrčanje

kvasac, gen. jd. kvasca, nom. mn. kvasci, gen. mn. kvasaca

kvrčiti, prez. kvrčim, pril. sad. kvr­če­ći, gl. im. kvrčenje

kvasan, gen. jd. kvasna

kvrga, dat./lok. jd. kvrgi / kvrzi, gen. mn. kvr­ga

kvazipjesnik, vok. jd. kvazipjesniče, nom. mn. kvazipjesnici

kvrgavost, instr. jd. kvrgavosti / kvrgavošću

kvestionar, gen. jd. kvestionara

kvržičast, gen. jd. kvržičasta

kvisling, nom. mn. kvislinzi

kvržičav, gen. jd. kvržičava

kvislinški, gen. jd. kvislinškog(a)

lahkonog

laćati se, prez. laćam se, pril. sad. la­ća­jući se, gl. im. laćanje ladica ladičar lađa lađar, gen. jd. lađara, vok. jd. lađare / lađaru, nom. mn. la­đari

L

lađariti, prez. lađarim, prid. rad. lađario, pril. sad. lađareći, gl. im. lađarenje lađarski, gen. jd. lađarskog(a)

labav, gen. jd. labava; odr. labavi; komp. laba­ viji

lafdžija, dat./lok. jd. lafdžiji

labaviti, prez. labavim, prid. rad. la­ba­vio, labavila, prid. trp. labavljen, pril. sad. la­ba­ ve­ći, gl. im. labavljenje (činiti labavim)

lagahan / lagan, gen. jd. lagahna; odr. lagahni; komp. lagahniji

labavjeti, prez. labavim, prid. rad. laba­vio, labavjela, pril. sad. labaveći, gl. im. labav­ lje­nje (postajati labav)

lafdžijin

lagahno / lagano (pril.) lagan / lagahan, gen. jd. lagana; odr. lagani; komp. laganiji

labavo (pril.)

lagano / lagahno (pril.)

labijal, gen. jd. labijala, nom. mn. labijali

lagumdžija, nom. mn. lagumdžije

labijalan, gen. jd. labijalna; odr. labijalni

lahak, gen. jd. lahka; odr. lah­ki; komp. lakši; lahku noć

labilan, gen. jd. labilna labiodental

lahkić

labiodentalan, gen. jd. labiodentalna; odr. labiodentalni

lahko (pril.) lahkoatletičar

labirint, gen. mn. labirinata

lahkoatleti­čarka

labirintski

lahkoatletski

laboratorij / laboratorija, instr. jd. laborato­ rijem / laboratorijom

lahkoća

laboratorijski, gen. jd. laborato­rijskog(a)

lahkokril, gen. jd. lahkokrila; odr. lah­ko­krili

labrnja, gen. mn. labrnja / labrnji

lahkomislen, gen. jd. lahkomislena; odr. lah­ komisleni

labudić

lahkomisleno (pril.)

labuđi, gen. jd. labuđeg(a) laburistički

lahkomislenost, instr. jd. lahkomislenosti / lah­komislenošću

lačan, gen. jd. lačna

lahkonog, gen. jd. lahkonoga; odr. lah­ko­nogi

393

lahkosan

394

lahkosan, gen. jd. lahkosana; odr. lah­ko­sa­ni lahkost, instr. jd. lahkosti / lahkošću lahkouman, gen. jd. lahkoumna; odr. lah­ koumni lahkoumlje lahkoumno (pril.) lahkoumnost, instr. jd. lahkoumnosti / lah­ ko­umnošću

lakat, gen. jd. lakta, nom. mn. lakti / laktovi, gen. mn. lakata / laktova lakej, gen. jd. lakeja, nom. mn. lakeji lakmus-papir laknuti, 3. l. jd. prez. lakne, pril. pr. laknuvši (postati lako) lako (pril.) lakoatletičar

lahkovjeran, gen. jd. lahkovjerna; odr. lah­ kovjerni

lakoatleti­čarka

lahkovjerno (pril.)

lakoća

lahkovjernost, instr. jd. lahkovjernosti / lah­ kovjernošću

lakokril, gen. jd. lakokrila; odr. lako­krili

lahkozapaljiv, gen. jd. lahkozapaljiva; odr. lahkozapaljivi lahnuti, 3. l. jd. prez. lahne, pril. pr. lahnuvši (postati lahko) lahor, gen. jd. lahora lahorak, gen. jd. lahorka, nom. mn. lahorci, gen. mn. lahoraka lahoriti, prez. lahorim, prid. rad. lahorio, pril. sad. lahoreći, gl. im. lahorenje laički, gen. jd. laičkog(a) laik, vok. jd. laiče, nom. mn. laici, gen. mn. lai­ka lajati, prez. lajem, prid. rad. la­jao, pril. sad. lajući, gl. im. la­janje

lakoatletski

lakom, gen. jd. lakoma lakomac, gen. jd. lakomca, vok. jd. la­kom­če, nom. mn. lakomci, gen. mn. lakomaca lakomislen, gen. jd. lakomislena; odr. lakomi­ sleni lakomisleno (pril.) lakomislenost, instr. jd. lakomislenosti / la­komislenošću lakomiti se, prez. lako­mim se, prid. rad. la­komio se, pril. sad. lakomeći se, gl. im. lakomljenje lakomo (pril.) lakomost, gen. jd. lakomosti, instr. jd. lako­ mosti / lako­mošću lakoničan; odr. lakonični

lajav, gen. jd. lajava

lakonog, gen. jd. lakonoga; odr. la­ko­nogi

lajavac, gen. jd. lajavca, nom. mn. lajavci, gen. mn. lajavaca

lakosan, gen. jd. lakosana; odr. lako­sa­ni

lajavica, gen. jd. lajavice lajavo (pril.) lajsna, gen. mn. lajsna / lajsni lajtmotiv lak, gen. jd. laka; odr. laki; komp. lakši; laku noć

lakost, instr. jd. lakosti / lakošću lakouman, gen. jd. lakoumna; odr. la­koumni lakoumlje lakoumno (pril.) lakoumnost, instr. jd. lakoumnosti / lako­ umnošću

leća

lakovjeran, gen. jd. lakovjerna; odr. lako­ vjerni lakovjerno (pril.) lakovjernost, instr. jd. lakovjernosti / la­ko­ vjernošću lakozapaljiv, gen. jd. lakozapaljiva; odr. lako­ zapaljivi lakrdija lakrdijaš, gen. jd. lakrdijaša, nom. mn. lakr­ dijaši

lasičiji laskavac, gen. jd. laskavca, vok. jd. laskavče, nom. mn. laskavci, gen. mn. laskavaca laso, nom. mn. lasa last, gen. jd. lasti, instr. jd. lasti / lašću lastavičar lastavičić lastavičiji, gen. jd. lastavičijeg(a) lastavić

lakrdijašica

lasteks

lampa, gen. mn. lampa / lampi

lastika, dat./lok. jd. lastici

lamperija

latični, gen. jd. latičnog(a) (: latica)

lampion, gen. jd. lampiona, nom. mn. lam­ pioni

latinički, gen. jd. latiničkog(a) (: latinica)

lančani, gen. jd. lančanog(a) lančano (pril.) lančast, gen. jd. lančasta; odr. lančasti lančati se, prez. lančam se lančić, instr. jd. lančićem lanč-paket landohan / lendohan, vok. jd. landohane landohaniti, prez. landohanim, prid. rad. lan­ dohanio; i lendohaniti lani (pril.)

lauf, nom. mn. laufi / laufovi laufer, gen. mn. laufera laureat, gen. jd. laureata, nom. mn. laureati lavabo, gen. jd. lavaboa, nom. mn. lavaboi lavčad, instr. lavčadi / lavčađu lavić lavlji, gen. jd. lavljeg(a) laž, instr. jd. laži / lažju lažac, gen. jd. lašca, vok. jd. lašče, instr. jd. lašcem, nom. mn. lašci, gen. mn. lažaca

lanjski, gen. jd. lanjskog(a)

lažljivac, gen. jd. lažljivca, vok. jd. lažljivče, instr. jd. lažljivcem, gen. mn. lažljivaca

lapidarnost, instr. jd. lapidarnosti / lapidar­ noš­ću

lažljivicin

lapsus

lažovčina

larmadžijin

lebdjeti, prez. lebdim, prid. rad. lebdio, leb­ djela, pril. sad. lebdeći, gl. im. lebdenje / lebdjenje / leb­đe­nje

larpurlartistički

lebić (vjetar)

lascivan, gen. jd. lascivna

leblebija, gen. jd. leblebije

lasičica

leća, gen. leće (bot.)

larmadžija

395

lèći

396

lèći, prez. legnem, aor. legoh, imp. lezi, prid. rad. legao, pril. pr. legavši lȇći, prez. ležem, prid. rad. legao, pril. sad. legući, gl. im. leženje ledenjački, gen. jd. ledenjačkog(a)

leksikografija leksikologija lelekati, prez. lelečem, pril. sad. lelečući, gl. im. lelekanje

ledi / lejdi (ž. neprom.)

lelujati se, prez. lelujam se, prid. rad. le­lujao se, pril. sad. lelujajući se, gl. im. lelujanje

ledičan, gen. jd. ledična; odr. ledični

lem / lehem, gen. lema

lediti, prez. ledim, prid. rad. ledio, pril. sad. ledeći, gl. im. leđenje

lemeš, instr. jd. lemešom

lednik, nom. mn. lednici ledolomac, gen. jd. ledolomca, gen. mn. le­do­ lomaca leđa (s. pl. t.), gen. leđa

lemilica, instr. jd. lemilicom lemiti, prez. lemim, gl. im. lem­ljenje; i lehemiti lendohan / landohan, vok. jd. lendohane

leđen / legen, nom. mn. leđeni

lendohaniti, prez. lendohanim, prid. rad. len­ dohanio; i landohaniti

leđni, gen. jd. leđnog(a)

lenđer / lenger (veliki sahan)

leđno (pril.)

lenjinizam, gen. lenjinizma

legalizacija

lenjir, gen. jd. lenjira

legen / leđen

lepina / lepinja

legija

lepir, instr. jd. lepirom, nom. mn. lepiri / lep­ irovi

legionar legitimacija leglo, gen. jd. legla, gen. mn. legala / legla lehem / lem, gen. lehema lehemiti, prez. lehemim, gl. im. lehem­ljenje; i lemiti lejdi / ledi (ž. neprom.) lejlek lekcija lekcionar, gen. jd. lekcionara, nom. mn. lek­ cionari

leprh leprhnuti, prez. leprhnem, pril. pr. leprhnuvši leptir, instr. jd. leptirom, nom. mn. leptiri / lep­tirovi leptirić, vok. jd. leptiriću, instr. jd. leptirićem leptir-kravata leptir-mašna leptirnjača leš, instr. jd. lešom, nom. mn. leševi lešinar, instr. jd. lešinarem / lešinarom

leksem / leksema

lešinarev / lešinarov

leksički, gen. jd. leksičkog(a)

let, nom. mn. letovi

leksika, dat./lok. jd. leksici

letač, vok. jd. letaču, instr. jd. letačem

lijana

letačica

licemjerje

letački

licemjerka, dat./lok. jd. licemjerki

letak, gen. jd. letka, nom. mn. leci, gen. mn. le­ta­ka

licemjerno (pril.)

letargija leteći, gen. jd. letećeg(a)

licemjerstvo, gen. jd. licemjerstva, gen. mn. li­cemjerstava / licemjerstva

letimičan, gen. jd. letimična; odr. leti­mič­ni

licenca / licencija

letimično (pril.)

licitacija

letjelac, gen. jd. letioca, instr. jd. letiocem, gen. mn. letjelaca

ličan; odr. lični

letjelica

licemjernost

ličilac, gen. jd. ličioca, nom. mn. ličioci, gen. mn. ličilaca

letjeti, prez. letim, prid. rad. letio, let­­jela, pril. sad. leteći, gl. im. letenje

ličilo

letlampa, gen. mn. letlampa / letlampi

ličinka, dat./lok. jd. ličinki / ličinci, gen. mn. ličinka / ličin­ki

letva, gen. mn. letava / letvi leukemija, gen. leukemije levha, gen. jd. levhe, gen. mn. levhi

ličina

ličiti, prez. ličim, prid. rad. ličio, pril. sad. ličeći lički, gen. jd. ličkog(a) (: Lika, Ličani)

lezbijka, dat./lok. jd. lezbijki, gen. mn. lez­ bijka / lez­bijki

lični, gen. jd. ličnog(a)

lezbijski

lično (pril.)

lezija

ličnost, gen. jd. ličnosti, instr. jd. ličnosti / lič­ nošću

ležaj, nom. mn. ležajevi / ležaji ležaljka, dat./lok. jd. ležaljci, gen. mn. le­žalj­ki ležeći, gen. jd. ležećeg(a) ležećke / ležećki (pril.) li (čest.); da li, ne bi li liberalizacija libijski, gen. jd. libijskog(a) (: Libija, Libijci) librić, instr. jd. librićem licej, gen. jd. liceja

liftboj liga, dat./lok. jd. ligi lignja, gen. mn. liganja / lignji lihać (pren.; lukav čovjek) lihvar, vok. jd. lihvare / lihva­ru lihvariti, prez. lihvarim, pril. sad. lihva­re­ći, gl. im. lihvarenje lihvarka, dat./lok. jd. lihvarki, gen. mn. lih­ var­ki

licemjer, vok. jd. lice­mje­re / licemjeru

lihvarski

licemjeran, gen. jd. licemjerna; odr. li­cem­ jerni

lijana, nom. mn. lijane

lihvarstvo, gen. mn. lihvarstava / lihvarstva

397

liječiti

398

liječiti, prez. liječim, prid. rad. liječio, prid. trp. liječen, pril. sad. liječeći, gl. im. lije­ čenje

lijetati, prez. lijećem, prid. rad. lijetao, pril. sad. li­je­ćući, gl. im. lijetanje

liječnica, dat./lok. jd. liječnici

lijevak, gen. jd. lijevka, lok. jd. lijevku, nom. mn. lijevci / ljev­kovi, gen. mn. lijevaka / ljevkova

liječnički liječnik, vok. jd. liječniče, nom. mn. liječnici lijegalo lijegati, prez. liježem, prid. rad. lijegao, pril. sad. liježući, gl. im. lijeganje lijeha, dat./lok. jd. lijehi / lijesi lijek, gen. jd. lijeka, nom. mn. lijekovi lijen, gen. jd. lijena; odr. lijeni; komp. ljeniji / lje­nji

lijev / liv, nom. mn. lijevovi / ljevovi

lijevani / livani, gen. jd. lijevanog(a) lijevati, prez. lijevam, pril. sad. lijevajući, gl. im. lijevanje; i li­­vati lijevi, gen. jd. lijevog(a) lijevo (pril.) lijevo-desno (pril.) likovnjački

lijenčina / lijenština, nom. mn. lijenčine

likvidacija

lijeniti se, prez. lijenim se, pril. sad. lijene­ći se, gl. im. lijenjenje

likvidacijski / likvidacioni, gen. jd. likvidacij­ skog(a) / likvidacionog(a)

lijeno (pril.), komp. ljenije / ljenje

lila (prid. neprom.); lila haljina

lijenost, gen. jd. lijenosti, instr. jd. lijenosti / lijenošću

limarija

lijenština / lijenčina, nom. mn. lijenštine

limfa

lijep, gen. jd. lijepa; odr. li­je­pi; komp. ljepši

limfni

lijepak, gen. jd. lijepka, nom. mn. lijepci, gen. mn. lijepaka

limunadžija

lijepiti, prez. lijepim, prid. rad. lijepio, prid. trp. lijep­ljen, pril. sad. lijepeći, gl. im. lijep­ ljenje

limuntoz

lijepo (pril.), komp. ljepše lijer, gen. jd. lijera, lok. jd. lijeru, nom. mn. lijerovi / ljerovi lijes, gen. jd. lijesa, lok. jd. lijesu, nom. mn. lijesovi / ljesovi

limenka, dat./lok. jd. limenci

limunčić linč, instr. jd. linčem, nom. mn. linčevi linčovati, prez. linčujem, prid. rad. lin­čovao, prid. trp. linčo­van, pril. sad. linčujući, gl. im. linčovanje lingvistički, gen. jd. lingvističkog(a) lingvistika, dat./lok. lingvistici

lijeska, dat./lok. jd. lijesci / lijeski, gen. mn. li­jesaka / lijeski

lingvostilistički

liješčica

linija

liješće

linijski, gen. jd. linijskog(a)

lingvostilistika, dat./lok. lingvostilistici

logičan

linoleum

lišaj, nom. mn. lišajevi / lišaji

lipik, nom. mn. lipici

lišajiv, gen. jd. lišajiva

lipljan / lipljen

lišce, gen. jd. lišca, gen. mn. lišaca / lišca (: li­ce)

lipsati, prez. lipšem, imp. lipši, prid. rad. lip­ sao, pril. pr. lipsavši

lišće (zb.), gen. lišća (: list)

lipsavati, prez. lipsavam liptati, prez. lipćem / liptim, prid. rad. liptao, liptala, pril. sad. lipćući, gl. im. liptanje; i liptjeti liptjeti, prez. liptim, prid. rad. liptao, lip­tje­la, pril. sad. liptajući, gl. im. liptanje; i liptati liričan, gen. jd. lirična liričar lirik, vok. jd. liriče, nom. mn. lirici lirika, dat./lok. jd. lirici lisac, gen. jd. lisca, vok. jd. lišče, nom. mn. lis­ ci, gen. mn. lisaca

lišnjača, gen. jd. lišnjače litanija litar / litra, gen. jd. litra, nom. mn. litri, gen. mn. litara liti, prez. lijem, imp. lij, lijmo, prid. rad. lio, lila, prid. trp. liven, pril. sad. li­ju­ći litičast, gen. jd. litičasta litij, gen. litija litografija litra / litar, gen. jd. litre, gen. mn. litri litrenjača litrenjak, nom. mn. litrenjaci

lisičar

liturgija

lisičarka, gen. mn. lisičarka / lisičarki

liturgijski, gen. jd. liturgijskog(a)

lisičica

liv / lijev

lisičić, gen. mn. lisičića

livac, gen. jd. livca, vok. jd. livče, instr. jd. liv­ cem, gen. mn. livaca

lisičiji, gen. jd. lisičijeg(a) lisičina lisičiti, prez. lisičim liska, dat./lok. jd. lisci / liski, gen. mn. lisaka / liski lisni, gen. jd. lisnog(a) (: list) listak, gen. jd. liska, nom. mn. lisci, gen. mn. lis­taka

livački, gen. jd. livačkog(a) livadski, gen. jd. livadskog(a) livani / lijevani, gen. jd. livanog(a) livati, prez. livam, pril. sad. livajući, gl. im. livanje; i lijevati livnički, gen. jd. livničkog(a) livreja

listić, instr. jd. listićem

ližisahan

listićak, gen. jd. listićka, nom. mn. listićci, gen. mn. listićaka

lobanja lobi, gen. jd. lobija, nom. mn. lobiji

listopadni, gen. jd. listopadnog(a)

lođa, gen. mn. lođa

listopadski, gen. jd. listopadskog(a) (: listopad)

logičan, gen. jd. logična; odr. logični

399

logičar

400

logičar logičarka logički, gen. jd. logičkog(a) logično (pril.) logičnost, gen. jd. logičnosti, instr. jd. logič­ nosti / logično­šću

lomiti, prez. lomim, pril. sad. lomeći, gl. im. lom­ljenje lomiv / lomljiv, gen. jd. lomiva / lomljiva lonac, gen. jd. lonca, vok. jd. lonče, instr. jd. loncem, gen. mn. lonaca; ekspres-lonac lončanica

logika, dat./lok. jd. logici

lončar, vok. jd. lončare / lončaru, instr. jd. lončarem / lončarom, nom. mn. lončari

logistički, gen. jd. logističkog(a)

lončarica

logistika, dat./lok. jd. logistici

lončarija

logopedija

lončarski, gen. jd. lončarskog(a)

lohotan, gen. jd. lohotna

lončast, gen. jd. lončasta

lohotinja

lončić, instr. jd. lončićem

lojalan, gen. jd. lojalna; odr. lojalni

lončina

lojalnost, instr. jd. lojalnosti / lojalnošću

londža

lojan, gen. jd. lojna; lojna, lojno

longplejka

lojanica

lopatičar

lojast, gen. jd. lojasta

lopatičast, gen. jd. lopatičasta; odr. lo­pa­ti­časti

lojav, gen. jd. lojava

lopatičica

lojiti, prez. lojim, prid. rad. lojio, prid. trp. lojen, pril. sad. lojeći, gl. im. lojenje

lopatični

lojnat, gen. jd. lojnata

lopovčina

lojni, gen. jd. lojnog(a)

lopovija

lokacija

lopovluk, nom. mn. lopovluci

lokalizacija

lopta, gen. mn. lopta / lopti

lokalpatriot / lokalpatriota

loptati se, prez. loptam se, gl. im. loptanje

lokalpatriotski

loptica (dem.)

lokati, prez. ločem, imp. loči, prid. rad. lokao, pril. sad. ločući, gl. im. lokanje

lopuh, gen. jd. lopuha, nom. mn. lopusi

lokva, gen. mn. lokava / lokvi lomača

lopoč

losion, gen. jd. losiona loto, gen. jd. lota, nom. mn. lota

lomak, gen. jd. lomka

lovac, gen. jd. lovca, vok. jd. lovče, instr. jd. lovcem, gen. mn. lovaca

loman, gen. jd. lomna; odr. lomni

lovački, gen. jd. lovačkog(a)

luledžijin

lovčev

lučev

lovdžija

lučevina

lovdžijin

lučica (: luka)

loviti, prez. lovim, pril. sad. loveći, gl. im. lov­ ljenje

lučiti, prez. lučim, prid. rad. lučio, prid. trp. lučen, pril. sad. lučeći, gl. im. lu­čenje

lovočuvar, gen. jd. lovočuvara, nom. mn. lovočuvari

lučki, gen. jd. lučkog(a) (: luka)

lovorika, dat./lok. jd. lovorici

lučonoša

lovor-vijenac, gen. jd. lovor-vijenca, gen. mn. lovor-vijenaca

ludački / luđački

lovostaj, gen. lovostaja lozinka, dat./lok. jd. lozinci, gen. mn. lozinka / lozinki lozovača ložač, gen. jd. ložača, vok. jd. ložaču, instr. jd. ložačem ložačev ložačica ložački, gen. jd. ložačkog(a) ložilac, gen. jd. ložioca, instr. jd. ložiocem, gen. mn. ložilaca

lučni, gen. jd. lučnog(a) (: luk)

ludak / luđak, vok. jd. ludače, nom. mn. lu­da­ci ludakinja / luđakinja luditi, prez. ludim, prid. rad. ludio, ludila, gl. im. luđenje; i ludjeti ludjeti, prez. ludim, prid. rad. ludio, lud­je­la, gl. im. luđenje; i luditi ludnički ludorija luđački / ludački luđak / ludak, vok. jd. luđače, nom. mn. lu­đa­ci luđakinja / ludakinja

ložionica

luftati, prez. luftam

ložionički

luftirati, prez. luftiram

lož-ulje; ulje za loženje

luka, dat./lok. jd. luci

lubeničar, gen. jd. lubeničara

lukovičarka, dat./lok. jd. lukovičarki

lubeničarka, dat./lok. jd. lubeničarki, gen. mn. lubeničarki

luks, gen. jd. luksa, nom. mn. luksi

lubenični

luksuzan, gen. jd. luksuzna; odr. luksuzni; komp. luksuzniji

luč, gen. jd. luča / luči, instr. jd. lučem / luči, nom. mn. lučevi / luči luča, gen. mn. luča / luči lučac, gen. jd. lučca, instr. jd. lučcem, gen. mn. lučaca luče, gen. lučeta

luksuz, gen. mn. luksuza

lukšija, instr. jd. lukšijom lukšijati, prez. lukšijam, pril. sad. lukšija­jući, gl. im. lukšijanje luledžija luledžijin

401

luledžijski

402

luledžijski

lusterčić

lumbago

lutak, gen. jd. lutka, nom. mn. luci / lutkovi, gen. mn. lutaka / lutkova

lumpenproletarijat lumperaj lunapark, nom. mn. lunaparkovi lunja, nom. mn. lunje (zool.) lupati, prez. lupam, prid. rad. lupao, prid. trp. lupan, pril. sad. lupajući, gl. im. lupanje lupeščić lupeški lupeštvo, gen. jd. lupeštva, gen. mn. lupeš­ta­va lupetati, prez. lupetam lupež, vok. jd. lupežu, instr. jd. lupežom

lutalac, gen. jd. lutaoca, instr. jd. lutaocem, gen. mn. lutalaca lutalački, gen. jd. lutalačkog(a) luteranka, dat./lok. jd. luteranki lutka, dat./lok. jd. lutki, gen. mn. lutaka / lut­ki lutrija lužički, gen. jd. lužičkog(a) (: Lužica, Luži­ čani) lužičkosrpski, gen. jd. lužičkosrpskog(a) (: Lu­žički Srbi)

ljeskav

ljenjivac, gen. jd. ljenjivca, vok. jd. ljenjivče, gen. mn. ljenjivaca ljenjivica ljepenka, dat./lok. jd. ljepenci, gen. mn. lje­ penka / ljepenki ljepilac, gen. jd. ljepioca, instr. jd. ljepiocem, gen. mn. ljepilaca

Lj ljaga, dat./lok. jd. ljagi / ljazi

ljepilo, gen. mn. ljepila ljepiv / ljepljiv, gen. jd. ljepiva / ljepljiva; odr. lje­pi­vi / ljepljivi; komp. ljepiviji / ljepljiviji ljepojčica

lječilišni, gen. jd. lječilišnog(a)

ljepojka, dat./lok. jd. ljepojci / ljepojki, gen. mn. ljepojki

lječilište

ljepook, gen. jd. ljepooka; ljepooka, ljepo­oko

ljekar, gen. jd. ljekara

ljeporječiv, gen. jd. ljeporječiva; ljepo­rje­či­va, ljeporječivo

ljekarica ljekarija ljekarka, dat./lok. jd. ljekarki ljekarna, gen. mn. ljekarna / ljekarni ljekarnica ljekarnik, nom. mn. ljekarnici ljekarski, gen. jd. ljekarskog(a) ljekarstvo, gen. jd. ljekarstva, gen. mn. lje­kar­ stava / ljekarstva ljekovit, gen. jd. ljekovita; odr. ljekoviti; komp. ljekovitiji

ljeporječivost, gen. jd. ljeporječivosti, instr. jd. ljeporječivosti / ljeporječivošću ljepota ljepotan, gen. jd. ljepotana ljepotančić ljepotica ljepoticin ljepšati, prez. ljepšam, pril. sad. ljepšajući, gl. im. ljepšanje ljepši (: lijep)

ljekovito (pril.)

ljepušan, gen. jd. ljepušna; odr. ljepušni

ljekovitost, gen. jd. ljekovitosti, instr. jd. lje­ kovitosti / ljekovitoš­ću

ljepuškast, gen. jd. ljepuškasta; odr. ljepuš­ kasti

ljenčariti, prez. ljenčarim, pril. sad. ljenčareći, gl. im. ljenčarenje

ljesa, gen. mn. ljesa ljesak, gen. jd. ljeska

ljenčuga, dat./lok. jd. ljenčugi / ljenčuzi

ljesica

ljenstvovati, prez. ljenstvujem, gl. im. ljen­ stvovanje

ljeskati se, prez. ljeskam se, pril. sad. ljeska­ jući se, gl. im. ljes­kanje

ljenjiv, gen. jd. ljenjiva; odr. ljenjivi

ljeskav

403

ljeskov

404

ljeskov, gen. jd. ljeskova; ljeskova, ljeskovo ljeskovac, gen. jd. ljeskovca, gen. mn. ljes­ko­ vaca

ljevaka, dat./lok. jd. ljevaci, instr. jd. ljevakom (razg.) ljevakinja

ljeskovača

ljevaonica

ljeskovina

ljevčast; odr. ljevčasti

ljesnuti se, prez. ljesnem se

ljevica, instr. jd. ljevicom

ljestve (ž. pl. t.), gen. ljestava / ljestvi

ljevičar, nom. mn. ljevičari

ljestvica

ljevičarka, dat./lok. jd. ljevičarki

lješničić

ljevičarski, gen. jd. ljevičarskog(a)

lješnik / lješnjak, nom. mn. lješnici / lješnjaci

ljevičarstvo, gen. ljevičarstva

lještak, nom. mn. lještaci

ljevkast, gen. jd. ljevkasta; odr. ljevkasti; komp. ljevkastiji

lještarka, dat./lok. jd. lještarci / lještarki, gen. mn. lještarka / lještarki

ljevokrilni, gen. jd. ljevokrilnog(a)

ljeti (pril.)

ljevonog, gen. jd. ljevonoga; odr. lje­vo­no­gi

ljetina

ljevoruk, gen. jd. ljevoruka; odr. lje­vo­ru­ki

ljetište

ljevorukost, gen. jd. ljevorukosti, instr. jd. lje­ vorukosti / ljevo­ru­koš­ću

ljetni, gen. jd. ljetnog(a) ljetnikovac, gen. jd. ljetnikovca, gen. mn. ljet­ ni­kovaca ljeto, gen. jd. ljeta; do ljeta, u ljeto ljetopis ljetopisac, gen. jd. ljetopisca, nom. mn. ljeto­ pisci, gen. mn. ljetopisaca ljetopisni ljetorast, gen. jd. ljetorasti ljetos; do ljetos ljetošnji, gen. jd. ljetošnjeg(a) ljetovališni

ljigavac, gen. jd. ljigavca, vok. jd. ljigavče, gen. mn. ljigavaca ljiljak, gen. jd. ljiljka, nom. mn. ljiljci ljiljan, nom. mn. ljiljani ljubak, gen. jd. ljupka; komp. ljupkiji; ljupka, ljupko ljubav, instr. jd. ljubavi / ljubavlju ljubavnički, gen. jd. ljubavnič­kog(a) ljubavnik, vok. jd. ljubavniče, nom. mn. lju­ bav­nici ljubazan, gen. jd. ljubazna; odr. ljubazni

ljetovalište

ljubaznost, gen. jd. ljubaznosti, instr. jd. lju­ baznosti / ljubaznošću

ljetovanje

ljubičast, gen. jd. ljubičasta; odr. lju­bi­čas­ti

ljetovati, prez. ljetujem, pril. sad. ljetujući

ljubičica

ljevač, gen. jd. ljevača, nom. mn. ljevači

ljubić, nom. mn. ljubići

ljevak, gen. jd. ljevaka, vok. jd. ljevače, nom. mn. ljevaci

ljubimac, gen. jd. ljubimca, vok. jd. ljubim­če, gen. mn. ljubimaca

ljutost

ljubinjski, gen. jd. ljubinjskog(a) (: Ljubinje, Ljubinjci)

ljuska, dat./lok. jd. ljusci, gen. mn. ljusaka / ljus­ki

ljubitelj, instr. jd. ljubiteljem

ljuskavac, nom. mn. ljuskavci

ljubiteljica

ljuskica (hip.: ljuska)

ljubiteljka, dat./lok. jd. ljubiteljki, gen. mn. lju­biteljki

ljuspa, gen. mn. ljusapa / ljuspi

ljubiteljski, gen. jd. ljubiteljskog(a) ljubiteljstvo, gen. ljubiteljstva ljubiti, prez. ljubim, prid. rad. ljubio, prid. trp. ljubljen, pril. sad. ljubeći, gl. im. ljubljenje ljubopitljiv, gen. jd. ljubopitljiva; odr. lju­ bopitljivi ljubopitljivost, instr. jd. ljubopitljivosti / lju­ bo­pitljivošću ljudski, gen. jd. ljudskog(a) ljudskost, instr. jd. ljudskosti / ljudskošću ljudstvo, gen. jd. ljudstva, gen. mn. ljudstava ljulj, gen. jd. ljulja, nom. mn. ljuljevi ljuljačka / ljuljaška, dat./lok. jd. ljuljač­ci, lju­ ljački / ljuljaški, gen. mn. ljuljačaka, lju­ ljač­ki / lju­ljaš­ki ljupčac, gen. jd. ljupčaca, nom. mn. ljupčaci, gen. mn. ljup­čaca

ljuspičav; odr. ljuspičavi ljuščica (dem.: ljuska) ljuštilica ljuštionica ljuštiti, prez. ljuštim, imperf. ljušćah / ljuš­tah, prid. rad. ljuštio, prid. trp. ljušćen / lju­ šten, pril. sad. ljušteći, gl. im. ljušćenje / ljuštenje ljuštura ljut, gen. jd. ljuta; komp. ljući; ljuta, ljuto ljutac, gen. jd. ljuca ljutača ljutič / ljutić (bot.) ljutiti, prez. ljutim, imperf. ljućah, prid. trp. ljućen, pril. sad. lju­te­ći, gl. im. ljućenje ljutito (pril.) ljutitost, instr. jd. ljutitosti / ljutitošću

ljupina, instr. jd. ljupinom

ljutnja, gen. mn. ljutnja / ljutnji

ljupko (pril.)

ljuto (pril.), komp. ljuće

ljupkost, gen. jd. ljupkosti, instr. jd. ljupkosti / ljupkošću

ljutost, instr. jd. ljutosti / ljutošću

405

maćehinstvo

406

maći, prez. maknem, 1. l. jd. aor. makoh, 2/3. l. jd. aor. mače, prid. rad. makao; i mak­ nuti maćuhica (bot.) mada (vez.) madež / mladež, gen. jd. madeža (ben)

M

mač, instr. jd. mačem, nom. mn. mačevi, gen. mn. mačeva; Damoklov mač mačad, gen. mačadi mačak, gen. jd. mačka, vok. jd. mačak / mač­ ku, nom. mn. mačci / mačkovi, gen. mn. ma­ča­ka / mačkova mače, gen. mačeta mačevalac, gen. jd. mačevaoca, instr. jd. ma­če­ va­ocem, nom. mn. mačevaoci, gen. mn. mačevalaca

madžarica / mađarica / madžarka (agr.) madžarija madžarski / mađarski, gen. jd. ma­džar­skog(a) mađarica / madžarica / madžarka (agr.) mađarizacija mađarski / madžarski, gen. jd. ma­đar­skog(a) mađioničar mađioničarka mađioničarski maestral, gen. jd. maestrala maestralno (pril.)

mačevanje

maestro, gen. jd. maestra

mačevati, prez. mačujem, pril. sad. ma­ču­jući

mafija, gen. mn. mafija

mačić, nom. mn. mačići

mafijaš, gen. jd. mafijaša

mačiji, gen. jd. mačijeg(a)

mafijašica

mačka, dat./lok. jd. mačci / mački, gen. mn. ma­čaka / mački

mafijaški

mačkast; odr. mačkasti mačkica mačkin mačkov mačo, nom. mn. mači, gen. mn. mača mačor maćeha, dat./lok. jd. maćehi maćehin maćehinski

magacin, nom. mn. magacini magaciner magarac, gen. jd. magarca, vok. jd. magarče, nom. mn. magarci, gen. mn. magaraca magarčev magarčić magarčina magarčiti, prez. magarčim, prid. trp. ma­ gar­čen, pril. sad. magarčeći, gl. im. magar­ čenje

mahnitost

magare, gen. jd. magareta

mahalski, gen. jd. mahalskog(a)

magareći, gen. jd. magarećeg(a)

mahaluša

magfiret

mahaljanin, nom. mn. mahaljani

magičan, gen. jd. magična; odr. magični

mahaljanka, dat./lok. jd. mahaljanki

magično (pril.)

mahaljka, dat./lok. jd. mahaljci

magičnost, instr. jd. magičnosti / ma­gič­noš­ću

mahana, gen. mn. mahana

magija

mahanisati, prez. mahanišem

magijski

maharadža, gen. jd. maha­ra­dže

magisterij, gen. jd. magisterija, instr. jd. magisterijem, nom. mn. ma­gisteriji

mahati, prez. mašem, imp. maši, pril. sad. ma­šući, gl. im. mahanje

magličast, gen. jd. magličasta; odr. mag­li­časti

maher, nom. mn. maheri

magliti, prez. maglim, pril. sad. magleći, gl. im. magljenje

maherica / maherka

magnetičan, gen. jd. magnetična; magne­ tič­na, magnetično

mahinacija

magnetičnost, instr. jd. magnetičnosti / mag­ ne­tičnošću magnezij, instr. magnezijem magnezijev magnezijski magnolija mah, nom. mn. mahovi

mahfile (ž. pl. t.), dat./instr./lok. mahfi­lama mahinalan, gen. jd. mahinalna; mahinalna, mahinalno mahinalno (pril.) mahlas mahlučki mahluk, gen. mahluka mahmudija

mahač, vok. jd. mahaču, instr. jd. mahačem

mahmuran, gen. jd. mahmurna; mahmurna, mahmurno

mahagoni / mahagonij, gen. jd. mahagonija, nom. mn. mahagoniji

mahmurati, prez. mahmuram

mahal mahala mahalac, gen. jd. mahalca mahalaš mahalati, prez. mahalam, pril. sad. mahala­ jući, gl. im. mahalanje mahalbaša mahalica

mahmurluk, nom. mn. mahmurluci mahmurno (pril.) mahnit, gen. jd. mahnita; odr. mahniti mahnitati, prez. mahnitam, pril. sad. mah­ni­ tajući, gl. im. mahnitanje mahnitluk, nom. mn. mahnitluci mahnito (pril.) mahnitost, gen. jd. mahnitosti, instr. jd. mah­ nitosti / mahnitošću

407

mahnitov

408

mahnitov, gen. jd. mahnitova mahnitulja, dat./lok. jd. mahnitulji mahnuti, prez. mahnem, aor. mahnuh, prid. rad. mahnuo, pril. pr. mahnuvši mahnuti se, prez. mahnem se, imp. mahni se; i manuti se mahom (pril.) mahovina, nom. mn. mahovine mahrama / marama, instr. jd. mahra­mom mahsus / mahsuz; mahsus / mahsuz selam mahsuzija mahšer mahuna / mohuna mahunarka / mohunarka, dat./lok. jd. ma­hu­ narci, nom. mn. mahunarke, gen. mn. ma­ hunarki

mȃjka, dat./lok. jd. majci, vok. jd. majko, gen. mn. majki / majka majkicin (: majkica) majkin (: májka) majković, vok. jd. majkoviću majmunčad, gen. majmunčadi majmunče, gen. majmunčeta majmunčić majmunisati, prez. majmunišem majmunluk, nom. mn. majmunluci majolika, dat./lok. jd. majolici majoneza major, vok. jd. majore majorizacija majski, gen. jd. majskog(a)

mahunast / mohunast, gen. jd. mahunasta; odr. mahu­nasti

majstorija

mahzar

majur, gen. jd. majura

maj, nom. mn. majevi majčica (dem.: majka) majčicin (: majčica) majčin (: mȃjka) majčinski, gen. jd. majčinskog(a) majčinstvo, gen. jd. majčinstva, gen. mn. maj­ čin­stava / majčinstva

majstorluk, nom. mn. majstorluci majušan, gen. jd. majušna; komp. majušniji; majušna, majušno makaroni (m. mn.) / makarone (ž. mn.), dat./ instr./lok. makaronima / makaronama makaze (ž. pl. t.), dat./instr./lok. makazama makija makijato

majdan

makijavelizam

majdandžija

maklja, gen. mn. makalja / maklji

majdandžijin

maknuti, prez. maknem, aor. mak­nuh, imp. makni, prid. rad. maknuo; i maći

majdandžijski majdanski majica májka, dat./lok. jd. majki, gen. mn. majki (ma­j­čina ili očeva majka)

makovnjača makro, gen. jd. makroa, nom. mn. makroi makrobiotičar makrobiotičarka

maloprodavač

makrobiotika, dat./lok. makrobiotici

maločas (pril.)

makročestica

maločašnji

makroekonomija

malodušan, gen. jd. malodušna; odr. ma­lo­ dušni

makroklima makrokosmos / makrokozmos maksi; maksi suknja maksimalistički maksum, gen. jd. maksuma malahan / malašan, gen. jd. malahna; odr. malahni malaksati, prez. malaksam / malakšem, prid. rad. malaksao

malodušje, instr. jd. malodušjem malodušnost, instr. jd. malodušnosti / malo­ duš­nošću malogdje (pril.) malograđanin, gen. jd. malograđanina, nom. mn. malograđani malograđanka malograđanski

malaričan, gen. jd. malarična; odr. ma­la­rič­ni

malograđanstvo

malarija

malograđanština

malašan / malahan, gen. jd. malašna; odr. malašni

malokad (pril.)

malčice (pril.: malko)

maloljetan, gen. jd. maloljetna; odr. ma­lo­ ljetni

malehan / malešan, gen. jd. malehna; odr. malehni

maloljetnica

malen, gen. jd. malena; odr. maleni; komp. manji

maloljetnički

malešan / malehan, gen. jd. malešna; odr. malešni mali (prid.), komp. manji maliciozan, gen. jd. maliciozna; odr. ma­li­ ciozni maliciozno (pril.) malicioznost, instr. jd. malicioznosti / mali­ ci­oznošću malinovac, gen. jd. malinovca, gen. mn. ma­li­ novaca

maloljetnicin maloljetnik, vok. jd. maloljetniče, nom. mn. ma­loljetnici malonogometni malo-pomalo (pril.) maloposjednica maloposjednički maloposjednik, vok. jd. maloposjed­niče, nom. mn. maloposjednici malopređašnji / maloprijašnji maloprije (pril.)

malne (pril.)

maloprodaja

malo (pril.), komp. manje

maloprodajni

maloazijski

maloprodavač

409

malorječiv

410

malorječiv, gen. jd. malorječiva; odr. ma­lo­ rječivi

manihejac, gen. jd. manihejca, nom. mn. ma­ni­ hejci

malorječivost, instr. jd. malorječivosti / ma­lo­rječivošću

manihejstvo

malovječan, gen. jd. malovječna; odr. ma­lo­ vječni

manija manijački

malovječnost, instr. jd. malovječnosti / ma­lo­ vječnošću

manijak, vok. jd. manijače, nom. mn. mani­ ja­ci

malovjek, gen. jd. malovjeka

manijakalan

malovjeran, gen. jd. malovjerna; odr. ma­lo­ vjerni

manijakalno (pril.)

malovjernost, instr. jd. malovjernosti / malo­ vjer­nošću

mantija

maltene (čest.) malverzacija maljičast, gen. jd. maljičasta; odr. ma­lji­čas­ti mamac, gen. jd. mamca, gen. mn. mamaca mamen, gen. jd. mamena; odr. mameni (pomaman)

manipulacija manuti se, prez. manem se, imp. mani se; i mahnuti se manžetna manje-više (pril.) marabu, gen. jd. marabua, nom. mn. marabui marama / mahrama

mamicin (: mamica)

maramica (rupčić; ovojnica)

mamipara

margareta / margarita (bot.)

mamiti, prez. mamim, pril. sad. mameći, gl. im. mamljenje

marginalija, nom. mn. marginalije

mamografija

marifetluk, nom. mn. marifetluci

mana, gen. mn. mana

marihuana, gen. mn. marihuana

manastir manekenka, dat./lok. jd. manekenki mangal / mangala

marginalizacija

marioneta, gen. mn. marioneta marionetski

mango, nom. mn. mangi

marka, dat./lok. jd. marci / marki, gen. mn. ma­ra­ka / marki

manguparija

marketing, nom. mn. marketinzi

mangupčad, instr. mangupčadi / man­gup­ ča­đu

marketinški, gen. jd. marketinškog(a); mar­ ketinška agencija

mangupčić, gen. jd. mangupčića

markiz, vok. jd. markiže

manifestacija maniheizam, gen. maniheizma

marksist / marksista, gen. jd. marksista / marksiste, nom. mn. mark­sis­ti / marksiste

materijalan

marksisti­ca marksistički, gen. jd. marksističkog(a) marksistkinja marksizam, gen. marksizma marmelada marsovac, gen. jd. marsovca, nom. mn. mar­ sovci (čudovište) marsovka maršal, gen. jd. maršala maršalski marš-kolona maršruta

mastan, gen. jd. masna; odr. masni; komp. masniji mastika, dat./lok. jd. mastici mastilac, gen. jd. mastioca, instr. jd. masti­ ocem, gen. mn. mastilaca mastionica mastiti, prez. mastim, prid. trp. mašćen, pril. sad. masteći, gl. im. mašćenje masturbacija mašala / mašalah / mašallah (čest.) mašice (ž. pl. t.) mašinerija

martoloz-baša, gen. jd. martoloz-baše

mašinka, dat./lok. jd. mašinci / mašinki, gen. mn. mašinki

martovski

mašinovođa

marva

maškara, gen. mn. maškara

marvinčad, instr. marvinčadi / marvinčađu

mašna; leptir-mašna

marvinče, gen. marvinčeta

maštalački

masakr, gen. jd. masakra, gen. mn. masakra

maštarija

maska, dat./lok. jd. masci / maski, gen. mn. mas­ki

maštrafa

maskara

matematičar

maskaradžija

matematičarka, dat./lok. jd. matemati­čar­ki

maskaradžijin

matematičarski

maskaradžijski

matematički

maskenbal

matematika, dat./lok. matematici

maslac, gen. jd. maslaca

matematski

maslačak, gen. jd. maslačka, nom. mn. mas­ lač­ci, gen. mn. maslačaka

materica / maternica

maslen, gen. jd. maslena; odr. masleni mas-medij, nom. mn. mas-mediji

mat (prid. neprom.); mat boja

materični / maternični materija

masnoća

materijal, gen. jd. materijala, nom. mn. mate­ rijali

mast, instr. jd. masti / mašću

materijalan; odr. materijalni

411

materijalist

412

materijalist / materijalista, gen. jd. materija­ lista / materijaliste, nom. mn. ma­terijalisti / materijaliste materijalistica / materijalistkinja materijalistički

maturantski, gen. jd. maturantskog(a) (: ma­turanti) maturski, gen. jd. maturskog(a) (: matura) maurski / mavarski (: Mauri / Mavari)

materijalistkinja / materijalistica

mauzolej, instr. jd. mauzolejem / mauzo­ lejom, nom. mn. mauzoleji

materijalizacija

mauzolejski

materijalizam, gen. materijalizma

mavarski / maurski (: Mavari / Mauri)

materijalno (pril.)

maven, gen. jd. mavena; odr. maveni

materinski, gen. jd. materinskog(a)

maveniti, prez. mavenim, prid. rad. ma­ve­nio, mavenila (činiti mavenim)

materinstvo, gen. mn. materinstava / mate­ rinstva materinji, gen. jd. materinjeg(a) maternica / materica maternični / materični maternji, gen. jd. maternjeg(a) mati, gen. jd. matere, dat./lok. jd. materi, akuz. jd. mater, vok. jd. mati, nom. mn. matere

mavenjeti, prez. mavenim, prid. rad. ma­ve­nio, mavenjela (postajati maven) mavi (prid. neprom.); mavi boja, mavi usne mazga, dat./lok. jd. mazgi, gen. mn. mazga / mazgi mazija

matičar

mazohist / mazohista, gen. jd. mazohista / mazohiste, nom. mn. ma­zo­histi / mazo­ histe

matičarka

mazohi­stica / mazohistkinja

matičarski

mazohistički, gen. jd. mazohističkog(a)

matični, gen. jd. matičnog(a)

mazohistkinja / mazohistica

matičnjak, nom. mn. matičnjaci

mazohizam, gen. mazohizma

matineja, gen. jd. mati­neje

mazurka, dat./lok. jd. mazurci / mazurki, gen. mn. mazurki

mat-pozicija matrijarhalni / matrijarhatski matrijarhat, gen. matrijarhata matrijarhatski / matrijarhalni matufovača / matufovica matuh matuhiti, prez. matuhim

meandar, gen. jd. meandra, nom. mn. me­an­dri, gen. mn. mean­da­ra mecosopran / mezosopran, gen. jd. mecoso­ prana meč, gen. jd. meča, nom. mn. mečevi mečad, gen. mečadi

maturalni, gen. jd. maturalnog(a) (: matura)

mečati, prez. mečim, prid. rad. mečao, pril. sad. mečeći, gl. im. mečanje

maturanticin

meče, gen. mečeta, zb. mečad

međuovisan

mečić, nom. mn. mečići

medovača

mečiji

medreslija

mečiti, prez. mečim, pril. sad. mečeći, gl. im. mečenje

medvjed, gen. jd. medvjeda

mečka, dat./lok. jd. mečci / mečki, gen. mn. me­čaka / mečki

medvjedicin

mečkar, gen. jd. mečkara meč-lopta meća mećaja, instr. jd. mećajom mećava, gen. mn. mećava medaljon medan, gen. jd. medna; odr. medni medekati, prez. medečem, pril. sad. mede­ čući, gl. im. me­de­kanje medenika, dat./lok. jd. medenici (bot.) medenjača medenjak, gen. jd. medenjaka, nom. mn. me­ denjaci

medvjedica medvjedić, instr. jd. medvjedićem medvjedina medvjeđi, gen. jd. medvjeđeg(a) medžlis medžmua, gen. jd. medžmue međa, nom. mn. međe međaš međašni / međašnji međica međiti, prez. međim, gl. im. međenje međnik / mednjik / menjik, gen. jd. međnika među (prij.); među se međučin, nom. mn. međučinovi

medicina

međudjelovanje

medicinarka, dat./lok. jd. medicinarki

međudnevica

medicinski

međudržavni, gen. jd. međudr­žav­nog(a)

medievalan; odr. medievalni

međugradski, gen. jd. međugradskog(a)

medij, gen. jd. medija, instr. jd. medijem, nom. mn. mediji

međuigra, gen. mn. međuigara

medijski, gen. jd. medijskog(a)

međumjesni

medikament, gen. mn. me­di­kamenata

međunacionalni

mediokritet

međunarodni, gen. jd. međunarodnog(a)

mediokritetski

međunarodnopravni

meditacija

međuopćinski, gen. jd. međuopćinskog(a)

medljika, dat./lok. jd. medljici

međuopštinski, gen. jd. međuopštinskog(a)

mednjik / međnik / menjik, gen. jd. med­ njika

međuovisan, gen. jd. među­o­vis­na; odr. me­đu­ ovisni

međukat, nom. mn. međukatovi

413

međuovisnost

414

međuovisnost, instr. jd. me­đu­ovisnosti / me­ đuovisnošću

mehandžija / mejhandžija, vok. jd. me­han­ dži­ja / mehandžijo

međuplanetarni, gen. jd. me­đu­plane­tar­nog(a)

mehandžijin / mejhandžijin

međuprostor

mehandžijka / mejhandžijka, dat./lok. jd. me­handžijki

međuratni, gen. jd. međuratnog(a) međurebarni međuregionalan; odr. međuregionalni međuriječje međurječni međusoban, gen. jd. međusobna; odr. među­ sobni

mehandžijski / mejhandžijski mehanicistički mehaničan, gen. jd. mehanična mehaničar mehaničarka, dat./lok. jd. mehaničarki mehaničarski

međusobno (pril.)

mehanički

međusprat

mehanika, dat./lok. jd. mehanici

međustranački, gen. jd. međustranačkog(a)

mehanizacija

međutim

mehanizam, gen. jd. mehanizma, gen. mn. me­hanizama

međuvilični međuvladin međuvlašće međuvrijeme, gen. jd. međuvremena međuzavisan, gen. jd. me­đu­za­visna; odr. me­ đuzavisni međuzavisnost, instr. jd. me­đuzavisnosti / me­đuzavisnošću megafon, gen. jd. megafona megaherc megalomanija megatona megavat megavolt mehabet / muhabet mehak, gen. jd. mehka; odr. mehki; komp. mekši mehana / mejhana

mehkić mehkiš mehko (pril.), komp. mekše mehkoća mehkokrilac, gen. jd. mehkokrilca, gen. mn. mehkokrilaca mehkota mehkušac, gen. jd. mehkušca, gen. mn. meh­ ku­šaca mehlem mehr mejdan, gen. jd. mejdana, nom. mn. mejdani mejdandžija mejdandžijin mejdandžijski mejdan-odaja mejhana / mehana

menadžerstvo

mejhandžija / mehandžija, vok. jd. mejhan­ dži­ja / mejhandžijo

melanholik, vok. jd. melanholiče, nom. mn. me­lanholici

mejhandžijin / mehandžijin

melek, nom. mn. meleci / meleki, dat./instr./ lok. mn. melecima / melekima

mejhandžijka / mehandžijka, dat./lok. jd. mej­handžijki

melekski (: melek)

mejhandžijski / mehandžijski

meleskinja (: melez)

mejit / mejt, nom. mn. mejiti

melioracija

mejl; mejl-adresa

melioracijski

mejt / mejit, nom. mn. mejti

melioracioni

mejtaš, gen. jd. mejtaša

melodičan, gen. jd. melodična; odr. me­lo­ dični

mek, gen. jd. meka; odr. meki; komp. mekši mekahan / mekan, gen. jd. mekahna; odr. me­kah­ni

melodički

mekahno / mekano (pril.)

melodičnost, instr. jd. melodičnosti / melodič­nošću

mekan / mekahan, gen. jd. mekana; odr. me­ka­ni mekano / mekahno (pril.) meketati, prez. mekećem, pril. sad. me­ke­ćući, gl. im. meketanje meko (pril.), komp. mekše mekoća mekokrilac mekota mekruh (pokuđeno) mekteb

melodično (pril.)

melodija melodijski melodika, dat./lok. jd. melodici melodiozan, gen. jd. melodiozna; odr. me­lo­ diozni melodrama melodramatičnost melodramski, gen. jd. melo­dram­skog(a) membrana

mektebi-nuvab

memla, dat./lok. jd. memli, gen. mn. memla / memli

mekteblija

memoari (m. pl. t.)

mektepski, gen. jd. mektepskog(a) mekušac, gen. jd. mekušca, gen. mn. meku­ šaca

memorija memorijal, gen. jd. memorijala memorijalni, gen. jd. memorijalnog(a)

melanholičan, gen. jd. melanholična; odr. melanholični

menadžer, instr. jd. menadžerom

melanholično (pril.)

menadžerski

melanholija

menadžerstvo

415

menadžment

416

menadžment

mermer

menažerija

mermeran; odr. mermerni

menđuša / minđuša, nom. mn. menđuše

mermer-kamen, gen. jd. mermer-kamena

mengele (ž. pl. t.)

mesdžid

meni, gen. jd. menija, nom. mn. meniji

mesijanstvo, gen. jd. mesijanstva

menopauza

mesnevija

menstruacija

mesojed

menjik / mednjik / međnik, gen. jd. menjika

mesožder

meračiti, prez. meračim, pril. sad. me­ra­če­ći, gl. im. meračenje

mestva, nom. mn. mestve, gen. mn. mestava / mestvi

meraja, dat./lok. jd. meraji

mešihat

meraklija, nom. mn. meraklije meraklijin

meštar, gen. jd. meštra, nom. mn. meštri, gen. mn. meštara

meraklijski

metafizički, gen. jd. metafizičkog(a)

mercedes

metafizika, dat./lok. metafizici

merdevine (ž. pl. t.), dat./instr./lok. merde­vi­ nama

metafora

merdžan, gen. jd. merdžana

metaforičan, gen. jd. metaforična; odr. me­ta­ forični

merdžo

metaforički, gen. jd. metaforičkog(a)

merhaba

metaforično (pril.)

merhabati se, prez. merhabam se, gl. im. mer­ habanje

metaforičnost, instr. jd. metaforičnosti / me­ta­foričnošću

merhamet

metajezik, nom. mn. metajezici

merhametli

metak, gen. jd. metka, nom. mn. meci, gen. mn. metaka; dum-dum metak

merhametluk, nom. mn. merhametluci merhum merhuma meridijan, gen. jd. meridijana, nom. mn. me­ri­di­jani

metalac, gen. jd. metalca, instr. jd. metalcem, gen. mn. metalaca metalik (prid. neprom.); metalik boja metaloprerađivački

meridijanski

metalostrugar, gen. jd. metalostrugara

merino (m. neprom.)

metalurgija

merino-ovca, gen. mn. merino-ovaca

metalurški, gen. jd. metalurškog(a)

merino-vuna, gen. jd. merino-vune

metamorfoza

mikrobiologija

metar, gen. jd. metra, nom. mn. metri, gen. mn. metara metastaza metati, prez. mećem, pril. sad. mećući, gl. im. metanje

mezhepski mezimac / mjezimac, gen. jd. mezimca, vok. jd. mezimče, instr. jd. mezimcem, gen. mn. mezimaca

meteorolog, nom. mn. meteorolozi

mezimčad / mjezimčad, instr. mezimčadi / me­zim­čađu

meteorologija

mezimče / mjezimče

meteorologinja

mezimica / mjezimica

meteorološki, gen. jd. meteorološkog(a)

mezopotamski (: Mezopotamija)

metla, gen. mn. metala / metli

mezosopran / mecosopran, gen. jd. mezoso­ prana

metlika, dat./lok. jd. metlici metod / metoda, gen. jd. metoda / metode metodičan, gen. jd. metodična; odr. me­to­ dični metodičar metodičarka metodički / metodično (pril.) metodičnost, gen. jd. metodičnosti metodika, dat./lok. jd. metodici metodologija metodski metonimija metonimijski, gen. jd. metonimijskog(a) metrički, gen. jd. metričkog(a) metro, gen. jd. metroa, nom. mn. metroi metrologija (fiz.) metuzalem mevlevija, nom. mn. mevlevije

mezozoik micati, prez. mičem, imp. miči, pril. sad. mi­čući, gl. im. micanje migracija migracijski / migracioni miholjski (: Miholje); miholjsko ljeto mihrab, dat./lok. jd. mihrabu mihrab-česma, gen. jd. mihrab-česme mijeh, nom. mn. mijehovi / mjehovi mijena, gen. mn. mijena mijeniti se, 3. l. jd. prez. mijeni se mijenjati, prez. mijenjam, prid. rad. mijenjao, prid. trp. mijenjan, pril. sad. mijenjajući, gl. im. mijenjanje mijesiti, prez. mijesim, imp. mijesi, prid. rad. mijesio, prid. trp. miješen, pril. sad. mije­ seći, gl. im. miješenje miješalica

mezarje

miješati, prez. miješam, imp. miješaj, prid. trp. miješan, pril. sad. mije­ša­ju­ći, gl. im. miješanje

mezarluk, nom. mn. mezarluci

mikroanaliza

mezetluk, nom. mn. mezetluci

mikrobiolog, nom. mn. mikrobiolozi

mezheb, nom. mn. mezhebi

mikrobiologija

meza, gen. jd. meze

417

mikrobiologinja

418

mikrobiologinja

milijun / milion

mikrobiološki, gen. jd. mikrobiološkog(a)

milijunaš / milioner

mikroekonomija

milijunašica / milionerka

mikroelektronika, dat./lok. jd. mikro­elek­tro­ nici

milijunski / milionski

mikrofilm mikrohirurgija

mililitar, gen. jd. mililitra, nom. mn. mililitri, gen. mn. mililita­ra

mikroklima

milimetar, gen. jd. milimetra, nom. mn. mili­ metri, gen. mn. mi­li­me­tara

mikrokosmički / mikrokozmički

milion / milijun

mikrokosmos / mikrokozmos, gen. jd. mi­kro­ kosmosa

milioner / milijunaš

mikrokozmički / mikrokosmički

milionerka / milijunašica, dat./lok. jd. mili­ o­nerki

mikrokozmos / mikrokosmos, gen. jd. mi­kro­ kozmosa

milioniti; sto milioniti

mikroorganizam, gen. jd. mikroorganizma, gen. mn. mikroorganizama

militaristički, gen. jd. militarističkog(a)

mikrosekunda mikroskop milać, gen. jd. milća, instr. jd. milćem mile-lale milenij, gen. jd. milenija, instr. jd. milenijem, nom. mn. mi­le­niji milenijski, gen. jd. milenijskog(a) mileram milet miliamper milicija milicioner, gen. jd. milicionera

milionski / milijunski militarizacija miloduh, nom. mn. milodusi (bot.) milook, gen. jd. milooka; odr. milooki milosrdan, gen. jd. milosrdna; odr. mi­lo­srdni milosrđe milost, gen. jd. milosti, instr. jd. milosti / milošću milostan, gen. jd. milosna; milosna, milosno milozvučan, gen. jd. milozvučna; odr. milo­ zvučni milozvučje milozvučno (pril.)

miligram

milozvučnost, instr. jd. milozvučnosti / mi­lo­ zvuč­nošću

milijarda, gen. mn. milijardi

milje, gen. jd. miljea, nom. mn. miljei

milijarder, gen. jd. milijardera milijarderka

miljeti, prez. milim, prid. rad. milio, miljela, pril. sad. mileći, gl. im. miljenje; i hmiljeti

milijarditi, gen. jd. milijarditog(a); dvije mili­ jarditi

mimikrija

mimika, dat./lok. jd. mimici

mirodija

mimogred (pril.) mimohod, nom. mn. mimohodi mimoići, prez. mimoiđem, aor. mimoiđoh, imp. mimoiđi, prid. rad. mimoišao, mi­mo­išla, prid. trp. mimoiđen, pril. pr. mi­mo­išavši mi­moilaziti, prez. mimoilazim, prid. rad. mimoilazio, pril. sad. mimoilazeći, gl. im. mimoilaženje minber / minbera, gen. jd. minbera / min­ bere minderluk, nom. mn. minderluci minderpuza minđuša / menđuša, nom. mn. minđuše mineralogija mini; mini moda minibus minij, instr. minijem minijatura minijaturan, gen. jd. minijaturna; odr. mi­ni­ jaturni

minucioznost, instr. jd. minucioznosti / mi­nu­cioznošću minus-pol, nom. mn. minus-polovi minuta / minut, gen. jd. minute / minuta mio, gen. jd. mila; odr. mili; komp. miliji miocen miokard miom, gen. jd. mioma miomiris miomirisan, gen. jd. miomirisna; odr. mio­ miri­sni miomirisno (pril.) mir; s mirom miradžija (: Miradž) mirakul miralaj, gen. jd. miralaja miraščija / miraždžija miraščijski / miraždžijski mirazača / miraždžijka, dat./lok. jd. mi­ra­za­či

minijaturist / minijaturista, gen. jd. minija­ turi­sta / minijaturi­ste

miraždžija / miraščija

minijaturistica / minijaturistkinja

miraždžijka / mirazača, dat./lok. jd. mi­raž­ džij­ki

minijaturno (pril.) minijaturnost, instr. jd. minijaturnosti / mi­ni­jaturnošću minobacač, instr. jd. minobacačem minobacački minolovac, gen. jd. minolovca, gen. mn. mi­no­lovaca minopolagač, instr. jd. minopolagačem minuciozan, gen. jd. minuciozna; odr. mi­nu­ ciozni minuciozno (pril.)

miraždžijin / miraščijin

miraždžijski / miraščijski mirisan, gen. jd. mirisna; odr. mirisni; komp. mirisniji mirisati, prez. mirišem, imp. miriši, prid. rad. mirisao, pril. sad. mirišući, gl. im. miri­ sanje mirno (pril.) mirnoća mirnodopski, gen. jd. mirnodop­skog(a) mirodija / mirođija

419

miroljubivost

420

miroljubivost, instr. jd. miroljubivosti / mi­ro­lju­bivošću

mistički / mistični

mirotvorac, gen. jd. mirotvorca, vok. jd. mi­rotvorče, gen. mn. mirotvoraca

mističnost, instr. jd. mističnosti / mistič­ noš­ću

mirovati, prez. mirujem, imp. miruj, prid. rad. mirovao, pril. sad. miru­ju­ći, gl. im. mirovanje

mistično (pril.)

mistik, vok. jd. mističe, nom. mn. mistici mistika, dat./lok. jd. mistici

mirovina

mistrija, instr. jd. mistrijom

miruh, gen. jd. miruha

miš, vok. jd. mišu, instr. jd. mišem, nom. mn. miševi / miši

mis (ž. neprom.) misal, gen. jd. misala, nom. mn. misali misao, gen. jd. misli, instr. jd. misli / mišlju

mišičast mišičav; odr. mišičavi (: mišica)

misaon, gen. jd. misaona; misaona, misaono

mišičavost, instr. jd. mišičavosti / miši­ča­ voš­ću (: mišica)

misija, gen. mn. misija

mišični (: mišica)

misionar, gen. jd. misionara

mišić, gen. jd. mišića, nom. mn. mišići

misionariti, prez. misionarim, pril. sad. misi­ onareći, gl. im. misionarenje

mišićast, gen. jd. mišićasta; odr. mišićasti

misionarka, dat./lok. jd. misionarki

mišićav; odr. mišićavi (: mišić)

misionarski

mišićavost, instr. jd. mišićavosti / miši­ća­ voš­ću

misionarstvo

mišićje

misirača

mišićni (: mišići)

misleći, gen. jd. misle­ćeg(a); misleća, misleće

mišiji, gen. jd. mišijeg(a)

mislilac, gen. jd. mislioca, vok. jd. mislioče, instr. jd. misliocem, nom. mn. mislioci, gen. mn. mislilaca

miška, gen. mn. mišaka / miški

mislilački misterij / misterija, instr. jd. misterijem / mis­terijom

mišolovac, gen. jd. mišolovca, vok. jd. mi­šo­ lov­če, gen. mn. mišolovaca mišolovka, dat./lok. jd. mišolovci, gen. mn. mišolovaka / mišolovki

misteriozan, gen. jd. misteriozna; odr. mis­ teriozni

miti, prez. mijem, imp. mij, mijmo, prid. rad. mio, prid. trp. miven, pril. sad. mijući, gl. im. mi­je­nje / mivenje

misteriozno (pril.)

miting, nom. mn. mitinzi

misterioznost, instr. jd. misterioznosti / mis­ te­rioznošću

mitingaški

mističan, gen. jd. mistična; odr. mistični

mititi, prez. mitim, pril. sad. miteći, gl. im. mićenje

mističar, instr. jd. mističarem / mističarom

mito, nom. mn. mita

mjestašce

mitologija

mjerica

mitološki, gen. jd. mitološkog(a)

mjerilac / mjeritelj, gen. jd. mjerioca, instr. jd. mjeriocem, gen. mn. mjerilaca

mitomanija mitra, gen. mn. mitara / mitri mitraljeski mitraljezac, gen. jd. mitraljesca, vok. jd. mit­ ra­lješče, nom. mn. mitraljesci, gen. mn. mitraljezaca mitropolija mizantropija

mjerilo mjeritelj / mjerilac, gen. jd. mjeritelja, instr. jd. mjeriteljem, gen. mn. mjeritelja mjeriteljstvo mjeriti, prez. mjerim, prid. rad. mjerio, prid. trp. mjeren, pril. sad. mjereći, gl. im. mje­ renje

mizeran, gen. jd. mizerna; odr. mi­zerni

mjerkati, prez. mjerkam, pril. sad. mjer­ka­jući, gl. im. mjerkanje

mizerija

mjerljiv, gen. jd. mjerljiva; odr. mjer­lji­vi

mjauk, nom. mn. mjauci

mjerni

mjaukati, prez. mjaučem, pril. sad. mjaučući, gl. im. mjaukanje

mjernik, nom. mn. mjernici

mjed, gen. mjedi, instr. mjedi / mjeđu mjedan, gen. jd. mjedna; odr. mjedni mjedenica (: mjed) mjehur, nom. mn. mjehuri mjehurast, gen. jd. mjehurasta; odr. mje­ hurasti

mjerodavan, gen. jd. mjerodavna; odr. mje­ rodavni mjeruckati, prez. mjeruckam mjesec, dat./lok. jd. mjesecu, vok. jd. mje­se­če, instr. jd. mjesecom, nom. mn. mjeseci, gen. mn. mjeseci mjesec-dva

mjehurati se, 3. l. jd. prez. mjehura se

mjesečar, vok. jd. mjesečare / mjesečaru, instr. jd. mjesečarem / mjesečarom

mjehurav; odr. mjehuravi

mjesečarka, dat./lok. jd. mjesečarki

mjehuričav, gen. jd. mjehuričava; odr. mje­ huričavi

mjesečev (: mjesec)

mjehurić

mjesečni, gen. jd. mjesečnog(a)

mjenica

mjesečnica

mjenični

mjesečnik, nom. mn. mjesečnici

mjenjač, gen. jd. mjenjača, nom. mn. mjenjači

mjesečno (pril.)

mjenjačnica

mjesni, gen. jd. mjesnog(a)

mjera, gen. mn. mjera

mjestance, gen. jd. mjestanca / mjestanceta

mjerač, gen. jd. mjerača, vok. jd. mjeraču, instr. jd. mjeračem

mjestašce, gen. jd. mjestašca / mjestašceta, gen. mn. mjestašaca / mjestašca

mjesečina

421

mjestimice

422

mjestimice (pril.) mjestimičan, gen. jd. mjestimična; odr. mjes­ timični

mladac, gen. jd. mlaca, instr. jd. mlacem, nom. mn. mlaci, gen. mn. mladaca mladalački, gen. jd. mladalačkog(a)

mjestimično (pril.)

mladalaštvo, gen. jd. mla­da­laš­tva

mjesto, gen. jd. mjesta, gen. mn. mjesta

mladenački, gen. jd. mladenačkog(a)

mješanac, gen. jd. mješanca, instr. jd. mje­ šan­cem, gen. mn. mješanaca

mladenka, dat./lok. jd. mladenki

mješanka

mladež / madež, gen. jd. mladeža (ben)

mješavina

mladić, vok. jd. mladiću, instr. jd. mladićem

mješčić, instr. jd. mješčićem

mladićev

mješić, instr. jd. mješićem

mladićki

mješina

mladićstvo, gen. jd. mladićstva, gen. mn. mla­ dić­stava

mješinar mješinast, gen. jd. mješinasta mješovit, gen. jd. mješovita; odr. mje­šo­vi­ti mještanin, gen. jd. mještanina, nom. mn. mješ­tani, gen. mn. mješ­ta­na mještanka, dat./lok. jd. mještanki mjezimac / mezimac, gen. jd. mjezimca, vok. jd. mjezimče, instr. jd. mjezimcem, gen. mn. mjezimaca mjezimčad / mezimčad, instr. mjezimčadi / mje­zim­čađu mjezimče / mezimče mjezimica / mezimica mjuzikl, nom. mn. mjuzikli, gen. mn. mju­ zikla mlačan, gen. jd. mlačna; mlačna, mlačno mlačiti, prez. mlačim, prid. rad. mlačio, pril. sad. mlačeći, gl. im. mlačenje

mladež, gen. mladeži

mladogramatičar mladolik, gen. jd. mladolika; odr. mla­do­li­ki mladolikost, instr. jd. mladolikosti / mladoli­ koš­ću mladost, instr. jd. mladosti / mladošću mladoženja, vok. jd. mladoženja / mlado­ že­njo mladunac, gen. jd. mladunca, vok. jd. mla­ dun­če, nom. mn. mladunci, gen. mn. mla­ du­naca mladunčad, instr. mladunčadi / mladunčađu mladunče, gen. mladunčeta mlađ, instr. jd. mlađi / mlađu mlađahan / mlađan, gen. jd. mlađahna; odr. mla­đah­ni mlađahno / mlađano (pril.)

mlaćenica

mlađahnost / mlađanost, gen. jd. mlađah­ nosti, instr. jd. mla­đah­nosti / mlađah­ nošću

mlad, gen. jd. mlada; odr. mladi; komp. mlađi

mlađak, nom. mn. mlađaci

mlȃdā, dat./lok. jd. mladoj, dat./instr./lok. mn. mladama (nevjesta)

mlađan / mlađahan, gen. jd. mlađana; odr. mla­đa­ni

mnogobrojan

mlađano / mlađahno (pril.)

mlohav, gen. jd. mlohava; odr. mlohavi

mlađanost / mlađahnost, gen. jd. mlađa­ nosti, instr. jd. mla­đanosti / mlađanošću

mlohaviti, prez. mlohavim, prid. rad. mlo­ havio, mlohavila, pril. sad. mlohaveći, gl. im. mlohavljenje (činiti mloha­vim)

mlađarija mlaka, dat./lok. jd. mlaci / mlaki

mlohavjeti, prez. mlohavim, prid. rad. mlo­ ha­vio, mlohavjela, pril. sad. mlohaveći, gl. im. mlohavljenje (postajati mlohav)

mlakost, instr. jd. mlakosti / mlakošću

mlohavo (pril.)

mlatilac / mlatitelj, gen. jd. mlatioca / mla­ titelja

mlohavost, instr. jd. mlohavosti / mlohavoš­ću

mlak, gen. jd. mlaka; odr. mlaki; komp. mlači

mlatiti, prez. mlatim, prid. rad. mlatio, prid. trp. mlaćen, pril. sad. mlateći, gl. im. mla­ ćenje mlaz, instr. jd. mlazom, nom. mn. mla­zovi mlažnjak, nom. mn. mlažnjaci, gen. mn. mlaž­njaka

mljackati, prez. mljackam; i mljaskati mljaskati, prez. mljaskam, pril. sad. mljas­ kajući, gl. im. mljaskanje; i mljac­ka­ti mlječika, nom. mn. mlječike mljekadžija mljekadžijin mljekar, gen. jd. mljekara, nom. mn. mlje­kari

mletački, gen. jd. mletačkog(a) (: Mleci, Mle­ čani)

mljekara

mliječ, gen. jd. mliječa / mliječi

mljekarica

mliječan, gen. jd. mliječna; odr. mliječni; komp. mlječniji

mljekarnica

mliječnica, nom. mn. mliječnice

mljekarstvo, gen. jd. mlje­kar­stva

mliječnobijel, gen. jd. mliječnobijela; odr. mliječnobijeli

mljeti, prez. meljem, prid. rad. mlio, mlje­la, prid. trp. mljeven, pril. sad. meljući, gl. im. mlje­ve­nje

mliječnost, instr. jd. mliječnosti / mli­ ječ­ noš­ću mliječnjak, nom. mn. mliječnjaci mlijeko, gen. mlijeka mlinac, gen. jd. mlinca, nom. mn. mlinci, gen. mn. mlinaca mlitaviti, prez. mli­ta­vim, prid. rad. mlitavio, mlitavila, gl. im. mlitavljenje (činiti mli­ tavim) mlitavjeti, prez. mlitavim, prid. rad. mlitavio, mlitavjela, gl. im. mlitavljenje (postajati mlitav) mlivo, gen. mliva, instr. mlivom

mljekarski

mnijenje (: mniti) mniti, prez. mnijem / mnim, prid. rad. mnio, pril. sad. mnijući mnogo (pril.), komp. više mnogoboštvo, gen. jd. mnogoboštva, gen. mn. mnogoboštava / mnogoboštva mnogobožac, gen. jd. mnogobošca, vok. jd. mnogobošče, nom. mn. mnogobošci, gen. mn. mnogobožaca mnogobožački mnogobrojan, gen. jd. mnogobrojna; mno­ go­brojna, mnogobrojno

423

mnogobrojnost

424

mnogobrojnost, gen. jd. mnogobrojnosti, instr. jd. mno­gobrojnosti / mnogobroj­ nošću mnogocijenjeni; mnogo cijenjeni mnogočlan; odr. mnogočlani mnogolistan, gen. jd. mnogolisna; odr. mno­ golisni mnogoljudan, gen. jd. mnogoljudna; mno­go­ ljudna, mnogoljudno

močionica močiti, prez. močim, prid. rad. močio, pril. sad. moče­ći, gl. im. močenje močuga, dat./lok. jd. močuzi (: motka) močvara, gen. mn. močvara močvaran, gen. jd. močvarna; odr. moč­var­ni močvarica (zool.) močvarka, gen. mn. močvarki (bot.)

mnogopoštovani; mnogo poštovani

moć, gen. jd. moći, instr. jd. moći / moću

mnogoput (pril.); mnogo puta

moćan, gen. jd. moćna; komp. moćniji; moćna, moćno

mnogorječiv, gen. jd. mnogorječiva; mnogo­ rje­čiva, mnogorječivo mnogostran, gen. jd. mnogostrana; mnogos­ tra­na, mnogostrano mnogostruk, gen. jd. mnogostruka; odr. mnogostruki mnogostruko (pril.) mnogostrukost, instr. jd. mnogostru­kos­ti / mno­gostrukošću

moći (ž. pl. t.), gen. moći (kršć.) moći, 1. l. jd. prez. mogu, 2. l. jd. prez. mo­žeš, aor. mogoh, imperf. mogah, prid. rad. mogao, mogla, pril. sad. mo­gući, pril. pr. mogavši moćnica moćnicin moćnik, vok. jd. moćniče, nom. mn. moćnici

mnogouvaženi; mnogo uvaženi

moćno (pril.)

mnogoznačan, gen. jd. mnogoznačna; odr. mnogoznačni

modernistica / modernistkinja

mnogoznačnost, instr. jd. mnogoznač­nos­ti / mno­goznačnošću

modernistkinja / modernistica

mnogoznalica mnoštvo, gen. jd. mnoštva, gen. mn. mnoš­ tava množenik, nom. mn. množenici množilac, gen. jd. množioca, instr. jd. mno­ži­ ocem, gen. mn. množilaca mobilizacija mobilizacijski / mobilizacioni močica (: motka) močilo

modernistički, gen. jd. modernističkog(a) modernizacija modifikacija modreti, prez. modrim, prid. rad. modrio, modrela, gl. im. modrenje (postajati modar) modričast, gen. jd. modričasta; odr. mod­ri­ časti modričav, gen. jd. modričava; odr. mod­ri­čavi modrički, gen. jd. modričkog(a) (: Modriča, Modričani) modriti, prez. modrim, prid. rad. modrio, mod­rila, gl. im. modrenje (činiti modrim)

monarhist

modrozelen; odr. modrozeleni

moliteljica / moliteljka

modulacija

moliteljski, gen. jd. moliteljskog(a)

moguć, gen. jd. moguća; odr. mogući

moliti, prez. molim, imperf. moljah, prid. rad. molio, prid. trp. moljen, pril. sad. moleći, gl. im. moljenje

mogućan, gen. jd. mogućna; odr. mo­guć­ni moguće (pril.) mogućno (pril.) mogućnost, instr. jd. mogućnosti / mo­guć­ noš­ću

molitva, gen. mn. molitava / molitvi moljac, gen. jd. moljca, gen. mn. moljaca momački, gen. jd. momačkog(a)

mogućstvo, gen. jd. mogućstva, gen. mn. mo­ gućstava

momak, gen. jd. momka, vok. jd. momče, nom. mn. momci, gen. mn. momaka

moher, gen. mohera mohuna / mahuna

momaštvo, gen. jd. momaštva, gen. mn. momaštava / momaštva

mohunarka / mahunarka, dat./lok. jd. mohunarci, gen. mn. mohunarki

momčadija

mohunast / mahunast, gen. jd. mohunasta; odr. mo­hu­nasti mokasinka, dat./lok. jd. mokasinki, nom. mn. mokasinke, gen. mn. mokasinki mokraća mokraćni, gen. jd. mokraćnog(a) mokraćovod mol, gen. jd. mola, lok. jd. molu, nom. mn. molovi; a-mol molba, gen. mn. molba / molbi molećiv, gen. jd. molećiva; odr. molećivi molećivo (pril.) molekul / molekula, nom. mn. molekuli / mo­le­kule moleraj, gen. jd. moleraja

momčad, instr. momčadi / momčađu momčadski momče, gen. momčeta momčić, vok. jd. momčiću, instr. jd. mom­ či­ćem momčina momčiti se, prez. momčim se, prid. rad. momčio se, pril. sad. momčeći se, gl. im. mom­če­nje momčuljak, gen. jd. momčuljka, nom. mn. momčuljci, gen. mn. mom­čuljaka moment / momenat, gen. jd. momenta, gen. mn. mome­na­ta momentalno / momentano (pril.) monah, gen. jd. monaha, vok. jd. monaše, nom. mn. monasi, gen. mn. monaha

molilac / molitelj, gen. jd. molioca, instr. jd. moliocem, gen. mn. molilaca

monahinja

molilački, gen. jd. molilačkog(a)

monarhija

moliočev, gen. jd. moliočeva

monarhist / monarhista, gen. jd. monar­ hista / monarhiste, nom. mn. mo­nar­histi / monarhiste

molitelj / molilac, gen. jd. molite­lja, instr. jd. moliteljem, gen. mn. molitelja

monarh, nom. mn. monarsi

425

monarhistički

426

monarhistički monarhistkinja monarhofašist / monarhofašista, gen. jd. monarhofašista / monarhofašiste, nom. mn. monarhofašisti / monarhofašiste monarhofašistički

morfem / morfema, gen. jd. morfema / mor­ feme morfij, gen. jd. morfija, instr. jd. morfijem morfologija morfološki, gen. jd. morfološkog(a) morfološko-sintaksički

monarhofašizam

morfonolog, nom. mn. morfonolozi

monarhov

morfonologija

monaški

morfonološki

mongoloid, gen. jd. mongoloida, nom. mn. mongoloidi

morija, dat./lok. jd. moriji

monodrama monogamija monografija monolog, nom. mn. monolozi monološki, gen. jd. monološkog(a) monoteist / monoteista, gen. jd. monoteista / monoteiste, nom. mn. mo­noteisti / mono­ teiste mo­no­teistica / monoteistkinja monoteistički, gen. jd. monoteističkog(a) monoteistkinja / monoteistica monoteizam, gen. jd. monoteizma, nom. mn. monoteizmi monotonija monsinjor, gen. jd. monsinjora, nom. mn. monsinjori monstruoznost, instr. jd. monstruoznosti / mons­truoznošću montaža; TV-mon­taža moralistički moralistkinja moratorij, instr. jd. moratorijem moreuz

morlački (: Morlaci) mornarički, gen. jd. mornaričkog(a) morž, nom. mn. morževi moskvič, instr. jd. moskvičem mostić, instr. jd. mostićem mostićak, gen. jd. mostićka, nom. mn. mos­ tić­ci, gen. mn. mostićaka mostiti, prez. mostim, prid. trp. moš­ćen, pril. sad. mosteći, gl. im. moš­će­nje mostogradnja mosurić mošnjični motičica motika, dat./lok. jd. motici motivacija motivacijski / motivacioni motka, dat./lok. jd. motki, gen. mn. motki moto, gen. jd. mota, dat./lok. jd. motu, nom. mn. moti / mota motocikl, gen. jd. motocikla, gen. mn. moto­ ci­kala / motocikla motociklist / motociklista, gen. jd. motoci­ klista / motocikliste, nom. mn. mo­toci­ klisti / motocikliste

mrčiti

motociklistica motociklistički motociklistkinja motociklizam, gen. motociklizma motokros motoprikolica motorički (: motorika) motorika, dat./lok. jd. motorici

mračan, gen. jd. mračna; komp. mračniji; mračna, mračno mračiti se, prez. mračim se, pril. sad. mra­čeći se, gl. im. mračenje mračnica mračno (pril.) mračnost, instr. jd. mračnosti / mrač­noš­ću mračnjački

motorist / motorista, gen. jd. motorista / motoriste, nom. mn. mo­to­ris­ti / motoriste

mračnjak, vok. jd. mračnjače, nom. mn. mrač­nja­ci

motoristički

mračnjaštvo, gen. mn. mračnjaštava / mrač­ njaš­tva

motoristika, dat./lok. motoristici motorizacija motosport mototrka motrilac, gen. jd. motrioca, instr. jd. mot­ri­ o­cem, gen. mn. motrilaca

mrak, vok. jd. mrače, nom. mn. mra­ko­vi / mra­ci (poet.); s mrakom mramor mramorje mramor-kamen, nom. mn. mramor-ka­me­ no­vi

motriti, prez. motrim, prid. rad. motrio, pril. sad. mot­re­ći, gl. im. motrenje

mramorni

mozaičan, gen. jd. mozaična

mravak, gen. jd. mravka, nom. mn. mravci, gen. mn. mravaka (: mrav)

mozaički mozaik, nom. mn. mozaici mozak, gen. jd. mozga, dat./lok. jd. moz­gu, vok. jd. moz­gu, nom. mn. mozgovi možda (čest.) moždan, gen. jd. moždana; odr. mož­dani (: mo­zak) mȍždāni (m. pl. t.), dat./instr./lok. možda­ nima (moždano tkivo) mòždanī, gen. jd. moždanog(a) moždina možditi, prez. moždim, prid. trp. možđen, gl. im. možđenje mračak, gen. jd. mračka, nom. mn. mračci, gen. mn. mračaka

mravič, instr. jd. mravičem (bot.) mravić, vok. jd. mraviću, instr. jd. mravi­ćem (: mrav) mravinjak, gen. jd. mravinjaka, nom. mn. mra­vi­njaci mravlji, gen. jd. mravljeg(a) mravojed, nom. mn. mravojedi mraz, vok. jd. mrazu, instr. jd. mrazem / mrazom, nom. mn. mra­zevi / mrazovi mrčati, prez. mrčam, pril. sad. mrča­ju­ći, gl. im. mrčanje (postajati mrk) mrčav, gen. jd. mrčava; mrčava, mrčavo mrčiti, prez. mrčim, pril. sad. mrčeći, gl. im. mrčenje (činiti mrkim)

427

mrena

428

mrena, gen. mn. mrena mrestilište / mrjestilište mreška, dat./lok. jd. mrešci, gen. mn. mre­ša­ka / mreški mreškati se, prez. mreškam se, pril. sad. mreš­ kajući se, gl. im. mreškanje

mrvičast, gen. jd. mrvičasta; mrvičasta, mrvi­ často mrvičica mrzak, gen. jd. mrska; odr. mrski; komp. mrskiji / mrži mrzao, gen. jd. mrzla; mrzla, mrzlo

mreža, gen. mn. mreža

mrzilac / mrzitelj, gen. jd. mrzioca / mrzitelja

mrežast, gen. jd. mrežasta

mrziti, prez. mrzim, prid. rad. mrzio, mr­zi­la, pril. sad. mrzeći; i mrzjeti

mrežni mrežnica / mrežnjača mrijest, instr. jd. mrijesti / mriješću mrijestiti se, prez. mrijestim se, pril. sad. mri­ jesteći se, gl. im. mriješćenje mrijeti, prez. mrem, aor. mrijeh, imp. mri, prid. rad. mro, mrla, pril. sad. mrući

mrzjeti, prez. mrzim, prid. rad. mrzio, mr­zjela, pril. sad. mrzeći; i mrziti mržnja mualim / muallim mualima / muallima

mrjestilište / mrestilište

mubarek; mubarek noć, gen. jd. mubarek noći

mrk, gen. jd. mrka; odr. mrki; komp. mrči (zast.) / mrki­ji

mubarekleisati, prez. mubarekleišem

mrkva, gen. mn. mrkava / mrkvi mrsan, gen. jd. mrsna; mrsna, mrsno mrsko (pril.), komp. mrskije / mrže

mubarekosum (čest.) mucavac, gen. jd. mucavca, nom. mn. mu­ cav­ci, gen. mn. mucavaca

mrskoća

mučaljiv, gen. jd. mučaljiva; mučaljiva, mu­ča­ ljivo

mršavjeti, prez. mršavim, pril. sad. mršaveći, gl. im. mršavljenje

mučan, gen. jd. mučna; komp. mučniji; muč­ na, mučno

mrštiti, prez. mrštim, pril. sad. mršteći, gl. im. mrštenje

mučati, prez. mučim, pril. sad. mučeći, gl. im. mučanje (šutjeti)

mrtvac, gen. jd. mrtvaca, nom. mn. mrtvaci

mučenica

mrtvačev, gen. jd. mrtvačeva

mučenicin

mrtvački, gen. jd. mrtvačkog(a)

mučenički, gen. jd. mučeničkog(a)

mrtvačnica mrtvorođenče, gen. mrtvorođenčeta

mučenik, vok. jd. mučeniče, nom. mn. muče­ nici

mrtvorođeni

mučenikov

mrvičak, gen. jd. mrvička, nom. mn. mr­vič­ci, gen. mn. mrvičaka

mučeništvo, gen. jd. mučeništva, gen. mn. mu­čeništava / mučeništva

muharem

mučilac / mučitelj, gen. jd. mučioca, vok. jd. mu­čioče, instr. jd. mučiocem, gen. mn. mu­čilaca mučilište mučilo mučionica mučitelj / mučilac, gen. jd. mučitelja, instr. jd. mučiteljem mučiteljica / mučiteljka mučiteljski mučiti, prez. mučim, prid. rad. mučio, prid. trp. mučen, pril. sad. mučeći, gl. im. mučenje

mudrijaški mudrolija mudžahedin, nom. mn. mudžahedini mudžahid, nom. mn. mudžahidi mudželit, nom. mn. mudželiti mudžiza mufesir / mufessir, nom. mn. mufesiri / mu­fes­siri mufliz, gen. jd. mufliza muftadžija / muktadžija mufte / mukte (pril.) muftija

mučke / mučki (pril.)

muftijin

mučnina, gen. mn. mučnina

muftijski

mučno (pril.)

muftijstvo

mućak, gen. jd. mućka, nom. mn. mućci / muć­kovi

muha, dat./lok. jd. muhi, gen. mn. muha

muftiluk, nom. mn. muftiluci

mućka, dat./lok. jd. mućci / mućki, gen. mn. mu­ćaka / mućki

muhabedžija

mućkalica mućkaroš

muhabetiti, prez. muhabetim, prid. rad. mu­ha­betio

mućkati, prez. mućkam, prid. rad. mućkao, pril. sad. muć­ka­jući, gl. im. mućkanje

muhadis / muhaddis, nom. mn. muhadisi / mu­haddisi

mućnuti, prez. mućnem, imp. mućni, prid. rad. mućnuo, pril. pr. mućnuvši

muhadžir, nom. mn. muhadžiri muhadžirka, dat./lok. jd. muhadžirki

muderis / muderris

muhadžirluk, nom. mn. muhadžirluci

mudrac, gen. jd. mudraca, vok. jd. mudrače, nom. mn. mudraci

muhadžirski, gen. jd. muhadžirskog(a)

mudrački (pril.)

muha-kategorija, gen. jd. muha-kategorije

mudrijaš, gen. jd. mudrijaša, nom. mn. mudrijaši

muhanat, gen. jd. muhanata; muhanata, mu­ha­nato

mudrijašica

muhara

mudrijašiti, prez. mudrijašim, pril. sad. mudrijašeći, gl. im. mudrijašenje

muharem / muharrem (1. mjesec musl. ka­len­dara)

muhabet / mehabet

muhadžirstvo

429

muhati se

430

muhati se, prez. muham se, prid. rad. mu­hao se, pril. sad. mu­ha­jući se, gl. im. muhanje

multilateralan, gen. jd. multilateralna; odr. multilateralni

muhetina

multimedijalan, gen. jd. multimedijalna; odr. multimedijalni

muhin muhlija, dat./lok. jd. muhliji muholovka, dat./lok. jd. muholovci, gen. mn. muholovka / muholovki muhoserina muhožder muhtar, gen. jd. muhtara muhur, gen. mn. muhura

multimilijunaš / multimilioner, gen. jd. multi­milijunaša, nom. mn. multimilijunaši multimilijunašica / mul­ti­mi­lionerka multimilioner / multimilijunaš, gen. jd. multi­milionera, nom. mn. multimilioneri mul­ti­mi­lionerka / multimilijunašica mulj, instr. jd. muljem, nom. mn. muljevi

muhurdar, nom. mn. muhurdari

muljača, gen. mn. muljača

muhurleisati, prez. muhurleišem

mumija, gen. mn. mumija

muhur-prsten, gen. jd. muhur-prstena, nom. mn. muhur-prsteni / muhur-prs­te­novi

mumin, nom. mn. mumini

muhur-sahibija, gen. jd. muhur-sahibije

mumlati, prez. mumlam; i mumljati

mujezin, gen. jd. mujezina, nom. mn. muje­ zini mujeziniti, prez. mujezinim

mumljati, prez. mumljam, prid. rad. mumljao, pril. sad. mum­lja­jući, gl. im. mumljanje; i mumlati

mujezinluk, nom. mn. mujezinluci

munafik, nom. mn. munafici

muka, dat./lok. jd. muci; s mukom

munara

mukajet (prid. neprom.); ni mukajet

munđati, prez. munđam, pril. sad. mun­đa­ jući, gl. im. munđanje

mukao, gen. jd. mukla; odr. mukli; komp. muk­liji mukati, prez. mučem, imp. muči, prid. rad. mukao, pril. sad. mučući, gl. im. mukanje

muminka, dat./lok. jd. muminki

mungos / mungo, gen. jd. mungosa / munga, nom. mn. mungosi / mungi municija

muktadžija / muftadžija

municijski

mukte / mufte (pril.)

mupovac, gen. jd. mupovca, nom. mn. mu­ povci, gen. mn. mupovaca

mulac, gen. jd. mulca, vok. jd. mulče, gen. mn. mulaca mulčić multikulturalan; odr. multikulturalni multikulturalnost, gen. jd. multikultural­ nosti, instr. jd. multikulturalnosti / mul­ tikulturalnošću

mupovka, dat./lok. jd. mupovki murećef, instr. jd. murećefom murija / murja murjak, gen. jd. murjaka, nom. mn. murjaci murjakinja

mužnja

murtat / murtatin, gen. jd. murtata / murta­ tina, nom. mn. murtati

mutabdžija / mutapčija

murva, gen. mn. murava / murvi

mutapčija / mutabdžija

musafirhana

mutacija muteselim / muselim

musafirluk, nom. mn. musafirluci

mutevelija

musafirski

mutevelijin

musaka, dat./lok. jd. musaki

mutfak / mutvak

musala / musalla

mutilac, gen. jd. mutioca, instr. jd. mutiocem, gen. mn. mutilaca

musandara / musandera / musandra muselim / muteselim muslimanka, dat./lok. jd. muslimanki mustang, nom. mn. mustanzi (zool.) mustehab musti, prez. muzem, imp. muzi, prid. rad. mu­zao, muzla, prid. trp. muzen, pril. sad. muzući, gl. im. muzenje

mutiti, prez. mutim, imperf. mućah, prid. trp. mućen, pril. sad. muteći, gl. im. mućenje mutivoda mutvak / mutfak muvekithana muzej, gen. jd. muzeja, instr. jd. muzejem / muzejom, nom. mn. muzeji

mustra, gen. mn. mustra / mustri

muzejski, gen. jd. muzejskog(a)

mušebak, gen. jd. mušepka, nom. mn. mu­šepci, gen. mn. mušebaka

muzeologija

mušičav, gen. jd. mušičava; odr. mu­ši­­čavi

muzeologinja

mušičavost, gen. jd. mušičavosti, instr. jd. mu­šičavosti / mušičavošću

muzičar

muškadija

muzički, gen. jd. muzičkog(a)

muškarčić

muzika, dat./lok. jd. muzici

muškarčina

muzikologija

mušketir, gen. jd. mušketira, nom. mn. muš­ ketiri

muž, vok. jd. mužu, instr. jd. mužem, nom. mn. muževi

muškić, gen. jd. muškića, nom. mn. muškići

muža / mužnja, gen. jd. muže / mužnje

mušmula (bot.)

mužev / muževljev

mušterija, gen. jd. mušterije, dat./lok. jd. muš­teriji

mužić, instr. jd. mužićem

muštikla

muzeolog, nom. mn. muzeolozi

muzičarka

mužjački, gen. jd. mužjačkog(a)

muštulugdžija

mužjak, gen. jd. mužjaka, vok. jd. mužjače, nom. mn. muž­jaci

muštuluk, nom. mn. muštuluci

mužnja / muža, gen. mn. mužnja / mužnji

431

nabježati se, prez. nabježim se, prid. rad. na­bježao se, pril. pr. nabježavši se

432

nablizu (pril.) nabolje (pril.) nabrajati, prez. nabrajam, pril. sad. nabraja­ jući, gl. im. nabrajanje

N

na (prij.); na kraju, na se nabaciti, prez. nabacim, prid. trp. naba­čen nabacivati, prez. nabacujem, pril. sad. na­ba­ cujući, gl. im. nabacivanje nabaška (pril.) nabavka, dat./lok. jd. nabavci, gen. mn. na­bav­ki nabavljač, gen. jd. nabavljača, vok. jd. nabav­ ljaču, instr. jd. na­bav­ljačem

nabreći, prez. nabreknem, aor. nabre­koh, prid. rad. nabrekao, nabrekla; i nabrek­ nu­ti nabreknuti, prez. nabreknem, aor. nab­ rek­nuh, prid. rad. nabreknuo, nab­reknula; i nabreći nabrojati, prez. nabrojim, imp. nabroj / nab­ ro­ji, nabrojmo / nabrojimo, prid. rad. nab­ rojao, prid. trp. nabrojan, pril. pr. nabro­ javši; i nabrojiti nabrojiti, prez. nabrojim, imp. nabroj / nab­ ro­ ji, nabrojmo / nabrojimo, prid. rad. nabrojio, prid. trp. nabrojen, pril. pr. nabrojivši; i nabrojati nabrzinu (pril.; brzo)

nabavljačev

nabrzo (pril.)

nabavljačica

nabuhao; odr. nabuhli

nabavljački

nabuhlina

nabelajisati, prez. nabelajišem; i nabelajiti

nabuhlo (pril.)

nabelajiti, prez. nabelajim; i nabelajisati

nabuhlost, instr. jd. nabuhlosti / nabuhlošću

nabijač, gen. jd. nabijača, instr. jd. nabijačem

nabuhnuti, prez. nabuhnem, prid. rad. na­bu­hao / nabuhnuo, pril. pr. nabuhnuvši

nabijačica nabijački nabijati, prez. nabijam, prid. trp. nabijan nabijediti, prez. nabijedim, prid. trp. nabi­ jeđen nabijen, gen. jd. nabijena nabiti, prez. nabijem, imp. nabij, nabijmo, prid. rad. nabio nabjeđivati, prez. nabjeđujem, gl. im. nabje­ đivanje

nabujati, prez. nabujam, prid. rad. nabujao, pril. pr. nabujavši nabusitost, instr. jd. nabusitosti / nabusitošću naceriti, prez. nacerim, prid. trp. nace­ren naci-fašist / naci-fašista, gen. jd. naci-fa­ šista / naci-fašiste, nom. mn. na­ci-fašisti / naci-fašiste naci-fašizam, gen. naci-fašizma nacija

načupati

nacijediti, prez. nacijedim, prid. trp. naci­ je­đen

načekati se, prez. načekam se, aor. načekah se, prid. rad. načekao se, pril. pr. načekavši se

nacijepati, prez. nacijepam, prid. trp. na­ci­ jepan

načelan, gen. jd. načelna; načelna, načelno

nacijepiti, prez. nacijepim nacionalan, gen. jd. nacionalna; odr. na­ci­ onalni nacionalist / nacionalista, gen. jd. naciona­ lista / nacionaliste, nom. mn. na­ci­onalisti / nacionaliste

načelnica načelnicin načelnički načelnik, vok. jd. načelniče, nom. mn. na­čel­ ni­ci načelno (pril.)

nacionalistički, gen. jd. nacionalističkog(a)

načelo, nom. mn. načela

nacionalistkinja

načepiti, prez. načepim

nacionalizacija

načeti, prez. načnem, aor. načeh, imp. načni, prid. rad. načeo, prid. trp. načet

nacionalizam, gen. jd. nacionalizma, gen. mn. nacionalizama nacionalizirati, prez. na­ci­o­naliziram, prid. trp. nacionaliziran, gl. im. nacionalizi­ ra­nje; i nacionalizovati nacionalizovati, prez. nacionali­zu­jem, prid. trp. nacionalizovan, gl. im. nacionalizo­ vanje; i nacionalizirati

načetveriti se, prez. načetverim se načetvero / načetvoro (pril.) načetveronožiti se, prez. načetveronožim se, prid. trp. načetveronožen načetvoro / načetvero (pril.) načičkati, prez. načičkam, prid. trp. na­čič­kan

nacionalnopovijesni (: nacionalna povijest)

način, nom. mn. načini

nacionalnost, instr. jd. nacionalnosti / na­ci­ o­nal­noš­ću

načiniti, prez. načinim, prid. trp. načinjen

nacionalsocijalistički

načinjati, prez. načinjem, pril. sad. načinjući, gl. im. načinjanje

nacionalsocijalizam, gen. nacionalsoci­ja­liz­ma

načinski, gen. jd. načinskog(a)

nacist / nacista, gen. jd. nacista / naciste, nom. mn. nacisti / naciste

načistac (pril.)

nacistički, gen. jd. nacističkog(a)

načitan, gen. jd. načitana; odr. nači­ta­ni

nacistkinja nacizam, gen. jd. nacizma, gen. mn. nacizama nacjepkati, prez. nacjepkam, prid. rad. nacjepkao, prid. trp. nac­jepkan načaditi, prez. načadim; i načađiti načađiti, prez. načađim; i načaditi načas (pril.)

načisto (pril.) načitano (pril.) načitanost, instr. jd. načitanosti / načitanošću načitati se, prez. načitam se načuditi se, prez. načudim se, prid. rad. na­ču­ ­dio se, pril. pr. načudivši se načupati, prez. načupam, prid. rad. na­čupao, prid. trp. na­čupan

433

načuti

434

načuti, prez. načujem, aor. načuh, prid. rad. načuo, pril. pr. načuvši načuvati se, prez. načuvam se, prid. rad. na­ čuvao se naćati, prez. naćam, gl. im. naća­nje; i noćivati naći, prez. nađem, aor. nađoh, imp. nađi, prid. rad. našao, prid. trp. nađen

nadbubrežni naddržavni nadebelo (pril.) nadesetero / nadesetoro (pril.) nadesno (pril.) nadglednički

naćućuriti, prez. naćućurim, prid. trp. na­ću­ ću­ren

nadgradnja, gen. mn. nadgradnja / nad­ gradnji

naćuliti, prez. naćulim, prid. rad. na­ćulio, na­ću­lila, prid. trp. naćuljen

nadgrobni, gen. jd. nadgrobnog(a)

naćvar

nàdići, prez. nadignem, aor. nadigoh, imp. nadigni, prid. rad. nadigao; i nadignuti

naćve (ž. pl. t.), gen. naćava / naćvi nad (prij.); nada me nadahnuće

nadgrobnik, nom. mn. nadgrobnici

nàdīći, prez. nadiđem, imp. nadiđi, prid. rad. nadišao

nadahnuti, prez. nadahnem, prid. trp. na­ dah­nut

nadignuti, prez. nadignem, aor. nadig­nuh, prid. rad. nadignuo; i nadići

nadahnuto (pril.)

nadijevati, prez. nadijevam, pril. sad. na­di­je­ vajući, gl. im. nadijevanje

nadahnjivač nadahnjivački

nadimak, gen. jd. nadimka, nom. mn. na­ dimci, gen. mn. nadimaka

nadahnjivati, prez. nadahnjujem, pril. sad. nadahnjujući, gl. im. nadahnjivanje

nadjačati, prez. nadjačam, prid. trp. nad­ja­čan

nadaleko (pril.)

nadjačavati, prez. nadjačavam

nadalje (pril.)

nadjenuti, prez. nadjenem, imp. nadjeni, prid. trp. nadjenut; i nadjesti, nadjeti

nadastrijeti, prez. nadastrem, prid. trp. na­da­ s­trt, pril. pr. nadastrijevši

nadjesti, prez. nadjedem; i nadjenuti, nadjeti

nadasve (pril.)

nadjeti, prez. nadijem, prid. trp. nadje­ven; i nadjenuti, nadjesti

nadbaciti, prez. nadbacim, prid. rad. nad­ bacio, nadbacila, prid. trp. nad­ba­čen

nadjev, nom. mn. nadjevi

nadbiskup nadbiskupija nadbiskupijski, gen. jd. nadbiskupijskog(a) nadbiskupski, gen. jd. nadbiskupskog(a) nadbiti, prez. nadbijem

nadlaktični nadlanični nadleštvo, gen. jd. nadleštva, gen. mn. nad­leš­ tava / nadleštva nadletjeti, prez. nadletim, prid. rad. nadletio, nadletjela, pril. pr. nadletjevši

nadrealistkinja

nadlijetati, prez. nadlijećem, pril. sad. nad­li­ je­ćući, gl. im. nadlijetanje nadljudski, gen. jd. nadljudskog(a) nadmen, gen. jd. nadmena; odr. nad­me­ni nadmeno (pril.) nadmenost, instr. jd. nadmenosti / nadme­ noš­ću nadmetati se, prez. nadmećem se, gl. im. nad­ me­tanje nadmoć, gen. jd. nadmoći, instr. jd. nadmoći / nadmoću nadmoćan, gen. jd. nadmoćna; odr. nad­ moć­ni; komp. nadmoćniji nadmoćno (pril.) nadmoćnost, instr. jd. nadmoćnosti / nad­ moć­noš­ću nadnacionalan, gen. jd. nadnacionalna

nadoknadiv / nadoknadljiv nadoknađivati, prez. nadoknađujem, pril. sad. nadoknađujući, gl. im. nadokna­đi­ va­nje nadolazak, gen. jd. nadolaska, nom. mn. na­ dolasci nadolaziti, prez. nadolazim, gl. im. na­do­la­ že­nje nadolijevati, prez. nadolijevam, prid. trp. na­ dolijevan, pril. sad. nadolijevajući, gl. im. nadolijevanje nadoliti, prez. nadolijem, prid. trp. nadoliven, pril. pr. nadolivši nadolje (pril.) nadomak nadomjestak, gen. jd. nadomjeska, nom. mn. na­domjesci, gen. mn. nadomjestaka

nadnica

nadomjestiti, prez. nadomjestim, prid. trp. nadomješten

nadničar

nadomjestiv, gen. jd. nadomjestiva

nadničariti, prez. nadničarim, pril. sad. nad­ ničareći, gl. im. nadničarenje nadničarka, dat./lok. jd. nadničarki, gen. mn. nadničarki nadničiti, prez. nadničim, pril. sad. nad­ni­ čeći, gl. im. nadni­če­nje nadnijeti, prez. nadnesem, prid. trp. nad­ nesen / nadnijet, pril. pr. nadnijevši nadno (prij.) nadočni nadoći, prez. nadođem, imp. nadođi, prid. rad. nadošao nadohvat nadojiti, prez. nadojim, imp. nadoj / nadoji, na­dojmo / nadojimo, prid. trp. nadojen nadoknaditi, prez. nadoknadim, prid. trp. na­dok­nađen

nadomještati, prez. nadomještam, pril. sad. nadomještajući, gl. im. nadom­ješ­ta­nje nadoplaćivati, prez. nadoplaćujem, pril. sad. nadoplaćujući, gl. im. nadoplaćivanje nadoplata nadoplatiti, prez. nadoplatim, prid. trp. na­ doplaćen nadopunjavati, prez. nadopunjavam, pril. sad. nadopunjavajući; i nadopunji­va­ti nadopunjivati, prez. nadopunjujem, pril. sad. nadopunjujući; i nadopunjavati nadosjetan; odr. nadosjetni nadprosječan; odr. nadprosječni nadprosječnost, gen. jd. nadprosječnosti nadraživ / nadražljiv nadrealistkinja

435

nadriadvokat

436

nadriadvokat

nadvoje (pril.)

nadrihodža

nadvoje-natroje

nadrijemati se, prez. nadrijemam se / nadri­ jem­ljem se

nadvojvoda

nadrijeti, prez. nadrem, prid. rad. nadro, na­drla, pril. pr. nadrijevši

nadvor (pril.)

nadriliječnik, gen. jd. nadriliječnika nadriljekar, gen. jd. nadriljekara nadrimajstor

nadvojvotkinja nadvožnjak, nom. mn. nadvožnjaci nadvući, prez. nadvučem, prid. trp. nadvučen nadzemaljski

nadskočiti, prez. nadskočim

nadzirati, prez. nadzirem, pril. sad. nad­zi­ru­ći, gl. im. nadziranje

nadstojnica

nadzor

nadstojnički

nadzornica

nadstojnik, vok. jd. nadstojniče, nom. mn. nadstojnici

nadzornički

nadstrešnica nadstvaran; odr. nadstvarni nadsvoditi, prez. nadsvodim, prid. trp. nad­ svođen

nadzornik, vok. jd. nadzorniče, nom. mn. nad­zor­nici nadzorništvo, gen. mn. nadzorništava / nad­ zor­ništva nadzubni

nadšumar

nadzvučni, gen. jd. nadzvučnog(a)

nadtrčati, prez. nadtrčim

nadživjeti, prez. nadživim, prid. trp. nadživ­ ljen, pril. pr. nadživjevši

nadugačko (pril.) nadugo (pril.) naduhati, prez. naduham / nadušem, prid. trp. naduhan nadušak (pril.)

nadžak, vok. jd. nadžače, nom. mn. nadžaci nadžak-baba, gen. jd. nadžak-babe nadžidžati, prez. nadžidžam, prid. trp. na­džidžan

nadut, gen. jd. naduta; odr. naduti

nađubriti, prez. nađubrim, prid. trp. na­đu­ b­ren

naduto (pril.)

nafaka, dat./lok. jd. nafaci / nafaki

nadutost, instr. jd. nadutosti / nadutošću

nafaksuz

nadvijati se, prez. nadvijam se

nafila; nafila-namaz, gen. jd. nafila-namaza

nadvikati, prez. nadvičem, prid. trp. nad­vi­kan

naftni

nadvisiti, prez. nadvisim, prid. trp. nad­višen

nagađati, prez. nagađam, pril. sad. na­ga­đa­ jući, gl. im. nagađanje

nadvisivati, prez. nadvisujem, pril. sad. nad­ visujući

nagal / nagao, gen. jd. nagla; odr. nagli

nahladiti se

naglas (pril.)

nagoviještati, prez. nagoviještam

naglasak, gen. jd. naglaska, nom. mn. nag­ las­ci, gen. mn. naglasaka

nagovješćivati, prez. nagovješćujem, gl. im. nagovješćivanje; i nagovješta­va­ti

naglavačke (pril.)

nagovještaj, nom. mn. nagovještaji

naglavce (pril.)

nagovještavati, prez. nagovještavam, pril. sad. nagovještavajući, gl. im. nagovještavanje; i nagovješ­ći­vati

nagluh, gen. jd. nagluha; odr. nagluhi nagluhost, gen. jd. nagluhosti, instr. jd. naglu­ hosti / naglu­hošću nagnijezditi, prez. nagnijezdim, prid. trp. nagniježđen nagnojiti, prez. nagnojim, prid. trp. nag­no­jen nagnuće nagnuti, prez. nagnem, aor. nag­nuh, prid. rad. nagnuo nagnutost, instr. jd. nagnutosti / nagnutošću nagnječenje nagnječiti, prez. nagnječim, prid. trp. nag­ nje­čen, pril. pr. nagnječivši

nagraditi, prez. nagradim, prid. trp. nag­ra­đen nagrađivati, prez. nagrađujem, pril. sad. nagrađujući, gl. im. nagrađivanje nagraisati, prez. nagraišem, prid. rad. nagra­ isao nagrditi, prez. nagrdim, prid. trp. na­gr­đen nagrđivati, prez. nagrđujem, pril. sad. na­gr­ đujući, gl. im. nagrđivanje nagriješiti se, prez. nagriješim se nagristi, prez. nagrizem, prid. rad. nag­rizao, nagrizla

nagnjio, gen. jd. nagnjila

nagrizen, gen. jd. nagrizena; nagrizena, na­gri­ zeno

nagodba, gen. mn. nagodbi / nagodba / nago­ daba

nagrtati, prez. nagrćem

nagodinu (pril.)

nagrubo (pril.)

nagolo (pril.)

nagruhati, prez. nagruham, prid. trp. nagru­ ­han, pril. pr. nagruhavši

nagore (pril.)

nagusto (pril.), komp. nagušće

nagorijevati, prez. nagorijevam, pril. sad. na­ gorijevajući, gl. im. nagorijevanje

nahaberiti, prez. nahaberim

nagorjeti, prez. nagorim, prid. rad. nagorio, nagorjela, pril. pr. nagorjevši nagovarač, instr. jd. nagovaračem nagovarački nagovijest, instr. jd. nagovijesti / nago­vi­ješ­ću nagovijestiti, prez. nagovijestim, prid. trp. nagoviješćen / nagovi­ješ­ten, pril. pr. nago­ vijestivši, gl. im. na­gov­ješ­ćenje / nagovješ­ te­nje

nahakaretiti, prez. nahakaretim, prid. trp. na­ hakarećen naheriti, prez. naherim, prid. trp. na­heren nahero (pril.) nahija nahijski nahlada nahladiti se, prez. nahladim se, prid. rad. na­hladio se, prid. trp. nahlađen

437

nahočad

438

nahočad, instr. nahočadi / nahočađu

naivka, dat./lok. jd. naivki

nahoče, gen. nahočeta

naivko

nahod

naivno (pril.)

nahodati se, prez. nahodam se, prid. rad. nahodao se, pril. pr. nahodavši se

naizgled (čest.)

nahoditi se, prez. nahodim se, pril. sad. na­ho­ de­ći se, gl. im. nahođenje nahoroziti se, prez. nahorozim se nahraniti, prez. nahranim, prid. trp. nah­ra­ njen nahranjivati, prez. nahranjujem nahrliti, prez. nahrlim nahrnuti, prez. nahrnem, pril. pr. nahr­nuv­ši nahrupiti, prez. nahrupim, pril. pr. nah­ru­ pivši nahuckati, prez. nahuckam, prid. trp. na­hu­ c­kan nahuškati, prez. nahuškam, prid. trp. na­ huš­kan nahvaliti, prez. nahvalim, prid. trp. nah­va­ljen nahvatati, prez. nahvatam, pril. pr. nah­va­tavši naib, gen. jd. naiba naibu-reis, gen. jd. naibu-reisa naići, prez. naiđem, aor. naiđoh, prid. rad. naišao, na­iš­la nailazak, gen. jd. nailaska, nom. mn. nailasci naimati, prez. naimam / naimljem, pril. sad. naimajući / naimljući naime (čest.) naiskap (pril.) naivac, gen. jd. naivca, vok. jd. naivče, instr. jd. naivcem, gen. mn. naivaca

naizmak (prij.) naizmjence / naizmjenice (pril.) naizmjeničan; odr. naizmjenični naizmjenično (pril.) naizmjeničnost, gen. jd. naizmjeničnosti, instr. jd. naiz­mjeničnosti / naizmjenič­ nošću naizred (pril.) naizust (pril.) naizvrat (pril.) naj, instr. jd. najem, nom. mn. najevi (muz.) najahati, prez. najašem, prid. rad. najahao, prid. trp. na­ja­han najahivati, prez. najahujem, pril. sad. na­ja­ hujući, gl. im. najahivanje najam, gen. jd. najma, nom. mn. najmovi najamnički najamnik, vok. jd. najamniče, nom. mn. na­jam­nici najavljivač, gen. jd. najavljivača, nom. mn. najavljivači najavljivačica najbolje (pril.) najčešće (pril.) najedanput (pril.) najedared (pril.) najednako (pril.)

naivan, gen. jd. naivna; odr. naivni

najedno (pril.)

naivčina, nom. mn. naivčine

najednom (pril.)

nalećke

najesen (pril.)

nakićeno (pril.)

naježiti se, prez. naježim se

nakinđuriti, prez. nakinđurim, prid. trp. nakinđuren

najgori, gen. jd. najgoreg(a) najjači (: jak)

nakiselo (pril.)

najjadniji (: jadan)

nakiseo, gen. jd. nakisela; odr. na­ki­se­li

najjasniji (: jasan)

nakjuče / nakjučer (pril.)

najjednostavniji (: jednostavan)

nakjučerašnji, gen. jd. nakjučerašnjeg(a)

najjeftiniji (: jeftin)

naklobučiti se, prez. naklobučim se, prid. trp. naklobučen

najjužniji (: južni) najlon, gen. jd. najlona najlon-čarapa najlonka, dat./lok. jd. najlonci, gen. mn. naj­ lon­ki

naknadiv / naknadljiv, gen. jd. nakna­di­va / nak­nadljiva; odr. naknadivi / nak­nad­lji­vi naknađivati, prez. naknađujem, pril. sad. nak­­na­đujući nakonjče, gen. nakonjčeta

najlonski

nakoso (pril.)

najljepši (: lijep) najmanje (pril.)

nakostriješiti, prez. nakostriješim, prid. trp. nakostriješen

najmiti, prez. najmim, prid. trp. naj­mljen

nakosutra / naksutra (pril.)

najmljenik, vok. jd. najmljeniče, nom. mn. naj­mljenici

nakotiti, prez. nakotim, prid. trp. na­ko­ćen

najnoviji (: nov) najposlije (pril.) najprije (pril.) najvećma (pril.) najviše (pril.) najzad (pril.) nakačiti, prez. nakačim, prid. trp. nakačen nakaraditi, prez. nakaradim, prid. trp. na­ka­ ra­đen nakarađivati, prez. nakarađujem nakesiti, prez. nakesim, prid. trp. nakešen; i nakeziti nakeziti, prez. nakezim, prid. trp. nakežen; i nakesiti

nakovanj, gen. jd. nakovnja, nom. mn. na­kov­nji nakraj (prij.) nakratko (pril.) nakrivo (pril.) nakrkače (pril.) nakrkačke (pril.) nakrupno (pril.) naksutra / nakosutra (pril.) nakšibendija nakšibendijski nakuhati, prez. nakuham, prid. trp. naku­han nakupac, gen. jd. nakupca, vok. jd. na­kup­če, gen. mn. nakupaca nalećke (pril.)

439

naleđačke

440

naleđačke (pril.)

naljev / naliv

naleđaške (pril.)

naljut, gen. jd. naljuta; odr. naljuti

naleđuške (pril.)

namaći, prez. namaknem, aor. namakoh, prid. rad. namakao; i namaknuti

naletjeti, prez. naletim, prid. rad. na­le­tio, naletjela naletosum (čest.)

namagarčiti, prez. namagarčim, prid. trp. namagarčen

naličiti, prez. naličim

namah (pril.)

naličje

namahati, prez. namašem, pril. pr. na­ma­havši

nalijegati, prez. naliježem, pril. sad. nalije­ žući, gl. im. nali­je­ga­nje

namahivati, prez. namahujem, gl. im. na­ma­ hi­vanje

nalijepiti, prez. nalijepim, prid. trp. na­li­jep­ ljen

namakati, prez. namačem, pril. sad. na­ma­ čući, gl. im. namakanje

nalijetati, prez. nalijećem, pril. sad. nalije­ ćući, gl. im. nalijetanje

namaknuti, prez. namaknem, aor. na­ mak­nuh, prid. rad. namaknuo; i namaći

nalijevati, prez. nalijevam, pril. sad. nalijeva­ jući, gl. im. nalijeva­nje; i nalivati

namalo (pril.)

nalijevo (pril.) naliti, prez. nalijem, imp. nalij, nalijmo, prid. rad. nalio, prid. trp. naliven naliv / naljev nalivati, prez. nalivam, gl. im. nalivanje; i na­li­jevati

namaski (: namaz) namastiti, prez. namastim, prid. rad. nama­ stio, prid. trp. na­maš­ćen namazbez, nom. mn. namazbezi namazluk, nom. mn. namazluci namaždžija (: namaz)

nalivpero, gen. jd. nalivpera

namćor

nalogodavac, gen. jd. nalogodavca, vok. jd. nalogodavče, gen. mn. nalogoda­va­ca

namćorast, gen. jd. namćorasta

nalogodavka

namečiti se, prez. namečim se, prid. rad. na­ mečio se, namečila se

nalogoprimac, gen. jd. nalogoprimca, nom. mn. nalogoprimci

namćorka

namehko (pril.)

nalojiti, prez. nalojim, prid. trp. nalojen

nameračiti se, prez. nameračim se

nalokati, prez. naločem, imp. naloči

nametati, prez. namećem, pril. sad. na­me­ ćući, gl. im. nametanje

nalupati, prez. nalupam naljepljivati, prez. naljepljujem, pril. sad. naljepljujući, gl. im. naljepljivanje

nametnički

naljepnica

nametnik, vok. jd. nametniče, nom. mn. na­met­nici

naljeto (pril.)

namicati, prez. namičem, pril. sad. namičući

naoblačiti se

namijeniti, prez. namijenim, imp. na­mi­jeni, prid. trp. namijenjen namiriti, prez. namirim, prid. trp. na­mi­ren namirivati, prez. namirujem, pril. sad. nami­ rujući, gl. im. namirivanje

namještati, prez. namještam, prid. rad. namještao, prid. trp. namještan, pril. sad. nam­ještajući, gl. im. namještanje namještenica namještenik, nom. mn. namještenici

namirnica, nom. mn. namirnice

namještenje

namisao, gen. jd. namisli, instr. jd. namisli / namišlju, nom. mn. namisli

namljeti, prez. nameljem, prid. rad. namlio, namljela

namjena

namočiti, prez. namočim, prid. trp. na­mo­čen

namjenski

namotaj, instr. jd. namotajem

namjenjivati, prez. namjenjujem, pril. sad. namjenjujući, gl. im. namjenjivanje

namotak, gen. jd. namotka, nom. mn. namoci, gen. mn. namo­ta­ka

namjera

namračiti se, prez. namračim se, prid. trp. namračen

namjeran, gen. jd. namjerna; namjerna, nam­ jerno namjeravati, prez. namjeravam, pril. sad. namjeravajući, gl. im. namjeravanje namjeriti se, prez. namjerim se, prid. rad. namjerio se, pril. pr. namjerivši se namjernica namjernik, vok. jd. namjerniče, instr. jd. nam­jer­nikom, nom. mn. namjernici namjerno (pril.) namjesnica namjesnički namjesnik, vok. jd. namjesniče, nom. mn. nam­jesnici

namrčiti se, prez. namrčim se namrgođeno (pril.) namrijeti, prez. namrem, prid. rad. nam­ro, namrla, pril. pr. namrijevši namrtvo (pril.) namučiti, prez. namučim, prid. trp. na­mu­čen, pril. pr. namučivši namusti, prez. namuzem, prid. trp. namuzen nanijeti, prez. nanesem, prid. rad. na­nio, na­nijela, prid. trp. nanesen / nanijet, pril. pr. nanijevši naniže (pril.) nanoć (pril.)

namjesništvo, gen. jd. namjesništva, gen. mn. namjesništava / namjes­niš­tva

nanovo (pril.)

namjestiti, prez. namjestim, prid. trp. nam­ ješ­ten

nanuldžija

namjesto (prij.) namještaj, instr. namještajem namještaljka, dat./lok. jd. namještaljci, gen. mn. namještalj­ka / namještaljki

nanula, nom. mn. nanule nanuldžijski naobdan (pril.) naoblačiti se, 3. l. jd. prez. naoblači se, prid. trp. naoblačen, pril. pr. naoblačivši se, gl. im. naoblačenje

441

naoblaka

442

naoblaka, dat./lok. jd. naoblaci naobrazba, gen. mn. naobrazba / naobrazbi naočale, naočali / naočare, naočari (ž. pl. t.) naočarka, dat./lok. jd. naočarki, gen. mn. naočarka / naočar­ki naoči (čest.) naočigled (pril.) naočit, gen. jd. naočita; naočita, naočito naočnjak, nom. mn. naočnjaci naodmet (pril.) naoklis (pril.)

napasnik, vok. jd. napasniče, nom. mn. na­pas­ nici napasno (pril.) napast, instr. jd. napasti / napašću napastan, gen. jd. napasna; napasna, na­pas­no napastovati, prez. napastujem, gl. im. napa­ stovanje; i napastvovati napastvovati, prez. napastvujem, gl. im. na­pas­ tvo­va­nje; i napastovati napeći, prez. napečem napetero / napetoro (pril.)

naoko (čest.)

napijati, prez. napijam, pril. sad. napija­jući, gl. im. napi­ja­nje

naokolo

napismeno (pril.)

naokrug (pril.)

napitak, gen. jd. napitka, nom. mn. napici, gen. mn. napitaka

naonamo (pril.) naopačke (pril.) naopako (pril.) naoposlu (pril.) naovamo (pril.) napabirčiti, prez. napabirčim, prid. rad. na­pabirčio napaćen, gen. jd. napaćena napaćenost, instr. jd. napaćenosti / na­pa­će­­ noš­ću napadač, gen. jd. napadača, instr. jd. napa­ dačem napadački napakost (pril.) napalm-bomba, gen. jd. napalm-bombe napamet (pril.) naparaćeske (pril.)

napješačiti se, prez. napješačim se, prid. rad. napješačio se, pril. pr. napješačivši se napjev, nom. mn. napjevi napjevati se, prez. napjevam se, prid. rad. napjevao se, pril. pr. napjevavši se naplaćati, prez. naplaćam, prid. rad. naplaćao naplaćivati, prez. naplaćujem, pril. sad. na­pla­ ćujući, gl. im. nap­la­ći­vanje naplakati se, prez. naplačem se naplatak, gen. jd. naplatka, nom. mn. nap­la­ci, gen. mn. naplataka napljačkati, prez. napljačkam, prid. trp. nap­ ljač­kan, pril. pr. napljačkavši napobaška (pril.) napoček (pril.) napogled (prij.)

napasnica

napojiti, prez. napojim, imp. napoj / napoji, prid. trp. napojen

napasnički, gen. jd. napasničkog(a)

napokon (pril.)

naranča

napola (pril.) napoličar napoličarka, dat./lok. jd. napoličarki napoličiti, prez. napoličim napolitanka, dat./lok. jd. napolitanci napolje (pril.) napolju (pril.) napoprijeko (pril.) naporedo / naporedno (pril.) napose (pril.)

naprijeti, prez. naprem, prid. rad. napro, naprla, pril. pr. naprijevši napriliku (čest.) naprimjer (čest.) naprosto (čest.) naprotiv (čest.) naprstak, gen. jd. naprska, nom. mn. napr­sci, gen. mn. naprstaka naprtnjača napučiti, prez. napučim, prid. trp. napu­čen

naposljetku (pril.)

napući, prez. napuknem, aor. napukoh, prid. rad. napukao; i napuknuti

napostiti, prez. napostim, prid. trp. na­poš­ćen

napućiti, prez. napućim, prid. trp. na­pu­ćen

napram / naprama (prij.)

napućivati, prez. napućujem, pril. sad. napu­ ćujući, gl. im. napućivanje

naprasan, gen. jd. naprasna; odr. nap­ras­ni naprasno (pril.) naprasnost, instr. jd. naprasnosti / nap­ras­­ noš­ću

napuhan, gen. jd. napuhana; napuhana, na­pu­hano napuhano (pril.)

naprazno (pril.)

napuhati, prez. napušem

naprćiti, prez. naprćim, prid. trp. naprćen naprečac (pril.)

napuhavati, prez. napuhavam, pril. sad. na­puhavajući, gl. im. napuhava­nje; i na­pu­hivati

napredak, gen. jd. napretka, nom. mn. na­pre­ci, gen. mn. napredaka

napuhivati, prez. napuhujem, pril. sad. na­pu­ hujući, gl. im. napuhivanje; i napu­ha­vati

naprednjački

napujdati, prez. napujdam, prid. trp. na­pu­j­dan

naprednjak, nom. mn. naprednjaci naprekid (pril.) naprema (prij.) napremase (pril.; razg.) napreskok (pril.) napretek (pril.) napričati, prez. napričam, prid. rad. napričao, pril. pr. na­pri­čavši napriček (pril.) naprijed

napuknuti, prez. napuknem, aor. na­puk­nuh, prid. rad. napuknuo; i na­pu­ći naputak, gen. jd. naputka, nom. mn. na­pu­ci, gen. mn. naputaka naputiti, prez. naputim, prid. trp. na­pućen naracija naramak, gen. jd. naramka, nom. mn. na­ram­ci, gen. mn. naramaka naranča / narandža, gen. mn. naranača / naranča / na­ran­či

443

narančada

444

narančada / narandžada

narkomanija

narančast / narandžast, gen. jd. naran­časta; odr. narančasti

narkomanka, dat./lok. jd. narkomanki

narančin / narandžin narandža / naranča, gen. mn. narana­dža / narandža / na­ran­dži narandžada / narančada narandžast / narančast, gen. jd. naran­džas­ta; odr. narandžasti narandžin / narančin narastajući, gen. jd. narastajućeg(a) naraštaj, instr. jd. naraštajem naravoučenije narcisoidan, gen. jd. narcisoidna; odr. nar­ cisoidni narcisoidnost, instr. jd. narcisoidnosti / nar­ ci­soidnošću

narkotičan, gen. jd. narkotična; odr. nar­ kotični narkotik, nom. mn. narkotici naročit, gen. jd. naročita; odr. naro­či­ti naročito narodnooslobodilački narodnosni narodnost, instr. jd. narodnosti / narodnošću narodnjački, gen. jd. narodnjačkog(a) narodnjak, nom. mn. narodnjaci narodski naručaj naručan, gen. jd. naručna; odr. na­ruč­ni

naredba, gen. mn. naredaba / naredbi

naručati se, prez. naručam se, prid. rad. na­ručao se, pril. pr. naručavši se

naredbodavac, gen. jd. naredbodavca, vok. jd. naredbodavče, gen. mn. na­red­bo­da­va­ca

naručilac, gen. jd. naručioca, instr. jd. na­ru­či­ ocem, gen. mn. naručilaca

narednički, gen. jd. naredničkog(a)

naručiočev

narednik, vok. jd. naredniče, nom. mn. na­red­ nici

naručitelj

naređenje

naručiti, prez. naručim, prid. trp. na­ru­čen

naređivački (pril.)

naručivati, prez. naručujem, pril. sad. naru­ čujući, gl. im. na­ru­či­­va­nje

naređivati, prez. naređujem, pril. sad. naređu­ jući, gl. im. naređivanje narezak, gen. jd. nareska, nom. mn. na­res­ci, gen. mn. narezaka narijetko (pril.) narikača nariktati, prez. nariktam narječje narkodiler

naručiteljica

naručje narudžba / narudžbina, gen. mn. naru­džaba / narudžbi narudžbenica, instr. jd. narudžbenicom narudžbina / narudžba, gen. mn. na­rudž­bina naruku (pril.) nasađivati, prez. nasađujem, pril. sad. nasa­ đujući, gl. im. nasađivanje

nasmrt

nasamo (pril.) nasankati, prez. nasankam, prid. trp. na­san­kan; i nasanjkati

naslijediti, prez. naslijedim, prid. trp. nas­ lijeđen, pril. pr. naslijedivši naslijeđe / nasljeđe

nasanjkati, prez. nasanjkam, prid. trp. na­sanjkan; i nasankati

naslijepo (pril.)

nasapunati, prez. nasa­punam, prid. trp. nasa­ punan

naslonjača

naslonjač, instr. jd. naslonjačem

nasavjetovati, prez. nasavjetujem

naslućivati, prez. naslućujem, pril. sad. nas­lu­ ćujući, gl. im. naslućivanje

nasekirati, prez. nasekiram, prid. rad. na­se­ kirao, prid. trp. nasekiran

nasljedan, gen. jd. nasljedna; odr. nas­­ljed­ni

nasigurno (pril.) nasijati, prez. nasijem, imp. nasij

nasljednica nasljednički

nasilnički

nasljednik, vok. jd. nasljedniče, nom. mn. nas­ljednici

nasilništvo, gen. mn. nasilništava / na­sil­niš­tva

nasljednopravni (: nasljedno pravo)

nasilu (pril.)

nasljedovati, prez. nasljedujem, pril. sad. nasljedujući, gl. im. nasljedovanje

nasitno (pril.) nàsjecati, prez. nasjecam nasjeckati, prez. nasjeckam nasjeći, prez. nasiječem, imp. nasijeci, prid. trp. nasječen, pril. pr. nasjekavši nasjédati, prez. nasjedam, prid. rad. nasjedao, pril. sad. nasjedajući, gl. im. nasjedanje nasjediti se, prez. nasjedim se, prid. rad. nasjedio se, nasjedila se; i nasjedjeti se nasjedjeti se, prez. nasjedim se, prid. rad. nasjedio se, nasjedjela se; i nasjediti se nasjesti, prez. nasjednem, prid. rad. nasjeo, pril. pr. nasjevši naskočiti, prez. naskočim, prid. rad. naskočio naskoro (pril.)

nasljedstvo, gen. jd. nasljedstva, gen. mn. nas­ ljedstava / nasljedstva nasljeđe / naslijeđe nasljeđivati, prez. nasljeđujem, pril. sad. nasljeđujući, gl. im. nasljeđivanje nasmijano (pril.) nasmijati, prez. nasmijem, imp. nasmij, prid. rad. nasmijao, prid. trp. nas­mijan nasmiješeno (pril.) nasmiješiti se, prez. nasmiješim se, aor. nas­ mi­ješih se, prid. trp. nasmiješen, pril. pr. nasmi­je­šiv­ši se nasmjehivati se, prez. nasmjehujem se, gl. im. nasmjehivanje

naskroz (pril.)

nasmjehnuti se, prez. nasmjehnem se, pril. pr. nasmjehnuvši se

naslađivati se, prez. naslađujem se, pril. sad. naslađujući se, gl. im. naslađivanje

nasmješljiv, gen. jd. nasmješljiva; odr. nasmješljivi

naslaga, dat./lok. jd. naslazi

nasmrt (pril.)

445

naspram

446

naspram (prij.)

našto (pril.)

nasreću

nataći, prez. nataknem, aor. natakoh, prid. rad. natakao, natakla; i nataknuti

nasred (prij.) nasrtati, prez. nasrćem, pril. sad. na­sr­ću­ći, gl. im. nasrtanje nasrtljivac, gen. jd. nasrtljivca, vok. jd. nasrt­ ljivče, gen. mn. nasrtljivaca

nataklečiti se, prez. nataklečim se nataknuti, prez. nataknem, aor. natak­nuh, prid. rad. nataknuo, natak­nu­la; i nataći natanko (pril.)

nastamba, gen. mn. nastamba / nastambi

natašte (pril.)

nastavak, gen. jd. nastavka, nom. mn. nas­ tav­ci, gen. mn. nastavaka

natcestar

nastavljač, gen. jd. nastavljača, instr. jd. nastavljačem

natčovječan, gen. jd. natčovječna; odr. nat­čo­ vječni natčovječanski

nastavljačica

natčovjek, nom. mn. nadljudi

nastavnički, gen. jd. nastavničkog(a)

natčulan, gen. jd. natčulna; odr. natčulni

nastavnik, vok. jd. nastavniče, nom. mn. nas­ tav­ nici; nastavnik pedagog, nom. mn. nastavnici pedagozi

nàteći, prez. natečem, prid. rad. natekao, natekla; i nateknuti

nastranu (pril.); izdvojiti nastranu, šalu na­stra­nu

nàtēći, prez. nategnem, aor. nategoh, prid. rad. nategao, nategla, prid. trp. nategnut; i nategnuti

nastrići, prez. nastrižem

natega, dat./lok. jd. natezi

nastrijeliti, prez. nastrijelim

nategača

nastrijeti, prez. nastrem, prid. rad. nastro, nastrla, prid. trp. nastrt, pril. pr. nastri­ jevši; i nastrti

nategnuti, prez. nategnem, aor. nategnuh, prid. rad. nategnuo, nategnula, prid. trp. nategnut; i nàtēći

nastrti, prez. nastrem, prid. trp. nastrt, pril. pr. nastrvši; i nastrijeti

nateknuće

nastupajući, gen. jd. nastupajućeg(a)

nateknuti, prez. nateknem, prid. trp. nate­ knut; i nàteći

nasuho (pril.)

natenane (pril.)

nasumce / nasumice (pril.) nasuprot nasvagda (pril.) naširoko (pril.)

natenhane (pril.) naters nathrvati, prez. nathrvem, prid. rad. nat­ hr­vao, pril. pr. nathrvavši

našte (pril.); našte srca

naticati, prez. natičem, pril. sad. nati­ču­ći, gl. im. naticanje (: nataći)

naštedjeti, prez. naštedim, prid. rad. na­šte­dio, naštedjela

naticati, prez. natičem, pril. sad. natičući, gl. im. naticanje (: nàteći); i natjecati

naučan

natikača, nom. mn. natikače natjecatelj, instr. jd. natjecateljem natjecateljica / natjecateljka natjecateljski natjecati, prez. natječem, pril. sad. natječući, gl. im. natjecanje (: nàteći); i naticati natjecati se, prez. natječem se, pril. sad. natje­ čući se, gl. im. natjecanje natječaj, instr. jd. natječajem, nom. mn. nat­ je­čaji natječajni natjerati, prez. natjeram, prid. trp. natje­ran, pril. pr. natjeravši natjeravati, prez. natjeravam; i natjerivati natjerivati, prez. natjerujem; i natjeravati natkapetan natkoljenica natkonobar natkriljavati, prez. natkriljavam, pril. sad. nat­kriljavajući, gl. im. nat­kri­ljavanje; i nat­kriljivati natkriljivati, prez. natkriljujem, pril. sad. natkriljujući, gl. im. nat­kri­ljivanje; i nat­ kriljavati natkriti, prez. natkrijem, prid. trp. natkriven / natkrit natkrivati, prez. natkrivam, pril. sad. natkri­ vajući, gl. im. natkrivanje natkučiti se, prez. natkučim se, prid. rad. nat­ kučio se nato (pril.; potom) natočiti, prez. natočim, prid. rad. natočio, prid. trp. natočen, pril. pr. natočivši natpis natpjevati, prez. natpjevam, prid. trp. nat­ pjevan, pril. pr. natpjevavši

natpjevavati, prez. natpjevavam, pril. sad. natpjevavajući, gl. im. natpjevavanje natpolovičan, gen. jd. natpolovična; odr. nat­ polovični natporučnik, vok. jd. natporučniče, nom. mn. natporučnici natprirodan, gen. jd. natprirodna; odr. nat­ prirodni natprirodno (pril.) natprirodnost, instr. jd. natprirodnosti / nat­ pri­rodnošću natrag (pril.) natraške (pril.) natražnjak, vok. jd. natražnjače, nom. mn. na­tražnjaci natrčati, prez. natrčim, prid. rad. natrčao, pril. pr. natrčavši natrčavati, prez. natrčavam, gl. im. na­tr­ča­ va­nje natrij, instr. natrijem natrijebiti, prez. natrijebim, prid. rad. na­t­ rijebio, natrijebila natrijev, gen. natrijeva natroje (pril.) natruha, dat./lok. jd. natruhi / natrusi natruho, gen. jd. natruhla; odr. natruhli; natruhla, natruhlo natučen; odr. natučeni natući, prez. natučem, imp. natuci, prid. rad. natukao, prid. trp. natu­čen naturalistički, gen. jd. naturalističkog(a) naturalistkinja naturalizacija naturščik, nom. mn. naturščici naučan, gen. jd. naučna; odr. naučni

447

naučavati

448

naučavati, prez. naučavam, pril. sad. naučava­ ju­ći, gl. im. naučavanje

navijač, gen. jd. navijača

naučenjak, gen. jd. naučenjaka, vok. jd. nau­ čenjače, nom. mn. naučenjaci

navijački, gen. jd. navijačkog(a)

naučiti, prez. naučim, prid. trp. naučen, pril. pr. naučivši naučnica naučnički, gen. jd. naučničkog(a) naučnik, vok. jd. naučniče, nom. mn. naučnici naučno (pril.) naučnofantastični naučnoistraživački, gen. jd. naučnoistraži­ vačkog(a) naučnost, gen. jd. naučnosti nauditi, prez. naudim, prid. rad. naudio, nau­ dila nauka, dat./lok. jd. nauci naumpasti, 3. l. jd. prez. naumpadne, aor. na­um­padoh, prid. rad. naumpao, na­um­ pa­la

navijačica navijati, prez. navijam, pril. sad. navijajući, gl. im. navijanje navijek(e) (pril.) navijestiti, prez. navijestim, prid. trp. na­vi­ ješ­ćen / naviješten, pril. pr. navijestivši, gl. im. navještenje naviještati, prez. naviještam, prid. rad. navije­ štao, pril. sad. naviještajući, gl. im. navi­ješ­ tanje; i navješćivati, nav­ješ­tavati navijutak, nom. mn. navijuci, gen. mn. navi­ ju­taka navika, dat./lok. jd. navici naviljak, gen. jd. naviljka, nom. mn. naviljci, gen. mn. naviljaka naviljčiti, prez. naviljčim, prid. trp. na­vilj­čen navisoko (pril.) naviše (pril.)

nauštrb (prij.)

navješćenje / navještenje

nautičar

navješćivati, prez. navješćujem, pril. sad. navješćujući, gl. im. nav­ješ­ćivanje; i naviještati, nav­ješ­tavati

nautički nautika, dat./lok. nautici nauznak (pril.) nauzvrat (pril.) navakat (pril.) naveče / navečer (pril.) navečerati se, prez. navečeram se, prid. rad. navečerao se navehnuti, prez. navehnem

navještaj navještavati, prez. navještavam, prid. rad. navještavao, pril. sad. navještavajući, gl. im. nav­ješ­ta­va­nje; i naviještati, nav­ješ­ ćivati navještenje / navješćenje navježbati, prez. navježbam, prid. trp. navježban

naveliko (pril.)

navlačiti, prez. navlačim, pril. sad. nav­la­če­ći, gl. im. navlačenje

navigacija

navlaka, dat./lok. jd. navlaci

navigacijski / navigacioni

navlas (pril.)

nečastivi

navlastito (pril.)

naznačiti, prez. naznačim, prid. trp. naz­na­čen

navlaš (pril.)

naznačivati, prez. naznačujem; i naz­na­ča­va­ti

navodadžija

naznaka, dat./lok. jd. naznaci

navodno (čest.)

nazočan, gen. jd. nazočna; nazočna, na­zoč­no

navođenje

nazočnost, instr. jd. nazočnosti / nazoč­noš­ću

navoj, instr. jd. navojem

nȁzōr (pril.)

navračati, prez. navračam (: vrač)

nazovibrat

navraćati, prez. navraćam, pril. sad. navraća­ jući, gl. im. navraćanje (: navratiti)

nazreo, gen. jd. nazrela

navrat-nanos (pril.)

nazreti, prez. nazrem, prid. rad. naz­reo, nazrela

navrh (prij.); na vrh

nazrijevati, prez. nazrijevam; i nazirati

navrijeme (pril.); na vrijeme

nazuvača

navrijeti, prez. navrem, aor. navrijeh, prid. rad. navro, navrla, pril. pr. na­vri­jevši

nazuvati, prez. nazuvam

navrtak, gen. jd. navrtka, nom. mn. navrci

nazvati, prez. nazovem, prid. trp. naz­van / nazvat

navući, prez. navučem, prid. trp. navučen

nažalost (čest.)

nazad (pril.)

nažao (pril.)

nazadak, gen. jd. nazatka, nom. mn. na­za­ci, gen. mn. nazadaka

naživjeti se, prez. naživim se, prid. rad. na­ živio se, naživjela se, pril. pr. na­živ­jevši se

nazadnjački

naživo (pril.)

nazdravičar

nažvakati se, nažvaćem se / nažvačem se

nazdravičarka

neandertalac, gen. jd. neandertalca, vok. jd. ne­andertalče, gen. mn. neandertalaca

nazdravlje (čest.) nazdravo (pril.) nazepsti, prez. nazebem, prid. rad. nazebao, pril. pr. naze­bav­ši

nearap nebesa (s. pl. t.), gen. nebesa nebitak, nom. mn. nebici, gen. mn. nebitaka

naziđivati, prez. naziđujem

neborac, gen. jd. neborca, nom. mn. neborci

nazimu (pril.)

nebriga, dat./lok. jd. nebrizi

nazirati, prez. nazi­rem; i nazrijevati

nebudnost, instr. jd. nebudnosti / ne­bud­ noš­ću

nazivati, prez. nazivam / nazivljem, pril. sad. nazivajući / nazivljući

nečasno (pril.)

nazlobrz (prid.)

nečastan, gen. jd. nečasna; nečasna, ne­čas­no

naznačavati, prez. naznačavam; i naz­na­či­va­ti

nečastivi, gen. jd. nečastivog(a)

449

nečiji

450

nečiji, gen. jd. nečijeg(a) nečinjenje nȅčīst, instr. jd. nečisti / nečišću nèčist, gen. jd. nečista nečisto (pril.) nečistoća, instr. jd. nečistoćom nečistota nečitak, gen. jd. nečitka; odr. nečitki nečitko (pril.) nečitljiv, gen. jd. nečitljiva nečovječan, gen. jd. nečovječna; odr. ne­čov­ ječni nečovječno (pril.) nečovječnost, instr. jd. nečovječnosti / ne­čov­ ječnošću nečovjek, nom. mn. neljudi nečovještvo, nom. mn. nečovještva, gen. mn. nečovještava / nečovještva nečujan, gen. jd. nečujna; nečujna, ne­čuj­no

nedirnut, gen. jd. nedirnuta; nedirnuta, ne­dir­nuto nedjelatan, gen. jd. nedjelatna; nedjelatna, nedjelatno nedjelo, nom. mn. nedjela nedjelotvoran; odr. nedjelotvorni nedjelovanje nedjelja, gen. mn. nedjelja nedjeljiv, gen. jd. nedjeljiva; odr. nedje­lji­vi nedjeljni nedjeljnik nedjeljno (pril.) nedoba nedođija nedogledan, gen. jd. nedogledna; ne­ dog­ led­na, nedogledno nedohodan, gen. jd. nedohodna; odr. ne­do­ hodni nedohvatan, gen. jd. nedohvatna

nečujno (pril.)

nedohvatljiv, gen. jd. nedohvatljiva; odr. nedohvatljivi

nečuven, gen. jd. nečuvena; nečuvena, ne­ču­ ve­no

nedohvatljivo (pril.)

nećački nećak, vok. jd. nećače, nom. mn. nećaci nećaka / nećakinja nećkati se, prez. nećkam se, pril. sad. neć­ka­ jući se, gl. im. neć­ka­nje nedaća nedalek, gen. jd. nedalekog(a) nedaleko (pril.) nedavan, gen. jd. nedavnog(a)

nedohvatljivost, instr. jd. nedohvatljivosti / ne­dohvatljivošću nedokučiv / nedokučljiv, gen. jd. ne­do­ku­či­va / nedokučljiva; odr. ne­dokučivi / ne­do­ kučljivi nedokuhan; odr. nedokuhani nedolazak, gen. jd. nedolaska, nom. mn. ne­ dolasci nedoličan, gen. jd. nedolična; odr. ne­do­lič­ni nedolično (pril.)

nedavno (pril.)

nedoličnost, instr. jd. nedoličnosti / ne­do­lič­ noš­ću

nedemokratski, gen. jd. nedemokratskog(a)

nedonošče, gen. nedonoščeta, zb. nedonoš­čad

nehotice

nedopustiv, gen. jd. nedopustiva; odr. ne­do­ pustivi nedopustivo (pril.) nedorađen; odr. nedorađeni nedorastao, gen. jd. nedorasla; nedorasla, ne­do­raslo nedorečen, gen. jd. nedorečena; odr. ne­do­re­ čeni nedorečeno (pril.) nedorečenost, instr. jd. nedorečenosti / nedo­ rečenošću nedosjetljiv nedosljedan, gen. jd. nedosljedna; nedos­ ljed­na, nedosljedno

nedozreo, gen. jd. nedozrela nedrag, gen. jd. nedraga; nedraga, ne­dra­go nedruželjubiv, gen. jd. nedruželjubiva; odr. nedruželjubivi nedug, gen. jd. neduga; neduga, nedugo neduhovit, gen. jd. neduhovita; odr. ne­du­ hoviti neduhovito (pril.) nedvojben; odr. nedvojbeni neelastičan; odr. neelastični nefer nefritis nefs

nedosljedno (pril.)

nefunkcionalan, gen. jd. nefunkcionalna

nedosljednost, instr. jd. nedosljednosti / ne­dos­ ljed­nošću

negacija

nedospio, gen. jd. nedospjela; odr. ne­dos­pjeli nedostajati, prez. nedostajem, pril. sad. ne­dos­ta­jući, gl. im. nedostajanje nedostajući, gen. jd. nedostajućeg(a) nedostatak, gen. jd. nedostatka, nom. mn. nedostaci, gen. mn. nedostataka

negda (pril.) negdašnji, gen. jd. negdašnjeg(a) negdje (pril.) negoli (vez.) negve (ž. pl. t.), gen. negava / negvi nehaj

nedostatan; odr. nedostatni

nehajan, gen. jd. nehajna; odr. ne­haj­ni

nedostati, 3. l. jd. prez. nedostane

nehajno (pril.)

nedostižan, gen. jd. nedostižna; odr. ne­dos­ tižni

nehajnost, instr. jd. nehajnosti / nehaj­noš­ću

nedostupan, gen. jd. nedostupna; ne­ dos­ tup­na, nedostupno nedotaknut; odr. nedotaknuti nedotjeran, gen. jd. nedotjerana nedoučen; odr. nedoučeni nedovoljan, gen. jd. nedovoljna; nedovoljna, ne­dovoljno nedovoljno (pril.)

nehat; iz nehata nehatan, gen. jd. nehatna; odr. ne­hat­ni nehatno (pril.) nehlapiv / nehlapljiv nehljebović nehora nehote (pril.) nehotice (pril.)

451

nehotičan

452

nehotičan, gen. jd. nehotična; odr. ne­ho­tič­ni

neizbrojen, gen. jd. neizbrojena

nehotično (pril.)

neizbrojiv, gen. jd. neizbrojiva; neizbrojiva, neizbrojivo

nehotičnost, instr. jd. nehotičnosti / ne­ho­tič­ noš­ću

neizdrživ / neizdržljiv

nehotimičan

neizdrživo / neizdržljivo (pril.)

nehrđajući, gen. jd. nehrđajućeg(a)

neizgovoriv / neizgovorljiv

nehtijenje

neizliječen, gen. jd. neizliječena; odr. ne­iz­ liječeni

nehuman, gen. jd. nehumana; odr. nehu­ma­ni nehumano (pril.) neimanje neimar, gen. jd. neimara neimarski neimarstvo neimaština neiscrpiv / neiscrpljiv neise / nejse (čest.)

neizlječiv, gen. jd. neizlječiva; neizlje­či­va, neizlječivo neizmijenjen, gen. jd. neizmijenjena; neizmi­ jenjena, neizmijenjeno neizmjenljiv / neizmjenjiv, gen. jd. neiz­ mjen­ljiva / neizmjenjiva; odr. neiz­mjen­ ljivi / neizmjenjivi neizmjeran, gen. jd. neizmjerna; neiz­mje­r­na, neizmjerno

neishranjen, gen. jd. neishranjena

neizmjerljiv, gen. jd. neizmjerljiva; neiz­mjer­ ljiva, neizmjerljivo

neiskazan, gen. jd. neiskazana

neizmjerno (pril.)

neiskaziv, gen. jd. neiskaziva; odr. neis­ka­zivi

neizračunljiv / neizračunjiv, gen. jd. neiz­ra­ čun­ljiva / neizračunjiva; neiz­ra­čunljiva / ne­izračunjiva, neizra­čun­ljivo / neiz­ra­ču­ nji­vo

neiskorišten / neiskorišćen neiskorjenjiv / neiskorjenljiv neiskusan, gen. jd. neiskusna; neiskusna, ne­is­kusno neisplaćen, gen. jd. neisplaćena neistrijebljen, gen. jd. neistrijebljena; neis­tri­ jebljena, neistrijebljeno neizbježan, gen. jd. neizbježna; odr. ne­iz­ bježni neizbježiv, gen. jd. neizbježiva neizbježno (pril.) neizbježnost, instr. jd. neizbježnosti / neiz­ bjež­nošću neizbrisiv, gen. jd. neizbrisiva; odr. ne­iz­bri­sivi

neizravan, gen. jd. neizravna; odr. neiz­rav­ni neizravno (pril.) neizreciv, gen. jd. neizreciva; odr. neiz­re­ci­vi neizrečen, gen. jd. neizrečena; odr. neiz­re­čeni neizvjesno (pril.) neizvjesnost, instr. jd. neizvjesnosti / neiz­ vjes­nošću neizvjestan, gen. jd. neizvjesna; odr. ne­iz­ vjesni neizvještačen neizvodiv / neizvodljiv

nemoćan

neiživljen, gen. jd. neiživljena; neiživ­ljena, neiživljeno

nekonvencionalan, gen. jd. nekonvencio­ nalna

neiživljenost, instr. jd. neiživljenosti / ne­i­živ­ ljenošću

nekoristan, gen. jd. nekorisna

nejač, gen. nejači nejačak, gen. jd. nejačka; nejačka, ne­jač­ko nejasan, gen. jd. nejasna; odr. ne­jasni nejasno (pril.) nejasnoća, gen. mn. nejasnoća nejasnost, gen. jd. nejasnosti, instr. jd. neja­ snosti / nejas­noš­ću nejednako (pril.) nejednakosložan

nekritičan, gen. jd. nekritična nekritički (pril.) nekritično (pril.) nekropola nekrst, gen. jd. nekrsta nekud(a) (pril.) nekuhan, gen. jd. nekuhana nelijep, gen. jd. nelijepa; nelijepa, nelijepo nelogičan, gen. jd. nelogična nelojalan, gen. jd. nelojalna

nejednakost, gen. jd. nejednakosti, instr. jd. nejednakosti / nejednakošću

nelomljiv, gen. jd. nelomljiva; odr. ne­lom­ljivi

nejestiv, gen. jd. nejestiva

neloš

nejse / neise (čest.)

neljudski, gen. jd. neljudskog(a)

nek(a) (vez.)

nemajka, dat./lok. jd. nemajci, gen. mn. nemajka / nemajki

nekad(a) (pril.) nekadanji / nekadašnji nekadar, gen. jd. nekadra; nekadra, ne­kad­ro (prid.) nekadašnji / nekadanji nekakav, gen. jd. nekakva nekamo (pril.) nekamoli / nekmoli (vez.) nekidan (pril.) nekih (čest.) nekiput (pril.) nekmoli / nekamoli (vez.) neko, gen. nekog(a) nekoć (pril.) nekoji (zam.)

nemali, gen. jd. nemalog(a) nemalo (pril.) nemati, prez. nemam, imp. nemaj, prid. rad. nemao, pril. sad. nemajući, gl. im. nemanje nemiješanje nemilo (pril.) nemilost, instr. jd. nemilosti / nemilošću neminovnost, instr. jd. neminovnosti / nemi­ novnošću nemio, gen. jd. nemila; odr. nemili nemjerljiv; odr. nemjerljivi nemnogo (pril.) nemoć, gen. jd. nemoći nemoćan, gen. jd. nemoćna; nemoćna, ne­ moć­no

453

nemoćno

454

nemoćno (pril.)

neobuhvatan; odr. neobuhvatni

nemoguć / nemogućan (prid.) nemoguće / nemogućno (pril.)

neobuhvatljiv, gen. jd. neobuhvatljiva; odr. neobuhvatljivi

nemogućnost, gen. jd. nemogućnosti, instr. jd. nemogućnosti / nemogućnošću

neocijenjen, gen. jd. neocijenjena; neocije­ nje­na, neocijenjeno

nemoj

neocjenljiv / neocjenjiv, gen. jd. neoc­je­n­lji­va / neocjenjiva; odr. neocjenljivi / ne­oc­ jenjivi

nemoralan, gen. jd. nemoralna; odr. ne­mo­ ralni nemoralno (pril.) nemoralnost, instr. jd. nemoralnosti / ne­mo­ ral­nošću nemusliman nemuslimanski

neočekivan, gen. jd. neočekivana; odr. ne­oče­ kivani neočekivano (pril.) neočišćen, gen. jd. neočišćena; neočiš­će­na, ne­o­čišćeno

nenačet, gen. jd. nenačeta; nenačeta, ne­na­ četo

neodbranljiv / neodb­ranjiv, gen. jd. neod­ branljiva / neod­bra­njiva; odr. neodbran­ ljivi / neodbranjivi

nenadmašan, gen. jd. nenadmašna; odr. ne­nad­mašni

neodgovarajući

nenadoknadiv, gen. jd. nenadoknadiva nenadomjestiv nenamjeran, gen. jd. nenamjerna nenamješten; odr. nenamješteni nenaplaćen; odr. nenaplaćeni nenapučen

neodjeljiv, gen. jd. neodjeljiva; neodjeljiva, neodjeljivo neodjeven, gen. jd. neodjevena; neodjevena, neodjeveno neodlučan, gen. jd. neodlučna; neodlučna, neodlučno neodlučen; odr. neodlučeni

nenaučan; odr. nenaučni

neodlučno (pril.)

nenavidjeti, prez. nenavidim, prid. rad. ne­na­ vidio, nenavidjela, gl. im. nenaviđenje (mrziti, zavidjeti)

neodlučnost, gen. jd. neodlučnosti, instr. jd. neodlučnosti / neodlučnošću

neobaviješten, gen. jd. neobaviještena; neo­ ba­vi­ještena, neobaviješteno

neodmjeren, gen. jd. neodmjerena; odr. neodmjereni neodmjereno (pril.)

neobaviještenost, instr. jd. neobavi­ješ­te­nos­ti / neobaviještenošću

neodmjerenost, instr. jd. neodmjerenosti / ne­odmjerenošću

neobičan, gen. jd. neobična; odr. neo­bični

neodređen, gen. jd. neodređena

neobično (pril.)

neodređeno (pril.)

neobrađen; odr. neobrađeni neobučen; odr. neobučeni

neodređenost, gen. jd. neodređenosti, instr. jd. neodređe­nosti / neodređenošću

nepokolebljivost

neodrživo (pril.)

neotuđiv, gen. jd. neotuđiva; odr. neo­tu­đi­vi

neofašist / neofašista, gen. jd. neofašista / neofašiste, nom. mn. neo­fa­šisti / neofašiste

neovisan, gen. jd. neovisna; neo­vis­na, neo­ visno

neofašistički

neovisnost, gen. jd. neovisnosti, instr. jd. neo­ visnosti / neovisnošću

neofašistkinja neofašizam, gen. neofašizma neograničen, gen. jd. neograničena; odr. neo­ graničeni neograničeno (pril.) neokolonijalistički neokolonijalizam, gen. neokolonija­lizma neokomunistički

neovlašćen / neovlašten, gen. jd. neov­laš­će­na / neovlaštena; odr. neov­laš­ćeni / ne­ovla­ šteni neozlijeđen; odr. neozlijeđeni nepamćen nepar nepce, gen. jd. nepca, gen. mn. nebaca / nepca nepčani, gen. jd. nepčanog(a)

neolitski, gen. jd. neolitskog(a)

nepečen, gen. jd. nepečena

neonacistički

nepismenjaković

neonacizam, gen. neonacizma

neplaćen; odr. neplaćeni

neopazice (pril.)

neplivač, gen. jd. neplivača

neophodan, gen. jd. neophodna; odr. neop­ hodni

neplivačica

neophodno (pril.)

nepobijeđen, gen. jd. nepobijeđena; odr. ne­pobijeđeni

neopredijeljen, gen. jd. neopredijeljena; odr. neopredijeljeni

nepobjediv, gen. jd. nepobjediva; ne­pob­je­ di­va, nepobjedivo

neopredijeljenost, instr. jd. neopredije­lje­ nos­ti / neopredijeljenošću

nepoćudan, gen. jd. nepoćudna; odr. ne­po­ ćudni

neosjetan, gen. jd. neosjetna

nepodijeljen; odr. nepodijeljeni

neosjetljiv, gen. jd. neosjetljiva

nepodopština

neosjetljivo (pril.)

nepogrešiv, gen. jd. ne­pog­re­ši­va; odr. nepo­ grešivi

neosjetno (pril.) neostvariv / neostvarljiv, gen. jd. ne­os­tva­ ri­ va / neostvarljiva; odr. ne­ ostvarivi / ne­ostvarljivi

nepogrešivo (pril.)

neosunećen

nepojmljiv, gen. jd. nepojmljiva; ne­poj­mlji­va, nepojmljivo

neosviješćen / neosviješten, gen. jd. neosvi­ ješ­ćena / neosviještena; odr. neosvi­ješ­ćeni / neosviješteni

nepogrešivost, instr. jd. ne­pog­rešivosti / nepogrešivošću

nepokolebljivost, instr. jd. nepokoleb­lji­vosti / nepokolebljivošću

455

nepokoriv

456

nepokoriv / nepokorljiv nepolitički nepomičan, gen. jd. nepomična nepomično (pril.) nepomiješan, gen. jd. nepomiješana; ne­po­ mi­je­šana, nepomiješano nepomirljivo (pril.) nepomućen, gen. jd. nepomućena nepopravljiv, gen. jd. nepopravljiva nepopustljivost, instr. jd. nepopustlji­vos­ti / ne­popustljivošću neporočan, gen. jd. neporočna neposluh

neprelazan / neprijelazan, gen. jd. nep­re­ laz­na; odr. neprelazni nepremjestiv, gen. jd. nepremjestiva; odr. nepremjestivi neprerađen; odr. neprerađeni neprestan, gen. jd. neprestana; nep­res­ta­na, ne­prestano neprevodiv / neprevodljiv nepričljiv; odr. nepričljivi neprihvatljiv, gen. jd. neprihvatljiva neprijatelj, instr. jd. neprijateljem neprijateljstvo, gen. mn. neprijateljstava / neprijatelj­stva

nepostojeći

neprijelazan / neprelazan, gen. jd. nep­rije­ laz­na; odr. neprijelazni

nepotrošiv / nepotrošljiv

neprijemčiv; odr. neprijemčivi

nepovjerenje

neprijeporan, gen. jd. neprijeporna; odr. ne­pri­jeporni

nepovjerljiv, gen. jd. nepovjerljiva; nepo­v­jer­ ljiva, nepovjerljivo nepovjerljivost, instr. jd. nepovjer­lji­vos­ti / nepovjerljivošću nepovrediv, gen. jd. nepovrediva; nepovre­ di­va, nepovredivo nepovredivost, instr. jd. nepovredivosti / ne­ povredivošću nepraktičan, gen. jd. nepraktična nepravda, gen. mn. nepravda / nepravdi nepravičan; odr. nepravični

neprijetvoran, gen. jd. neprijetvorna neprilagodiv / neprilagodljiv nepriličan, gen. jd. neprilična neprilika, dat./lok. jd. neprilici neprimjenljiv / neprimjenjiv neprimjeren, gen. jd. neprimjerena; nepri­ mjerena, neprimjereno neprimjetan, gen. jd. neprimjetna; nepri­ mjetna, neprimjetno

nepravomoćan; odr. nepravomoćni

neprimjetljiv, gen. jd. neprimjetljiva; odr. neprimjetljivi

nepravosnažan

neprimjetno (pril.)

neprecizan, gen. jd. neprecizna

neprincipijelan; odr. neprincipijelni

nepredvidiv / nepredvidljiv, gen. jd. ne­pred­­ vidiva / nepredvidljiva; odr. ne­pred­vidivi / nepredvidljivi

neprirodnost, instr. jd. neprirodnosti / ne­pri­ rod­nošću

nepredviđen; odr. nepredviđeni

nepristran / nepristrasan, gen. jd. nepri­ strana / nepristrasna

neriješen

nepristranost / nepristrasnost, instr. jd. ne­pris­tranosti / ne­pris­tranošću, nepris­ tras­nosti / ne­pris­trasnošću nepristupačan; odr. nepristupačni neprocjenljiv / neprocjenjiv, gen. jd. ne­proc­ jenljiva / neprocjenjiva; odr. ne­proc­ jenljivi / neprocjenjivi

nepušačica neracionalan, gen. jd. neracionalna neradnički nerado (pril.) neranljiv / neranjiv, gen. jd. neranljiva / ne­ra­njiva; odr. neranljivi / ne­ra­nji­vi

nepročitan, gen. jd. nepročitana; neproči­ ta­na, nepročitano

neraskidiv / neraskidljiv

neprohodan; odr. neprohodni

neraščišćen; odr. neraščišćeni

neprokuhan, gen. jd. neprokuhana; nepro­ku­ ha­na, neprokuhano

neraščlanljiv / neraščlanjiv, gen. jd. neraš­ članljiva / neraščlanjiva; odr. neraš­član­ ljivi / neraščlanjivi

nepromijenjen; odr. nepromijenjeni

nerastvoriv / nerastvorljiv

nepromjenljiv / nepromjenjiv, gen. jd. ne­prom­jenljiva; odr. nepromjenljivi

neravnomjeran; odr. neravnomjerni

nepromjenljivost / nepromjenjivost, instr. jd. nepromjenljivosti / nepromjenljivošću

nerazdjeljiv; odr. nerazdjeljivi

nepromjenjiv / nepromjenljiv, gen. jd. ne­promjenjiva; odr. nepromjenji­vi nepromjenjivost / nepromjenljivost, instr. jd. nepromjenjivosti / nepromjenjivošću nepromočiv, gen. jd. nepromočiva; nepro­ mo­čiva, nepromočivo

nerazdijeljen; odr. nerazdijeljeni nerazgovijetan, gen. jd. nerazgovijetna; odr. nerazgovijetni nerazgovijetno (pril.) nerazgovijetnost, instr. jd. nerazgovijetnosti / nerazgovijetnošću nerazlučiv; odr. nerazlučivi nerazrađen; odr. nerazrađeni

nepropustan, gen. jd. nepropusna; odr. nepropusni

nerazrijeđen; odr. nerazrijeđeni

nepropustiv / nepropustljiv

nerazriješen; odr. nerazriješeni

neprosvijećen, gen. jd. neprosvijećena; odr. neprosvijećeni

nerazrješiv / nerazrješljiv, gen. jd. ne­raz­ rje­ši­va / nerazrješljiva; odr. nerazrješivi / nerazrješljivi

neprotočan, gen. jd. neprotočna neprovediv / neprovodiv neprovjeren, gen. jd. neprovjerena neprovjetren, gen. jd. neprovjetrena neprovodiv / neprovediv

nerazumijevanje nerc, nom. mn. nerčevi neretljanski, gen. jd. neretljanskog(a) (: Ne-­ retva, Neretljani)

nepun, gen. jd. nepuna; nepuna, nepuno

neretvanski, gen. jd. neretvanskog(a) (: Neretva, Neretvani)

nepušač, gen. jd. nepušača, instr. jd. nepu­ šačem

neriješen, gen. jd. neriješena; nerije­še­na, ne­ri­je­šeno

457

nerijetko

458

nerijetko (pril.) nerješiv, gen. jd. nerješiva; odr. nerješivi nerođen; odr. nerođeni nerotkinja nervčik, nom. mn. nervčici nervozan, gen. jd. nervozna; odr. ner­voz­ni nervozno (pril.) nesagoriv / nesagorljiv nesalomiv / nesalomljiv nesavjesno (pril.) nesavjesnost, instr. jd. nesavjesnosti / nesav­ jes­nošću nesavjestan, gen. jd. nesavjesna; odr. ne­sa­ vjesni nesavladiv / nesavladljiv nesavremen / nesuvremen nesebičan, gen. jd. nesebična neshvaćen, gen. jd. neshvaćena; odr. nesh­va­ ćeni neshvaćenost, instr. jd. neshvaćenosti / neshvaćenošću

nesnošljivost, instr. jd. nesnošljivosti / nes­ noš­lji­vošću nesporan, gen. jd. nesporna; odr. nesporni nesportski nespretnjaković nesrazmjer nesrazmjeran; odr. nesrazmjerni nesreća nesređen; odr. nesređeni nesretan, gen. jd. nesretna; nesretna, nesretno nesretnica nesretnik, vok. jd. nesretniče, nom. mn. nes­ ret­nici nesretno (pril.) nestajati, prez. nestajem, pril. sad. nestajući, gl. im. nestajanje nestašluk, nom. mn. nestašluci nestati, prez. nestanem nesti, 3. l. jd. prez. nese, gl. im. nese­nje nestranački nestručan, gen. jd. nestručna

neshvatljiv, gen. jd. neshvatljiva; odr. neshvat­ ljivi

nestručnjak, nom. mn. nestručnjaci

neshvatljivo (pril.)

nesuglasje, gen. jd. nesuglasja

nesimetričan; odr. nesimetrični

nesumnjiv, gen. jd. nesumnjiva; odr. ne­sum­ njivi

nesimpatičan; odr. nesimpatični neskučen; odr. neskučeni neslaven nesloboda nesloga, dat./lok. jd. neslozi neslomiv / neslomljiv neslućen; odr. neslućeni nesnošljiv, gen. jd. nesnošljiva; odr. nes­noš­ljivi

nesuđen; odr. nesuđeni

nesumnjivo (čest.) nesuvisao, gen. jd. nesuvisla; odr. nesu­vis­li nesuvislost, instr. jd. nesuvislosti / nesuvis­ loš­ću nesuvremen / nesavremen nesvakidašnji, gen. jd. nesvakidašnjeg(a) nesvijest, gen. jd. nesvijesti, instr. jd. nesvi­ jes­ti / nesviješću

neusporediv

nesvijestiti se, prez. nesvijestim se nesvjesno (pril.)

neumjestan, gen. jd. neumjesna; odr. ne­umjesni

nesvjestan, gen. jd. nesvjesna; nesvjesna, nes­ vjesno

neumješan; odr. neumješni neuobičajen, gen. jd. neuobičajena

nesvjestica

neuočljiv, gen. jd. neuočljiva

nesvodiv / nesvodljiv

neuporediv / neusporediv, gen. jd. ne­u­po­re­ di­va; neuporediva, neuporedivo

nešta / nešto neštedice / neštedimice (pril.) nešto / nešta, gen. nečeg(a) netačan, gen. jd. netačna; odr. netač­ni netačno (pril.) netaktičan; odr. netaktični netko (ekspr.) neto (prid. neprom.); neto cijena, neto dohodak, neto iznos, neto težina

neupućen, gen. jd. neupućena; odr. ne­u­pu­ ćeni neuračunljiv, gen. jd. neuračunljiva neuralgičan; odr. neuralgični neuralgija neurastenija neurohirurg, nom. mn. neurohirurzi neurohirurgija

netom (pril.)

neurohirurški

neučinkovit, gen. jd. neučinkovita

neurologija

neučtiv

neurološki

neudana / neudata

neuropsihijatar, gen. jd. neuropsihijat­ra, gen. mn. neuropsihijatara

neuglađen, gen. jd. neuglađena neuhvatljiv, gen. jd. neuhvatljiva; odr. ne­uh­ vatljivi neuhvatljivost, instr. jd. neuhvatljivosti / ne­uh­vatljivošću neujednačen, gen. jd. neujednačena neukoričen neukroćen neuljuđen, gen. jd. neuljuđena; odr. neu­lju­ đeni neumjeren, gen. jd. neumjerena; neumjerena, neumjereno neumjerenost, instr. jd. neumjerenosti / ne­um­jerenošću neumjesno (pril.)

neuropsihijatrija neuropsihijatrijski neuropsihologija neuropsihologinja neurotičan, gen. jd. ne­urotična neurotičar neurotičarka neurotično (pril.) neuspio, gen. jd. neuspjela; odr. ne­us­pjeli neuspjeh, nom. mn. neuspjesi neuspješan; odr. neuspješni neusporediv / neuporediv, gen. jd. ne­us­po­re­ di­va; neusporediva, neusporedivo

459

neutješan

460

neutješan, gen. jd. neutješna

nevjernica

neutralizacija

nevjernički

neutvrđen; odr. neutvrđeni

nevjernik, vok. jd. nevjerniče, nom. mn. nev­ jer­nici

neuvehao, gen. jd. neuvehla; odr. neu­veh­li neuviđavan, gen. jd. neuviđavna; odr. neuvi­ đavni neuvjerljiv, gen. jd. neuvjerljiva; odr. neuvjer­ ljivi neuvjerljivo (pril.) neuvjerljivost, instr. jd. neuvjerljivosti / neu­ vjerljivošću

nevjerojatan / nevjerovatan, gen. jd. nevje­ro­ jatna; odr. nevjerojatni nevjerojatno / nevjerovatno (pril.) nevjerovanje nevjerovatan / nevjerojatan, gen. jd. nevje­ro­ vatna; odr. nevjerovatni nevjerovatno / nevjerojatno (pril.)

neuvježban, gen. jd. neuvježbana

nevjerstvo

neuzvraćen, gen. jd. neuzvraćena

nevjesta

nevakat, gen. jd. nevakta

nevjestin

nevaljalac, gen. jd. nevaljalca, vok. jd. ne­va­ ljal­če, instr. jd. nevaljalcem, gen. mn. ne­va­ljalaca

nevješt, gen. jd. nevješta

nevaljalstvo, gen. jd. nevaljalstva, gen. mn. nevaljalstava / nevaljalstva nevaljalština nevaljao, gen. jd. nevaljala; nevaljala, neva­ lja­lo nevažeći nevelik, gen. jd. nevelika; odr. neveliki neveseo, gen. jd. nevesela; nevesela, neveselo nevičan, gen. jd. nevična neviđen, gen. jd. neviđena; neviđena, nevi­ đe­no nevinašce, gen. jd. nevinašca / nevinašceta nevjenčan, gen. jd. nevjenčana; nevjenčana, nevjenčano nevjera nevjeran, gen. jd. nevjerna; nevjerna, nev­ jer­no nevjerica

nevješto (pril.) nevrijeme, gen. jd. nevremena nezacijeljen, gen. jd. nezacijeljena; nezacije­ ljena, ne­za­cijeljeno nezačinjen; odr. nezačinjeni nezadovoljavajući nezadrživ / nezadržljiv nezadrživo / nezadržljivo (pril.) nezahvaćen, gen. jd. nezahvaćena; odr. neza­ hvaćeni nezahvalan, gen. jd. nezahvalna; odr. ne­za­ hvalni nezahvalnica nezahvalnik, vok. jd. nezahvalniče, nom. mn. nezahvalnici nezahvalno (pril.) nezahvalnost, instr. jd. nezahvalnosti / neza­ hvalnošću nezamijećen, gen. jd. nezamijećena; nezami­ je­ćena, nezamijećeno

nijekati

nezamjenljiv / nezamjenjiv, gen. jd. nezam­ jen­ljiva / nezamjenjiva; odr. nezam­jen­ljivi / nezamjenjivi nezamjetan / nezamjetljiv, gen. jd. nezam­ jetna / nezamjetljiva nezamjetljivo / nezamjetno (pril.) nezanemariv / nezanemarljiv nezapamćen, gen. jd. nezapamćena; odr. ne­za­pamćeni nezaposlen, gen. jd. nezaposlena; odr. neza­ posleni nezaposlenost, instr. jd. nezaposlenosti / ne­za­poslenošću nezasićen; odr. nezasićeni nezasijan; odr. nezasijani nezasito / nezasitno (pril.) nezastario, gen. jd. nezastarjela; odr. neza­ starjeli nezaštićen, gen. jd. nezaštićena nezavisan, gen. jd. nezavisna nezavisnost, instr. jd. nezavis­nos­ti / nezavi­ snošću

neznanac, gen. jd. neznanca, vok. jd. nez­ nan­če, gen. mn. neznanaca neznančev neznanka, dat./lok. jd. neznanki nezreo, gen. jd. nezrela; nezrela, nezrelo nezvaničan, gen. jd. nezvanična; odr. nez­va­ nični nicati, prez. ničem, pril. sad. ničući, gl. im. nicanje ničice ničiji nićah / nikah, gen. nićaha nići, prez. niknem, aor. nikoh, prid. rad. ni­kao, nikla; i niknuti nigda (pril.) nigdje (pril.) nihilist / nihilista, gen. jd. nihilista / nihiliste, nom. mn. nihilisti / nihiliste nihilistički nihilistkinja nihilizam, gen. nihilizma

neznaboštvo

nijansa, gen. mn. nijansi

neznabožac, gen. jd. neznabošca, nom. mn. neznabošci

nijansirati, prez. nijansiram, prid. trp. ni­jan­ siran, gl. im. nijansiranje

neznabožački, gen. jd. neznabožačkog(a)

niječan, gen. jd. niječna; odr. niječ­ni

neznalac, gen. jd. neznalca / neznaoca, vok. jd. neznalče / neznaoče, instr. jd. neznalcem / neznaocem, gen. mn. neznalaca

niječno (pril.)

neznalački

nijedanput (pril.); ni jedan jedini put

neznalaštvo, gen. jd. neznalaštva, gen. mn. nez­nalaštava / neznalaštva neznalica, vok. jd. neznalice / neznalico neznalički neznan, gen. jd. neznana; odr. neznani

nijedan, gen. jd. nijedna / nijednog(a); nijedna, nijedno nijedared (pril.) nijednom (pril.) nijekati, prez. niječem, imp. niječi, prid. rad. nijekao, prid. trp. nijekan, pril. sad. nije­ čući, gl. im. nijekanje

461

nijem

462

nijem, gen. jd. nijema; odr. nijemi; komp. pren. njemiji / njem­lji nijemac, gen. jd. nijemca, nom. mn. nijemci (onaj koji je nijem) nijemjeti, prez. nijemim, prid. rad. nijemio, nijemjela, gl. im. nijemljenje (postajati nijem)

nipodašto (pril.) nipošto (pril.) nisam niska, dat./lok. jd. nisci, gen. mn. niski / nizaka niskobudžetni

nijemo (pril.)

niskoća

nijemost, instr. jd. nijemosti / nijemošću

niskogradnja

nijet, nom. mn. nijeti

niskonaponski, gen. jd. niskonaponskog(a)

nijetiti, prez. nijetim, pril. sad. nije­te­ći, gl. im. nijećenje

nišandžija

nikad(a) (pril.) nikah / nićah, gen. nikaha

nišandžijin nišandžijski

nikakav, gen. jd. nikakva; nikakva, nikakvo

nišan-taš, gen. jd. nišan-taša, nom. mn. ni­ šan-taši

nikal / nikl, gen. nikla

ništa, gen. ničeg(a); ni od čega

nikamo (pril.)

ništarija

nikl / nikal, gen. nikla

niti (vez.)

niknuti, prez. niknem, aor. niknuh, prid. rad. niknuo; i nići

nitko (ekspr.)

niko, gen. nikog(a); ni od koga nikogović, instr. jd. nikogovićem, nom. mn. ni­ko­govići

nitkov, gen. jd. nitkova nitković nitkovluk, nom. mn. nitkovluci

nikoji, gen. jd. nikojeg(a); ni od kojeg(a)

nitna, gen. mn. nitna / nitni

nikolik (zam.)

niukoliko (pril.)

nikoliko (pril.)

nivelacija

nikud(a) (pril.)

nivo, gen. jd. nivoa, nom. mn. nivoi, dat./ instr./lok. mn. nivoima

nimalo (pril.) nimet (razg.) nimfa, gen. mn. nimfa / nimfi nimfomanija nimfomanka, dat./lok. jd. nimfomanki, gen. mn. nimfoman­ka / nimfomanki

niz, nom. mn. nizovi; u nizu niz(a) (prij.); niz vjetar, niza se nizak, gen. jd. niska; odr. nis­ki; komp. niži nizastranu (pril.); niza stranu nizašta / nizašto (pril.)

niodakle / niotkle (pril.)

nizbrdo (pril.); niz brdo

niotkud(a) (pril.)

nizdlaku (pril.)

nostalgičar

nizija

nogomet

nizijski, gen. jd. nizijskog(a)

noj, nom. mn. nojevi

nizvjetar (pril.); niz vjetar

nojev

nizvodice (pril.)

nojevski

nizvodni, gen. jd. nizvodnog(a)

nokat, gen. jd. nokta, nom. mn. nokti, gen. mn. nokata / noktiju

nizvodno (pril.) nizvodu (pril.); niz vodu

nokaut

nižerazredan, gen. jd. nižerazredna; odr. ni­že­razredni

nokdaun

nižeškolac, gen. jd. nižeškolca, gen. mn. nižeškolaca

nokturno, gen. jd. nokturna

nižeškolka, dat./lok. jd. nižeškolki nobelovac, gen. jd. nobelovca, nom. mn. no­be­lovci, gen. mn. nobelovaca nobelovka, dat./lok. jd. nobelovki noć, gen. jd. noći, instr. jd. noći / noću noćas (pril.) noćašnji, gen. jd. noćašnjeg(a) noćca noćište noćiti, prez. noćim, pril. pr. noćivši, gl. im. noćenje noćivati, prez. noćivam, gl. im. noćivanje; i naćati noćni, gen. jd. noćnog(a) noćnik, nom. mn. noćnici noćobdija, nom. mn. noćobdije noćobdijin

noktić, instr. jd. noktićem nomadski, gen. jd. nomadskog(a) nominacija nonsens, gen. mn. nonsensa non-stop nordijski, gen. jd. nordijskog(a) (: Nordijci) normalizacija nos, instr. jd. nosom, nom. mn. nosevi / no­sovi nosač, vok. jd. nosaču, instr. jd. nosačem nosačica nosački noseći, gen. jd. nosećeg(a) nosila (s. pl. t.), gen. nosila nosilac, gen. jd. nosioca, vok. jd. nosi­oče, instr. jd. nosiocem, gen. mn. no­si­laca nosiljka, dat./lok. jd. nosiljci, gen. mn. no­si­ lja­ka / nosiljki

noćobdijski

nositi, prez. nosim, aor. nosih, prid. rad. no­sio, prid. trp. no­šen, pril. sad. noseći

noću (pril.)

nosni, gen. jd. nosnog(a)

noga, dat./lok. jd. nozi, gen. mn. noga / no­gu nogare (ž. mn.), dat./instr./lok. no­ga­rama

nosorog, vok. jd. nosorože, nom. mn. noso­ rozi

nogari (m. mn.), dat./instr./lok. no­ga­rima

nostalgičan, gen. jd. nostalgična

nogica (: noga)

nostalgičar

463

nostalgičarka

464

nostalgičarka nostalgično (pril.) nostalgija nostrifikacija nošnja, gen. mn. nošnja / nošnji nov, gen. jd. nova; odr. no­vi; komp. noviji; nov novcat novac, gen. jd. novca novajlija

novorođen, gen. jd. novorođena; odr. no­vo­ rođeni novorođenčad, instr. novorođenčadi / no­vo­ ro­đen­čađu novorođenče, gen. novorođenčeta novosadski, gen. jd. novosadskog(a) (: Novi Sad) novosagrađen; odr. novosagrađeni novotarija

novčani, gen. jd. novčanog(a)

novotravnički (: Novi Travnik, Novotravni­ čani)

novčanica

novovjekovni, gen. jd. novovjekovnog(a)

novčanik, nom. mn. novčanici

novozavjetni, gen. jd. novozavjetnog(a)

novčano (pril.) novčić, instr. jd. novčićem

novozelandski, gen. jd. novozelandskog(a) (: Novi Zeland)

novelistkinja

nož, instr. jd. nožem, nom. mn. noževi

novembar, gen. jd. novembra

nožić, instr. jd. nožićem

novembarski

nudistički, gen. jd. nudističkog(a)

novinar, vok. jd. novinare / novinaru, instr. jd. novinarem / novinarom

nudistkinja

novinarčić

numerički, gen. jd. numeričkog(a)

novinarka, dat./lok. jd. novinarki

numizmatičar

novine (ž. pl. t.), dat./lok./instr. novi­na­ma

numizmatički

novogodišnji, gen. jd. novogodišnjeg(a) (: No­va godina)

numizmatika, dat./lok. numizmatici

novogradski, gen. jd. novograd­skog(a) (: Novi Grad)

nusproizvod

novogrčki, gen. jd. novogrčkog(a) novoimenovani, gen. jd. novoimenovanog(a) novoizabran; odr. novoizabrani novonastao, gen. jd. novonastala

numeracija

nuspojava nusprostorija nutrija nuzzanimanje nužan / nuždan, gen. jd. nužna; nužna, nuž­no

novootvoren; odr. novootvoreni

nužda, gen. mn. nužda / nuždi

novopazarski, gen. jd. novopazarskog(a) (: Novi Pazar)

nuždan / nužan, gen. jd. nužna; nužna, nuž­no nužnik, nom. mn. nužnici

novopečen; odr. novopečeni

nužnost, instr. jd. nužnosti / nužnošću

njutn

nježno (pril.) nježnost, instr. jd. nježnosti / nježnošću njihaj, gen. jd. njihaja njihalica njihalo njihaljka, dat./lok. jd. njihaljci, gen. mn. nji­ haljki

Nj

njihati, prez. njiham / njišem, imp. njihaj / njiši, prid. rad. nji­hao, pril. sad. njihajući / nji­šući, gl. im. njihanje

njedra (s. pl. t.), gen. njedara

njihnuti, prez. njihnem

njega, dat./lok. jd. njezi njegovatelj, instr. jd. njegovateljem

njisak, gen. jd. njiska, nom. mn. njisci / njis­ kovi, gen. mn. nji­saka / njiskova

njegovateljica

njiska, dat./lok. jd. njisci, gen. mn. njisaka / njiski

njegovati, prez. njegujem, prid. trp. njegovan, pril. sad. njegujući, gl. im. njegovanje

njiskati, prez. njiskam, pril. sad. njiskajući, gl. im. njiskanje

njemački, gen. jd. njemačkog(a)

njištati, prez. njištim, pril. sad. njišteći, gl. im. njištanje

njemak, nom. mn. njemaci njemakinja njemica (nijema žena) njemicin njemoća

njivarak / njiverak, nom. mn. njivarci / nji­ ver­ci (: njiva) njuh, instr. njuhom njuščica (: njuška)

njemušt; odr. njemušti

njuška, dat./lok. jd. njušci / njuški, gen. mn. njušaka / njuški / njuška

njemušto (pril.)

njuškica (: njuška)

njen / njezin, gen. mn. njenih / njezinih

njušni, gen. jd. njušnog(a) (: njuh)

nježan, gen. jd. nježna; odr. nježni

njutn, gen. jd. njutna, nom. mn. njutni (fiz.)

nježiti, prez. nježim

465

obavijesni, gen. jd. obavijesnog(a)

466

obavijesno (pril.) obavijest, gen. jd. obavijesti, instr. jd. obavi­ jesti / obavi­ješ­ću, nom. mn. obavijesti obavijestiti, prez. obavijestim, prid. rad. oba­ vijestio, prid. trp. oba­vi­ješten, pril. pr. oba­ vi­jestivši, gl. im. obavještenje

O oaza

obàviti, prez. obavijem, imp. obavij, prid. rad. obavio, prid. trp. oba­vi­jen; i obviti obavješćivati, prez. obavješćujem, gl. im. oba­ vješćivanje; i obavještavati

obal / obao, gen. jd. obla; odr. obli

obavještajac, gen. jd. obavještajca, nom. mn. obavještajci, gen. mn. obavještajaca

obalijestiti se, prez. obalijestim se

obavještajka

obalni / obalski

obavještajni, gen. jd. obavještajnog(a)

obamrijeti, prez. obamrem, prid. rad. obam­ ro, obamrla, pril. pr. obamrijevši

obavještavati, prez. obavještavam, gl. im. obav­ještavanje; i obavješćivati

obao / obal, gen. jd. obla; odr. obli

obavještenje

obarač, instr. jd. obaračem

obavljač

obasjati, prez. obasjam, aor. obas­jah, imp. obasjaj, prid. rad. obasjao, prid. trp. oba­ sjan, gl. im. obas­janje

obazreti se, prez. obazrem se, imp. obaz­ri se, prid. rad. obazreo se, obaz­rela se, pril. pr. obazrevši se

obasjavač

obazrivost, instr. jd. obazrivosti / obaz­ri­voš­ću

obasjavati, prez. obasjavam, prid. trp. oba­ sjavan, pril. sad. obasjavajući, gl. im. oba­ sjavanje

obdan (pril.)

obastrijeti, prez. obastrem, prid. rad. obastro, obastrla, prid. trp. obastrt obaška (pril.) obataliti, prez. obatalim, prid. rad. oba­ta­lio, prid. trp. obataljen obavezan, gen. jd. obavezna; odr. oba­vez­ni

obdukcija obećanje obećati, prez. obećam, prid. rad. obećao, prid. trp. obećan obećavati, prez. obećavam, gl. im. obećava­nje obeharati, 3. l. jd. prez. obehara obehutiti se, prez. obehutim se

obavezno (pril.)

obelisk, nom. mn. obelisci, gen. mn. obelisaka

obavijati, prez. obavijam, prid. rad. obavijao, prid. trp. obavijan, pril. sad. obavijajući, gl. im. obavijanje

obescijeniti, prez. obescijenim

obenđijati, prez. obenđijam, prid. rad. oben­ đijao, prid. trp. obenđijan

obitavalac

obescijenjen, gen. jd. obescijenjena; obesci­je­ njena, obescijenjeno

obezvrijeđenost, instr. jd. obezvrijeđe­nos­ti / obezvrijeđenošću

obescijenjenost, instr. jd. obescijenje­nos­ti / obescijenjenošću

običaj, nom. mn. običaji

obeshrabriti, prez. obeshrabrim, prid. trp. obeshrabren, gl. im. obeshrabrenje obeshrabrivati, prez. obeshrabrujem, gl. im. obeshrabrivanje obeskućiti, prez. obeskućim, prid. trp. obe­ skućen obesnažiti, prez. obesnažim, prid. trp. obes­ nažen, pril. pr. obesnaživši

običajan, gen. jd. običajna; običajna, običaj­no običajni, gen. jd. običajnog(a) običajnopravni (: običajno pravo) običan, gen. jd. obična; obična, obično običavati, prez. običavam, prid. rad. običavao, prid. trp. običavan, pril. sad. običavajući, gl. im. običavanje obično (pril.)

obespametiti, prez. obespametim, prid. trp. obespamećen

obići, prez. obiđem, aor. obi­đoh, imp. obiđi, prid. rad. obišao

obespokojiti, prez. obespokojim, prid. trp. obespokojen

obijediti, prez. obijedim, prid. trp. obije­đen

obespraviti, prez. obespravim, prid. rad. obe­ spravio, prid. trp. obes­pravljen obespravljivati, prez. obespravljujem obeščastiti, prez. obeščastim, prid. rad. obe­ ščastio, prid. trp. obeš­čašćen, gl. im. obe­ ščašćenje obeštećivati, prez. obeštećujem, pril. sad. obeštećujući, gl. im. obeštećivanje obeštetiti, prez. obeštetim, prid. trp. obeš­ te­ćen, gl. im. obeštećenje obezbijediti, prez. obezbijedim, prid. trp. obez­bijeđen obezbjeđenje obezglavljenost, instr. jd. obezglav­lje­nosti / obezglavljenošću obezličiti, prez. obezličim, prid. trp. obezličen obezvređivati, prez. obezvređujem, gl. im. obezvređivanje obezvrijediti, prez. obezvrijedim, prid. rad. obezvrijedio, prid. trp. obezvrijeđen, gl. im. obezvređenje

obijeliti, prez. obijelim, prid. rad. obijelio, obijelila, prid. trp. obijeljen, pril. pr. obije­ livši (učiniti bijelim) obijeljeti, prez. obijelim, prid. rad. obijelio, obijeljela, pril. pr. obijeljevši (postati bijel) obijesnica obijesnički obijesnik, vok. jd. obijesniče, nom. mn. obi­ jes­nici obijest, gen. jd. obijesti, instr. jd. obijesti / obi­ ješću obijestan, gen. jd. obijesna; odr. obijesni; komp. objesniji obilazak, gen. jd. obilaska, nom. mn. obilasci, gen. mn. obilazaka obilježavati, prez. obilježavam, prid. trp. obi­ lježavan obilježiti, prez. obilježim, prid. rad. obilježio, prid. trp. obi­lje­žen obilježje obitavalac, gen. jd. obitavaoca

467

obitelj

468

obitelj, gen. jd. obitelji, instr. jd. obitelji / obi­ telju

oblačiti, prez. oblačim, pril. sad. ob­lačeći, gl. im. oblačenje

objahati, prez. objašem, prid. rad. objahao, prid. trp. objahan

oblačiti se, 3. l. jd. prez. oblači se, pril. sad. oblačeći se, gl. im. oblačenje

objahivati, prez. objahujem, gl. im. ob­ja­hi­ va­nje

oblačnost, gen. jd. oblačnosti, instr. jd. oblač­ nosti / oblačnošću

obje, gen. obiju, dat./instr./lok. objema (za ž. r.)

oblak, vok. jd. oblače, nom. mn. oblaci

objed, gen. mn. objeda

oblanda, gen. mn. oblanda / oblandi

objeda

oblasni, gen. jd. oblasnog(a)

objedovati, prez. objedujem, pril. sad. ob­je­ dujući, gl. im. objedovanje

oblast, gen. jd. oblasti, instr. jd. oblasti / oblašću

objekat / objekt, gen. jd. objekta, gen. mn. ob­je­kata

obletjeti, prez. obletim, prid. rad. ob­le­tio, obletjela

objekatski / objektni

obličje

objekt / objekat, gen. jd. objekta, gen. mn. ob­je­kata

obligacija

objektivnost, instr. jd. objektivnosti / objek­ tivnošću

obligacioni

objektni / objekatski objelodaniti, prez. objelodanim, prid. trp. objelodanjen objeručke (pril.) objesiti, prez. objesim, prid. trp. obješen obješenjački obješenjak, gen. jd. obješenjaka, vok. jd. ob­je­ šenjače, nom. mn. obješenjaci obješenjakinja obješenjakluk, nom. mn. obješenjakluci obješenjaković oblačak, gen. jd. oblačka, nom. mn. ob­lač­ci, gen. mn. oblačaka oblačan, gen. jd. oblačna; odr. ob­lačni oblačić oblačina

oblakoder

obligacijski oblijepiti, prez. oblijepim, prid. rad. oblijepio, prid. trp. obli­je­pljen oblijetati, prez. oblijećem, imp. oblijeći, prid. rad. oblijetao, pril. sad. oblijećući, gl. im. oblijetanje oblijevati, prez. oblijevam, pril. sad. oblijeva­ jući, gl. im. oblijevanje; i oblivati obliti, prez. oblijem, imp. oblij, prid. rad. oblio, prid. trp. obliven oblivati, prez. oblivam, pril. sad. ob­livajući, gl. im. oblivanje; i oblijevati obližnji, gen. jd. obližnjeg(a) obloga, dat./lok. jd. oblozi oblučac, gen. jd. oblučca, instr. jd. ob­luč­cem, nom. mn. oblučci, gen. mn. oblučaca oblučje oblutak, gen. jd. oblutka, instr. jd. ob­lut­kom, nom. mn. obluci, gen. mn. ob­lutaka

obreći

obljepljivati, prez. obljepljujem, gl. im. oblje­ pljivanje obljetnica obmanjivač, gen. jd. obmanjivača, nom. mn. obmanjivači obmanjivačica obnemoći, prez. obnemognem, prid. rad. obnemogao obnevidjelost, instr. jd. obnevidjelosti / ob­ne­ vid­jelošću obnevidjeti, prez. obnevidim, prid. rad. ob­ne­ vidio, obnevidjela, pril. pr. ob­ne­vid­jevši

obolijevati, prez. obolijevam, prid. rad. obo­li­ jevao, pril. sad. obo­li­jevajući, gl. im. obo­ lijevanje oboljenje oboljeti, prez. obolim, prid. rad. obo­lio, obo­ ljela, pril. pr. oboljevši obožavalac / obožavatelj, gen. jd. obo­ža­va­oca / obožavatelja, gen. mn. obo­ žavalaca / obožavatelja obračun obračunati, prez. obračunam, prid. rad. obra­ čunao, prid. trp. obračunat

obnijemjelost, instr. jd. obnijemjelosti / obni­ jemjelošću

obračunavati, prez. obračunavam, prid. rad. obračunavao, pril. sad. obračunavajući, gl. im. ob­ra­čunavanje

obnijemjeti, prez. obnijemim, prid. rad. obni­ jemio, obnijemjela

obračunski obraćati, prez. obraćam, prid. rad. obra­ćao, pril. sad. obraćajući, gl. im. ob­ra­ćanje

obnijeti, prez. obnesem, aor. obnesoh / obnijeh, prid. rad. obnio, obnije­la, prid. trp. obnesen / obnijet

obraćenica

obnoć (pril.)

obraćenički

obnovilac

obraćenik, gen. jd. obraćenika, vok. jd. ob­ra­ će­niče, nom. mn. obraćenici

oboa, gen. jd. oboe, dat./lok. jd. oboi, gen. mn. oboa obogaćivati, prez. obogaćujem, prid. rad. obogaćivao, prid. trp. obogaćivan, pril. sad. obogaćujući, gl. im. obogaćivanje oboist / oboista, gen. jd. oboista / oboiste, nom. mn. oboisti / oboiste oboistica obojak, gen. jd. obojka, nom. mn. obojci, gen. mn. obojaka oboje, gen. oboga / obojeg(a), dat./lok. obo­ma / obome / obojem (za s. r.) obojica obojiti, prez. obojim, prid. rad. obojio, prid. trp. obojen

obradiv / obradljiv, gen. jd. obradiva / ob­rad­ ljiva; odr. obradivi / obradljivi obrađivač, vok. jd. obrađivaču, instr. jd. ob­ra­ đi­vačem obrađivati, prez. obrađujem, prid. rad. obra­ đivao, prid. trp. obrađivan, gl. im. ob­ra­đi­ va­nje obraščić obrazac, gen. jd. obrasca, nom. mn. obrasci, gen. mn. obrazaca obražđivati, prez. obražđujem, gl. im. ob­raž­ đi­vanje obreći, prez. obrečem / obreknem, aor. obrekoh, prid. rad. obrekao / obreknuo, prid. trp. obrečen, pril. pr. obrekavši

469

obresti se

470

obresti se, prez. obretem se, imp. obreti se, prid. rad. obreo se

obući, prez. obučem, prid. rad. obu­kao, prid. trp. obučen

obrezivač, instr. jd. obrezivačem

obudoviti, prez. obudovim, prid. rad. obu­ dovio, obudovila, pril. pr. obu­do­viv­ši (uči­ niti udovcem / udovicom; postati udovac / udovica)

obrijati, prez. obrijem, imp. obrij, ob­rij­mo, prid. rad. obrijao, prid. trp. obrijan obrlaćivati, prez. obrlaćujem, gl. im. obrla­ći­ va­nje obrlatiti, prez. obrlatim, prid. trp. obr­la­ćen obročan, gen. jd. obročna; obročna, obročno obrok, nom. mn. obroci obronak, gen. jd. obronka, nom. mn. obronci, gen. mn. obronaka obrončić, instr. jd. obrončićem obrstiti, prez. obrstim, prid. rad. obrstio, prid. trp. obršten / obršćen obrtaj, instr. jd. obrtajem obrtaljka, dat./lok. jd. obrtaljci, gen. mn. obr­ taljki obrtati, prez. obrćem, pril. sad. obr­ću­ći, gl. im. obrtanje obrtnički

obudovjeti, prez. obudovim, prid. rad. obu­ dovio, obudovjela, pril. pr. obudovjevši (postati udo­vac / udovica); i obudoviti obuhvaćati, prez. obuhvaćam, pril. sad. obuh­ vaćajući, gl. im. obuhvaćanje; i obuh­vatati obuhvat obuhvatan; odr. obuhvatni obuhvatati, prez. obuhvatam, pril. sad. obuh­ vatajući, gl. im. obuhvatanje; i obuhvaćati obuhvatiti, prez. obuhvatim, prid. trp. obuh­ vaćen obuhvatno (pril.) obuhvatnost, instr. jd. obuhvatnosti / obuh­ vat­nošću obuimati, prez. obuimam / obuimljem, pril. sad. obuimajući / obuimljući

obrtnik, vok. jd. obrtniče, nom. mn. obrt­nici

obujam, gen. jd. obujma, nom. mn. obujmi / obujmovi

obruč, instr. jd. obručem, nom. mn. ob­ru­čevi / obruči

obujmiti, prez. obujmim, prid. rad. obujmio, prid. trp. obujmljen, pril. pr. obujmivši

obski (: Ob)

obujmljivati, prez. obujmljujem, gl. im. obuj­ mljivanje

obučavati, prez. obučavam, pril. sad. obuča­ vaju­ći, gl. im. obu­ča­va­nje

obuka, dat./lok. jd. obuci

obučiti, prez. obučim, prid. trp. obu­čen, pril. pr. obučivši

obveznica

obuća

obveznik, vok. jd. obvezniče, nom. mn. ob­vez­ nici

obućar obućarka, dat./lok. jd. obućarki obućarnica obućarski obućarstvo

obveznički

obviti, prez. obvijem, prid. trp. obvi­jen; i obaviti obzidati, prez. obzidam / obziđem, prid. rad. obzidao, prid. trp. obzidan, pril. pr. obzi­ davši

očev

obzir; s obzirom na, bez obzira, u obzir

očajanje

ocat, gen. octa

očajavati, prez. očajavam, pril. sad. oča­ja­va­ jući, gl. im. očajavanje

ocatni / octeni, gen. jd. ocatnog(a) ocijediti, prez. ocijedim, prid. rad. ocijedio, prid. trp. oci­je­đen

očajnica očajnički

ocijeniti, prez. ocijenim, prid. rad. ocijenio, prid. trp. ocije­njen

očajnik, vok. jd. očajniče, nom. mn. očaj­nici

ocjedina

očale (ž. pl. t.), dat./instr./lok. očalama

ocjedit, gen. jd. ocjedita; ocjedita, ocjedito ocjeđivati, prez. ocjeđujem ocjena ocjenjivač, vok. jd. ocjenjivaču, instr. jd. ocje­ njivačem ocjenjivačica ocjenjivački ocjenjivati, prez. ocjenjujem, prid. trp. ocje­ njivan, pril. sad. ocje­nju­jući, gl. im. ocje­ njivanje ocrniti, prez. ocrnim, prid. rad. ocr­nio, ocr­ nila, prid. trp. ocrnjen, pril. pr. ocrnivši ocrnjivati, prez. ocrnjujem

očajno (pril.) očaranost, instr. jd. očaranosti / očara­noš­ću očarati, prez. očaram, prid. rad. očarao, prid. trp. očaran, pril. pr. oča­ravši očaravati, prez. očaravam, prid. rad. oča­ ravao, pril. sad. očaravajući, gl. im. oča­ ravanje očas (pril.) očehnuti, prez. očehnem, aor. očehnuh, prid. rad. očehnuo, prid. trp. očehnut, pril. pr. očehnuvši očekivati, prez. očekujem, prid. rad. očekivao, prid. trp. očekivan, pril. sad. oče­ku­jući, gl. im. očekivanje

octeni / ocatni

očeličiti, prez. očeličim, prid. rad. očeličio, prid. trp. oče­li­čen

ocvasti, prez. ocvatem, prid. rad. ocvao, oc­vala, pril. pr. ocvavši

očemeriti, prez. očemerim, prid. rad. oče­ merio

ocvjetati, prez. ocvjetam, prid. rad. oc­vje­tao, ocvjetala, pril. pr. ocvjetavši

očepiti, prez. očepim, prid. rad. očepio

očaditi, prez. očadim, aor. očadih očađaviti, prez. očađavim, aor. očađa­vih, prid. rad. očađavio, oča­đa­vi­la, prid. trp. oča­đav­ljen (učiniti čađavim) očađavjeti, prez. očađavim, prid. rad. oča­ đa­vio, očađavjela, pril. pr. oča­đav­jevši (pos­tati čađav)

očerupati, prez. očerupam, prid. rad. oče­ rupao, prid. trp. oče­ru­pan, pril. pr. očeru­ pavši očešati, prez. očešem, prid. rad. očešao, prid. trp. oče­šan očešljati, prez. očešljam, prid. rad. očešljao, prid. trp. očeš­ljan

očaj

očetkati, prez. očetkam, prid. rad. očetkao, prid. trp. očet­kan

očajan, gen. jd. očajna; očajna, očajno

očev, gen. jd. očeva

471

očevid

472

očevid očevidac, gen. jd. očevica, instr. jd. oče­vi­cem, nom. mn. očevici, gen. mn. oče­vi­daca očevidan, gen. jd. očevidna; odr. očevidni očevidno (pril.) očevidnost, instr. jd. očevidnosti / oče­vid­ nošću očevina očica, gen. mn. očica očigledan, gen. jd. očigledna; odr. očig­led­ni očigledno (pril.) očiglednost, instr. jd. očiglednosti / očigled­ noš­ću

očovječiti, prez. očovječim, prid. rad. očo­ vječio, prid. trp. očovječen, gl. im. očovje­ čenje očuh, vok. jd. očuše, nom. mn. očusi, gen. mn. očuha očuhov očupati, prez. očupam, prid. rad. očupao, prid. trp. očupan očuvati, prez. očuvam, prid. rad. očuvao, prid. trp. očuvan očvrsnuti, prez. očvrsnem, prid. rad. oč­vr­sao / očvrsnuo, očvrsla / očvrs­nu­la, pril. pr. očvrsnuvši očvršćivač, instr. jd. očvršćivačem

očijukati, prez. očijukam, prid. rad. očijukao, pril. sad. očijukajući, gl. im. oči­jukanje

očvršćivati, prez. očvršćujem, pril. sad. oč­vrš­ ćujući

očimiti, prez. očimim

oćelaviti, prez. oćelavim, prid. rad. oće­la­vio, oćelavila; i oćelavjeti

očin očinski, gen. jd. očinskog(a) očinstvo, gen. jd. očinstva, gen. mn. očin­sta­va / očinstva očinji, gen. jd. očinjeg(a) očistiti, prez. očistim, prid. rad. očistio, prid. trp. očiš­ćen, gl. im. očišćenje

oćelavjeti, prez. oćelavim, prid. rad. oće­la­vio, oćelavjela; i oćelaviti oćoraviti, prez. oćoravim, prid. rad. oćo­ra­vio, oćoravila (oslijepiti) oćoravjeti, prez. oćoravim, prid. rad. oćo­ ravio, oćoravjela (oslijepjeti)

očit, gen. jd. očita; odr. očiti

oćutjeti, prez. oćutim, prid. rad. oćutio, oćutjela, prid. trp. oćućen, pril. pr. oćut­ jevši (osjetiti)

očitati, prez. očitam, prid. rad. očitao, prid. trp. očitan

odadrijeti, prez. odadrem, prid. rad. odad­ro, odadrla, pril. pr. odadrijevši / odadrvši

očitavati, prez. očitavam, prid. rad. očitavao, pril. sad. oči­ta­va­jući, gl. im. očitavanje

odahnuti, prez. odahnem, aor. odah­nuh, imp. odahni, prid. rad. odahnuo, pril. pr. odah­ nuvši

očišćavati, prez. očišćavam

očito (čest.) očitovati, prez. očitujem, prid. rad. očito­vao, prid. trp. očitovan, pril. sad. očitujući, gl. im. očitovanje

odakle (pril.) odalečiti, prez. odalečim, prid. rad. odalečio

očni, gen. jd. očnog(a)

odaliska, dat./lok. jd. odaliski, gen. mn. oda­ lisaka / odaliski

očnjak, nom. mn. očnjaci

odalje (pril.)

odijelce

odande (pril.) odanle (pril.) odapinjač, instr. jd. odapinjačem odar, gen. jd. odra, nom. mn. odri, gen. mn. odara

odgađati, prez. odgađam, prid. rad. odgađao, gl. im. odga­đa­nje odgajač, vok. jd. odgajaču, instr. jd. od­ga­ jačem odgajatelj, instr. jd. odgajateljem

odasvud(a) / odsvud(a) (pril.)

odgajateljica

odašiljač, instr. jd. odašiljačem, nom. mn. odašiljači

odgajati, prez. odgajam, gl. im. odgaja­nje

odatle (pril.)

odgajivač, vok. jd. odgajivaču, instr. jd. od­ga­ ji­va­čem

odavde (pril.)

odgoj, instr. odgojem

odavle (pril.)

odgojen, gen. jd. odgojena; odgojena, odgo­ je­no

odavna / odavno (pril.) odaziv / odziv odbitak, gen. jd. odbitka, nom. mn. od­bi­ci, gen. mn. odbitaka

odgojitelj, instr. jd. odgojiteljem odgojiteljica odgojni

odbjeći, prez. odbjegnem, aor. odbjegoh, prid. rad. odbjegao, pril. pr. odbjegavši; i odbjegnuti

odgojno-obrazovni

odbjegnuti, prez. odbjegnem, aor. od­bjeg­nuh, prid. rad. odbjegnuo, pril. pr. odbjegnuvši; i odbjeći

odgonetačica

odbljesak, gen. jd. odbljeska, nom. mn. od­ bljes­ci, gen. mn. odbljesaka

odgonetač, gen. jd. odgonetača, nom. mn. odgonetači odgonetka, dat./lok. jd. odgoneci / od­go­net­ki, gen. mn. odgonetaka / odgonetki odgorijevati, prez. odgorijevam

odbojka, dat./lok. jd. odbojci

odgorjeti, prez. odgorim

odbrambeni, gen. jd. odbrambenog(a)

odgovarajući, gen. jd. odgovarajućeg(a)

odbrambeno (pril.)

odgristi, prez. odgrizem, prid. trp. od­gri­zen

odbrana

odgudjeti, prez. odgudim, prid. rad. od­gu­dio, odgudjela, prid. trp. odguđen, pril. pr. odgudjev­ši

odbraniti, prez. odbranim, prid. trp. od­bra­ njen odbrojati, prez. odbrojim, imp. odbroj / od­bro­ji, odbrojmo / odbrojimo, prid. rad. odbrojao, prid. trp. od­brojan; i odbrojiti odbrojiti, prez. odbrojim, imp. odbroj / od­bro­ji, odbrojmo / odbrojimo, prid. rad. od­bro­jio, prid. trp. odbrojen; i odbrojati odebeo, gen. jd. odebela

odići, prez. odignem, prid. rad. odigao; i odignuti odignuti, prez. odignem, prid. rad. odignuo; i odići odihivati, prez. odihujem, gl. im. odihivanje odijelce, gen. jd. odijelca / odijelceta, gen. mn. odijelaca / odijelca

473

odijeliti

474

odijeliti, prez. odijelim, prid. rad. odijelio, prid. trp. odije­ljen odijelo odijevati, prez. odijevam, prid. rad. odijevao, prid. trp. odijevan, pril. sad. odijevajući, gl. im. odi­jevanje

odjenuti, prez. odjenem, prid. rad. odjenuo, prid. trp. odjenut, pril. pr. odje­nuvši; i odjeti odjeti, prez. odijem, prid. rad. odjeo, odjela, prid. trp. odjeven; i odjenuti

odio / odjel, gen. jd. odjela, nom. mn. odjeli

odjeven, gen. jd. odjevena; odjevena, odje­ ve­no

odiseja (pren.)

odjevni

odiskona (pril.)

odlahnuti, 3. l. jd. prez. odlahne

odista (čest.)

odlaknuti, 3. l. jd. prez. odlakne

odjahati, prez. odjašem, aor. odjahah, imp. odjaši, prid. rad. odjahao, pril. pr. odja­ havši

odlani (pril.)

odjahivati, prez. odjahujem, gl. im. odja­hi­ va­nje odjašiti, prez. odjašim odjavljivač, gen. jd. odjavljivača odjavljivačica

odlazak, gen. jd. odlaska, nom. mn. od­las­ci, gen. mn. odlazaka odleđavati, prez. odleđa­vam, pril. sad. odle­ đavajući, gl. im. odleđavanje; i odleđivati odleđivati, prez. odleđujem, pril. sad. odleđu­ jući, gl. im. odleđivanje; i odleđavati

odjeća

odletjeti, prez. odletim, prid. rad. od­letio, odletjela, pril. pr. od­let­jevši

odjedanput (pril.)

odličan, gen. jd. odlična; odlična, odlič­no

odjedared (pril.)

odličje, nom. mn. odličja

odjednom (pril.) odjek, nom. mn. odjeci

odličnik, vok. jd. odličniče, nom. mn. odlič­ ni­ci

odjel / odio, gen. jd. odjela

odlično (pril.)

odjelit, gen. jd. odjelita; odr. odjeliti odjelito (pril.)

odlijepiti, prez. odlijepim, prid. rad. odli­ je­pio, prid. trp. odli­jep­ljen

odjelitost, instr. jd. odjelitosti / odjelitošću

odlijetati, prez. odlijećem, pril. sad. odli­je­ćući

odjelni, gen. jd. odjelnog(a)

odlijevati, prez. odlijevam, pril. sad. od­li­je­ vajući, gl. im. odlijevanje; i od­livati

odjeljak, gen. jd. odjeljka, nom. mn. odjeljci, gen. mn. odjeljaka odjeljati, prez. odjeljam

odlika, dat./lok. jd. odlici

odjeljenski

odliti, prez. odlijem, imp. odlij, prid. rad. odlio, prid. trp. odliven

odjeljenje

odliv / odljev, gen. mn. odliva

odjeljivati, prez. odjeljujem, pril. sad. odjelju­ jući, gl. im. odjeljivanje

odlivak / odljevak, gen. jd. odlivka, nom. mn. odlivci, gen. mn. odlivaka

odnekud(a)

odlivati, prez. odlivam, pril. sad. od­li­va­ju­ći, gl. im. odlivanje; i odlijevati

odmetnik, vok. jd. odmetniče, nom. mn. od­met­nici

odlomak, gen. jd. odlomka, nom. mn. od­lom­ci, gen. mn. odlomaka

odmetništvo, gen. jd. odmetništva, gen. mn. odmetništava / odmetništva

odlomčić, instr. jd. odlomčićem

odmicati, prez. odmičem, pril. sad. odmičući

odlučan, gen. jd. odlučna; odr. od­luč­ni

odmijeniti, prez. odmijenim, prid. rad. odmi­ jenio, prid. trp. odmijenjen, pril. pr. odmi­ jenivši

odlučiti, prez. odlučim, prid. rad. odlučio, prid. trp. odlučen, pril. pr. odlučivši odlučivati, prez. odlučujem, imp. odlučuj, prid. rad. odlučivao, gl. im. odlu­či­vanje

odmila (pril.); od milja

odlučno (pril.), komp. odlučnije

odmiljeti, prez. odmilim, prid. rad. odmilio, odmiljela, pril. pr. odmilivši; i othmiljeti

odlučnost, instr. jd. odlučnosti / odluč­noš­ću

odmjena

odlučujući, gen. jd. odlučujućeg(a)

odmjenjivati, prez. odmjenjujem, pril. sad. odmjenjujući, gl. im. odmjenjivanje

odluka, dat./lok. jd. odluci odljev / odliv, gen. mn. odljeva odljevak / odlivak, gen. jd. odljevka, nom. mn. od­ljevci, gen. mn. odljevaka odljuštiti, prez. odljuštim, prid. trp. od­ljuš­ten odmaći, prez. odmaknem, prid. rad. od­ ma­kao; i odmaknuti

odmjeravati, prez. odmjeravam, pril. sad. odmjeravajući, gl. im. od­mje­ravanje odmjereno (pril.) odmjerenost, instr. jd. odmjerenosti / od­mje­ re­nošću

odmah (pril.)

odmjeriti, prez. odmjerim, aor. odmje­rih, prid. rad. odmjerio, prid. trp. odmjeren, pril. pr. odmje­riv­ši

odmahivati, prez. odmahujem, imp. od­ma­huj, pril. sad. odmahujući, gl. im. od­ma­hi­vanje

odmoći, prez. odmog­nem, prid. rad. od­ mo­gao, odmogla

odmahnuti, prez. odmahnem, aor. od­ mah­nuh, prid. rad. odmahnuo, pril. pr. od­mah­nuvši

odmrzivač, gen. jd. odmrzivača

odmak, nom. mn. odmaci odmaknuti, prez. odmaknem, prid. rad. odmaknuo; i odmaći

odnarođavati, prez. odnarođavam, pril. sad. odnarođavajući, gl. im. od­na­rođavanje; i odnarođivati

odmalehna / odmalena (pril.)

odnarođivati, prez. odnarođujem, pril. sad. odnarođujući, gl. im. odnarođivanje; i odnarođavati

odmaloprije (pril.); od maloprije

odnatrag / odnatraške (pril.)

odmazda, gen. mn. odmazda / odmazdi

odnazad (pril.)

odmazni (: odmazda)

odnedavna / odnedavno (pril.)

odmetačina

odnekle (pril.)

odmetnički

odnekud(a) (pril.)

475

odnemoći

476

odnemoći, prez. odnemognem, prid. rad. odnemogao odnijeti, prez. odnesem, aor. od­ne­soh / od­ni­jeh, imp. odnesi, prid. rad. odnio, odni­je­la, prid. trp. odnesen / odnijet, pril. pr. odnijevši odnikud (pril.) odnjegovati, prez. odnjegujem, prid. rad. odnjegovao, prid. trp. odnjegovan odnjihati, prez. odnjiham / odnjišem, prid. rad. odnjihao odocniti, prez. odocnim odojak, gen. jd. odojka, nom. mn. odojci, gen. mn. odojaka odoka (pril.) odolijevati, prez. odolijevam, prid. rad. odo­ lijevao, pril. sad. odo­lijevajući, gl. im. odo­ lijeva­nje odoljeti, prez. odolim, aor. odoljeh, prid. rad. odolio, odoljela, pril. pr. odo­ljev­ši odomaćiti, prez. odomaćim, prid. trp. odo­ maćen, pril. pr. odomaćivši

odredba, gen. mn. odredaba / odredbi odredišni, gen. jd. odredišnog(a) određen, gen. jd. određena; odr. od­re­đe­ni određeno (pril.) određenost, gen. jd. određenosti, instr. jd. određenosti / određenošću određivati, prez. određujem, prid. rad. odre­ đivao, prid. trp. određivan, pril. sad. odre­ đujući, gl. im. određivanje odrezak, gen. jd. odreska, nom. mn. odresci, gen. mn. odrezaka odricati, prez. odričem odričan, gen. jd. odrična; odr. od­rič­ni odrično (pril.) odrijemati, prez. odrijemam / odrijemljem, prid. rad. odrijemao, pril. pr. odrijemavši odriješiti, prez. odriješim, imp. odriješi, prid. rad. odriješio, prid. trp. odriješen, gl. im. odrješenje odrješit, gen. jd. odrješita; odr. odrje­šiti

odonda (pril.); od onda

odrješito (pril.)

odondašnji (pril.)

odrješitost, instr. jd. odrješitosti / odrje­ši­toš­ću

odonud(a) (pril.)

odrpanac, gen. jd. odrpanca, vok. jd. odrpan­če, nom. mn. odrpanci, gen. mn. odrpa­na­ca

odostrag(a) (pril.) odovud(a) (pril.) odozdo (pril.) odozgo (pril.) odrana (pril.) odranije (pril.)

odrvenjeti, prez. odrvenim, prid. rad. odr­ venio, odrvenjela odsad(a) (pril.); od sada odsadašnji (pril.) odsele (pril.)

odrastao, gen. jd. odrasla; odrasla, od­ras­lo

odseliti, prez. odselim, prid. rad. odselio, od­ selila, prid. trp. odseljen, gl. im. odseljenje

odrečan, gen. jd. odrečna; odr. od­reč­ni

odseljenica

odreći, prez. odrečem / odreknem, imp. odreci / odrekni, prid. rad. odrekao

odseljenički, gen. jd. odseljeničkog(a)

odreda (pril.)

odseljenik, vok. jd. odseljeniče, nom. mn. od­se­ljenici

odsvakle

odsijecati, prez. odsijecam, pril. sad. od­si­je­ cajući, gl. im. odsijecanje

odslužiti, prez. odslužim, gl. im. odslu­že­nje

odsjaj, instr. jd. odsjajem

odsprijed(a) (pril.)

odsječak, gen. jd. odsječka, nom. mn. od­sječ­ci, gen. mn. odsječaka odsječan, gen. jd. odsječna; odsječna, od­sječ­no

odspavati, prez. odspavam odsrca (pril.) odstajati, prez. odstojim odsto (pril.)

odsječki, gen. jd. odsječkog(a)

odstojanje

odsjeći, prez. odsiječem, aor. odsje­koh, imp. odsijeci, prid. rad. od­sje­kao, prid. trp. odsječen, pril. pr. odsjekavši

odstrag(a) (pril.)

odsjedati, prez. odsjedam, prid. rad. odsjedao, pril. sad. od­sje­dajući, gl. im. odsjedanje

odstrel / odstrjel, nom. mn. odstreli

odsjediti, prez. odsjedim, prid. rad. od­sje­dio, odsjedila; i odsjedjeti odsjedjeti, prez. odsjedim, prid. rad. od­sje­dio, odsjedjela; i odsjediti odsjek, nom. mn. odsjeci, gen. mn. od­sje­ka

odstraniti, prez. odstranim, prid. rad. od­stra­nio, prid. trp. odstranjen odstrići, prez. odstrižem, prid. rad. ods­tri­gao, odstrigla, prid. trp. ods­trižen odstrijeliti, prez. odstrijelim, prid. rad. odstrijelio, prid. trp. odstrijeljen odstrjel / odstrel, nom. mn. odstrjeli odstupati, prez. odstupam

odsjesti, prez. odsjedem / odsjednem, aor. odsjedoh, imp. odsjedni, prid. rad. odsjeo, odsjela, pril. pr. odsjevši

odstupiti, prez. odstupim

odsjev, gen. jd. odsjeva

odsudan, gen. jd. odsudna; odsudna, odsudno

odskakati, prez. odskačem

odsudnost, instr. jd. odsudnosti / od­ sud­ nošću

odskakivati, prez. odskakujem, pril. sad. ods­ ka­kujući, gl. im. odskakiva­nje odskočiti, prez. odskočim, prid. rad. odskočio, pril. pr. odskočivši odskočke (pril.) odskočni, gen. jd. odskočnog(a) odskok, nom. mn. odskoci, gen. mn. ods­koka

odstupnica

odsukati, prez. odsučem, imp. odsuči, prid. rad. odsukao, prid. trp. odsukan odsustvo, gen. jd. odsustva, gen. mn. od­sus­ tava / odsustva odsustvovati, prez. odsustvujem odsutan, gen. jd. odsutna; odsutna, odsutno

odskora / odskoro (pril.)

odsuti, prez. odspem, prid. rad. odsuo, prid. trp. odsut

odskorašnji

odsutnost, instr. jd. odsutnosti / odsutnošću

odskoro / odskora (pril.)

odsvagda (pril.)

odslikati, prez. odslikam, prid. trp. odsli­kan

odsvagdje (pril.)

odslušati, prez. odslušam, prid. trp. od­slu­šan

odsvakle (pril.)

477

odsvakud(a)

478

odsvakud(a) (pril.) odsvirati, prez. odsviram, prid. trp. od­svi­ran odsvud(a) / odasvud(a) (pril.) odšarafiti, prez. odšarafim, prid. trp. odšarafljen odšepati, prez. odšepam odšetati, prez. odšećem / odšetam, imp. odše­taj / odšeći, prid. rad. odšetao

oduhovljavati, prez. oduhovljavam, gl. im. odu­hov­ljavanje; i oduhovljivati oduhovljenost, instr. jd. oduhovljenosti / odu­hov­ljenošću oduhovljivati, prez. oduhovljujem, gl. im. odu­hov­ljivanje; i oduhovljavati oduka, dat./lok. jd. oduci odumirati, prez. odumirem

odšiti, prez. odšijem, prid. rad. odšio, prid. trp. odši­ven

odumrijeti, prez. odumrem, prid. rad. odum­ ro, odumrla, pril. pr. odumri­jev­ši

odškolovati, prez. odškolujem, prid. rad. od-­ školovao

odupirati se, prez. odupirem se, pril. sad. odupirući se, gl. im. odupi­ranje

odškrinuti, prez. odškrinem, prid. trp. od­škrinut

oduprijeti se, prez. oduprem se, prid. rad. odupro se, oduprla se, pril. pr. odu­pri­jevši se

odštampati, prez. odštampam, prid. trp. od­ štampan odšteta odštetiti, prez. odštetim, pril. pr. od­šte­tiv­ši odštetni, gen. jd. odštetnog(a) odšuljati se, prez. odšuljam se, prid. rad. odšuljao se; i odšunjati se odšunjati se, prez. odšunjam se, prid. rad. odšunjao se; i odšuljati se odšutjeti, prez. odšutim, prid. rad. odšutio, odšut­je­la, pril. pr. odšutjevši

odušak, gen. jd. oduška, nom. mn. odušci, gen. mn. odušaka oduška, gen. jd. oduške, dat./lok. jd. oduš­ci, gen. mn. odušaka / oduški oduvijek (pril.) odvajkad(a) (pril.) odveć (pril.) odvići, prez. odviknem, aor. od­vi­koh, prid. rad. odvikao; i odviknuti odvijač, instr. jd. odvijačem

odučavati, prez. odučavam

odvijek(a) (pril.)

odučiti, prez. odučim, prid. rad. odučio, prid. trp. odu­čen

odviknuti, prez. odviknem, aor. od­vik­nuh, prid. rad. odviknuo; i odvići

odug, gen. jd. oduga; komp. oduži / odulji; oduga, odugo odugačak, gen. jd. odugačka; odr. odu­gač­ki odugovlačiti, prez. odugovlačim, prid. rad. odugovlačio, pril. sad. odugovlačeći, gl. im. odugovlačenje oduhoviti, prez. oduhovim, prid. trp. odu­ hov­ljen, gl. im. oduhovljenje

odviše (pril.) odvlačiti, prez. odvlačim, prid. rad. odvlačio, pril. sad. od­vla­če­ći, gl. im. odvlačenje odvojak, gen. jd. odvojka, nom. mn. odvojci odvojiti, prez. odvojim, imp. odvoj / odvoji, prid. rad. odvojio, prid. trp. odvojen odvojiv; odr. odvojivi

ogorčenost

odvraćati, prez. odvraćam, prid. trp. odvra­ćan, pril. sad. odvraćajući, gl. im. odvra­ćanje odvrh (prij.) odvrtač, instr. jd. odvrtačem odvrtati, prez. odvrćem, pril. sad. od­vr­ću­ći odvrtjeti, prez. odvrtim, prid. rad. odvrtio, pril. pr. odvrtjevši odvući, prez. odvučem, aor. odvukoh, prid. rad. odvukao, prid. trp. odvučen odzad(a) (pril.)

oficijelan ofinger ofrlje (pril.) ofsajd (sport.); ofsajd-zamka oftalmologija ogladniti, prez. ogladnim, prid. rad. og­lad­nio, ogladnila (izazvati u koga glad) ogladnjeti, prez. ogladnim, prid. rad. og­lad­nio, ogladnjela (postati gladan)

odzdrav

oglašavač / oglašivač, gen. jd. oglašavača / oglašivača

odzdraviti, prez. odzdravim, prid. rad. odzdravio

ogledalce, gen. jd. ogledalca / ogledalceta, gen. mn. ogledalaca / ogledalca

odziv / odaziv

ogluha, dat./lok. jd. ogluhi / oglusi

odzivati, prez. odzivam / odzivljem, pril. sad. odzivajući / odzivljući

ogluhnuće

odzračiti, prez. odzračim, prid. trp. odzra­čen odzvanjati, prez. odzvanjam odzvati se, prez. odzovem se, imp. odzovi se

ogluhnuti, prez. ogluhnem, prid. rad. og­luh­nuo oglupaviti, prez. oglupavim, prid. rad. oglu­ pavio, oglupavila (učiniti glupim)

odzviždati, prez. odzviždim

oglupavjeti, prez. oglupavim, prid. rad. og­lu­ pavio, oglupavjela (postati glup)

odzvoniti, prez. odzvonim, prid. rad. odzvonio

oglupiti, prez. oglupim (učiniti glupim)

odživjeti, prez. odživim, prid. rad. odživio odžačar, gen. jd. odžačara

oglupjeti, prez. oglupim, prid. rad. oglupio, oglupjela (postati glup)

odžačarski, gen. jd. odžačarskog(a)

ognjište

odžački, gen. jd. odžačkog(a) (: Odžak, Odža­ čani)

ogoliti, prez. ogolim, prid. rad. ogolio, ogo­lila

odžak, nom. mn. odžaci

ogoljavati, prez. ogoljavam; i ogoljivati

odžaklija odžaklijin

ogoljeti, prez. ogolim, prid. rad. ogolio, ogo­ ljela

odžaklijski

ogoljivati, prez. ogoljujem; i ogoljavati

odžaković

ogorčati, prez. ogorčam

ođuturumiti, prez. ođuturumim, prid. rad. ođuturumio

ogorčeno (pril.)

ofanziva

ogolititi, prez. ogolitim, prid. trp. ogolićen

ogorčenost, gen. jd. ogorčenosti, instr. jd. ogorčenosti / ogorčenošću

479

ogorčenje

480

ogorčenje ogorčiti, prez. ogorčim, prid. rad. ogorčio, prid. trp. ogorčen ogorijevati, prez. ogorijevam, gl. im. ogorije­ vanje ogorjelica ogorjelina ogorjelište ogorjeti, prez. ogorim, prid. rad. ogorio, ogorjela ogorjetina ogovarač, gen. jd. ogovarača ogovaračica ogradak, gen. jd. ogratka, nom. mn. ograci, gen. mn. ogradaka

ogrepsti, prez. ogrebem, aor. og­reboh, prid. rad. ogrebao, ogrebla, prid. trp. ogreben; i ogrebati ogrešenje ogrijati, prez. ogrijem, imp. ogrij, ogrijmo, prid. rad. ogrijao, prid. trp. ogrijan ogriješiti se, prez. ogriješim se, prid. rad. ogriješio se, pril. pr. ogriješivši se ogrizak, gen. jd. ogriska, nom. mn. ogrisci, gen. mn. ogrizaka ogrjev ogrjevni ogrtač, instr. jd. ogrtačem ogrubiti, prez. ogrubim, prid. rad. ogrubio, ogrubila (učiniti grubim)

ograđivati, prez. ograđujem

ogrubjeti, prez. ogrubim, prid. rad. ogrubio, ogrubjela (postati grub)

ograisati, prez. ograišem

ogruhati, prez. ogruham

ogranak, gen. jd. ogranka, nom. mn. ogranci, gen. mn. ogranaka

ogubaviti, prez. ogubavim, prid. rad. ogu­ bavio, ogubavila (zaraziti gubom)

ograničavati, prez. ograničavam, pril. sad. ograničavajući, gl. im. ograničava­nje; i og­ra­ničivati

ogubavjeti, prez. ogubavim, prid. rad. ogu­ bavio, ogubavjela (zaraziti se gubom)

ograničeno (pril.) ograničenost, instr. jd. ograničenosti / og­ra­ ni­če­nošću ograničenje ograničiti, prez. ograničim, prid. rad. ogra­ ničio, prid. trp. og­ra­ničen ograničivati, prez. ograničujem, pril. sad. ograničujući, gl. im. ograniči­va­nje; i og­ra­ ni­čavati ogrbavjeti, prez. ogrbavim, prid. rad. ogr­ ba­vio, ogrbavjela ogrebati, prez. ogrebem, aor. og­rebah, prid. rad. ogrebao, og­re­bala, prid. trp. ogreban; i ogrepsti

ohanuti, prez. ohanem, imp. ohani, pril. pr. oha­nuv­ši ohladiti, prez. ohladim, prid. rad. oh­la­dio, ohladila, prid. trp. ohla­đen (uči­ni­ti hladnim) ohladnjeti, prez. ohladnim, prid. rad. oh­lad­nio, ohladnjela (postati hladan) ohlađivati, prez. ohlađujem, pril. sad. oh­la­ đujući, gl. im. ohlađivanje ohljebiti se, prez. ohljebim se, prid. rad. ohlje­bio se ohol, gen. jd. ohola; odr. oholi; komp. oholiji oholica oholiti se, prez. oholim se, prid. rad. oholio se, pril. sad. oholeći se, gl. im. oholjenje

okomak

oholnik, vok. jd. oholniče, nom. mn. ohol­nici oholo (pril.) oholost, instr. jd. oholosti / ohološću ohrabriti, prez. ohrabrim, pril. pr. oh­rab­rivši, gl. im. ohrabrenje

okaniti se, prez. okanim se, prid. rad. oka­nio se, okanila se okasniti, prez. okasnim, prid. rad. okasnio, gl. im. okaš­nje­nje okce, gen. jd. okca / okceta, gen. mn. okaca okean, gen. jd. okeana

ohrapavjeti, prez. ohrapavim, prid. rad. oh­ra­ pavio, ohrapavjela, pril. pr. oh­ra­pavjevši (postati hrapav)

oker (prid. neprom.); oker boja

ohrdati, prez. ohrdam, prid. trp. ohrdan, pril. pr. ohrdavši

okilaviti, prez. okilavim, prid. rad. okilavio

okidač, instr. jd. okidačem

ohrđati, prez. ohrđam

oklada / opklada

oivičavati, prez. oivičavam, gl. im. oiviča­ vanje; i oivičivati

oklagija, instr. jd. oklagijom

oivičiti, prez. oivičim, prid. trp. oivičen, gl. im. oivičenje oivičivati, prez. oivičujem, gl. im. oivičivanje; i oivičavati ojačati, prez. ojačam, aor. ojačah, prid. trp. ojačan, pril. pr. ojačavši, gl. im. ojačanje ojaditi, prez. ojadim, prid. rad. ojadio, prid. trp. ojađen ojađeno (pril.) ojanjiti, 3. l. jd. prez. ojanji, prid. rad. ojanjila ojkati, prez. ojkam / ojčem, prid. rad. ojkao, gl. im. ojkanje

oklijevalac, gen. jd. oklijevaoca, instr. jd. ok­li­ je­vaocem, gen. mn. oklijeva­la­ca oklijevalica oklijevalo oklijevati, prez. oklijevam, prid. rad. okli­ jevao, pril. sad. okli­je­vajući, gl. im. oklije­ vanje oklopnički oklopnik, vok. jd. oklopniče, nom. mn. ok­lop­ nici oklopnjača okniti, prez. oknijem / oknim

ojunačiti se, prez. ojunačim se, prid. trp. oju­ načen

okniven, gen. jd. oknivena; oknivena, okni­ ve­no

oka, dat./lok. jd. oki

okno, gen. jd. okna, gen. mn. okana / okna

okačiti, prez. okačim, prid. trp. okačen

oko, nom. mn. oči, gen. mn. očiju, dat./instr./ lok. mn. očima

okaharen, gen. jd. okaharena; okaharena, oka­ha­reno okahariti, prez. okaharim, prid. trp. oka­ haren, pril. pr. okaharivši; i okahriti okahriti, prez. okahrim, prid. trp. okahren, pril. pr. okahrivši; i okahariti okajati, prez. okajem, prid. rad. okajao, prid. trp. okajan

okolčati, prez. okolčam, prid. rad. okolčao, prid. trp. okolčan; i okolčiti okolčiti, prez. okolčim, prid. rad. okolčio, prid. trp. okolčen; i okolčati okolnost, instr. jd. okolnosti / okolnošću okomak, gen. jd. okomka, nom. mn. okomci, gen. mn. okomaka

481

okomičan

482

okomičan, gen. jd. okomična; odr. oko­mič­ni okončati, prez. okončam, prid. trp. okon­čan, gl. im. okončanje okončavati, prez. okončavam, gl. im. okon­ča­ va­nje okopnjeti, 3. l. jd. prez. okopni, prid. rad. oko­ pnio, okopnjela

okrijepiti, prez. okrijepim, prid. rad. okri­ jepio, prid. trp. okri­jep­ljen, pril. pr. okri­ jepivši, gl. im. okrepljenje okrivljenički okrivljenik, vok. jd. okrivljeniče, nom. mn. ok­riv­ljenici okrug, nom. mn. okruzi

okorio, gen. jd. okorjela; odr. okorjeli

okrugao, gen. jd. okrugla; okrugla, okruglo

okorjelost, gen. jd. okorjelosti, instr. jd. okor­ jelosti / okorjelošću

okrutnički

okorjeti, prez. okorim, prid. rad. oko­rio, okor­ jela

oktaedar, gen. jd. oktaedra

okošćivati, prez. okošćujem, gl. im. okošći­ vanje; i okošta­va­ti

oktoih, nom. mn. oktoisi

oksigen, gen. oksigena oktobar, gen. jd. oktobra, nom. mn. oktobri

okoštati, prez. okoštam, prid. rad. okoš­tao, okoštala

okućiti, prez. okućim, prid. rad. okućio, prid. trp. okućen, pril. pr. okućivši

okoštavati, prez. okoštavam, gl. im. okošta­ vanje; i okošći­va­ti

okućnica

okotiti, prez. okotim, prid. trp. oko­ćen, gl. im. okoćenje okraćati, prez. okraćam, prid. rad. okraćao (postati kratak) okraći okrajak, gen. jd. okrajka, nom. mn. ok­raj­ci, gen. mn. okrajaka okrajčiti, prez. okrajčim, pril. pr. ok­raj­čiv­ši okratak, gen. jd. okratka; odr. ok­rat­ki okrčiti, prez. okrčim, prid. trp. okrčen okrečiti, prez. okrečim, prid. trp. ok­rečen okrepa okrepljivati, prez. okrepljujem, pril. sad. okrepljujući, gl. im. okrepljiva­nje

okuisati, prez. okuišem, prid. rad. okuisao, gl. im. okuisanje okuka, dat./lok. jd. okuci okulistkinja okupacija okupacijski / okupacioni olabaviti, prez. olabavim, prid. rad. olabavio, olabavila, prid. trp. olabavljen (učiniti labavim) olabavjelost, instr. jd. ola­bav­jelosti / olaba­ vjelošću olabavjeti, prez. olabavim, prid. rad. ola­ba­vio, olabavjela (postati labav) olahko (pril.) olahkotan, gen. jd. olahkotna; odr. olah­kot­ni

okretaljka, dat./lok. jd. okretaljci, gen. mn. okretaljki

olako (pril.)

okrhnuti, prez. okrhnem, prid. trp. okrh­nut

olakšavajući

olakotan, gen. jd. olakotna; odr. olakot­ni

omladinčev

oličavati, prez. oličavam; i oličivati

omalen, gen. jd. omalena; omalena, oma­leno

oličenje

omalešan, gen. jd. omalešna; omalešna, oma­ lešno

oličiti, prez. oličim, prid. rad. oličio, prid. trp. oličen oličivati, prez. oličujem; i oličavati oligarhija oligarhijski olijeniti se, prez. olijenim se, pril. pr. oli­ jenivši se olimpijac, gen. jd. olimpijca, instr. jd. olim­ pij­cem, gen. mn. olimpijaca olimpijada olimpijski, gen. jd. olimpijskog(a) olovka, dat./lok. jd. olovci, gen. mn. olovaka / olovki olučast, gen. jd. olučasta; odr. olučasti

omastiti, prez. omastim, prid. rad. omastio, prid. trp. omaš­ćen / omašten omaška, dat./lok. jd. omašci / omaški, gen. mn. omašaka / omaški omatorjelost, instr. jd. omatorjelosti / oma­ tor­jelošću omatuhiti, prez. omatuhim, pril. pr. oma­ tuhivši omča, gen. mn. omča / omči omečiti, prez. omečim omeđak, gen. jd. omećka, nom. mn. omeć­ci, gen. mn. omeđaka omeđina

olučić

omeđiti, prez. omeđim, prid. rad. omeđio, prid. trp. ome­đen

olučiti, prez. olučim, pril. sad. olučeći, gl. im. olučenje

omega, dat./lok. jd. omegi

oluk, nom. mn. oluci olupina omaći se, prez. omaknem se, aor. omakoh se, prid. rad. omakao se, omakla se; i omak­ nuti se omađijati, prez. omađijam, prid. trp. oma­ đijan omaha, dat./lok. jd. omahi / omasi omahivati, prez. omahujem, pril. sad. oma­ hu­jući, gl. im. omahivanje omahnuti, prez. omahnem, aor. omahnuh, prid. rad. omahnuo, pril. pr. omahnuvši omaknuti se, prez. omaknem se, aor. omak­nuh se, prid. rad. omaknuo se, omak­nu­la se; i omaći se omalehan, gen. jd. omalehna; omaleh­ na, oma­leh­no

omekšivač, instr. jd. omekšivačem omiliti, prez. omilim, prid. rad. omi­lio, omi­ lila, prid. trp. omiljen (uči­niti mi­lim) omiljenost, instr. jd. omiljenosti / omi­lje­ noš­ću omiljeti, prez. omilim, prid. rad. omi­lio, omi­ ljela, prid. trp. omiljen (postati mio) omjer, nom. mn. omjeri, gen. mn. omjera omjeriti, prez. omjerim, prid. rad. omjerio, prid. trp. omjeren omjerni omlaćen, gen. jd. omlaćena; omlaćena, om­la­ ćeno omladinac, gen. jd. omladinca, vok. jd. om­la­ dinče, instr. jd. omladincem, gen. mn. om­ladinaca omladinčev

483

omladinka

484

omladinka, dat./lok. jd. omladinki, gen. mn. om­ladinki

onemogućavati, prez. onemogućavam; i one­ mogućivati

omlitaviti, prez. omlitavim, prid. rad. omli­ tavio, omlitavila (učiniti mlitavim)

onemogućiti, prez. onemogućim, prid. rad. onemogućio, prid. trp. onemogućen

omlitavjeti, prez. omlitavim, prid. rad. om­li­ tavio, omlitavjela (postati mlitav)

onemogućivati, prez. onemogućujem; i one­ mo­gućavati

omočiti, prez. omočim, prid. trp. omo­čen, pril. pr. omočivši

oneobičavati, prez. oneobičavam, pril. sad. oneobičavajući, gl. im. oneobičavanje

omogućavati, prez. omogućavam; i omo­gu­ ći­vati

onespokojiti, prez. onespokojim, prid. trp. onespokojen

omogućiti, prez. omogućim, prid. rad. omo­ gućio, prid. trp. omo­gućen

onesvijestiti, prez. onesvijestim, prid. rad. onesvijestio, prid. trp. onesviješćen / ones­ viješten, pril. pr. onesvijestivši

omogućivati, prez. omogućujem; i omo­gu­ ća­vati omorika / homorika, dat./lok. jd. omorici omorikovina / homorikovina omotač, instr. jd. omotačem omrčiti, prez. omrčim omrći, prez. omrknem, aor. omrkoh, prid. rad. omrkao, omrkla; i omrk­nu­ti omrknuti, prez. omrknem, aor. omrk­nuh, prid. rad. omrknuo, omrk­nu­la; i omrći omršavjeti, prez. omršavim, prid. rad. omr­ šavio, omršavjela onanija ončas (pril.) ondje (pril.)

onesvješćivati, prez. onesvješ­ću­jem; i onesvještavati onesvještavati, prez. onesvješta­vam; i onesvješćivati onijemiti, prez. onijemim, prid. rad. oni­ je­mio, onijemila (učiniti nijemim) onijemjeti, prez. onijemim, prid. rad. oni­ jemio, onijemjela (postati ni­jem) onisko (pril.) onizak, gen. jd. oniska; odr. oniski; komp. oniži onkologija onkraj (prij.) onolikački, gen. jd. onolikačkog(a)

onečistiti, prez. onečistim, prid. rad. oneči­ stio, prid. trp. one­čiš­ćen

onomatopeja

onečišćavati, prez. onečišćavam; i onečiš­ći­ va­ti

ontologija

onečiš­ći­va­ti, prez. onečišćujem; i onečiš­ća­ va­ti onemoćati, prez. onemoćam onemoći, prez. onemognem, pril. pr. one­ mogavši

onosvjetski opačina opadač, vok. jd. opadaču, instr. jd. opa­da­čem opahati, prez. opaham, pril. pr. opahavši opahnuti, prez. opahnem, pril. pr. opah­nuvši opak, gen. jd. opaka; odr. opaki; komp. opakiji

opkop

opal, gen. jd. opala opanak, gen. jd. opanka, nom. mn. opan­ci, gen. mn. opanaka

općeprihvaćen, gen. jd. općeprihva­će­na; odr. općeprihvaćeni općeprihvatljiv

opančar, instr. jd. opančarem / opan­ča­rom

općeslavenski, gen. jd. općeslavenskog(a)

opančarev / opančarov

opći (prid.)

opančarski, gen. jd. opančarskog(a)

općina

opančić, instr. jd. opančićem

općinski, gen. jd. općinskog(a)

opasač, instr. jd. opasačem

općinstvo, gen. jd. općinstva, gen. mn. op­ćin­ stava / općinstva

opasan, gen. jd. opasna; odr. opasni opaska, dat./lok. jd. opasci / opaski, gen. mn. opasaka / opaski opaučiti, prez. opaučim

općiti, prez. općim, prid. rad. općio, pril. sad. općeći, gl. im. općenje općost, gen. jd. općosti

opažajni, gen. jd. opažajnog(a)

opeći, prez. opečem, aor. ope­koh, imp. opeci, prid. rad. ope­kao, prid. trp. ope­čen

opcija, gen. mn. opcija

opeka, dat./lok. jd. opeci

opčarati, prez. opčaram, prid. trp. op­ča­ran, pril. pr. opčaravši

operacija

opčiniti, prez. opčinim, prid. trp. op­či­njen, pril. pr. opčinivši

operacioni, gen. jd. operacionog(a)

opčinjavati, prez. opčinjavam, gl. im. op­či­nja­ vanje

ophoditi, prez. ophodim, prid. rad. ophodio, pril. sad. ophodeći

opće, gen. općeg(a)

ophoditi se, prez. ophodim se, pril. sad. ophodeći se, gl. im. op­ho­đenje

općečovječanski, gen. jd. općečovječan­ skog(a) općelingvistički općeljudski općenarodni općenit, gen. jd. općenita; odr. op­će­niti općenito (pril.) općenitost, instr. jd. općenitosti / opće­ni­toš­ću općenje

operacijski, gen. jd. operacijskog(a)

ophodnja, gen. mn. ophodnja / ophodnji ophrvati, prez. ophrvem, prid. rad. ophrvao, prid. trp. ophrvan opijat opijelo opijum opiljak, gen. jd. opiljka, nom. mn. opiljci, gen. mn. opiljaka

općeobrazovni

opjevati, prez. opjevam, prid. rad. opjevao, prid. trp. opjevan, pril. pr. opjevavši

općepoznat, gen. jd. općepoznata; odr. op­će­ poznati

opkop

opklada / oklada

485

opkoračavati

486

opkoračavati, prez. opkoračavam; i op­ko­ra­ či­vati

oporučiti, prez. oporučim, prid. rad. opo­ ručio, prid. trp. oporučen

opkoračiti, prez. opkoračim, prid. rad. opko­ račio, gl. im. op­ko­ra­če­nje

oporučivati, prez. oporučujem

opkoračivati, prez. opkoračujem; i op­ko­ra­ ča­vati

opovrći, prez. opovrgnem, aor. opovrgoh, prid. rad. opovrgao, opovrg­la; i opovrg­ nu­ti

oplećak, gen. jd. oplećka, nom. mn. oplećci, gen. mn. oplećaka oplemenjivač oplemenjivačica opletati, prez. oplećem; i oplitati oplićati, 3. l. jd. prez. oplića, prid. rad. opli­ćao oplijeniti, prez. oplijenim, prid. trp. oplije­ njen, pril. pr. oplijenivši

oporuka, dat./lok. jd. oporuci

opovrgnuti, prez. opovrgnem, aor. opo­ vrg­nuh, prid. rad. opovrgnuo, opo­ vrg­ nu­la, prid. trp. opovrgnut; i opovrći opozicija opozicijski, gen. jd. opozicijskog(a) opozicionar / opozicioner opozicioni, gen. jd. opozicionog(a)

oplijeviti, prez. oplijevim, prid. rad. oplijevio, prid. trp. opli­jev­ljen

opraštati, prez. opraštam, pril. sad. op­raš­ta­ jući, gl. im. opraštanje

oplitati, prez. oplićem; i opletati

opravak, gen. jd. opravka, nom. mn. opravci, gen. mn. opravaka

oplodnja, gen. mn. oplodnja / oplodnji oplođavati, prez. oplođavam; i oplođi­va­ti oplođivati, prez. oplođujem; i oplođa­va­ti opljačkati, prez. opljačkam, prid. rad. opljačkao, prid. trp. op­ljač­kan opna, gen. mn. opna / opni opnokrilac, gen. jd. opnokrilca, nom. mn. opnokrilci opojnost, instr. jd. opojnosti / opojnošću oporeći, prez. oporečem / oporeknem, imp. oporeci / oporekni, prid. rad. oporekao, prid. trp. oporečen

opravka, dat./lok. jd. opravci oprečan, gen. jd. oprečna; oprečna, op­reč­no oprečno (pril.) opredijeliti se, prez. opredijelim se, prid. trp. opredijeljen, pril. pr. op­re­di­jelivši se opredjeljenje opredjeljivati se, prez. opredjeljujem se, pril. sad. opredjeljujući se opreka, dat./lok. jd. opreci opresti, prez. opredem, aor. opredoh, prid. rad. opreo, prid. trp. opre­den

oporost, instr. jd. oporosti / oporošću

opreznost, instr. jd. opreznosti / oprez­noš­ću

oportunistički, gen. jd. oportunističkog(a)

oprhnuti, prez. oprhnem, aor. oprhnuh, pril. pr. oprhnuvši

oportunistkinja oporučan, gen. jd. oporučna; odr. opo­ruč­ni oporučilac / oporučitelj oporučiteljica / oporučiteljka

oprijeti se, prez. oprem se, prid. rad. opro se, oprla se, prid. trp. oprt, pril. pr. opri­jev­ši se oprimjeriti, prez. oprimjerim, prid. trp. opri­ mjeren, pril. pr. oprimjerivši

opštinstvo

oprosni, gen. jd. oprosnog(a) oprostiti, prez. oprostim, prid. trp. op­roš­ten, gl. im. oproštenje

opskrbljivati, prez. opskrbljujem, pril. sad. opskrbljujući, gl. im. opskrbljivanje opskrbni

oproštajni, gen. jd. oproštajnog(a)

opskuran

oproštenje

opslužiti, prez. opslužim, prid. trp. ops­lužen

opruga, dat./lok. jd. opruzi

opsluživati, prez. opslužujem, pril. sad. opslu­ žujući, gl. im. opsluživanje

opsadnički opsadnik, vok. jd. opsadniče, nom. mn. op­sad­nici

opsovati, prez. opsujem, imp. opsuj, prid. rad. opsovao, prid. trp. op­so­van

opseg, nom. mn. opsezi

opstanak, gen. jd. opstanka, nom. mn. ops­ tan­ci, gen. mn. opstanaka

opservatorij / opservatorija, gen. jd. opser­ vatorija / opservatorije

opstati, prez. opstanem, imp. opstani, prid. rad. opstao

opsesija, dat./lok. jd. opsesiji

opstojati, prez. opstojim

opsezati, prez. opsežem, prid. rad. opsezao, pril. sad. opsežući, gl. im. opsezanje

opstrukcija

opsjedati, prez. opsjedam, prid. rad. opsjedao, prid. trp. opsjedan, pril. sad. op­sje­dajući, gl. im. opsjedanje

opširnost, instr. jd. opširnosti / opšir­noš­ću

opsjednut, gen. jd. opsjednuta; opsjednuta, op­sjednuto opsjednuti, prez. opsje­dnem, prid. rad. opsjednuo, prid. trp. opsjednut; i opsjesti

opširan, gen. jd. opširna; opširna, op­šir­no opšiti, prez. opšijem, imp. opšij, opšij­ mo, prid. trp. opšiven opšivati, prez. opšivam, prid. rad. opšivao, prid. trp. opšivan opšte, gen. opšteg(a)

opsjena

opšteljudski

opsjenar

opštenarodni

opsjenarka, dat./lok. jd. opsjenarki

opštenje

opsjenarski

opšteobrazovni

opsjesti, prez. opsjednem, prid. rad. opsjeo; i opsjednuti

opštepoznat

opskrba, gen. mn. opskrba

opšteslavenski

opskrbiti, prez. opskrbim, prid. rad. opskrbio, prid. trp. op­skrbljen

opšti (prid.)

opskrbljivač opskrbljivačica opskrbljivački

opšteprihvaćen

opština opštinski, gen. jd. opštinskog(a) opštinstvo, gen. jd. opštinstva, gen. mn. op­štin­stava / opštinstva

487

opštiti

488

opštiti, prez. opštim, prid. rad. opštio, pril. sad. opšteći, gl. im. opštenje

optrčati, prez. optrčim, prid. rad. optrčao, pril. pr. op­tr­čav­ši

optakati, prez. optačem, imp. optači, pril. sad. optačući

optrčavati, prez. optrčavam, pril. sad. op­tr­ čavajući, gl. im. optrčavanje

opteći, 3. l. jd. prez. opteče

optužba, gen. mn. optužaba / optužba / optužbi

opterećavati, prez. opterećavam, pril. sad. opterećavajući, gl. im. opterećava­nje; i opterećivati opterećen, gen. jd. opterećena; odr. op­te­rećeni opterećenost, instr. jd. opterećenosti / op­te­ re­ćenošću opterećivati, prez. opterećujem, pril. sad. op­te­rećujući, gl. im. opterećivanje; i op­te­ re­ćavati opteretiti, prez. opteretim, prid. trp. op­te­ re­ćen, gl. im. opterećenje opticaj / optjecaj opticati, prez. optičem, prid. rad. opticao, op­ti­cala, pril. sad. optičući, gl. im. opti­ ca­nje; i optjecati optičar optičarka optičarski optički, gen. jd. optičkog(a) optika, dat./lok. jd. optici optimističan, gen. jd. optimistična optimistički, gen. jd. optimističkog(a) optimistički / optimistično (pril.) optimistkinja optjecaj / opticaj optjecati, prez. optječem, prid. rad. optje­cao, optjecala, gl. im. optjecanje; i opticati optočiti, prez. optočim, prid. rad. optočio, prid. trp. op­točen optok, nom. mn. optoci

optuženica optuženički, gen. jd. optuženičkog(a) optuženik, vok. jd. optuženiče, nom. mn. op­tu­ženici optužiti, prez. optužim, prid. rad. optužio, prid. trp. optužen optuživati, prez. optužujem optužni, gen. jd. optužnog(a) optužnica opuhnuti, prez. opuhnem, imp. opuhni, prid. trp. opuhnut opunomoćenica opunomoćenički opunomoćenik, vok. jd. opunomoćeni­če, nom. mn. opunomoćenici opunomoćilac / opunomoćitelj, instr. jd. opu­no­mo­ćiocem / opunomoćite­ljem opuno­moći­teljica opunomoćiti, prez. opunomoćim, prid. trp. opunomoćen, gl. im. opu­no­moćenje opunovlastiti, prez. opunovlastim, prid. trp. opunovlašćen / opunov­laš­ten opustjelost, instr. jd. opustjelosti / opus­tje­ loš­ću opustjeti, 3. l. jd. prez. opusti, prid. rad. opu­ stio, opustjela, pril. pr. opustjevši opušak, gen. jd. opuška, nom. mn. opušci, gen. mn. opušaka opuštenost, instr. jd. opuštenosti / opuš­te­ nošću

oročavati

orač, vok. jd. oraču, instr. jd. oračem

orijentacija

oračica (ona koja ore)

orijentacijski, gen. jd. orijen­tacijskog(a)

orački, gen. jd. oračkog(a) (: orači)

orijentacioni

oraći, gen. jd. oraćeg(a) (: orati)

orijentalac, gen. jd. orijentalca, nom. mn. orijen­talci, gen. mn. orijentalaca

oraćica (zemlja) orah, vok. jd. oraše, nom. mn. orasi, gen. mn. oraha, dat./instr./lok. mn. orasima orahov, gen. jd. orahova orahovača orahovina orao, gen. jd. orla, nom. mn. orli / orlovi orašak, gen. jd. oraška, nom. mn. oraš­ci, gen. mn. orašaka oraščić, instr. jd. oraščićem

orijentalist / orijentalista, gen. jd. orijenta­ lista / orijentaliste, nom. mn. orijentalisti / orijentaliste ori­jen­ta­listica orijentalistički orijentalistika, dat./lok. orijentalistici orijentalistkinja orijentalizam, gen. jd. orijentalizma, gen. mn. orijentalizama

orašje

orijentalka, dat./lok. jd. orijentalki, gen. mn. orijentalki

oraški, gen. jd. oraškog(a) (: Orašje, Orašani)

orijentir

ordija

orijentirati, prez. orijen­tiram, prid. rad. ori­ jentirao, prid. trp. orijen­tiran, pril. sad. orijentirajući, gl. im. orijentiranje; i orijentisati

ordinacija organizacija organizacijski, gen. jd. organi­zacijskog(a) organizacioni, gen. jd. organi­zacionog(a)

orijentisati, prez. orijentišem, prid. trp. ori­ jentisan; i orijentirati

orgija, nom. mn. orgije

orijentolog; nom. mn. orijentolozi

orgijati, prez. orgijam, pril. sad. orgijajući, gl. im. orgijanje

orijentologija, dat./lok. orijentologiji

orhideja origami, gen. jd. origamija original, gen. jd. originala, nom. mn. originali originalan, gen. jd. originalna; odr. ori­gi­nalni originalno (pril.) originalnost, instr. jd. originalnosti / origi­ nal­nošću orijaš, vok. jd. orijašu, instr. jd. orijašem orijent (geogr.)

orijentologinja orijentološki, gen. jd. orijentološkog(a) orkestracija orlić, vok. jd. orliću, instr. jd. orlićem orma / horma, gen. mn. ormi ormarčić, instr. jd. ormarčićem ormarić, instr. jd. ormarićem oročavati, prez. oročavam, prid. trp. oro­ čavan, pril. sad. oročavajući, gl. im. oroča­ vanje; i oročivati

489

oročiti

490

oročiti, prez. oročim, prid. rad. oročio, prid. trp. oročen, gl. im. oročenje

osamnaestoro / osamnaestero

oročivati, prez. oročujem, prid. trp. oročivan, pril. sad. oročujući, gl. im. oročivanje; i oročavati

osamsto; osam stotina

osamostaljenje osamstoti

oronuti, prez. oronem, prid. rad. oro­nuo, oro­ nula, pril. pr. oronuvši

osao, gen. jd. osla, nom. mn. osli / oslovi, gen. mn. osala / oslova

ortačiti se, prez. orta­čim se, pril. sad. ortačeći se, gl. im. ortačenje

oscilacija

ortački, gen. jd. ortačkog(a) ortak, vok. jd. ortače, nom. mn. ortaci ortakluk, nom. mn. ortakluci ortodoncija ortoepija

osebujnost, gen. jd. osebujnosti, instr. jd. ose­ bujnosti / osebujnošću oseiriti, prez. oseirim, prid. rad. ose­i­rio, ose­ i­rila oseka, dat./lok. jd. oseci / oseki osigurač, instr. jd. osiguračem

ortografija

osigurati, prez. osiguram, prid. trp. osi­gu­ran, gl. im. osiguranje

ortopedija

osiguravajući, gen. jd. osiguravajućeg(a)

oruđe

osiguravalac, gen. jd. osiguravaoca, gen. mn. osiguravalaca

oružje oružnički oružnik, vok. jd. oružniče, nom. mn. oruž­nici oružnjeti, prez. oružnim, prid. rad. oruž­nio, oružnjela (postati ružan) os, gen. jd. osi, nom. mn. osi, gen. mn. osi osamdeset; osamdeset (i) pet, osamdeset (i) peti osamdesetogodišnjak

osijedjeti, prez. osijedim, prid. rad. osijedio, osijedjela, pril. pr. osijedjevši osim (prij.); osim što osinjak, nom. mn. osinjaci osion; odr. osioni osirotiti, prez. osirotim, prid. rad. osi­ro­tio, osirotila, prid. trp. osi­ro­ćen (uči­ni­ti sirotim)

osamdesetogodišnjica

osirotjeti, prez. osirotim, prid. rad. osirotio, osirotjela, pril. pr. osi­rot­jevši (pos­tati sirota)

osamljenički, gen. jd. osamljeničkog(a)

osje

osamnaest

osjećaj, instr. jd. osjećajem, nom. mn. os­je­ća­ji

osamnaesterica / osamnaestorica

osjećajan, gen. jd. osjećajna; odr. os­je­ćaj­ni

osamnaestero / osamnaestoro

osjećajno (pril.)

osamnaesti, gen. jd. osamnaestog(a); osam­ naesto stoljeće

osjećajnost, instr. jd. osjećajnosti / osjećaj­ noš­ću

osamnaestorica / osamnaesterica

osjećanje

osmatrač

osjećati, prez. osjećam, prid. rad. osjećao, prid. trp. osjećan, pril. sad. osjećajući

oslabjelost, instr. jd. oslabjelosti / oslab­je­ lošću

osjelina

oslabjeti, prez. oslabim, prid. rad. os­la­bio, oslabjela, prid. trp. oslabljen (postati slab)

osjemeniti, prez. osje­menim, prid. trp. osje­ menjen osjemenjavati, prez. osjemenjavam, gl. im. osjemenjavanje; i osjemenjivati osjemenjivati, prez. osjemenjujem, gl. im. osjemenjivanje; i osjemenjavati osjenčati, prez. osjenčam, prid. rad. osjenčao, prid. trp. osjenčan; i osjenčiti osjenčiti, prez. osjenčim, prid. rad. osjenčio, prid. trp. osjenčen; i osjenčati osjet, nom. mn. osjeti

oslić oslijepiti, prez. oslijepim, prid. rad. osli­je­pio, oslijepila, prid. trp. osli­jep­ljen, pril. pr. oslijepivši (učiniti slijepim) oslijepjeti, prez. oslijepim, prid. rad. oslijepio, oslijepjela, pril. pr. oslijepjevši (postati slijep) oslobađati, prez. oslobađam, prid. rad. oslo­ bađao, prid. trp. oslobađan, pril. sad. oslo­ bađajući, gl. im. oslobađanje

osjetan, gen. jd. osjetna; odr. osjetni

oslobodilac, gen. jd. oslobodioca, instr. jd. os­lobodiocem, gen. mn. oslobodilaca

osjetilan, gen. jd. osjetilna; odr. os­je­tilni

oslobodilački, gen. jd. oslobodilačkog(a)

osjetilni, gen. jd. osjetilnog(a)

osloboditi, prez. oslobodim, prid. trp. os­lo­ bođen

osjetilnost, instr. jd. osjetilnosti / osje­til­noš­ću osjetilo, nom. mn. osjetila osjetiti, prez. osjetim, prid. rad. osjetio, osje­ tila, pril. pr. osje­tivši osjetljiv, gen. jd. osjetljiva; osjetljiva, osjet­ lji­vo osjetljivo (pril.) osjetljivost, instr. jd. osjetljivosti / os­jet­lji­ voš­ću osjetno (pril.) oskrnaviti, prez. oskrnavim, prid. trp. os­kr­ nav­ljen; i oskvrnuti oskudijevati, prez. oskudijevam, pril. sad. oskudijevajući, gl. im. os­ku­dijevanje

oslobođenje oslonac, gen. jd. oslonca, instr. jd. os­lon­cem, gen. mn. oslonaca osluhivati, prez. osluhujem, pril. sad. osluhu­ jući, gl. im. osluhivanje osluhnuti, prez. osluhnem, imp. osluhni, prid. rad. osluhnuo, prid. trp. osluhnut osluškivati, prez. osluškujem oslušnuti, prez. osluš­nem osljepljavati, prez. osljepljavam, pril. sad. osljepljavajući, gl. im. osljep­ljavanje; i os­ljep­ljivati

oskvrnuće

osljepljivati, prez. osljepljujem, pril. sad. os­ljepljujući, gl. im. osljepljivanje; i osljep­ ljavati

oskvrnuti, prez. oskvrnem, prid. trp. oskvr­nut; i oskrnaviti

osmanlijski, gen. jd. osmanlijskog(a) (: Os­man­lije)

oslabiti, prez. oslabim, prid. rad. os­la­bio, osla­ bila, prid. trp. oslab­ljen (učiniti sla­bim)

osmatrač, gen. jd. osmatrača, vok. jd. osma­ traču, instr. jd. osma­tra­čem

491

osmatrački

492

osmatrački

osobenjački

osmatračnica

osobenjak, vok. jd. osobenjače, nom. mn. oso­benjaci

osmerac, gen. jd. osmerca, nom. mn. osmerci, gen. mn. os­me­ra­ca

osobitost, instr. jd. osobitosti / osobi­toš­ću

osmerica / osmorica

osojan, gen. jd. osojna; odr. osojni

osmero / osmoro

osorno (pril.)

osmijeh, nom. mn. osmijesi

osornost, instr. jd. osornosti / osornošću

osmjehivati se, prez. osmjehujem se, prid. rad. osmjehivao se, pril. sad. osmjehujući se, gl. im. os­mje­hivanje

ospičav, gen. jd. ospičava; odr. os­pi­čavi

osmjehnuti se, prez. osmjehnem se, aor. os­mjeh­nuh se, prid. rad. osmjehnuo se, pril. pr. osmjeh­nuv­ši se osmjeliti, prez. osmjelim, prid. rad. osmjelio, aor. os­mje­lih, pril. pr. osmjelivši osmogodišnji, gen. jd. osmogodišnjeg(a) osmoljetka, dat./lok. jd. osmoljeci / os­mo­ ljetki, gen. mn. osmoljetaka / os­mo­ljetki osmomjesečni osmorica / osmerica osmoro / osmero osmosatni, gen. jd. osmosatnog(a) osmoškolka, dat./lok. jd. osmoškolki osniježiti, 3. l. jd. prez. osniježi osnivač, vok. jd. osnivaču, instr. jd. os­ni­va­čem osnivačica osnivački, gen. jd. osnivačkog(a) osnivalac, gen. jd. osnivaoca, instr. jd. osni­va­ ocem, gen. mn. osnivalaca osnivalački osnov / osnova, dat./lok. jd. osnovu / osnovi osnovac, gen. jd. osnovca, vok. jd. os­nov­če, instr. jd. osnovcem, gen. mn. osnovaca osnutak, gen. jd. osnutka, nom. mn. os­nu­ci, gen. mn. osnutaka

ospičavost, instr. jd. ospičavosti / ospi­ča­voš­ću osramoćivati, prez. osramoćujem, pril. sad. osramoćujući, gl. im. osramoćivanje osrednje (pril.) osrednji, gen. jd. osrednjeg(a) ostajati, prez. ostajem, prid. rad. ostajao, pril. sad. ostajući, gl. im. ostajanje ostanak, gen. jd. ostanka, nom. mn. os­tan­ci, gen. mn. ostanaka ostario, gen. jd. ostarjela; odr. os­tar­jeli ostariti, prez. ostarim, prid. rad. os­ta­rio, os­ta­ rila, pril. pr. ostarivši (učiniti starim) ostarjeti, prez. ostarim, prid. rad. os­tario, os­tarjela, pril. pr. ostarjevši (postati star) ostatak, gen. jd. ostatka, nom. mn. os­ta­ci, gen. mn. ostataka ostavka, dat./lok. jd. ostavci, gen. mn. ostavka / os­tavki ostavljač, gen. jd. ostavljača ostavština osti / ostve (ž. pl. t.), gen. ostiju / osti ostrašćen; odr. ostrašćeni ostrići, prez. ostrižem, imp. ostrizi, prid. rad. os­tri­gao, os­trigla, prid. trp. ostrižen ostriga, dat./lok. jd. ostrigi / ostrizi ostruga, dat./lok. jd. ostrugi / ostruzi ostrvljanin, nom. mn. ostrvljani

osvjetljenje

ostrvljanka, dat./lok. jd. ostrvljanki

osvetnički, gen. jd. osvetničkog(a)

ostudeniti, prez. ostudenim, prid. rad. ostu­ denio, ostudenila, pril. pr. ostudenivši (učiniti studenim)

osvetnik, vok. jd. osvetniče, nom. mn. osvet­ ni­ci

ostudenjeti, prez. ostudenim, prid. rad. ostu­ denio, ostudenjela, pril. pr. ostudenjevši (postati studen) ostudjeti, prez. ostudim ostvariv / ostvarljiv, gen. jd. ostvariva / os­tvar­ljiva; odr. ostvarivi / ostvarljivi ostve / osti (ž. pl. t.), gen. ostava / ostvi osuđenica osuđenički, gen. jd. osuđeničkog(a) osuđenik, vok. jd. osuđeniče, nom. mn. osu­ đe­nici osuđivati, prez. osuđujem, prid. rad. osu­ đivao, prid. trp. osuđivan, pril. sad. osu­ đu­jući, gl. im. osuđivanje osujećivati, prez. osujećujem osujetiti, prez. osujetim, prid. trp. osu­je­ćen osumnjičenica osumnjičenik, gen. jd. osumnjičenika, vok. jd. osumnjičeniče, nom. mn. osumnjiče­ nici osumnjičiti, prez. osumnjičim, prid. rad. osumnjičio, prid. trp. osumnjičen osunčati, prez. osunčam, prid. rad. osunčao, prid. trp. osunčan osvajač, gen. jd. osvajača, vok. jd. osvajaču, instr. jd. os­va­ja­čem osvajačica osvajački osvajati, prez. osvajam, prid. trp. osvajan, pril. sad. osvajajući, gl. im. osvajanje osvećivati, prez. osvećujem, prid. rad. osve­ ćivao, prid. trp. osvećivan, gl. im. os­ve­ći­ va­nje

osvetoljubiv, gen. jd. osvetoljubiva; odr. osve­ toljubivi osvetoljubivost, instr. jd. osvetoljubi­vos­ti / os­vetoljubivošću osvijestiti, prez. osvijestim, prid. trp. osvije­ šćen / osviješten, pril. pr. osvijestivši, gl. im. os­vješ­će­nje / osvještenje osviješćenost / osviještenost, gen. jd. osvije­ šćenosti / osviještenosti osvijetliti, prez. osvijetlim, prid. rad. osvije­ tlio, prid. trp. osvi­jet­ljen osvit, gen. mn. osvita; u osvit osvitati, prez. osvićem osvjedočavati se, prez. osvjedočavam se; i osvjedočivati se osvjedočiti se, prez. osvjedočim se, prid. rad. osvjedočio se, prid. trp. osvjedočen osvjedočivati se, prez. osvjedočujem se; i os­vje­dočavati se osvješćavati, prez. osvješćavam, pril. sad. os­vješćavajući, gl. im. osvješćavanje; i os­vješćivati, osvještavati osvješćivati, prez. osvješćujem, pril. sad. osvješćujući, gl. im. osvješćivanje; i osvješćavati, os­vještavati os­vještavati, prez. osvještavam, pril. sad. os­vještavajući, gl. im. osvještavanje; i osvješ­ćavati, os­vješ­ćivati osvjetlati, prez. osvjetlam, prid. rad. osvjet­lao, prid. trp. os­vjet­­lan osvjetljavati, prez. osvjetljavam, pril. sad. osvjetljavajući, gl. im. os­vjet­lja­va­nje; i osvjetljivati osvjetljenje

493

osvjetljivati

494

osvjetljivati, prez. osvjetljujem, pril. sad. osvjetljujući, gl. im. osvjetljivanje; i os­vjet­ ljavati

otadžbinski otančati, prez. otančam, prid. rad. otančao

osvježavajući, gen. jd. osvježavajućeg(a)

otarak, gen. jd. otarka, nom. mn. otarci, gen. mn. otaraka

osvježavati, prez. osvježavam, gl. im. os­vje­ža­ vanje; i osvježivati

otcijediti, prez. otcijedim, prid. trp. otci­je­đen

osvježiti, prez. osvježim, prid. trp. osvje­žen, gl. im. osvježenje osvježivati, prez. osvježujem, gl. im. osvje­ži­ va­nje; i osvježavati osvojiti, prez. osvojim, prid. trp. osvojen osvojiv, gen. jd. osvojiva; osvojiva, os­vo­jivo ošamućivati, prez. ošamućujem, pril. sad. ošamućujući, gl. im. ošamućivanje ošićariti se, prez. ošićarim se oštećenica oštećenik, gen. jd. oštećenika, nom. mn. ošte­ ćenici oštećenost, instr. jd. oštećenosti / ošte­će­noš­ću

otcijepiti, prez. otcijepim, prid. trp. otci­jep­ ljen, gl. im. otcjepljenje otcuriti, prez. otcurim otčepiti, prez. otčepim, prid. trp. ot­čep­ljen otćušnuti, prez. otćušnem, prid. trp. ot­ćuš­nut otečenost, instr. jd. otečenosti / otečenošću òteći, prez. otečem / oteknem, 1. l. jd. aor. otekoh, 2/3. l. jd. aor. ote­če, imp. oteci, prid. rad. otekao, otek­la, pril. pr. ote­kavši òtēći, prez. otegnem, aor. ote­goh, imp. otegni, prid. rad. otegao; i oteg­nu­ti oteferičiti, prez. oteferičim otegnuti, prez. otegnem, aor. oteg­nuh, imp. otegni, prid. rad. otegnuo; i òtēći

oštećivati, prez. oštećujem, prid. trp. ošte­ ćivan, pril. sad. oštećujući, gl. im. ošte­ ćivanje

otehiriti, prez. otehirim, prid. rad. ote­hirio, pril. pr. otehi­riv­ši

oštetilac, gen. jd. oštetioca

oteščavati, prez. oteščavam

oštrika, dat./lok. jd. oštrici

otežak, gen. jd. oteška

oštrokondža / oštrokonđa, gen. mn. oštro­ kondža / oštrokondži, oštrokonđa / oštro­ konđi

otežavajući, gen. jd. otežavajućeg(a)

oštrook, gen. jd. oštrooka; odr. oštrooki oštroumnost, instr. jd. oštroumnosti / oštro­ um­nošću ošutjeti, prez. ošutim, prid. rad. ošu­tio, ošu­ tjela otac, gen. jd. oca, vok. jd. oče, nom. mn. očevi, gen. mn. otaca / očeva otad(a) (pril.); od tada otadžbina

oteščati, prez. oteščam, prid. rad. oteščao

otfikariti, prez. otfikarim, prid. rad. otfikario, prid. trp. ot­fi­ka­ren othmiljeti, prez. othmilim, prid. rad. othmilio, othmiljela; i odmiljeti othraniti, prez. othranim, prid. rad. othranio, prid. trp. othra­njen othranjivati, prez. othranjujem othrvati se, prez. othrvem se, prid. rad. othr­vao se othukivati, prez. othukujem, gl. im. ot­hu­ki­ va­nje

otkuhati

othuknuti, prez. othuknem, aor. othuk­nuh, prid. rad. othuknuo, pril. pr. othuknuvši oticati, prez. otičem, prid. rad. oticao, pril. sad. otiču­ći, gl. im. oticanje; i otjecati otići, prez. odem / otidem / otiđem, aor. odoh / otidoh / otiđoh, imp. otidi / oti­đi otijesan, gen. jd. otijesna; otijesna, oti­jes­no otimač, vok. jd. otimaču, instr. jd. oti­mačem, nom. mn. otimači otimačina otimački otimati, prez. otimam / otimljem, pril. sad. otimajući / otimljući otirač, gen. jd. otirača, instr. jd. otiračem otirača otisak, gen. jd. otiska, nom. mn. otisci, gen. mn. otisaka otjecati, prez. otječem, prid. rad. otjecao, pril. sad. ot­je­čući, gl. im. otjecanje; i oticati otjeloviti, prez. otjelovim, prid. rad. otje­lovio, prid. trp. otjelovljen otjerati, prez. otjeram, prid. rad. otjerao, prid. trp. ot­je­ran

otklegod (pril.; odnekud) otklizati, prez. otkližem, prid. rad. otklizao otklon otkloniti, prez. otklonim, prid. rad. otklonio, prid. trp. otklonjen otklonljiv / otklonjiv otključati, prez. otključam, prid. rad. ot­klju­čao, prid. trp. ot­klju­čan ot­klju­čavati, prez. otključavam, pril. sad. otključavajući, gl. im. ot­klju­čavanje otkočiti, prez. otkočim, prid. rad. otkočio, prid. trp. otkočen otkopati, prez. otkopam, aor. otkopah, prid. rad. otkopao, pril. pr. otkopavši otkopavati, prez. otkopavam, gl. im. otkopa­ va­nje otkopčati, prez. otkopčam, prid. rad. otko­ p­čao, prid. trp. ot­kop­čan otkopčavati, prez. otkopčavam, pril. sad. otkopčavajući, gl. im. ot­kop­čavanje otkos, gen. mn. otkosa otkov, gen. jd. otkova

otješnjati, prez. otješnjam, prid. rad. otješ­njao

otkovati, prez. otkujem, prid. rad. otkovao, prid. trp. ot­ko­van

otkačenjak, gen. jd. otkačenjaka, nom. mn. otkačenjaci

otkriće, instr. jd. otkrićem

otkačiti, prez. otkačim, prid. trp. ot­ka­čen otkad(a) (pril.); od kada otkako (vez.)

otkriti, prez. otkrijem, prid. rad. otkrio, prid. trp. otkriven / otkrit, pril. pr. otkrivši otkrivati, prez. otkrivam, pril. sad. otkriva­ jući, gl. im. otkrivanje

otkati, prez. otkam, prid. rad. otkao, prid. trp. otkan

otkrovenje

otkihati, prez. otkiham / otkišem otkivati, prez. otkivam, gl. im. otkivanje

otkucavati, prez. otkucavam, pril. sad. otku­ cavajući, gl. im. otkucavanje

otklanjati, prez. otklanjam

otkud(a) (pril.)

otkle (pril.); otkle god (bilo ot­kud)

otkuhati, prez. otkuham, prid. trp. ot­ku­han

otkucaj

495

otkuhavati

496

otkuhavati, prez. otkuhavam, pril. sad. ot­ku­ havajući, gl. im. otkuhavanje

otpadak, gen. jd. otpatka, nom. mn. ot­pa­ci, gen. mn. otpadaka

otkunjati, prez. otkunjam

otpadati, prez. otpadam, pril. sad. otpadajući, gl. im. otpadanje

otkup, gen. mn. otkupa otkupilac / otkupitelj, gen. jd. otkupioca / otkupitelja

otpadni, gen. jd. otpadnog(a) otpadnica

otkupiteljica

otpadnički, gen. jd. otpadničkog(a)

otkupiti, prez. otkupim, prid. rad. otkupio, prid. trp. otkup­ljen, gl. im. otkupljenje

otpadnik, vok. jd. otpadniče, nom. mn. ot­pad­ nici

otkupljivati, prez. otkupljujem

otpadništvo, gen. mn. otpadništava / otpad­ niš­tva

otkupni, gen. jd. otkupnog(a) otkupnina otkvačiti, prez. otkvačim, prid. rad. otkva­čio, prid. trp. otkvačen otmičar, instr. jd. otmičarem / otmičarom otmičarka, dat./lok. jd. otmičarki otmičarski otmjen, gen. jd. otmjena; odr. ot­mje­ni otmjeno (pril.) otmjenost, instr. jd. otmjenosti / otmje­nošću otočanin, gen. jd. otočanina, nom. mn. oto­ čani otočanka, dat./lok. jd. otočanki

otpakirati, prez. otpakiram, prid. trp. otpa­ kiran; i otpakovati otpakovati, prez. otpakujem, prid. trp. otpa­ kovan; i otpakirati otparati, prez. otparam otpasati, prez. otpašem, prid. rad. otpasao, prid. trp. otpasan otpasti, prez. otpadnem, aor. otpadoh, prid. rad. otpao otpečaćavati, prez. otpečaćavam; i ot­pe­ča­ći­ va­ti otpečaćivati, prez. otpečaćujem; i ot­pe­ča­ća­ va­ti

otočić

otpečatiti, prez. otpečatim, prid. trp. ot­pe­ ča­ćen

otočiti, prez. otočim

otpeljati, prez. otpeljam

otočje

otperjati, prez. otperjam, prid. rad. otperjao

otočki / otočni

otpijati, prez. otpijam, pril. sad. otpijajući, gl. im. otpijanje

otok, nom. mn. otoci otoka, dat./lok. jd. otoci

otpiliti, prez. otpilim, prid. rad. otpilio

otopliti, prez. otoplim, prid. rad. otoplio, pril. pr. otoplivši, gl. im. otopljenje

otpiriti, prez. otpirim, prid. rad. otpirio otpis

otorinolaringolog, nom. mn. otorinola­rin­go­ lo­zi

otpisati, prez. otpišem, prid. rad. otpisao, prid. trp. ot­pi­san

otpad

otpisivati, prez. otpisujem, prid. rad. otpisivao

otprhnuti

otpiti, prez. otpijem, prid. rad. otpio, imp. otpij, otpijmo, prid. trp. otpijen otpješačiti, prez. otpješačim, prid. rad. otpje­ šačio otpjevati, prez. otpjevam, prid. rad. otpjevao, prid. trp. otpjevan otpjevušiti, prez. otpjevušim

otpozdrav otpozdraviti, prez. otpozdravim, prid. rad. otpozdravio otpozdravljati, prez. otpozdravljam, pril. sad. otpozdravljajući, gl. im. ot­pozdravljanje otpraćati, prez. otpraćam, gl. im. otpraćanje

otplaćivati, prez. otplaćujem, pril. sad. ot­pla­ ćujući, gl. im. otplaćivanje

otpratiti, prez. otpratim, aor. otpratih, prid. rad. otpra­tio, prid. trp. otpraćen, pril. pr. otprativši

otplahnuti, prez. otplahnem

otpravak, gen. jd. otpravka, nom. mn. otpravci

otplata

otpraviti, prez. otpravim, prid. rad. otpravio, prid. trp. otpravljen

otplatiti, prez. otplatim, prid. rad. otplatio, prid. trp. ot­pla­ćen otplatni otplaviti, prez. otplavim, prid. rad. otplavio, prid. trp. otplavljen otplesati, prez. otplešem otplesti, prez. otpletem, prid. trp. otpleten otplivati, prez. otplivam, prid. rad. otplivao otploviti, prez. otplovim, prid. rad. otplovio otplutati, prez. otplutam, prid. rad. otplutao otpočeti, prez. otpočnem, prid. trp. otpočet, pril. pr. ot­po­čev­ši

otpravljati, prez. otpravljam, pril. sad. otprav­ ljajući, gl. im. otpravljanje otpravnica otpravnički otpravnik, vok. jd. otpravniče, nom. mn. ot­prav­nici otpravništvo, gen. jd. otpravništva, gen. mn. otpravništava / otpravništva otpregnuti, prez. otpregnem, aor. ot­preg­nuh / otpregoh, prid. rad. ot­preg­nuo / ot­pre­gao otprema

otpočetka (pril.)

otpremati, prez. otpremam, prid. trp. otpre­man, pril. sad. ot­pre­majući

otpočinak, gen. jd. otpočinka, nom. mn. ot­po­či­nci, gen. mn. otpočinaka

otpremiti, prez. otpremim, prid. rad. otpremio, prid. trp. ot­prem­ljen

otpočinuti, prez. otpočinem, prid. rad. ot­po­ činuo

otpremni

otpočinjati, prez. otpočinjem, pril. sad. otpo­ činjući, gl. im. otpočinjanje

otpremnik, vok. jd. otpremniče, nom. mn. otpremnici

otpornost, instr. jd. otpornosti / otpor­noš­ću

otpremnina

otposlati, prez. otpošaljem / otpošljem, prid. rad. otposlao, prid. trp. otposlan, pril. pr. otposlavši

otpremništvo, gen. jd. otpremništva, gen. mn. otpremništava / otprem­niš­tva

otpozadi (pril.)

otpremnica

otprhnuti, prez. otprhnem, prid. rad. otprhnuo, pril. pr. ot­prh­nuvši

497

otprije

498

otprije (pril.) otprilike otprtiti, prez. otprtim otprve (pril.) otpučiti, prez. otpučim, prid. trp. otpučen otpučiti se, prez. otpučim se, prid. rad. ot­pu­čio se otpuhati, prez. otpuham / otpušem, prid. trp. otpuhan

otrijebiti, prez. otrijebim, aor. otrijebih, prid. rad. otrijebio, prid. trp. otrijebljen, pril. pr. otrijebivši otrijeti, prez. otarem / otrem; i otrti otrijezniti, prez. otrijeznim, prid. rad. otrije­ znio, prid. trp. otriježnjen, gl. im. otrež­ nje­nje otrpjeti, prez. otrpim, prid. rad. otrpio, otr­ pjela, prid. trp. otrpljen, pril. pr. otrp­jevši

otpuhavati, prez. otpuhavam, prid. rad. otpu­ havao, gl. im. otpuhavanje

otrti, prez. otarem / otrem, imp. otari / otri, prid. rad. otro, prid. trp. otrven / otrt; i otrijeti

otpuhivati, prez. otpuhujem, prid. rad. otpu­ hivao, pril. sad. ot­pu­hujući, gl. im. otpu­ hivanje

otruhnuti, prez. otruhnem, prid. rad. ot­ruh­nuo, pril. pr. otruhnuvši

otpuhnuti, prez. otpuhnem, imp. otpuhni, prid. rad. otpuhnuo

otučak, gen. jd. otučka, nom. mn. otučci, gen. mn. otučaka

otpusni, gen. jd. otpusnog(a)

otući, prez. otučem, imp. otuci, prid. trp. otu­ čen

otpusnica

otud(a) (pril.)

otpust, gen. mn. otpusta otpustiti, prez. otpustim, prid. rad. otpustio, prid. trp. ot­pušten otpušiti, prez. otpušim otpuštati, prez. otpuštam, pril. sad. ot­puš­ta­ jući, gl. im. otpuštanje otputovati, prez. otputujem, prid. rad. otpu­ tovao otpuzati, prez. otpužem, prid. rad. otpuzao otračati, prez. otračam, prid. trp. otračan otraga (pril.) otraviti, prez. otravim, prid. trp. otravljen otrčati, prez. otrčim, prid. rad. otrčao otrežnjavati, prez. otrežnjavam, pril. sad. otrežnjavajući, gl. im. otrež­njavanje; i ot­režnjivati otrežnjivati, prez. otrežnjujem, pril. sad. otrežnjujući, gl. im. otrežnjivanje; i ot­rež­ njavati

otuđenica otuđenik, gen. jd. otuđenika, nom. mn. otu­ đenici otuđenost, gen. jd. otuđenosti, instr. jd. otu­ đenosti / otuđe­nošću otuđenje otuđiti, prez. otuđim, prid. rad. otuđio, prid. trp. otuđen otuđivati, prez. otuđujem, prid. trp. otuđivan, pril. sad. otuđujući, gl. im. otuđivanje otupiti, prez. otupim, prid. rad. otupio, otu­ pi­la, pril. pr. otupivši (učiniti tupim) otupjeti, prez. otupim, prid. rad. otu­pio, otu­ pjela, pril. pr. otupjevši (postati tup) otvarač, instr. jd. otvaračem otvorčić otvorenoplav; otvorenije plav otvorenje

ovnujski

otvrdnuti, prez. otvrdnem, prid. rad. ot­vrd­nuo

ovisok (prid.), komp. oviši

ovacija, nom. mn. ovacije

ovitak, gen. jd. ovitka, nom. mn. ovici, gen. mn. ovitaka

ovako (pril.) oval, gen. jd. ovala, nom. mn. ovali ovalan, gen. jd. ovalna; odr. ovalni ovamo (pril.)

ovjekovječiti, prez. ovjekovječim, prid. rad. ovjekovječio, prid. trp. ovjekovječen, gl. im. ovje­ko­vječenje

ovamo-onamo (pril.)

ovjenčati, prez. ovjenčam, prid. rad. ovjen­čao, prid. trp. ov­jen­čan

ovan, gen. jd. ovna, nom. mn. ovnovi

ovjera

ovarisati, prez. ovarišem, pril. pr. ova­ri­savši

ovjerač, instr. jd. ovjeračem

ovas, gen. ovsa

ovjeravati, prez. ovjeravam, pril. sad. ovjera­ vajući, gl. im. ovjeravanje

ovca, gen. mn. ovaca; merino-ovca ovčar, gen. jd. ovčara, nom. mn. ovčari ovčarica ovčariti, prez. ovčarim ovčarski, gen. jd. ovčarskog(a)

ovjeriti, prez. ovjerim, prid. trp. ovjeren, pril. pr. ovjerivši ovjeroviti, prez. ovjerovim, prid. trp. ov­je­ rovljen

ovčarstvo

ovjesiti, prez. ovjesim, prid. rad. ovjesio, prid. trp. ovješen

ovčetina

ovještao; odr. ovještali

ovčica, gen. mn. ovčica

ovlast, instr. jd. ovlasti / ovlašću

ovčiji, gen. jd. ovčijeg(a)

ovlastilac, gen. jd. ovlas­tioca

ovda-onda (pril.)

ovlastiti, prez. ovlastim, prid. trp. ovlašten / ovlašćen

ovdašnji, gen. jd. ovdašnjeg(a) ovdje (pril.) ovdje-ondje (pril.) oveći, gen. jd. ovećeg(a)

ovlašćenica / ovlaštenica ovlašćenik / ovlaštenik ovlašćenje / ovlaštenje

òvijati, prez. ovijem, imp. ovij, prid. trp. ovijan

ovlašćivati, prez. ovlašćujem, prid. rad. ovla­ šćivao, prid. trp. ovlašćivan, pril. sad. ovlaš­ćujući, gl. im. ov­laš­ći­va­nje

ovisan, gen. jd. ovisna; ovisna, ovis­no

ovlaštenica / ovlašćenica

ovisiti, prez. ovisim, prid. rad. ovisio, ovi­sila

ovlaštenik / ovlašćenik

ovisnički, gen. jd. ovisničkog(a)

ovlaštenje / ovlašćenje

ovisnik, vok. jd. ovisniče, nom. mn. ovisnici

ovneći

ovisništvo

ovnić

ovisnost, instr. jd. ovisnosti / ovis­nošću

ovnujski, gen. jd. ovnujskog(a)

ovíjati, prez. ovijam, gl. im. ovijanje (: oviti)

499

ovogodišnji

500

ovogodišnji, gen. jd. ovogodišnjeg(a)

ozljeda, gen. mn. ozljeda

ovojak, gen. jd. ovojka, nom. mn. ovojci, gen. mn. ovojaka

ozljedni

ovolikački, gen. jd. ovolikačkog(a) ovosvjetski, gen. jd. ovosvjetskog(a) ovrći, prez. ovršem, aor. ovrhoh, prid. rad. ovrhao, ovrh­la; i ovrijeći ovrha, dat./lok. jd. ovrsi ovrhovoditelj, instr. jd. ovrhovoditeljem ovrijeći, prez. ovršem, aor. ovrhoh, prid. rad. ovr­hao, ovrh­la; i ovrći ovud(a) (pril.) ovulacija ozdraviti, prez. ozdravim, prid. rad. oz­dra­vio, gl. im. ozdravljenje ozebao, gen. jd. ozebla; odr. ozebli ozečiti, 3. l. jd. prez. ozeči ozeleniti, prez. ozelenim, prid. rad. ozele­nio, ozelenila, prid. trp. oze­lenjen, pril. pr. oze­ lenivši (uči­ni­ti zelenim)

ozljeđenica ozljeđenik, vok. jd. ozljeđeniče, nom. mn. oz­lje­đenici ozljeđivati, prez. ozljeđujem, prid. rad. ozlje­ đivao, prid. trp. ozljeđivan, gl. im. oz­lje­đi­ va­nje označavati, prez. označavam, gl. im. ozna­ča­ va­nje; i označivati označilac / označitelj označiti, prez. označim, prid. rad. označio, prid. trp. ozna­čen označivač, gen. jd. označivača označivačica označivati, prez. označujem, pril. sad. ozna­ čujući, gl. im. označi­va­nje; i označavati oznaka, dat./lok. jd. oznaci oznameniti, prez. oznamenim, prid. trp. oz­namenjen, gl. im. oznamenje­nje

ozelenjeti, prez. ozelenim, prid. rad. ozelenio, ozelenjela, pril. pr. ozelenjevši (postati zelen)

oznojiti, prez. oznojim, prid. trp. oz­no­jen

ozepsti, prez. ozebem, prid. rad. oze­bao, ozebla

ozračje

ozidati, prez. ozidam / oziđem

ozvaničiti, prez. ozvaničim, prid. trp. oz­va­ ničen

ozimača ozimačan, gen. jd. ozimačna; ozimačna, ozi­ mač­no

ozračiti, prez. ozračim, prid. rad. ozračio, prid. trp. oz­ra­čen

ozvučenje

ozimče, gen. ozimčeta

ozvučiti, prez. ozvučim, prid. rad. ozvučio, prid. trp. oz­vu­čen

ozlijediti, prez. ozlijedim, prid. rad. ozlijedio, prid. trp. ozli­je­đen, gl. im. ozljeđenje

ožalošćavati, prez. ožalošćavam, gl. im. ožalo­ šćavanje; i ožalošćivati

ozlojediti, prez. ozlojedim, prid. trp. ozlo­ jeđen

ožalošćenost, gen. jd. ožalošćenosti

ozlojeđeno (pril.)

ožalošćivati, prez. ožalošćujem, gl. im. ožalo­ šćivanje; i ožalošćavati

ozlojeđenost, instr. jd. ozlojeđenosti / ozloje­ đe­nošću

oždrijebiti, 3. l. jd. prez. oždrijebi, prid. rad. oždrijebila, prid. trp. oždrijebljen

ožutjeti

ožeći, prez. ožežem, prid. rad. ožegao, prid. trp. ožežen

oživljavati, prez. oživljavam, pril. sad. oživlja­ vajući, gl. im. oživljava­nje; i oživ­ljivati

ožedniti, prez. ožednim, prid. rad. ožednio, ožednila, pril. pr. ožednivši (učiniti žednim)

oživljivati, prez. oživljujem, pril. sad. oživ­ ljujući, gl. im. oživljivanje; i oživljavati

ožednjeti, prez. ožednim, prid. rad. ožed­nio, ožednjela, pril. pr. ožednjevši (postati žedan)

ožličica

ožeg, nom. mn. ožezi ožičica ožiljak, gen. jd. ožiljka, nom. mn. ožilj­ci, gen. mn. ožiljaka oživiti, prez. oživim, prid. rad. oži­vio, oži­vila, prid. trp. oživljen (uči­niti ži­vim, življim) oživjeti, prez. oživim, prid. rad. oži­vio, oživ­ jela, pril. pr. oživjevši (postati živ, živnuti)

ožlijebiti, prez. ožlijebim, prid. trp. ož­li­jeb­ljen ožujak, gen. jd. ožujka, nom. mn. ožujci, gen. mn. ožu­ja­ka ožujski, gen. jd. ožujskog(a) ožutiti, prez. ožutim, prid. rad. ožutio, ožu­ tila, pril. pr. ožutivši (učiniti žutim) ožutjeti, prez. ožutim, prid. rad. ožutio, ožu­ tjela, pril. pr. ožutjevši (postati žut)

501

padavičarka, dat./lok. jd. padavičarki, gen. mn. padavičarki

502

padavičav, gen. jd. padavičava; padavičava, padavičavo padišah, gen. jd. padišaha, vok. jd. padišahu, nom. mn. padišasi padobranac, gen. jd. padobranca, vok. jd. pa­dob­ranče, gen. mn. padobra­na­ca

P

pabirčiti, prez. pabirčim, pril. sad. pa­bir­če­ći, gl. im. pabirčenje pacifički, gen. jd. pacifičkog(a) pacifikacija pacifistički pacijent, gen. jd. pacijenta, gen. mn. pacije­ na­ta pacijentica / pacijentkinja packa, dat./lok. jd. packi, gen. mn. paca­ka / pac­ki

paganka, dat./lok. jd. paganki, gen. mn. pa­ gan­ki paganski paganstvo, gen. mn. paganstava / pa­gan­stva paginacija pah pahalica pahaljka, dat./lok. jd. pahaljci, gen. mn. pa­ halj­ki pahati, prez. paham, gl. im. pahanje pahkanje pahnuti, prez. pahnem

pačad, gen. pačadi

pahulja

pačati se, prez. pačam se, prid. rad. pačao se, pril. sad. pa­ča­ju­ći se, gl. im. pačanje

pahuljast, gen. jd. pahuljasta; odr. pa­hu­ljasti

pače, gen. pačeta

pahuljica

pače-tava

pahuljičast, gen. jd. pahuljičasta

pačetina pačić, nom. mn. pačići

pahuljičav, gen. jd. pahuljičava; pahu­lji­ča­va, pahuljičavo

pačiji, gen. jd. pačijeg(a)

pajac, gen. mn. pajaca

paćenica

pajser

paćenički, gen. jd. paćeničkog(a)

pakao, gen. pakla

paćenik, vok. jd. paćeniče, nom. mn. paće­ni­ci

paket-aranžman

paćeništvo

paketić, instr. jd. paketićem

padajući, gen. jd. padajućeg(a)

paklić

padavičar

paklo, gen. jd. pakla

pahuljav

panel-diskusija

pakosnički

palionica

pakosno (pril.)

palma, gen. mn. palma / palmi

pakost, instr. jd. pakosti / pakošću pakostan, gen. jd. pakosna; pakosna, pakos­no

palučak, gen. jd. palučka, nom. mn. palučci, gen. mn. palučaka

pakostiti, prez. pakostim, prid. rad. pakostio, pril. sad. pakosteći, gl. im. pakošćenje

paljba, gen. mn. paljba / paljbi paljenje (: paliti)

pakpapir

paljevina

pakt, nom. mn. paktovi, gen. mn. paktova

pamćenje

palac, gen. jd. palca, vok. jd. palče, instr. jd. palcem, nom. mn. palci / palčevi, gen. mn. palaca / palčeva

pamet, instr. jd. pameću / pameti; u pa­met pametnjaković, instr. jd. pametnjako­vi­ćem pametnjakovićka

palac, gen. jd. paoca, nom. mn. paoci, gen. mn. palaca (na točku)

pamflet, gen. jd. pamfleta

palača

pamtilac, gen. jd. pamtioca, vok. jd. pamti­o­če, gen. mn. pamtilaca

palačinak / palačinka, gen. jd. palačin­ka / pa­la­činke, nom. mn. palačinci / palačinke, gen. mn. palačinaka / pa­lačinki

pamtiti, prez. pamtim, prid. trp. pamćen, gl. im. pamćenje

palačni / palčani (: palac)

pamtivijek; od pamtivijeka

palanački, gen. jd. palanačkog(a)

pamtljiv, gen. jd. pamtljiva; odr. pam­tlji­vi

palančanin, nom. mn. palančani

pamučan, gen. jd. pamučna; pamučna, pa­ muč­no

palančanka, dat./lok. jd. palančanki, gen. mn. palančanki palanka, dat./lok. jd. palanci, gen. mn. pala­ na­ka / palanki

pamučast, gen. jd. pamučasta; pamu­čas­ta, pa­ mučasto pamuklija

palatalizacija

pandan

palčani / palačni (: palac)

pandemičan; odr. pandemični

palčić (: palac)

pandemija

paleografija

pandža, gen. mn. pandža / pandži

paleontologija

pandžati, prez. pandžam

paleozoik

panegiričan

palež, gen. jd. paleža

panegiričar

palidrvce

panegiričarka

palija, instr. jd. palijom

panegirično / panegirički (pril.)

palijativ

panel-diskusija

503

panel-ploča

504

panel-ploča, gen. jd. panel-ploče paničan, gen. jd. panična; odr. panični paničar paničariti, prez. paničarim paničarka paničarski paničiti, prez. paničim, prid. rad. paničio, pril. sad. paničeći, gl. im. paničenje

papak, gen. jd. papka, nom. mn. papci, gen. mn. papaka papazjanija / papazjahnija paperje papiga, dat./lok. jd. papigi papir, instr. jd. papirom papirić papirničar

panično (pril.)

papirologija

panika, dat./lok. jd. panici

papistički

panislamski

paprat, instr. jd. paprati / papraću

pank

papratka, dat./lok. jd. papratki, gen. mn. papra­ta­ka / papratki

pank-muzika pankreas pano, gen. jd. panoa, nom. mn. panoi pansion, gen. jd. pansiona panslavistički

papratnjača papren, gen. jd. paprena; odr. pap­re­ni paprenjača papričica

pantalone (ž. pl. t.)

papričiti, prez. papričim, pril. sad. pap­ri­če­ći, gl. im. papričenje

panteistički

paprika, dat./lok. jd. paprici

pantljičara

papuča, nom. mn. papuče

pantljika, dat./lok. jd. pantljici

papučar

pantomima

papučarnica

pantomimičar, nom. mn. pan­to­mimičari

papučica

pantomimičarka, dat./lok. jd. panto­mi­mi­ čarki

papučluk, nom. mn. papučluci

pantomimički

papudžijin

panjić

papudžijski

paočiti, prez. paočim

papudžinica

papa, nom. mn. pape

paraboloid

papagaj, dat./lok. jd. papagaju

paradajz

papagajke (ž. pl. t.), gen. papagajki

paradigmatski

papaja

paradoks, gen. mn. paradoksa

papudžija

parodičarka

paradržava

parataksički / parataktički (: parataksa)

paradžik, nom. mn. paradžici

paravojska, dat./lok. jd. paravojsci

parajlija, nom. mn. parajlije

parazitologija

parajlijin

parazitski

parajlijski

parcelacija

paralelepiped

parcijalan; odr. parcijalni

paralelogram

parcijalno (pril.)

paralitičan; odr. paralitični

parčati, prez. parčam

paralitičar

parče, gen. parčeta, zb. pa­rčad

paralitičarka, dat./lok. jd. paraliti­čar­ki, gen. mn. paralitičarki

parfimerija

paralitički

parionica

paralitičnost, instr. jd. paralitičnosti / para­ litičnošću

paripčad, instr. paripčadi / paripčađu (: pa­rip)

paramecij

pariski (: Pariz, Parižani)

paramparče, gen. paramparčeta; zb. param­ parčad

parkić

paranoičan, gen. jd. paranoična; odr. pa­ra­ noični

parmačić

paranoičar paranoički paranoično (pril.) paranoičnost, gen. jd. paranoičnosti paranoidan; odr. paranoidni paranoidno (pril.)

parhet

parking, nom. mn. parkinzi; parking prostor parmačina parmak, nom. mn. parmaci par-nepar parničar parničarka, dat./lok. jd. parničarki, gen. mn. parničarki

paranoik, nom. mn. paranoici

parničiti se, prez. parničim se, pril. sad. par­ ničeći se, gl. im. parničenje

paranoja, gen. mn. paranoja

parnički / parnični

paraplegičar

parnoprstaš, nom. mn. parnoprstaši

paraplegičarka

parnjača

paraplegija

parnjak, nom. mn. parnjaci

parapsiholog, nom. mn. parapsiholozi

parobrodski

parapsihologija

parodičar

parapsihološki

parodičarka

505

parodija

506

parodija

pasković

paroh, nom. mn. parosi

pastel-boja

parohija

pastelnoplav

parohijanin, nom. mn. parohijani

pasterizacija

parohijski

pastirčić

parojak, gen. jd. parojka

pastorak, gen. jd. pastorka, vok. jd. pastorče, nom. mn. pastorci, gen. mn. pastoraka

paroksizam, gen. jd. paroksizma, gen. mn. pa­roksizama

pastorčad, gen. pastorčadi

paronimija

pastorče, gen. pastorčeta

paroščić

pastorčica

parožak, gen. jd. paroška, nom. mn. parošci, gen. mn. parožaka

pastorčić

participacija

pastorka, dat./lok. jd. pastorki, gen. mn. pas­ toraka / pastorki

partija, gen. mn. partija

pastrma

partijac, gen. jd. partijca, nom. mn. partijci

pastrmčica

partijka, dat./lok. jd. partijki partijski, gen. jd. partijskog(a) partizanija partizanka, dat./lok. jd. partizanki

pastrmka, dat./lok. jd. pastrmci / pastrmki, gen. mn. pastrmki pastuh, gen. jd. pastuha, vok. jd. pastuše, nom. mn. pas­tu­si

partnerica / partnerka, dat./lok. jd. par­tne­ ri­ci / partnerki

pastva, gen. mn. pastva / pastvi

paruče, gen. paručeta

pasvandžijin

pashalni (: Pasha, Pesah)

pasvandžijski

pasić

pašaluk, nom. mn. pašaluci

pasija, gen. mn. pasija

paščad, gen. paščadi

pasijans

paščadija

pasiji, gen. jd. pasijeg(a)

paščara

pasionirano (pril.)

pašče, gen. paščeta

pasjača, instr. jd. pasjačom pasjak, nom. mn. pasjaci

pašenog, vok. jd. pašenože, nom. mn. pa­še­ no­zi

pasjaluk, nom. mn. pasjaluci

pašnjak, nom. mn. pašnjaci

paska, dat./lok. jd. paski, gen. mn. paska / paski

patak, gen. jd. patka, vok. jd. patak / pat­ku, nom. mn. patkovi, gen. mn. pataka

pasvandžija

pazuho

patarenski

patriotizam, gen. patriotizma

patent, gen. jd. patenta, gen. mn. pate­na­ta

patriotkinja

paternalistički

patriotski

patetičan, gen. jd. patetična; odr. pa­te­tič­ni

patuljak, gen. jd. patuljka, vok. jd. pa­tulj­če, nom. mn. patuljci, gen. mn. patuljaka

patetično (pril.) patetičnost, instr. jd. patetičnosti / pate­tič­ noš­ću

patuljčić, instr. jd. patuljčićem paučak, gen. jd. paučka

patetika, dat./lok. jd. patetici

paučast; odr. paučasti

patika, dat./lok. jd. patici

paučiji

patišpanja

paučina

patka, dat./lok. jd. patki, gen. mn. pa­ta­ka / pat­ki

paučinast, gen. jd. paučinasta; odr. pau­či­nasti

patlidžan, gen. jd. patlidžana, nom. mn. patlidžani

pauk, nom. mn. pauci / paukovi, gen. mn. pau­ka / pau­ko­va

patnički, gen. jd. patničkog(a)

paun, nom. mn. pauni / paunovi

patništvo, gen. jd. patništva, gen. mn. pat­niš­ ta­va / patništva

paunčad, gen. paunčadi

patologija

paunčić

pat-pozicija, gen. jd. pat-pozicije

paunica

patricij, instr. jd. patricijem, nom. mn. patri­ ciji

paunić

patricijka, dat./lok. jd. patricijki patrijarh, vok. jd. patrijarše, nom. mn. patri­ jarsi, gen. mn. patrijarha

paučnjak, nom. mn. paučnjaci

paunče, gen. paunčeta

paun-pero pauperizacija paus-papir

patrijarhalan, gen. jd. patrijarhalna; odr. patrijarhalni

pavijan

patrijarhalno (pril.)

pavlaka, gen. jd. pavlake

patrijarhalnost, instr. jd. patrijarhalnosti / patrijarhalnošću

pazikuća

patrijarhat, gen. jd. patrijarhata patrijaršija patrijaršijski patrijarški patriot / patriota, gen. jd. pa­triota / patriote

pavit / pavitina

pazilac / pazitelj, gen. jd. pazioca / pazi­telja, instr. jd. paziocem / paziteljem, gen. mn. pa­zilaca / pazitelja paziteljica / paziteljka, dat./lok. jd. pa­zi­te­lji­ci / paziteljki pazuho, nom. mn. pazuha, dat./instr./lok. mn. pazusima

507

pazušni

508

pazušni (: pazuho)

pečat, gen. mn. pečata

paž, nom. mn. paževi

pečatiti, prez. pečatim, prid. trp. pečaćen, pril. sad. pečateći, gl. im. pečaćenje

pažljiv, gen. jd. pažljiva; odr. pažljivi pažnja, gen. mn. pažnja / pažnji pčela, gen. mn. pčela pčelar, gen. jd. pče­la­ra, instr. jd. pčelarem / pčelarom pčelarev / pčelarov pčelarica pčelariti, prez. pčelarim, pril. sad. pčela­re­ći, gl. im. pčelarenje pčelarka, dat./lok. jd. pčelarki, gen. mn. pče­ larki pčelarov / pčelarev pčelarski pčelarstvo, gen. jd. pčelarstva, gen. mn. pče­ larstava / pčelarstva pčelica pčelicin pčelinjak, nom. mn. pčelinjaci pčelinji, gen. jd. pčelinjeg(a) pecač, gen. jd. pecača, nom. mn. pecači pecačica pecački pecaljka, dat./lok. jd. pecaljci / pecaljki, gen. mn. pecaljki peča pečalba, gen. mn. pečalba / pečalbi

pečatni pečatnik / pečatnjak, nom. mn. pečatnici / pe­čat­njaci pečen; odr. pečeni pečenica pečenjak, gen. jd. pečenjka, nom. mn. pe­čenj­ci, gen. mn. pečenjaka pečenjar, gen. jd. pečenjara pečenjarnica pečenje pečiti se, prez. pečim se, pril. sad. pečeći se, gl. im. pečenje pečurka, dat./lok. jd. pečurci / pečurki, gen. mn. pečuraka / pečurki peć, gen. jd. peći, instr. jd. peći / peću pećar, instr. jd. pećarem / pećarom pećarev / pećarov pećarski peći, 1. l. jd. prez. pečem, 3. l. mn. prez. pe­ku, 1. l. jd. aor. pekoh, 2/3. l. jd. aor. peče, imperf. pecijah, imp. peci, prid. rad. pe­kao, pekla, prid. trp. pečen, pril. sad. pekući, pril. pr. pekavši, gl. im. pe­čenje pećica, gen. mn. pećica pećina, gen. mn. pećina pećinar

pečalbar

pećinarka

pečalbariti, prez. pečalbarim, pril. sad. pe­čal­ bareći, gl. im. pečalbarenje

pećinarski pećinast

pečalbarka

pećinski

pečalbarski

pećki, gen. jd. pećkog(a) (: Peć)

penđeviš

pećnica pedagogija pedagogijski pedala pedalj, gen. jd. pedlja, nom. mn. pedljevi / ped­lji

pehlivaniti, prez. pehlivanim, pril. sad. peh­ livaneći, gl. im. pehlivanjenje pehlivanski pehlivanstvo pejgamber pejgamberčić (bot.)

pedanterija

pejorativ

pedeset

pejorativan, gen. jd. pejorativna; odr. pe­jo­ rativni

pedeseteri / pedesetori, gen. pedeseterih / pedesetorih pedeseterica / pedesetorica pedesetero / pedesetoro pedeseti pedesetogodišnjak, nom. mn. pedesetogo­ dišnjaci pedesetogodišnjica (50-godišnjica) pedesetori / pedeseteri pedesetorica / pedeseterica pedesetoro / pedesetero pedesettrogodišnjica (53-godišnjica) pedigre, gen. jd. pedigrea, nom. mn. pedigrei pedijatar, gen. jd. pedi­ja­tra pedijatrica

pejorativno (pril.) pejorativnost, instr. jd. pejorativnosti / pejo­ ra­tivnošću pejsmejker pejzaž, gen. jd. pejzaža, nom. mn. pejzaži pejzažist / pejzažista, gen. jd. pejzažista / pej­ zažiste, nom. mn. pej­za­žis­ti / pejzažiste pejza­ži­sti­ca / pejzažistkinja pejzažistički pejzažistkinja / pejza­ži­sti­ca pejzažni pekinški (: Peking) peksin / pesin peksinluk / pesinluk, nom. mn. peksinluci

pedijatrija

pelengaće (ž. pl. t.), dat./instr./lok. pelenga­ ćama

pedijatrijski

pelin

pedofilija peh, gen. jd. peha, nom. mn. pehovi

pendrečiti, prez. pendrečim, pril. sad. pen­ drečeći, gl. im. pendrečenje

pehar, gen. jd. pehara, nom. mn. pehari

pendžer, gen. jd. pendžera

peharnik, vok. jd. peharniče, nom. mn. peharnici

pendžerati, prez. pendžeram, gl. im. pen­dže­ ranje

pehlevi

pendžerčić

pehlivan, gen. jd. pehlivana, vok. jd. pehli­ vane

penđeviš, gen. jd. penđeviša

pendžerić

509

penetracija

510

penetracija

perčin

penicilin, gen. jd. penicilina

perčinlija

penicilinski

perfekat / perfekt

penzija, gen. jd. penzije

perfekcija

penzijski / penzioni

perfekcionist / perfekcionista, gen. jd. per­ fekcionista / per­fek­cioniste

penzioner, gen. jd. penzionera, vok. jd. pen­ zioneru, nom. mn. penzioneri penzionerka, dat./lok. jd. penzionerki, gen. mn. penzionerki penzionerski penzioni / penzijski penzionirati, prez. pen­zi­o­niram, prid. trp. penzioniran, gl. im. penzio­ni­ra­nje; i penzionisati

perfekcionistica / perfekcioni­stki­nja perfekt / perfekat peri-deri periferija periferijski perifrastičan, gen. jd. perifrastična; odr. peri­ frastični

penzionisati, prez. penzionišem, prid. trp. penzionisan, gl. im. penzio­ni­sa­nje; i penzionirati

perifrastičnost, instr. jd. perifrastičnosti / perifrastičnošću

penjač, gen. jd. penjača penjačica

perilac, gen. jd. perioca, instr. jd. periocem, gen. mn. perilaca

penjalica

period

pepeljast, gen. jd. pepeljasta; odr. pepe­ljas­ti

perioda

pepeljastoplav, gen. jd. pepeljastoplava; odr. pepeljastoplavi

periodičan, gen. jd. periodična; odr. pe­ri­ odični

pepeljuga, dat./lok. jd. pepeljuzi

periodički (pril.)

pepeo, gen. pepela

periodično (pril.)

perač, gen. jd. perača, nom. mn. perači peračica

periodičnost, instr. jd. periodičnosti / perio­ dič­nošću

peračicin

periodika, dat./lok. jd. periodici

peraći

periodizacija

peraja / peraje, nom. mn. peraje

periodni, gen. jd. periodnog(a)

perce, gen. jd. perca / perceta

peripetija

percepcija

peristaltički

percepcijski / percepcioni

peristaltika, dat./lok. jd. peristaltici

percipirati, prez. percipiram

perivoj, nom. mn. perivoji

perika, dat./lok. jd. perici

petnaestoro

perje, gen. perja

peterke / petorke, gen. peterki / petorki

permutacija

petero / petoro

pero-kategorija

peteročlan / petočlan, gen. jd. peteročlana; odr. pe­te­ročlani

personalije personifikacija peruška, dat./lok. jd. perušci, gen. mn. peru­ ša­ka / peruški

peterokatnica peterokut peterosložan

perverzija

peterosoban

perzijaner

peterospratnica

perzijanski (: Perzijanci)

peterostruk

perzijski (: Perzija)

peterostruko (pril.)

pesimističan, gen. jd. pesimistična; odr. pesi­ mistični

peticija

pesimistično (pril.)

petljancija / petljanija

pesimističnost, instr. jd. pesimističnosti / pe­si­mističnošću

petnaest

pesimistkinja

petlja, gen. mn. petalja / petlji

petnaestak

pesin / peksin

petnaesterac, gen. jd. petnaesterca, gen. mn. pet­naesteraca

pesinluk / peksinluk, nom. mn. pesinluci

petnaesteri / petnaestori

pesničiti se, prez. pesničim se, gl. im. pesni­ čenje

petnaesterica / petnaestorica

pešćeš / peškeš peškirić peškunčić peštahta pétak, gen. jd. petka, nom. mn. peci, gen. mn. petaka pètāk, gen. jd. petaka, nom. mn. petaci peteljka, dat./lok. jd. peteljci, gen. mn. pete­ lja­ka / peteljki

petnaestero / petnaestoro petnaesti petnaestica petnaestina, gen. mn. petnaestina petnaestodnevni petnaestogodišnjak, nom. mn. petnaestogo­ dišnjaci petnaestogodišnjakinja petnaestogodišnji (15-godišnji)

peterac, gen. jd. peterca, nom. mn. peterci, gen. mn. pete­ra­ca

petnaestogodišnjica

peteri / petori

petnaestorica / petnaesterica

peterica / petorica

petnaestoro / petnaestero

petnaestori / petnaesteri

511

petočlan

512

petočlan / peteročlan, gen. jd. petočlana; odr. pe­točlani petogodišnjak, nom. mn. pe­to­godišnjaci petogodišnjakinja petogodišnjica petokolonaš, gen. jd. petokolonaša petokraka, dat./lok. jd. petokraci

picerija piće, gen. jd. pića pićence, gen. jd. pićenca / pićenceta pidžama pidžin pigmentacija

petoljetka, dat./lok. jd. petoljetki

pihtijast, gen. jd. pihtijasta; pihtijasta, pihti­ jas­to

petomjesečni

pihtijati se, 3. l. jd. prez. pihtija se

petori / peteri

pihtije (ž. mn.), gen. pihtija

petorica / peterica

pijaca

petorka, dat./lok. jd. petorci / petorki, gen. mn. petoraka / petorki

pijačni, gen. jd. pijačnog(a) (: pijaca)

petorke / peterke, gen. petorki petoro / petero petougao petparački petpostotan, gen. jd. petpostotna; odr. pet­ postotni petrohemija

pijaći, gen. jd. pijaćeg(a) pijan, gen. jd. pijana; odr. pijani pijanac, gen. jd. pijanca, vok. jd. pijan­če, instr. jd. pijancem, gen. mn. pi­ja­na­ca pijančevati, prez. pijančujem, pril. sad. pijan­ čujući, gl. im. pijančevanje; i pijančiti pijančina

petrohemijski

pijančiti, prez. pijančim, pril. sad. pijan­če­ći, gl. im. pijančenje; i pijančevati

petrolej

pijandura

petrolejka, dat./lok. jd. petrolejci, gen. mn. petrolejki

pijanica, vok. jd. pijanice / pijanico

petrolejski petrovača

pijanino (muz.) pijanisimo / pianissimo (muz.)

petsto; pet stotina

pijanist / pijanista, gen. jd. pijanista / pija­ niste, nom. mn. pijanisti / pijaniste

petstogodišnji

pijanistica / pijanistkinja

petstoti

pijanistički

pet-šest

pijanistkinja / pijanistica

petunija, nom. mn. petunije pH-vrijednost

pijanka, dat./lok. jd. pijanci, gen. mn. pija­ na­ka / pijanki

pianissimo / pijanisimo (muz.)

pijano (muz.)

pirjaniti

pijanstvo, gen. jd. pijanstva, gen. mn. pijan­ stava / pijanstva

pileći

pijavica

pilešce

pijedestal, gen. jd. pijedestala, nom. mn. pije­ desta­li pijehnuti, prez. pijehnem, prid. rad. pi­jeh­nuo pijesak, gen. jd. pijeska, nom. mn. pijesci pijetao, gen. jd. pijetla, nom. mn. pijetli / pi­jet­lovi pijetet, gen. jd. pijeteta pijevac, gen. jd. pijevca, vok. jd. pijevče, nom. mn. pijevci, gen. mn. pijevaca

pilence, gen. jd. pilenca / pilenceta pilić, gen. jd. pilića, nom. mn. pilići pilićar, gen. jd. pilićara pilićarka pilićarstvo pilićnjak, nom. mn. pilićnjaci piliti, prez. pilim, pril. sad. pileći, gl. im. piljenje pilot; pilot lovac, instr. jd. pilotom lovcem

pijevan / pjevan, gen. jd. pijevna; odr. pi­jevni (pjevljiv)

pilot-projekt / pilot-projekat, gen. jd. pilot-pro­jekta

pijevčev

pilotski

piju (uzv.)

pilula; antibe(j)bi-pilula

pijuckati, prez. pijuckam, prid. rad. pi­juc­kao, pril. sad. pi­juc­ka­jući, gl. im. pijuckanje

piljak, gen. jd. piljka, nom. mn. piljci, gen. mn. piljaka

pijucnuti, prez. pijucnem, imp. pijucni, prid. rad. pijucnuo

piljara / piljarnica

pijuk, nom. mn. pijuci, gen. mn. pijuka pijukati, prez. pijučem, pril. sad. pi­ju­ču­ći, gl. im. pijukanje pijuknuti, prez. pijuknem, imp. pijukni, prid. rad. pijuknuo

piljiti, prez. piljim, pril. sad. piljeći, gl. im. piljenje pinceta ping-pong, gen. ping-ponga; lop­tica za ping-pong pionir, gen. jd. pionira, nom. mn. pio­ni­ri

pijun, gen. jd. pijuna

pionirka

pijunčić

pionirski

pikanterija

piratski

pikavac, gen. jd. pikavca, vok. jd. pikavče, nom. mn. pikavci, gen. mn. pikavaca

pire, gen. jd. pirea

piklić

pirinač, gen. pirinča, instr. pirinčem

piknik, nom. mn. piknici pikosekunda piktografija pilad, gen. piladi

pire-krompir pirinejski, gen. jd. pirinejskog(a) (: Pirineji) pirjan, gen. jd. pirjana pirjaniti, prez. pirjanim, gl. im. pirjanjenje; i pirjati

513

pirjati

514

pirjati, prez. pirjam, prid. rad. pirjao, prid. trp. pirjan, pril. sad. pirjajući, gl. im. pir­ janje; i pirjaniti

pitanče

piromanija

piti, prez. pijem, imp. pij, pijmo, prid. rad. pio, pila, prid. trp. pi­jen, pril. sad. pijući, gl. im. pijenje

pirotehničar, gen. jd. piro­teh­ni­čara

pitomo (pril.)

pirotehničarka

pitomost, instr. jd. pitomosti / pitomošću

pirotehnički pirotehnika, dat./lok. jd. pirotehnici

pitoreskan, gen. jd. pitoreskna; odr. pi­to­ reskni

pirueta

pivničar (: pivnica)

pisač, gen. jd. pisača

pivničarka

pisaći, gen. jd. pisaćeg(a)

pivopija

pisaljka, dat./lok. jd. pisaljci, gen. mn. pi­salj­ki

pjega, dat./lok. jd. pjegi / pjezi

pisanija, dat./lok. jd. pisaniji

pjegaš

pisanka, dat./lok. jd. pisanci, gen. mn. pisanka / pisanki

pjegav, gen. jd. pjegava; odr. pjegavi

pisarčić piska, dat./lok. jd. pisci / piski pismo-glava

pjegavac, gen. jd. pjegavca, instr. jd. pje­ gav­cem, nom. mn. pjegavci, gen. mn. pjega­va­ca pjegavost, instr. jd. pjegavosti / pjegavošću

pismonoša, nom. mn. pismonoše

pjegica

pismoznanac, gen. jd. pismoznanca, nom. mn. pismoznanci, gen. mn. pismoznanaca

pjehe (pril.) pjena, gen. mn. pjena

pisoar, gen. jd. pisoara, nom. mn. pisoari

pjenast, gen. jd. pjenasta; odr. pjenasti

pista, gen. mn. pista / pisti

pjenav; odr. pjenavi

pistać, gen. jd. pistaća, nom. mn. pistaći

pjeniti, prez. pjenim, pril. sad. pjeneći, gl. im. pje­nje­nje

pištaljka, dat./lok. jd. pištaljci, gen. mn. piš­ talj­ki pištoljčić

pjenušac, gen. jd. pjenušca, gen. mn. pje­nu­ ša­ca

pištoljčina

pjenušast, gen. jd. pjenušasta; odr. pje­nu­šas­ti

pitač, instr. jd. pitačem

pjenušati se, prez. pjenušam se, prid. rad. pje­ nušao se, pril. sad. pjenušajući se, gl. im. pjenušanje

pitagorejac, gen. jd. pitagorejca, gen. mn. pi­ta­gorejaca pitalac, gen. jd. pitaoca, vok. jd. pitaoče, nom. mn. pitaoci, gen. mn. pitalaca pitalački

pjenušav, gen. jd. pjenušava; odr. pje­nu­ša­vi pjeskar, gen. jd. pjeskara, nom. mn. pjeskari pjeskovit, gen. jd. pjeskovita; odr. pjes­ko­viti

plačljivko

pjeskulja, gen. mn. pjeskulja pjesma, gen. mn. pjesama pjesmarica pjesmica pjesmotvorac, gen. jd. pjesmotvorca, vok. jd. pjesmotvorče, gen. mn. pjesmotvoraca pjesmotvorački pjesmuljak, gen. jd. pjesmuljka, nom. mn. pjesmuljci pjesnički, gen. jd. pjesničkog(a) pjesnik, vok. jd. pjesniče, nom. mn. pjesnici pjesnikinja pjesnikov pjesništvo, gen. jd. pjesništva, gen. mn. pjes­ niš­tava / pjesništva pješačiti, prez. pješačim, prid. rad. pješačio, pril. sad. pje­ša­če­ći, gl. im. pješačenje pješački, gen. jd. pješačkog(a) pješadija pješadijski pješadinac, gen. jd. pješadinca, gen. mn. pje­ ša­dinaca

pjevač, gen. jd. pjevača, vok. jd. pjevaču, instr. jd. pjeva­čem pjevačev pjevačica pjevački pjevalo pjevaljka, dat./lok. jd. pjevaljci, gen. mn. pje­ valjki pjevan / pijevan, gen. jd. pjevna; odr. pjev­ni (pjevljiv) pjevati, prez. pjevam, imp. pjevaj, prid. rad. pjevao, prid. trp. pjevan, pril. sad. pjeva­ jući, gl. im. pje­va­nje pjevica, nom. mn. pjevice pjevljiv, gen. jd. pjevljiva; odr. pjevljivi pjevnuti, prez. pjevnem, imp. pjevni, prid. rad. pjevnuo pjevuckati, prez. pjevuckam, prid. rad. pje­ vuckao, pril. sad. pjevuckajući, gl. im. pje­ vuckanje pjevušiti, prez. pjevušim, prid. rad. pje­vušio, pril. sad. pje­vu­še­ći, gl. im. pjevušenje plac, instr. jd. placem, nom. mn. placevi plač, instr. jd. plačem, nom. mn. plačevi

pješak, gen. jd. pješaka, vok. jd. pješače, nom. mn. pješaci, gen. mn. pješaka

plačan, gen. jd. plačna; plačna, plačno

pješakinja

plačevno (pril.)

pješčan, gen. jd. pješčana; odr. pješčani pješčanik, nom. mn. pješčanici

plačidrug, nom. mn. plačidruzi / plačidru­ govi

pješčar, gen. jd. pješčara

plačko

pješčara

plačljiv, gen. jd. plačljiva; odr. plačljivi

pješčarka, dat./lok. jd. pješčarki pješice / pješke (pril.) pjetlić, vok. jd. pjetliću, instr. jd. pjetli­ćem pjev, gen. jd. pjeva, nom. mn. pjevovi

plačevan, gen. jd. plačevna; odr. pla­čev­ni

plačljivac, gen. jd. plačljivca, vok. jd. plač­ ljiv­če, gen. mn. plačljivaca plačljivica plačljivko, gen. jd. plačljivka, nom. mn. plač­ ljiv­ci

515

plačljivo

516

plačljivo (pril.)

plamenjača

plačljivost, instr. jd. plačljivosti / plač­lji­voš­ću

plamičak, gen. jd. plamička, nom. mn. pla­ mičci, gen. mn. plamičaka

plaća, gen. jd. plaće plaćenica plaćenički plaćenik, vok. jd. plaćeniče, nom. mn. pla­će­ ni­ci plaćenikov plaćevan; odr. plaćevni (: plaća) plaćica (dem.) pladanj, gen. jd. pladnja, nom. mn. pladnjevi / pladnji plafonijera plagijat, nom. mn. plagijati plagijator plagijatorica / plagijatorka, dat./lok. jd. pla­ gijatorici / plagijatorki, gen. mn. plagijato­ rica / plagijatorki plah, gen. jd. plaha; plaha, plaho

plamtjeti, prez. plamtim, imperf. plamćah, prid. rad. plamtio, plamtjela, pril. sad. plamteći, gl. im. plamćenje planet / planeta, gen. jd. planeta / planete planetarij, instr. jd. planetarijem planinac, gen. jd. planinca, vok. jd. planinče, nom. mn. planinci, gen. mn. planinaca planinar, instr. jd. planinarem / planinarom planinarev / planinarov planinarka, dat./lok. jd. planinarki, gen. mn. planinarki planinarov / planinarev planinarstvo, gen. mn. planinarstava / plani­ narstva planinčica planinčina

plahiriti se, 3. l. jd. prez. plahiri se

planinčura

plahnuti, prez. plahnem, imp. plahni, pril. pr. plahnuvši; i plaknuti

planinka, dat./lok. jd. planinki, gen. mn. pla­ nin­ki

plaho (pril.)

planinštak, vok. jd. planinštače, nom. mn. pla­ninštaci

plahost, gen. jd. plahosti, instr. jd. plahosti / plahošću

plankton, gen. jd. planktona

plahovit, gen. jd. plahovita; odr. plaho­vi­ti

plast, nom. mn. plastovi

plahovito (pril.)

plastičan, gen. jd. plastična; odr. plastični

plahovitost, instr. jd. plahovitosti / plahovi­ toš­ću

plastičar, gen. jd. plastičara

plahta, gen. mn. plahta / plahti

plastika, dat./lok. jd. plastici

plakat; džambo plakat plakati, prez. plačem, pril. sad. plačući

plastiti, prez. plastim, prid. trp. plašćen, pril. sad. plas­teći, gl. im. plaš­ćenje

plaknuti, prez. plaknem; i plahnuti

plašće

plamenčić

plašljivost, instr. jd. plašljivosti / plaš­lji­voš­ću

plastičarka

plijevilac

plašt, instr. jd. plaštem / plaštom, nom. mn. plaštevi / plaštovi plata, gen. jd. plate platežni, gen. jd. platežnog(a) platni, gen. jd. platnog(a) plato, gen. jd. platoa plavičast, gen. jd. plavičasta; odr. plavi­čas­ti plaviti, prez. plavim, prid. rad. plavio, pla­vi­la (činiti plavim)

plehan, gen. jd. plehana; odr. plehani pleh-muzika plehnat; odr. plehnati plejada plejboj, gen. jd. plejboja, nom. mn. plejboji plejer, gen. jd. plejera pleksiglas pleksus, gen. jd. pleksusa

plavjeti, prez. plavim, prid. rad. plavio, plav­ jela (postajati plav)

plemić, gen. jd. plemića

plavkast, gen. jd. plavkasta; odr. plav­kas­ti

plesač, gen. jd. plesača

plavojčica

plesačica

plavojka, dat./lok. jd. plavojci / pla­voj­ki, gen. mn. plavojka / plavojki

plesački

plavojkin plavokos, gen. jd. plavokosa; plavokosa, pla­ vo­koso

plemićki

pletač, gen. jd. pletača pletačica pletački

plavook, gen. jd. plavooka; odr. plavo­oki

pletaći

plebejac, gen. jd. plebejca, vok. jd. plebejče, instr. jd. plebejcem, gen. mn. plebejaca

pletenka, dat./lok. jd. pletenci / pletenki

plebejčev

pličina / plićina

plebejka, dat./lok. jd. plebejki, gen. mn. ple­ bejki plebejski pleća / pleći, gen. pleća, dat./instr./lok. ple­ ći­ma plećat, gen. jd. plećata; plećata, plećato

pletenjača plićak, gen. jd. plićaka, nom. mn. plićaci plićati, prez. plićam, pril. sad. plićajući, gl. im. plićanje plićina / pličina plijen, lok. jd. plijenu, nom. mn. pljenovi

pleći / pleća, gen. pleći, dat./instr./lok. ple­ ći­ma

plijeniti, prez. plijenim, aor. plijenih, imperf. pli­jenjah, prid. rad. plije­nio, prid. trp. pli­jenjen, pril. sad. plijeneći, gl. im. plije­ nje­nje

plećka, dat./lok. jd. plećci / plećki, gen. mn. ple­ćaka / plećki

plijesan, gen. jd. plijesni, instr. jd. plijesni / pliješnju, nom. mn. plijesni

pleće, gen. jd. pleća

pledoaje, gen. jd. pledoajea pleh, gen. jd. pleha, nom. mn. plehovi

plijevilac, gen. jd. plijevioca, instr. jd. plijevi­ ocem, gen. mn. plijevilaca

517

plijeviti

518

plijeviti, prez. plijevim, pril. sad. plije­ve­ći, gl. im. plijevljenje

plovidba, gen. jd. plovidbe, gen. mn. plovi­ da­ba / plovidbi

plijevnja

ploviti, prez. plovim, pril. sad. ploveći, gl. im. plovljenje

plinomjer pliska, gen. mn. plisaka / pliski plitak, gen. jd. plitka; komp. plići; plitka, plit­ko

plovka, dat./lok. jd. plovki, gen. mn. plovaka / plovki pluća (s. mn.)

plitkoća

pluće (plućno krilo)

plitkoumnost, instr. jd. plitkoumnosti / plit­ ko­umnošću

plućni

plivač, gen. jd. plivača, vok. jd. plivaču, instr. jd. pli­va­čem

plućnjak, nom. mn. plućnjaci

plivačica plivački plivaći ploča pločast, gen. jd. pločasta; odr. pločasti pločati, prez. pločam, prid. rad. pločao, gl. im. pločanje pločica pločnik, nom. mn. pločnici

plućnica plug, nom. mn. plugovi pluralistički pluskvamperfekat / pluskvamperfekt plus-pol, gen. jd. plus-pola plutača pluto, gen. jd. pluta plutonij, instr. plutonijem pljačka, dat./lok. jd. pljačci / pljački, gen. mn. pljačaka / pljački

ploha, dat./lok. jd. plohi / plosi

pljačkaš, gen. jd. pljačkaša, instr. jd. pljač­ kašem

plomba, gen. jd. plombe, gen. mn. plomba / plom­bi

pljačkašica

plombirati, prez. plombiram, prid. trp. plom­ biran, gl. im. plombiranje ploska / pljoska, dat./lok. jd. plosci / ploski, gen. mn. plosaka / plos­ki plosnat / pljosnat; odr. plosnati ploščica ploška, dat./lok. jd. ploški, gen. mn. plošaka / ploški ploštimice / pljoštimice (pril.) plovak, gen. jd. plovka, nom. mn. plovci, gen. mn. plovaka

pljačkaški pljačkati, prez. pljačkam, prid. trp. pljačkan, pril. sad. pljač­ka­ju­ći, gl. im. pljačkanje pljenidba, gen. jd. pljenidbe, gen. mn. plje­ni­ daba / pljenidbi pljenidbeni pljenilac / pljenitelj, gen. jd. pljenioca / plje­ ni­telja, vok. jd. pljenioče / pljeni­telju, instr. jd. pljeniocem / pljenite­ljem, nom. mn. pljenioci / pljenitelji, gen. mn. pljeni­la­ca / pljenitelja pljeniteljica

pobjesnjeti

pljesak, gen. jd. pljeska, nom. mn. pljesci, gen. mn. pljesaka pljeska, dat./lok. jd. pljesci / pljeski, gen. mn. pljesaka / pljeski pljeskač pljeskati, prez. pljeskam / plješćem, prid. rad. pljeskao, pril. sad. pljeskajući / plješćući, gl. im. pljes­kanje

pobaučke (pril.) pobijediti, prez. pobijedim, prid. rad. pobi­ jedio, prid. trp. po­bi­jeđen pobijeliti, prez. pobijelim, prid. rad. po­bi­jelio, pobijelila, prid. trp. pobijeljen (učiniti bijelim) pobijeljeti, prez. pobijelim, prid. rad. po­bi­ jelio, pobijeljela (postati bijel)

pljeskavica

pobilježiti, prez. pobilježim

pljesniv, gen. jd. pljesniva; odr. pljesnivi

pobjeći, prez. pobjegnem, aor. pobjegoh, imp. pobjegni, prid. rad. pobjegao

pljesnivjeti, prez. pljesnivim, prid. rad. pljes­ nivio, pljesnivjela, gl. im. pljesniv­lje­nje pljesnivost, instr. jd. pljesnivosti / pljes­ni­ voš­ću pljesnuti, prez. pljesnem pljeva

pobjeda, gen. mn. pobjeda pobjedilac / pobjeditelj, gen. jd. pobjedioca / pobjeditelja, vok. jd. pobjedi­o­če / pobje­ di­telju, instr. jd. pobjediocem / pobje­di­te­ ljem, gen. mn. pobje­di­laca / pobjeditelja pobjediv, gen. jd. pobjediva; pobjediva, pob­ je­divo

pljoska / ploska, dat./lok. jd. pljosci / pljoski, gen. mn. pljosaka / pljos­ki

pobjednica

pljosnat / plosnat; odr. pljosnati

pobjednički

pljoštimice / ploštimice (pril.)

pobjednik, vok. jd. pobjedniče, nom. mn. pob­jednici

pljuhnuti, prez. pljuhnem, pril. pr. pljuh­nuvši (o kiši) pljunka, dat./lok. jd. pljunci / pljunki pljusak, gen. jd. pljuska, nom. mn. pljusci / pljus­kovi pljuska, dat./lok. jd. pljusci / pljuski, gen. mn. pljusaka / pljuski pljuvačka, dat./lok. jd. pljuvačci / plju­vački, gen. mn. pljuvačaka / pljuvač­ki pljuvačni pljuvačnica pneumonija

pobjedonosan, gen. jd. pobjedonosna; odr. pobjedonosni pobjedonosno (pril.) pobjeđivati, prez. pobjeđujem, prid. trp. pobjeđivan, pril. sad. pobjeđujući, gl. im. pobjeđivanje pobjeg, vok. jd. pobježe, nom. mn. pobjezi, gen. mn. pobjega pobjegnuti, prez. pobjegnem, aor. pobje­ gnuh, imp. pobjegni, prid. rad. pobjegnuo pobjegulja, vok. jd. pobjeguljo

poasiti se, prez. poasim se

pobjeljivati, prez. pobjeljujem, pril. sad. po­bje­ljujući, gl. im. pobjeljivanje

pobačaj, instr. jd. pobačajem, nom. mn. po­ba­ čaji

pobjesnjeti, prez. pobjesnim, prid. rad. pobje­ snio, pobjesnjela (postati bijesan)

519

poblesaviti

520

poblesaviti, prez. poblesavim, prid. rad. poblesavio, poblesavila, pril. pr. poblesa­ vivši; i poblesavjeti (postati blesav) poblesavjeti, prez. poblesavim, prid. rad. po­ blesavio, poblesavjela, pril. pr. poblesa­ vjevši; i poblesaviti

pobrojavati, prez. pobrojavam; i pobrajati pobrojiti, prez. pobrojim, prid. trp. pobrojen, pril. pr. pobro­jivši; i pobrojati pobrzo (pril.) pobrže (pril.)

poblijed, gen. jd. poblijeda; poblijeda, pobli­ jedo

pobudaliti, prez. pobudalim, prid. rad. pobu­ dalio, pobudalila (postati budala)

poblijediti, prez. poblijedim, prid. rad. pob­ lijedio, poblijedila, prid. trp. pob­li­jeđen (učiniti blijedim)

pobuđati, 3. l. jd. prez. pobuđa

poblijedjeti, prez. poblijedim, prid. rad. pob­ lijedio, poblijedjela, pril. pr. poblijedjevši (postati blijed)

pobunjenički

poblizu (pril.) pobliže (pril.) pobočan, gen. jd. pobočna; pobočna, pobo­č­no pobočke (pril.) pobočnik, nom. mn. pobočnici pobočno (pril.) pobogu (čest.) pobojiti, 3. l. jd. prez. poboji, prid. rad. pobojio, prid. trp. pobojen pobolijevati, prez. pobolijevam, aor. poboli­ je­vah, prid. rad. pobolijevao, pril. sad. pobolijevajući, gl. im. pobolijevanje pobolje (pril.) poboljeti, prez. pobolim, prid. rad. pobolio, poboljela pobornički pobrajati, prez. po­bra­jam, pril. sad. pobraja­ jući, gl. im. pobrajanje; i pobrojavati pobrđe, dat./lok. jd. pobrđu, nom. mn. po­brđa pobrežje / pobriježje, dat./lok. jd. pobrežju / pobriježju, nom. mn. pob­režja / pobriježja pobrojati, prez. pobrojim, prid. trp. pobrojen, pril. pr. pobro­javši; i pobrojiti

pobuđivati, prez. pobuđujem, prid. rad. pobuđivao, pril. sad. po­buđujući pocijepati, prez. pocijepam, prid. trp. po­ci­ jepan pocinčati, prez. pocinčam, prid. trp. pocin­čan pocinčavati, prez. pocinčavam pocjepkanost, instr. jd. pocjepkanosti / poc­ jep­kanošću pocjepkati, prez. pocjepkam, prid. trp. poc­ jepkan, pril. pr. pocjepkavši pocrniti, prez. pocrnim, prid. rad. pocr­nio, pocrnila (učiniti crnim) pocrnjeti, prez. pocrnim, prid. rad. pocr­nio, pocrnjela (postati crn) pocrveniti, prez. pocrvenim, prid. rad. pocr­ venio, pocrvenila, prid. trp. pocrvenjen (učiniti crvenim) pocrvenjeti, prez. pocrvenim, prid. rad. pocr­ venio, pocrvenjela (postati crven) počaditi, prez. počadim, prid. rad. po­čadio, počadila, prid. trp. počađen (učiniti ča­ đa­vim, postati čađav); i počađiti počađaviti, prez. počađavim, prid. rad. po­ča­ đavio, počađavila (učiniti čađavim) počađavjeti, prez. počađavim, prid. rad. po­ča­đavio, počađavjela, pril. pr. počađa­ vjevši (postati čađav) počađiti, prez. počađim; i počaditi

podanak

počasiti, prez. počasim, prid. rad. počasio počasni, gen. jd. počasnog(a) počast, gen. jd. počasti, instr. jd. počasti / počašću

počinilac / počinitelj, gen. jd. počinioca / po­či­nitelja, instr. jd. počiniocem / po­či­ ni­te­ljem, gen. mn. počinilaca / po­činitelja počiniteljica / počiniteljka

poček, nom. mn. počeci

počiniti, prez. počinim, imp. počini, prid. rad. počinio, prid. trp. počinjen, pril. pr. poči­ nivši

počekati, prez. počekam, imp. počekaj, pril. pr. počekavši

počinuti, prez. počinem, imp. počini, prid. rad. počinuo

počelni

počinjati, prez. počinjem, prid. trp. po­činjan, pril. sad. počinjući, gl. im. počinjanje

počastiti, prez. počastim, prid. trp. po­čašćen

počelo počeprkati, prez. počeprkam, prid. rad. poče­ prkao

počistiti, prez. počistim, prid. trp. po­čiš­ćen počiteljski, gen. jd. počiteljskog(a) (: Počitelj)

počerupati, prez. počerupam, prid. rad. poče­ rupao

počivalište, instr. jd. počivalištem, gen. mn. po­či­vališta

počest, gen. jd. počesta; komp. počešći; po­če­ s­ta, počesto

počivaljka, dat./lok. jd. počivaljci

počesto (pril.) počešati, prez. počešem, imp. počeši, prid. trp. počešan počešljati, prez. počešljam, prid. trp. po­češ­ ljan početak, gen. jd. početka, nom. mn. počeci, gen. mn. početaka; u početku početi, prez. počnem, imp. počni, prid. rad. počeo, prid. trp. počet početkom (prij.) početni

počivati, prez. počivam, prid. rad. počivao, pril. sad. poči­va­ju­ći, gl. im. počivanje počivka, dat./lok. jd. počivci počovječiti, prez. počovječim, gl. im. počov­ je­čenje počupati, prez. počupam, prid. trp. po­ču­pan, pril. pr. počupavši počuti, prez. počujem, aor. počuh, imp. počuj, prid. rad. počuo poći, prez. pođem, aor. po­đoh, imp. pođi, prid. rad. pošao, pril. pr. pošavši pod(a) (prij.); pod jesen, poda se

početnički

podadrijeti, prez. podadrem, aor. po­dad­ri­jeh, prid. rad. podadro, prid. trp. po­dadrt, pril. pr. po­dad­rijevši

početnik, vok. jd. početniče, nom. mn. počet­ nici

podal / podao, gen. jd. podla; odr. podli; komp. podliji

početništvo, gen. mn. početništava / po­čet­­ niš­tva

podaleko (pril.) podalje (pril.)

počinak, gen. jd. počinka, nom. mn. počinci, gen. mn. počinaka

podanak, gen. jd. podanka, vok. jd. po­danče, nom. mn. podanci, gen. mn. podanaka

početnica

521

podanički

522

podanički podanik, vok. jd. podaniče, nom. mn. poda­ ni­ci, gen. mn. podanika podaništvo, gen. jd. podaništva, gen. mn. podaništava / podaništva podao / podal, gen. jd. podla; odr. podli; komp. pod­liji podapeti, prez. podapnem, imp. podapni, prid. trp. podapet podaprati, prez. podaperem, prid. trp. po­da­ p­ran podastirati, prez. podastirem, pril. sad. poda­ stirući, gl. im. podastiranje podastrijeti, prez. podastrem, aor. poda­ strijeh, prid. rad. podastro, prid. trp. po­ dastrt, pril. pr. podastrijevši / po­dastrvši

podbočiti, prez. podbočim, aor. pod­bo­čih, pril. pr. pod­bo­čiv­ši podbočivati, prez. podbočujem, pril. sad. podbočujući, gl. im. podbočivanje podbosti, prez. podbodem, prid. rad. pod­bo, prid. trp. podboden podbradak, gen. jd. podbratka, nom. mn. pod­braci, gen. mn. podbradaka podbraditi se, prez. podbradim se, prid. trp. podbrađen podbrađivati se, prez. podbrađujem se, pril. sad. podbrađujući se, gl. im. podbrađi­ vanje podbrežje / podbriježje, nom. mn. podbri­ ježja podbuhao, gen. jd. podbuhla; odr. podbuhli

podasuti, prez. podaspem, aor. podasuh, prid. rad. podasuo, prid. trp. po­dasut

podbuhlost, instr. jd. podbuhlosti / pod­buh­ loš­ću

podašan; odr. podašni

podbuhnuti, prez. podbuhnem, aor. pod­ buh­nuh, prid. rad. podbuhnuo

podašiti, prez. podašijem, imp. podašij, prid. trp. podašiven; i podšiti podatak, gen. jd. podatka, nom. mn. podaci, gen. mn. podataka podatan, gen. jd. podatna; podatna, podatno podavijati, prez. podavijam, pril. sad. podavi­ jajući, gl. im. podavijanje podaviti, prez. podavijem, prid. trp. poda­ vijen; i podviti podbaciti, prez. podbacim, aor. podbacih, prid. trp. podbačen, pril. pr. podba­civ­ši podbačaj, instr. jd. podbačajem podbadač, gen. jd. podbadača podbadačica podbijati, prez. podbijam, pril. sad. pod­bi­ jajući, gl. im. podbijanje podbjel, gen. jd. podbjela, instr. jd. podbjelom

poddijalekatski / poddijalektni poddžarnuti, prez. poddžarnem podebeo, gen. jd. podebela; komp. podeblji; po­debela, podebelo podgojiti, prez. podgojim, prid. trp. podgojen podgorje podgovarač, instr. jd. podgovaračem podgovaračica podgrađe podgrađivati, prez. podgrađujem, prid. trp. podgrađivan, gl. im. podgrađivanje podgrijati, prez. podgrijem, aor. podgrijah, prid. trp. podgrijan, pril. pr. pod­gri­javši podgrijavati, prez. podgrijavam, prid. trp. podgrijavan, gl. im. podgrijavanje; i podgrijevati

podliv

podgrijevati, prez. podgrijevam, prid. trp. podgrijevan, gl. im. podgrijevanje; i podgrijavati podgrupa podičiti se, prez. podičim se

podjeljivati, prez. podjeljujem, pril. sad. podjeljujući, gl. im. podjeljivanje podjetinjavati, prez. po­dje­tinjavam; i podjetinjivati

pòdići, prez. podignem, aor. podigoh, prid. rad. podigao; i podignuti

podjetinjiti, prez. podjetinjim, prid. rad. podjetinjio, pril. pr. podjetinjivši, gl. im. podje­ti­njenje

pòdīći, prez. podiđem, aor. po­di­đoh, imp. podiđi, prid. rad. podišao

podjetinjivati, prez. podjetinjujem; i podjetinjavati

podignuti, prez. podignem, aor. podig­nuh, prid. rad. podignuo; i pòdići

podlac, gen. jd. podlaca, vok. jd. podlače

podij, gen. jd. podija, nom. mn. podiji podijeliti, prez. podijelim, aor. podije­lih, prid. rad. podi­jelio, prid. trp. podijeljen, pril. pr. podijelivši podijeljenost, gen. jd. podijeljenosti, instr. jd. podi­je­lje­no­sti / podijeljenošću podilaziti, prez. podilazim, gl. im. podi­la­ že­nje poditi, prez. podim, gl. im. pođenje podjabuka, dat./lok. jd. podjabuci podjariti, prez. podjarim, prid. trp. podjaren podjarivati, prez. podjarujem, pril. sad. podjarujući, gl. im. podjarivanje podjarmiti, prez. podjarmim, aor. podjar­mih, prid. trp. podjarmljen, pril. pr. podjar­ mivši

podlačev podlački, gen. jd. podlačkog(a) podlagač podlaštvo, gen. jd. podlaštva, gen. mn. pod­ laš­tava / podlaštva podleći, prez. pod­leg­nem, prid. rad. pod­ legao; i podlegnuti podlegnuti, prez. podlegnem, prid. rad. pod­ legnuo; i pod­le­ći podletjeti, prez. podletim, prid. rad. podletio, podletjela, pril. pr. podletjevši podlijegati, prez. podliježem, prid. rad. pod­ lijegao, pril. sad. podliježući, gl. im. podli­ je­ganje podlijepiti, prez. podlijepim, prid. trp. pod­ li­jepljen

podjarmljivati, prez. podjarmljujem, gl. im. podjarmljivanje

podlijetati, prez. pod­li­je­ćem, pril. sad. podli­ jećući, gl. im. podlijetanje

podječačiti se, prez. podječačim se, prid. trp. podječačen

podlijevati, prez. podlijevam, pril. sad. pod­ lijevajući, gl. im. pod­li­je­vanje; i podlivati

podjednak, gen. jd. podjednaka; odr. pod­ jednaki

podlistak, gen. jd. podliska, nom. mn. pod­ lis­ci, gen. mn. podlistaka

podjednako (pril.)

podliti, prez. podlijem, aor. podlih, imp. podlij, pod­lij­mo, prid. rad. pod­lio, prid. trp. podliven

podjela, gen. mn. podjela podjeljak, nom. mn. podjeljci, gen. mn. pod­ je­ljaka

podliv / podljev

523

podlivati

524

podlivati, prez. podlivam, pril. sad. podliva­ jući, gl. im. podlivanje; i podlijevati

podmladak, gen. jd. podmlatka, nom. mn. pod­mlaci, gen. mn. podmladaka

podloga, dat./lok. jd. podlozi

podmladiti, prez. podmladim, prid. trp. pod­ mlađen; i pomladiti

podlost, instr. jd. podlosti / podlošću podložak, gen. jd. podloška, nom. mn. pod­ loš­ci, gen. mn. podložaka podložnost, instr. jd. podložnosti / pod­lož­ noš­ću podljepljivati, prez. podljepljujem podljev / podliv podmetač, gen. jd. podmetača, instr. jd. pod­ metačem podmetak, gen. jd. podmetka, nom. mn. pod­ me­ci, gen. mn. podmetaka podmetaljka, dat./lok. jd. podmetaljci, gen. mn. pod­me­talj­ki podmetati, prez. podmećem, imp. pod­meći, pril. sad. podmećući, gl. im. podme­ta­nje podmetnuti, prez. podmetnem, aor. pod­ metnuh, prid. trp. podmetnut podmićivač, instr. jd. podmićivačem podmićivati, prez. podmićujem, prid. trp. podmićivan, gl. im. podmićivanje

podmlađivati, prez. podmlađujem, pril. sad. podmlađujući, gl. im. podmlađivanje; i pomla­đi­vati podmorje podmornički podmukao, gen. jd. podmukla; odr. podmukli podmuklost, instr. jd. podmuklosti / pod­ muk­lošću podnapiti se, prez. podnapijem se, prid. trp. podnapijen / podnapit podnarednički podnarednik, vok. jd. podnaredniče, nom. mn. podnarednici podne, gen. jd. podneva, nom. mn. podnevi; u podne podne-namaz, gen. jd. pod­ne-namaza podnesak, gen. jd. podneska, nom. mn. pod­ nes­ci, gen. mn. podnesaka podnevni, gen. jd. podnevnog(a); pod­nevni namaz

podmira / podmirba

podnica, nom. mn. podnice

podmiriti, prez. podmirim, prid. trp. pod­ miren

podnijeti, prez. podnesem, aor. pod­nesoh / podnijeh, imp. podnesi, prid. rad. podnio, podnijela, prid. trp. podnesen / pod­nijet

podmirivati, prez. pod­mi­ru­jem, pril. sad. podmirujući, gl. im. podmirivanje podmititi, prez. podmitim, prid. trp. pod­ mićen podmitljivost, instr. jd. podmitljivosti / pod­ mit­ljivošću podmjestiti, prez. podmjestim, prid. trp. pod­mješten podmještati, prez. podmještam, pril. sad. podmještajući, gl. im. podmještanje

podnipošto (pril.) podno (prij.) podnoć (pril.) podnosilac / podnositelj, gen. jd. podnosio­ca / podnositelja, vok. jd. podnosioče / pod­ nositelju, instr. jd. podnosiocem / pod­ nositeljem, gen. mn. podnosilaca / pod­ nositelja podnožje, gen. jd. podnožja

podsekretar

podobar, gen. jd. podobra podobro (pril.) podockan (pril.)

podrepak, gen. jd. podrepka, vok. jd. pod­ rep­če, nom. mn. podrepci, gen. mn. pod­ re­paka

podočni, gen. jd. podočnog(a)

podrepljivati se, 3. l. jd. prez. podrepljuje se, gl. im. podrepljivanje

podočnjak, nom. mn. podočnjaci

podrhtaj

pododsjek, nom. mn. pododsjeci podoficirski podojiti, prez. podojim, prid. trp. podojen podomaćen, gen. jd. podomaćena; podo­ma­ će­na, podomaćeno podomaćiti, prez. podomaćim podosta (pril.) podozrijevati, prez. podozrijevam, pril. sad. podozrijevajući, gl. im. podozrijevanje

podrhtati, prez. podrhtim / podršćem, prid. rad. podrhtao podrhtavati, prez. podrhtavam, pril. sad. pod­rhtavajući, gl. im. podrhta­va­nje podrinski / podrinjski, gen. jd. podrinskog(a) / podrinjskog(a) (: Podri­nje, Podrinci / Pod­rinjci) podrivač, gen. jd. podrivača, instr. jd. podri­ va­čem

podozrivost, instr. jd. podozrivosti / podoz­ rivošću

podrivačica

podrazdio / podrazdjel, gen. jd. podrazdje­la, nom. mn. podrazdjeli

podrobno (pril.)

podrazumijevati, prez. podrazumijevam, prid. rad. podrazumijevao, pril. sad. pod­ razumijevajući, gl. im. podrazumije­va­nje

podrivački podrobnost, instr. jd. podrobnosti / podrob­ noš­ću podrška, dat./lok. jd. podršci, gen. mn. podr­ški

podražaj, instr. jd. podražajem, nom. mn. pod­ražaji

područje

podražavalac / podražavatelj, gen. jd. pod­ ra­ža­vaoca / podražavatelja, instr. jd. pod­ ra­žavaocem / podražavate­ljem, gen. mn. podražavalaca / pod­ra­žavatelja

podrugivač, gen. jd. podrugivača

područni, gen. jd. područnog(a) podrugivačica podrugivački

podražavati, prez. podražavam, pril. sad. pod­ražavajući, gl. im. podra­ža­va­nje; i pod­raživati

podrugljivac, gen. jd. podrugljivca, vok. jd. podrugljivče, gen. mn. podrugljivaca

podraživati, prez. podražujem, pril. sad. pod­ ražujući, gl. im. podraživa­nje; i pod­ra­ žavati

podrumčić

podređenost, instr. jd. podređenosti / pod­re­ đe­nošću podređivati, prez. podređujem, gl. im. pod­re­ đi­vanje

podruku (pril.) podrumčina podružnički podržavalac / podržavatelj podsekretar

525

podsijecati

526

podsijecati, prez. podsijecam, pril. sad. pod­ sijecajući, prid. trp. podsijecan, gl. im. podsijecanje podsjećati, prez. podsjećam, pril. sad. podsje­ ćajući, gl. im. podsje­ćanje podsjeći, prez. podsiječem, aor. podsjekoh, imp. podsijeci, prid. trp. podsječen podsjesti, prez. podsjednem, prid. rad. pod­ sjeo, prid. trp. pod­sjednut podsjetiti, prez. podsjetim, aor. podsjetih, prid. rad. podsjetio, pril. pr. podsjetivši podsjetnica podsjetnik, nom. mn. podsjetnici podskočiti, prez. podskočim, aor. podskočih, pril. pr. podskočivši podskup, nom. mn. podskupovi podskupina podsmijavati se, prez. podsmijavam se; i pod­smijevati se podsmijeh, nom. mn. podsmijesi podsmijevati se, prez. podsmijevam se; i pod­smijavati se podsmjehivati se, prez. podsmjehujem se, pril. sad. podsmjehujući se, gl. im. pod­ smjehivanje podsmjehnuti se, prez. podsmjehnem se, imp. podsmjehni se, pril. pr. pod­smjeh­ nuvši se podsmješkivati se, prez. podsmješkujem se, gl. im. podsmješki­va­nje podsmješljiv, gen. jd. podsmješljiva; pod­ smješ­ljiva, podsmješljivo podsmješljivac, gen. jd. podsmješljivca, vok. jd. podsmješljivče, nom. mn. pod­smješ­ ljivci, gen. mn. podsmješ­lji­vaca

podsmješljivost, instr. jd. podsmješlji­vos­ti / podsmješljivošću podstaći, prez. podstaknem, aor. podstakoh, prid. rad. podstakao; i podstaknuti podstaknuti, prez. podstaknem, aor. pod­ staknuh, prid. rad. podstaknuo; i podstaći podstanar, instr. jd. podstanarem / podsta­ na­rom podstanarev / podstanarov podstanarka, dat./lok. jd. podstanarki, gen. mn. podstanarki podstanarov / podstanarev podstanarski podstanarstvo podstanica podstanični podstarost (pril.); pod starost podstava podstaviti, prez. podstavim, prid. trp. pod­ stav­ljen, pril. pr. podstavivši podstavljati, prez. podstavljam, prid. trp. podstavljan, pril. sad. podstavljajući podsticaj, nom. mn. podsticaji podsticajan; odr. podsticajni podsticajno (pril.) podsticati, prez. podstičem, prid. rad. pod­ sticao, pril. sad. podsti­čući, gl. im. pod­ sticanje podstrek, nom. mn. podstreci podstrići, prez. podstrižem podsuknja, gen. mn. podsukanja / podsuknji podsvijest, instr. jd. podsvijesti / pods­vi­ješću

podsmješljivica

podsvitak, gen. jd. podsvitka, nom. mn. pod­ svi­ci, gen. mn. podsvitaka

podsmješljivo (pril.)

podsvjesno (pril.)

podvoditi

podsvjestan, gen. jd. podsvjesna; odr. pod­ svjesni

podupirati, prez. podupirem

podšišati, prez. podšišam, prid. trp. pod­ši­šan

poduprijeti, prez. poduprem, aor. podu­ prijeh, imp. po­dup­ri, prid. rad. podupro, prid. trp. poduprt

podšiti, prez. podšijem, aor. podših, imp. podšij, pod­šij­mo, prid. rad. podšio, prid. trp. podšiven; i podašiti

podušje poduzimač, gen. jd. poduzimača, instr. jd. po­du­zi­ma­čem

podšivati, prez. podšivam, pril. sad. pod­ši­ vajući, gl. im. podšivanje

poduzimačica

podšav, gen. jd. podšava, nom. mn. pod­ša­vovi

podtekst, gen. mn. podteksta podtip podubok, gen. jd. poduboka; odr. poduboki; komp. podublji podučavalac / podučavatelj, gen. jd. poduča­ vaoca / podu­ča­vatelja

poduže (pril.) podvađati, prez. podvađam podvaladžija podvaljivač, instr. jd. podvaljivačem podvaljivačica podvaljivački

podučavateljica / po­dučavateljka

podveče / podvečer (pril.)

podučavati, prez. podučavam, prid. trp. podučavan, pril. sad. po­dučavajući, gl. im. podučavanje

podvediv / podvedljiv

podučiti, prez. podučim, prid. rad. podučio, prid. trp. po­du­čen

podveleški (: Podveležje, Podvelešci) podvezača, instr. jd. podvezačom podvig, nom. mn. podvizi

podugačak, gen. jd. podugačka; podugačka, po­dugačko

podvijati, prez. podvijam, prid. trp. pod­vi­jan, pril. sad. podvijajući, gl. im. podvijanje

podugo (pril.)

podvilični

poduhvaćati, prez. poduhvaćam, pril. sad. poduhvaćajući, gl. im. po­du­hva­ćanje; i poduhva­tati

podviti, prez. podvijem, aor. podvih, imp. podvij, podvijmo, prid. rad. podvio, pod­ vila, prid. trp. podvijen / podvit; i podaviti

poduhvat / pothvat

podvlačiti, prez. podvlačim, pril. sad. pod­vla­ čeći, gl. im. podvlačenje

poduhvatati, prez. poduhvatam, pril. sad. poduhvatajući, gl. im. po­du­hva­tanje; i poduhva­ća­ti poduhvatiti, prez. poduhvatim, prid. trp. poduhvaćen; i pothvatiti poduka, dat./lok. jd. poduci podulje (pril.) podupirač, gen. jd. podupirača, instr. jd. podupiračem

podvlastiti, prez. podvlastim, prid. trp. pod­ vlašćen / podvlašten, gl. im. podvlaš­će­nje / podvlaštenje podvodač, gen. jd. podvodača, vok. jd. pod­ vodaču, instr. jd. pod­vo­dačem podvodačica podvodački podvoditi, prez. podvodim, gl. im. pod­vo­đenje

527

podvodiv

528

podvodiv / podvodljiv

podziđe

podvoljak, gen. jd. podvoljka, nom. mn. pod­ voljci, gen. mn. podvoljaka

podziđivati, prez. podziđujem, gl. im. podzi­ đi­vanje; i podzidavati

podvornički

podzimu (pril.)

podvornik, vok. jd. podvorniče, nom. mn. pod­vornici

podžeći, prez. podžežem, imp. podžeži

podvostručavati, prez. podvostruča­vam, pril. sad. podvostručava­ju­ći, gl. im. podvostru­ čavanje; i pod­vos­tručivati

podžapati se, prez. podžapam se, prid. rad. podžapao se pođoniti, prez. pođonim, prid. trp. pođo­njen

podvostručiti, prez. podvostručim, prid. trp. podvostručen

poetičan, gen. jd. poetična; odr. poetični

podvostručivati, prez. podvostručujem, pril. sad. podvostručujući, gl. im. podvos­tru­ čivanje; i podvostručavati

poetičnost, instr. jd. poetičnosti / poetič­ noš­ću

podvožnjak, nom. mn. podvožnjaci podvraćati, prez. podvraćam, pril. sad. pod­ vraćajući, gl. im. podvraćanje

poetično (pril.)

poetika, dat./lok. jd. poetici poetski, gen. jd. poetskog(a) poezija, instr. poezijom

podvratak, gen. jd. podvratka, nom. mn. pod­ vraci

pogača, instr. jd. pogačom

podvratiti, prez. podvratim, prid. trp. pod­ vraćen

pogađač, gen. jd. pogađača, instr. jd. poga­ đačem

podvratnik, nom. mn. podvratnici

pogađati, prez. pogađam, pril. sad. po­ga­đa­ jući, gl. im. pogađanje

podvrći, prez. podvrgnem, aor. podvrgoh, prid. rad. podvrgao, prid. trp. podvrg­nut; i podvrgnuti podvrgnuti, prez. podvrgnem, aor. podvrg­ ­nuh, prid. rad. podvrgnuo, prid. trp. pod­ vrgnut; i podvrći podvrsta podvući, prez. podvučem, imp. podvuci, prid. rad. podvukao, podvukla, prid. trp. pod­ vučen podzid / podzida, nom. mn. podzidovi / pod­ zide podzidati, prez. podzidam / podziđem, imp. podzidaj / podziđi, prid. trp. podzidan podzidavati, prez. podzi­da­vam, gl. im. podzi­ davanje; i podziđivati

pogačica

pogančina poganćer poganluk, nom. mn. poganluci pogdjegdje (pril.) pogdjekad(a) (pril.) pogdjeko, gen. pogdjekog(a) pogdjekoji, gen. pogdjekojeg(a), dat. pogdje­ ko­jem(u) pogibao, gen. jd. pogibli, instr. jd. po­gib­li / po­giblju pogibija poginuti, prez. poginem, aor. pog­inuh, prid. rad. poginuo, pril. pr. poginuvši

pohodnica

pognojiti, prez. pognojim, prid. trp. pog­no­jen pognječiti, prez. pognječim, prid. trp. pognječen pogodak, gen. jd. pogotka, nom. mn. pogoci, gen. mn. pogodaka

pohabanost, instr. jd. pohabanosti / pohaba­ nošću pohabati, prez. pohabam, prid. trp. pohaban pohađač, gen. jd. pohađača

pogodba, gen. mn. pogodaba / pogodbi

pohađati, prez. pohađam, pril. sad. po­ha­đa­ jući, gl. im. pohađanje

pogodnost, instr. jd. pogodnosti / pogod­ noš­ću

pohajdučiti se, prez. pohajdučim se, prid. trp. pohajdučen

pogorijevati, prez. pogorijevam, gl. im. po­go­ rijevanje

pohapsiti, prez. pohapsim

pogorjelac, gen. jd. pogorioca / pogorjelca, vok. jd. pogorioče / pogorjelče, instr. jd. po­ goriocem / pogorjelcem, nom. mn. po­go­ rioci / pogorjelci, gen. mn. pogorjelaca

poharati, prez. poharam, prid. trp. poharan

pogorjelica pogorjelina pogorjelka pogorjeti, prez. pogorim, prid. rad. pogorio, pogorjela, pril. pr. pogorjevši

pohara poharčiti, prez. poharčim, prid. trp. po­ har­čen, pril. pr. poharčivši pohasiti se, prez. pohasim se (razg.) pohati, prez. poham, prid. trp. pohan; i pohovati pohitati, prez. pohitam, prid. rad. pohitao, pril. pr. pohitavši

pogostiti, prez. pogostim, prid. trp. po­goš­ćen

pohitjeti, prez. pohitim, prid. rad. po­hi­tio, pohitjela, pril. pr. po­hit­jevši

pogotovo / pogotovu (čest.)

pohlepa

pogranični, gen. jd. pograničnog(a)

pohlepan, gen. jd. pohlepna; odr. poh­lep­ni

pogrešan, gen. jd. pogreš­na; odr. pogrešni

pohlepnica

pogrešiv, gen. jd. pogreši­va; pog­re­šiva, pogre­ šivo

pohlepnički

pogreška, dat./lok. jd. pog­­rešci / pogreški, gen. mn. pogre­ša­ka / pogreški pogrešno (pril.) pogrijati, prez. pogrijem, prid. trp. pogri­jan pogriješiti, prez. pogriješim, aor. pogriješih, prid. rad. pogriješio, pril. pr. pogriješivši pogrubjeti, prez. pogrubim, prid. rad. pog­ ru­bio, pogrubjela, pril. pr. pogrubjevši (postati grub) pohaban; odr. pohabani

pohlepnik, vok. jd. pohlepniče, nom. mn. pohlepnici pohlepno (pril.) pohlepnost, instr. jd. pohlepnosti / pohlep­ noš­ću pohod pohode (ž. pl. t.), gen. pohoda, dat./instr./lok. pohodama pohoditi, prez. pohodim, pril. sad. poho­de­ći, gl. im. pohođenje pohodnica

529

pohodnik

530

pohodnik

pohvatati, prez. pohvatam

pohota

poigrati, prez. poigram, aor. poig­rah, prid. rad. poigrao

pohotan, gen. jd. pohotna; odr. pohotni pohotljiv, gen. jd. pohotljiva; odr. po­hot­ljivi pohotljivac, gen. jd. pohotljivca, vok. jd. po­hot­ljivče, nom. mn. pohotljivci, gen. mn. pohotljivaca

poimati, prez. poimam / poimljem, pril. sad. poimajući / poimljući, gl. im. poi­ma­nje poimence / poimenice (pril.)

pohotljivica / pohotljivka

poimeničan, gen. jd. poimenična; odr. po­i­ menični

pohotljivo (pril.)

poimeničenje

pohotljivost, instr. jd. pohotljivosti / pohot­ lji­vošću

poimenično (pril.)

pohotnica

poiskati, prez. poištem / poišćem

pohotnik, vok. jd. pohotniče, nom. mn. po­ hotnici

poispresijecati, prez. poispresijecam

pohotno (pril.) pohotnost, instr. jd. pohotnosti / pohotnošću pohovati, prez. pohujem, prid. trp. pohovan, gl. im. pohovanje; i pohati pohrana

poiskakati, 3. l. jd. prez. poiskače

poistiha (pril.) poistjerivati, prez. poistjerujem poistovjećivati, prez. poistovjećujem, pril. sad. poistovjećujući, gl. im. poistov­je­ći­ va­nje

pohraniti, prez. pohranim, prid. rad. po­hra­nio, prid. trp. poh­ra­njen

poistovjetiti, prez. poistovjetim, prid. rad. poistovjetio, prid. trp. poistovjećen, pril. pr. poistovjetivši, gl. im. poistovjećenje

pohranjivati, prez. pohranjujem, pril. sad. pohranjujući, gl. im. pohranjivanje

poizbliza (pril.)

pohrđati, prez. pohrđam, pril. pr. pohr­đav­ši pohrliti, prez. pohrlim, prid. rad. pohrlio, pril. pr. pohr­livši

poizbliže (pril.) poizbor (pril.) poizdaleka (pril.)

pohrvati se, prez. pohrvem se, prid. rad. pohrvao se, pril. pr. po­hrvavši se

poizdalje (pril.)

pohvala

pojačalo

pohvalan, gen. jd. pohvalna; odr. poh­val­ni

pojačati, prez. pojačam, prid. trp. po­ja­čan, gl. im. pojačanje

pohvaliti, prez. pohvalim, prid. trp. poh­va­ljen pohvalnica pohvalno (pril.) pohvaljivati, prez. pohvaljujem, gl. im. poh­ va­ljivanje

poj, gen. jd. poja, lok. jd. poju

pojačavati, prez. pojačavam, pril. sad. po­ja­ čavajući, gl. im. pojačavanje pojačivač pojadati se, prez. pojadam se

poklopčić

pojahati, prez. pojašem, imp. pojaši, prid. rad. pojahao, prid. trp. pojahan, pril. pr. poja­ havši pojahivati, prez. pojahujem, pril. sad. pojahu­ jući, gl. im. pojahivanje pojak, gen. jd. pojaka pojam, gen. jd. pojma, nom. mn. pojmo­vi pojas, nom. mn. pojasevi / pojasovi / pojasi pojedinac, gen. jd. pojedinca, vok. jd. po­je­ dinče, nom. mn. pojedinci, gen. mn. poje­ dinaca pojedinačan, gen. jd. pojedinačna; odr. po­je­ dinačni pojedinačno (pril.) pojedinačnost, instr. jd. pojedinačnosti / po­je­dinačnošću

pokal, gen. jd. pokala pokaluđeriti, prez. pokaluđerim, prid. rad. pokaluđerio, prid. trp. pokaluđeren pokasno (pril.) pokatkad(a) (pril.) pokatoličavati, prez. pokatoličavam, gl. im. pokatoličavanje; i pokatoličivati pokatoličiti, prez. po­ka­toličim, prid. trp. pokatoličen, gl. im. po­katoličenje pokatoličivati, prez. pokatoli­ču­jem, gl. im. pokatoličivanje; i pokatoličavati pokauriti, prez. pokau­rim pokazivač, gen. jd. pokazivača, instr. jd. pokazivačem pokazivačica

pojedinost, instr. jd. pojedinosti / pojedi­ noš­ću

pokazivati, prez. pokazujem, pril. sad. po­ka­ zujući, gl. im. pokazivanje

pojednostavljeno / pojednostavnjeno (pril.)

pokćerka, dat./lok. jd. pokćerci / pokćerki, gen. mn. pokćer­ki

pojeftiniti, prez. pojeftinim, prid. trp. po­jef­ tinjen, gl. im. pojeftinjenje pojilište

pokipjeti, 3. l. jd. prez. pokipi, prid. rad. poki­pio, pokipjela, pril. pr. pokipjevši

pojilo

pokisao, gen. jd. pokisla; odr. po­kis­li

pojište

pokiseliti, prez. pokiselim, prid. rad. poki­ se­lio, prid. trp. pokiseljen

pojiti, prez. pojim, imp. poj / poji, poj­mo / po­ji­mo, prid. trp. pojen, pril. sad. po­jeći, gl. im. pojenje pojmiti, prez. pojmim pojmljiv, gen. jd. pojmljiva; pojmljiva, poj­ mlji­vo

poklade (ž. pl. t.), gen. poklada poklič, nom. mn. pokliči poklik, nom. mn. poklici pokliznuće

pokadšto (pril.)

poklonički

pokajmačiti, prez. pokajmačim, prid. trp. pokajmačen

poklonik, vok. jd. pokloniče, nom. mn. pok­ lo­nici

pokajnica

poklonjenje

pokajnički

poklopac, gen. jd. poklopca, vok. jd. poklop­če, gen. mn. poklopaca

pokajnik, vok. jd. pokajniče, nom. mn. pokaj­ nici

poklopčić, instr. jd. poklopčićem

531

pokoji

532

pokoji, gen. jd. pokojeg(a) / pokog(a); pokoji put

pokrovčina

pokojni, gen. jd. pokojnog(a) pokojnica

pokrštavati, prez. pokrštavam, pril. sad. pokrštavajući, gl. im. pokrštavanje

pokojnički

pokućar, vok. jd. pokućare / pokućaru

pokojnik, vok. jd. pokojniče, nom. mn. po­koj­ nici

pokućarac, gen. jd. pokućarca, vok. jd. po­ku­ ćarče, gen. mn. pokućaraca

pokolebati, prez. pokolebam, prid. trp. poko­ leban

pokućarka, dat./lok. jd. pokućarki

pokoljenje pokraćivati, prez. pokraćujem, gl. im. pok­ra­ ći­vanje pokraj (prij.) pokrajina pokrajinski pokrajnji, gen. jd. pokrajnjeg(a) pokratak, gen. jd. pokratka; komp. po­k­ra­ći; pokratka, pokratko pokretač, gen. jd. pokretača, vok. jd. pokre­ taču, instr. jd. pokretačem pokretačica pokretački pokretnost, instr. jd. pokretnosti / pok­ret­ noš­ću pokrhati, prez. pokrham pokriće pokriti, prez. pokrijem pokrivač, instr. jd. pokrivačem pokrivačica pokročiti, prez. pokročim pokrojiti, prez. pokrojim pokrovac, gen. jd. pokrovca, gen. mn. pok­ro­ vaca pokrovčić

pokrstiti, prez. pokrstim, prid. trp. pokršten

pokućstvo, gen. jd. pokućstva, gen. mn. po­kuć­stava / pokućstva pokuđivati, prez. pokuđujem, pril. sad. poku­ đujući, gl. im. pokuđivanje pokuhati, prez. pokuham pokvarenjački pokvarenjak, vok. jd. pokvarenjače, nom. mn. pokvarenjaci pokvarenjaković pokvarljivost, instr. jd. pokvarljivosti / pok­ var­ljivošću pol, nom. mn. polovi polagač, gen. jd. polagača, vok. jd. polagaču polagahan / polagan polagahno / polagano (pril.) polagan / polagahan polagano / polagahno (pril.) polahko (pril.) polako (pril.) polakomiti se, prez. polakomim se polakše (pril.) polarizacija polazak, gen. jd. polaska, nom. mn. polasci, gen. mn. polazaka polaznički poleći, prez. polegnem, prid. rad. po­legao; i polegnuti

politizacija

poleđice (pril.) poleđina poleđuške (pril.) polegnuti, prez. polegnem, prid. rad. pole­ gnuo; i poleći polehnuti, 3. l. jd. prez. polehne polemičan; odr. polemični polemičar

polijegati, prez. poliježem, imp. poliježi, pril. pr. polijegavši polijen, gen. jd. polijena; polijena, polijeno polijep, gen. jd. polijepa; polijepa, polijepo polijepiti, prez. polijepim, prid. trp. poli­jep­ ljen polijetati, prez. polijećem, pril. sad. poli­je­ ćući, gl. im. polijetanje

polemičarski

polijevati, prez. polijevam, prid. rad. poli­ jevao, polijevala, gl. im. polijeva­nje; i polivati

polemički

poliklinički

polemično (pril.)

poliklinika, dat./lok. jd. poliklinici

polemika, dat./lok. jd. polemici

polinezijski (: Po­li­nezija)

poletjeti, prez. poletim, prid. rad. po­le­tio, poletjela, pril. pr. poletjevši

polipsati, 3. l. jd. prez. polipše, prid. rad. polipsao

poliamid

polisemija

poliandrija

politbiro, gen. jd. politbiroa

policajac, gen. jd. policajca, vok. jd. policaj­če, gen. mn. policajaca

politehnika, dat./lok. jd. politehnici

polemičarka

policajčev

politeist / politeista, gen. jd. politeista / poli­ teiste, nom. mn. poli­te­is­ti / politeiste

policajka

politeistica / politeistkinja

policentričan

politeistički

policija

politeizam, gen. jd. politeizma, gen. mn. po­li­ teizama

policijski, gen. jd. policijskog(a) poličica polić, instr. jd. polićem poliedar, gen. jd. poliedra, nom. mn. poliedri, gen. mn. poli­eda­ra

politi, prez. polijem, prid. trp. poliven političar, instr. jd. političarem / politi­ča­rom političarka političiti, prez. političim

polifonija

politički, gen. jd. političkog(a)

polifonijski

politika, dat./lok. jd. politici

poligamija

politikantski

polihistor

politikantstvo

polihronija

politizacija

533

politologija

534

politologija polivač, vok. jd. polivaču, instr. jd. poli­va­čem polivačica

poludjeti, prez. poludim, prid. rad. poludio, poludjela poludnevni

polivalencija

polufabrikat

polivati, prez. polivam, prid. rad. polivao, polivala, pril. sad. polivajući, gl. im. poli­ va­nje; i polijevati

polufinalistkinja

polivinil, gen. jd. polivinila polka, dat./lok. jd. polci / polki, gen. mn. polka / polki polog, nom. mn. polozi polojiti, prez. polojim, prid. trp. polojen polokati, prez. poločem, imp. poloči polonistika, dat./lok. polonistici pološke (pril.) polovica / polovina polovičan, gen. jd. polovična; polovična, po­lo­vično

polufinale, nom. mn. polufinali poluga, dat./lok. jd. poluzi poluglas polugodišnjak, nom. mn. polugodišnjaci polugodište polugođe polukrug, nom. mn. polukrugovi polukvalifikacija polulijevo (pril.) polulopta, gen. mn. polulopti poluljudski polumajmun, nom. mn. polumajmuni

polovično (pril.)

polumastan; odr. polumasni

polovina / polovica

polumjesec

polovinka, dat./lok. jd. polovinci / polovinki (muz.)

polumjesečni, gen. jd. polumjesečnog(a)

polovnjača poluautomatski

polumračan, gen. jd. polumračna; odr. po­lumračni

polubraća

polunesvijest

polubrat

polunesvjestica

polucija

poluokrugao, gen. jd. poluokrugla; odr. po­luokrugli

polučiti, prez. polučim, aor. polučih, pril. pr. polučivši polučivati, prez. polučujem, pril. sad. po­lu­ čujući polučovjek, nom. mn. poluljudi

polumjesečnik, nom. mn. polumjeseč­ni­ci

poluosmijeh, nom. mn. poluosmijesi poluostrvo, nom. mn. poluostrva poluotok, nom. mn. poluotoci

poludesno (pril.)

polupansion, gen. jd. polupansiona, nom. mn. polupansioni

poludivlji, gen. jd. poludivljeg(a)

polupati, prez. polupam

pomalo

polupijan, gen. jd. polupijana; odr. polu­pi­jani

poljevačica

poluprava, gen. jd. poluprave, dat./lok. jd. polupravoj, instr. jd. polupravom, gen. mn. polupravih, dat./instr./lok. mn. polupra­ vama (mat.)

poljodjelac, gen. jd. poljodjelca, vok. jd. po­ljo­djelče, nom. mn. poljodjelci, gen. mn. poljodjelaca

poluprečnik, nom. mn. poluprečnici

poljodjelstvo, gen. jd. poljodjelstva, gen. mn. poljodjelstava / poljodjel­stva

poluprerađevina

poljodjelka

poluprosvijećen, gen. jd. poluprosvije­će­na; odr. poluprosvijećeni

poljoprivreda

polusatni

poljoprivrednički, gen. jd. poljoprivrednič­ kog(a)

polusestra polusjena, gen. mn. polusjena polusjenka, dat./lok. jd. polusjenci, gen. mn. polusjenka / po­lusjenki poluslijep polusmijeh polustih, nom. mn. polustihovi polusuh, gen. jd. polusuha; odr. polusuhi polusvijest polusvijet polusvijetao, gen. jd. polusvijetla; odr. po­lusvijetli

poljoprivredni, gen. jd. poljo­priv­rednog(a)

poljoprivrednik, vok. jd. poljoprivredniče, nom. mn. poljoprivrednici poljubac, gen. jd. poljupca, nom. mn. poljupci, gen. mn. poljubaca poljupčić pomaći, prez. pomaknem, aor. pomakoh, prid. rad. pomakao, pomakla; i pomak­ nu­ti pomagač, vok. jd. pomagaču, instr. jd. poma­ ga­čem pomagačica pomagački

polusvjestan; odr. polusvjesni

pomagalac

polutežak, gen. jd. poluteška; odr. po­lu­teš­ki

pomagnjavija

polutka, dat./lok. jd. poluci / polutki, gen. mn. polutaka / polutki

pomahnitalost, gen. jd. pomahnitalosti, instr. jd. pomahnitalosti / po­mah­nitalošću

poluvodič, gen. jd. poluvodiča, nom. mn. poluvodiči poluvrijeme, nom. mn. poluvremena polužni (: poluga) poljar, vok. jd. polja­ru, nom. mn. poljari poljepšati, prez. poljepšam

pomahnitao; odr. po­mahnitali pomahnitati, prez. pomahnitam, prid. rad. po­mahnitao, pril. pr. pomahnitavši pomajka, dat./lok. jd. pomajci, gen. mn. pomajka / po­maj­ki pomak, nom. mn. pomaci

poljepšavati, prez. poljepšavam

pomaknuti, prez. pomaknem, aor. po­mak­nuh, prid. rad. pomaknuo, po­maknula; i pomaći

poljevač, gen. jd. poljevača

pomalo (pril.), komp. pomanje

535

pomast

536

pomast, instr. jd. pomasti / pomašću

pomnjivo (pril.)

pomastiti, prez. pomastim, prid. trp. po­maš­ćen

pomoć, gen. jd. pomoći, instr. jd. po­mo­ći / po­moću

pometač, vok. jd. pometaču, instr. jd. pome­ ta­čem pometenost, instr. jd. pometenosti / pomete­ nošću

pomoći, prez. pomognem, imp. po­mo­zi / pomogni, prid. rad. pomo­gao pomoćni, gen. jd. pomoćnog(a)

pometnuće

pomoćnica

pometnja, gen. mn. pometnja / pometnji

pomoćnički

pomfrit

pomoćnik, vok. jd. pomoćniče, nom. mn. po­moć­nici

pomicati, prez. pomičem, imp. pomiči, pril. sad. pomičući pomičan, gen. jd. pomična; pomična, po­mično pomije (ž. pl. t.), gen. pomija pomiješati, prez. pomiješam, prid. trp. po­mi­ ješan pomirba, gen. mn. pomirbi / pomirba pomirenost, instr. jd. pomirenosti / pomi­re­ noš­ću pomirilac / pomiritelj pomiriti, prez. pomirim, prid. trp. po­mi­ren

pomoću (prij.) pomodreti, prez. pomodrim, prid. rad. po­ modrio, pomodrela (postati modar); i po­modrjeti pomodriti, prez. pomodrim, prid. rad. po­ modrio, pomodrila (učiniti modrim) pomodrjeti, prez. pomodrim, prid. rad. pomodrio, pomodrjela (postati modar); i pomodreti pomol, gen. jd. pomola, dat./lok. jd. pomolu

pomirljiv, gen. jd. pomirljiva; odr. po­mir­ljivi

pomorac, gen. jd. pomorca, vok. jd. pomor­če, gen. mn. pomoraca

pomirljivo (pril.)

pomoranča / pomorandža

pomirljivost, instr. jd. pomirljivosti / pomir­ lji­vošću

pomorje

pomisao, gen. jd. pomisli, instr. jd. pomisli / po­mišlju pomjerati, prez. pomjeram, pril. sad. pom­ jerajući, gl. im. pomjeranje pomjeriti, prez. pomjerim, prid. trp. pom­ je­ren, pril. pr. pomjerivši pomještati, prez. pomještam pomladiti, prez. pomladim, prid. trp. pomlađen; i podmladiti pomlađivati, prez. pomlađujem, pril. sad. pomlađujući, gl. im. pomlađivanje; i podmla­đi­vati

pompa, gen. mn. pompa / pompi pompezno (pril.) pomračen; odr. pomračeni pomračenost, instr. jd. pomračenosti / pom­ ra­čenošću pomračiti, prez. pomračim, prid. trp. pom­ račen, gl. im. pomračenje pomračivati, prez. pomračujem, pril. sad. pomračujući, gl. im. pomračivanje pomrčina pomrijeti, 3. l. jd. prez. pomre, prid. rad. po­mro, pril. pr. pomrijevši / pomrvši

ponovac

pomučiti se, prez. pomučim se, prid. rad. po­ mučio se, pril. pr. pomučivši se pomućivati, prez. pomućujem, pril. sad. pomućujući, gl. im. pomućivanje

ponekad(a) (pril.) poneki, gen. ponekog(a); poneki put poneko, gen. ponekog(a) ponekoji, gen. jd. ponekojeg(a)

pomuslimaniti, prez. pomuslimanim, prid. trp. pomuslimanjen

ponesen, gen. jd. ponesena; odr. poneseni

pomustafiti se, prez. pomustafim se

poneseno (pril.)

pomusti, prez. pomuzem, imp. pomuzi, prid. trp. pomuzen

ponesenost, instr. jd. ponesenosti / ponese­ noš­ću

pomutiti, prez. pomutim, prid. trp. po­mućen

ponesrećiti se, 3. l. jd. prez. ponesreći se

pomutnja, gen. mn. pomutnja / pomutnji

ponešto, gen. ponečeg(a)

ponad (prij.)

ponešto (pril.)

ponadijevati, prez. ponadijevam

poni, gen. jd. ponija, nom. mn. poniji

ponajbješnji, gen. jd. ponajbješnjeg(a)

ponići, prez. poniknem, aor. ponikoh, prid. rad. ponikao, ponikla; i poniknuti

ponajbolji, gen. jd. ponajboljeg(a) ponajčešći, gen. jd. ponajčešćeg(a) ponajgušći, gen. jd. ponajgušćeg(a) ponajprije (pril.) ponajstariji, gen. jd. ponajstarijeg(a) ponajtjesniji / ponajtješnji ponajveći, gen. jd. ponajvećeg(a) ponajvećma (pril.)

ponijemčiti, prez. ponijemčim, prid. trp. ponijemčen ponijeti, prez. ponesem, aor. po­ne­soh / po­ni­jeh, imp. ponesi, prid. rad. ponio, po­ni­je­la, prid. trp. ponesen / ponijet poniknuti, prez. poniknem, aor. ponik­nuh, prid. rad. poniknuo, ponik­nu­la; i po­ni­ći ponisko (pril.)

ponajviše (pril.)

ponizak, gen. jd. poniska; odr. poniski; komp. poniži

ponajviši, gen. jd. ponajvišeg(a)

ponižavajući

ponamještati, prez. ponamještam

poniže (pril.)

ponaosob (pril.) ponapijati se, 3. l. mn. prez. ponapijaju se

ponoć, gen. jd. ponoći, instr. jd. ponoći / po­no­ću

ponavljač, gen. jd. ponavljača, vok. jd. ponav­ ljaču, instr. jd. po­nav­ljačem

ponoćni

ponavljačica

ponosan, gen. jd. ponosna; odr. ponosni

ponedjeljak, gen. jd. po­ned­­jelj­ka, nom. mn. po­ned­­jelj­ci

ponova / ponovno / ponovo (pril.)

ponegdje (pril.)

ponoćka, dat./lok. jd. ponoćki

ponovac, gen. jd. ponovca, vok. jd. ponovče, nom. mn. ponovci, gen. mn. ponovaca

537

ponovno

538

ponovno / ponova / ponovo (pril.)

popisivačica

ponuđač, instr. jd. ponuđačem

popiti, prez. popijem, imp. popij, popijmo, prid. trp. popijen

ponuđačica poočim, nom. mn. poočimi

popjevati, prez. popjevam

poodavna / poodavno (pril.)

poplaćati, prez. poplaćam, prid. rad. poplaćao

poodbijati, prez. poodbijam

poplaha

poodmaći, prez. poodma­k­nem, prid. rad. poodmakao; i poodmaknuti

poplahnuti, prez. poplahnem, imp. poplahni, prid. rad. poplahnuo

poodmaknuti, prez. poodmaknem, prid. rad. poodmaknuo; i poodmaći

poplat (m.) / poplata (ž.) / potplat(a), gen. jd. poplata / poplate

poodsijecati, prez. poodsijecam, prid. trp. poodsijecan

popláviti, prez. poplavim, prid. rad. pop­la­vio, poplavila, prid. trp. pop­lavljen (uči­niti plavim)

poohol poopćavati, prez. poop­ća­vam, pril. sad. poop­ ćavajući, gl. im. poopćavanje; i poopćivati poopćiti, prez. poopćim, prid. trp. poopćen, pril. pr. poopćivši poopćivati, prez. poopćujem, pril. sad. poop­ ćujući, gl. im. poopćivanje; i poopćavati poopijati, prez. poopijam, prid. rad. poopijao, pril. pr. poopijavši poopštavati, prez. poop­šta­vam poopštiti, prez. poopštim pop, nom. mn. popovi; pop Nikola, gen. popa Nikole

poplavjeti, prez. poplavim, prid. rad. pop­ lavio, poplavjela (postati plav) poplavljenik, vok. jd. poplavljeniče, nom. mn. poplavljenici poplavljivati, prez. poplavljujem, pril. sad. poplavljujući, gl. im. poplavljivanje poplijesniti se, 3. l. jd. prez. poplijesni se, prid. rad. poplijesnio se poplijeviti, prez. poplijevim, prid. trp. pop­ lijevljen popločati, prez. popločam, prid. trp. pop­ lo­čan; i popločiti

pop (m. sg. t.), gen. popa; pop-pjevač, pop-zvi­jezda

popločavati, prez. po­plo­čavam, prid. trp. popločavan, pril. sad. poplo­ča­va­jući; i popločivati

popac, gen. jd. popca, nom. mn. popci, gen. mn. popaca

popločiti, prez. popločim, prid. trp. pop­lo­čen; i popločati

popadija popijevati, prez. popijevam, pril. sad. po­pi­ jevajući

popločivati, prez. popločujem, prid. trp. popločivan, pril. sad. popločujući; i popločavati

popijevka, dat./lok. jd. popijevci, gen. mn. pop(i)jevaka / popijevki

popljačkati, prez. popljačkam, prid. trp. pop­ ljačkan

popisivač, gen. jd. popisivača, vok. jd. popisi­ vaču, instr. jd. popi­si­vačem

popljeskati, prez. popljeskam / pop­lješ­ćem, imp. popljeskaj / poplješći

porazbijati

popljesnivjeti, prez. popljesnivim, prid. rad. popljesnivio, popljesnivjela, pril. pr. poplje­sni­vje­vši pop-muzika; pop i rok muzika popoditi, prez. popodim, prid. trp. po­­pođen popodne, gen. jd. popodneva popodnevni, gen. jd. popodnevnog(a) popola (pril.) pop-pjevač popraćati, prez. popraćam; i popraćivati

poprileći, prez. poprilegnem popriličan, gen. jd. poprilična; odr. poprilični poprilično (pril.) poprište, gen. mn. poprišta poprostačiti, prez. poprostačim poprsje popudbina popuhivati, prez. popuhujem, pril. sad. popu­ hujući, gl. im. popuhivanje

popraćen, gen. jd. popraćena; odr. popraćeni

popuhnuti, prez. popuhnem, pril. pr. popuh­ nuvši

popraćivati, prez. popra­ću­jem; i popraćati

populacija

popravak, gen. jd. popravka, nom. mn. pop­ rav­ci, gen. mn. popravaka

populacijski / populacioni, gen. jd. populacij­ skog(a) / populacionog(a)

popravka, dat./lok. jd. popravci, gen. mn. pop­ravki

popularizacija

popravljač, instr. jd. popravljačem

popustiti, prez. popustim, prid. trp. po­puš­ten

popravljačica

popustljiv, gen. jd. popustljiva; odr. po­pus­ tljivi

poprečan, gen. jd. poprečna; odr. pop­reč­ni poprečice / poprečke (pril.) poprečnica poprečno (pril.) popričati, prez. popričam, prid. rad. popričao, pril. pr. pop­ri­čavši popričekati, prez. popričekam, prid. rad. popričekao, pril. pr. popričekavši

populistički, gen. jd. populističkog(a)

popustljivac, gen. jd. popustljivca, vok. jd. po­pustljivče, nom. mn. popust­ljiv­ci, gen. mn. popustljivaca popustljivost, instr. jd. popustljivosti / po­pus­ tljivošću popuštati, prez. popuštam, pril. sad. po­puš­ tajući, gl. im. popuštanje poput (prij.)

popridići, prez. po­pri­dignem; i popridignuti

poraće, gen. jd. poraća

popridignuti, prez. popridignem; i popridići

porad(i) (prij.)

poprije (pril.)

porano (pril.)

popriječiti, prez. popriječim, prid. trp. pop­ riječen

porasti, prez. porastem, prid. rad. po­ras­tao, porasla

poprijeko (pril.)

poravna­nje

poprijetiti, prez. poprijetim, prid. rad. popri­ jetio

porazbijati, prez. porazbijam, prid. trp. po­razbijan

539

porazbolijevati se

540

porazbolijevati se, 3. l. jd. prez. porazbo­li­jeva se, pril. pr. porazbolijevavši se

poricati, prez. poričem, pril. sad. pori­ču­ći, gl. im. poricanje

porazdijeliti, prez. porazdijelim

poriječje / porječje

porazmjestiti, prez. porazmjestim

porijedak, gen. jd. porijetka; odr. porijetki; komp. por­jeđi

porazmještati, prez. porazmje­štam poražavajuće (pril.) porcelan / porculan porcija porculan / porcelan porebarke (pril.) poreći, prez. porečem / poreknem, imp. poreci, prid. rad. porekao, porek­la, prid. trp. porečen

porijeklo porijetko (pril.) porinuće porječje / poriječje porječkati se, prez. porječkam se, prid. rad. porječkao se pornić porno-film

pored (prij.)

pornografija

poredak, gen. jd. poretka, nom. mn. po­re­ci, gen. mn. poredaka

porno-literatura

poredati, prez. poredam, prid. trp. pore­dan

porobljivačica

poredba, gen. mn. poredaba / poredbi

porobljivački

poređenje

poročan, gen. jd. poročna; poročna, poročno

poremećaj

poročno (pril.)

po­re­mećen; odr. poremećeni

poročnost, instr. jd. poročnosti / poroč­noš­ću

poremećenost, gen. jd. poremećenosti, instr. jd. poreme­će­nosti / poremećenošću

porodični, gen. jd. porodičnog(a)

poremećivati, prez. poremećujem, pril. sad. poremećujući, gl. im. poremećivanje

porođajni

porobljivač, gen. jd. porobljivača

porođaj, instr. jd. porođajem

poreski / porezni, gen. jd. poreskog(a) / pore­ znog(a)

porok, nom. mn. poroci

poreznički

porotnik, vok. jd. porotniče, nom. mn. porot­ nici

poreznik, vok. jd. porezniče, nom. mn. po­rez­ nici

porotnički

porta, gen. mn. porta / porti

poreždžija

portabl; portabl-televizor

poreždžijin

portal, gen. jd. portala; veb-portal

poreždžijski

portfelj, gen. jd. portfelja

poricatelj, instr. jd. poricateljem

portparol, gen. jd. portparola

posjećivati

portret, gen. jd. portreta, nom. mn. portreti poručica

posegnuti, prez. posegnem, 1. l. jd. aor. po­ seg­nuh, 2/3. l. jd. aor. posegnu, prid. rad. posegnuo, posegnula, pril. pr. posegnuvši; i poseći

poručilac / poručitelj, gen. jd. po­ru­či­oca / poručitelja

poseljačiti, prez. poseljačim, prid. trp. po­se­ ljačen

poručiteljica

posezati, prez. posežem; i posizati

poručiti, prez. poručim, aor. poručih, prid. trp. poručen, pril. pr. poručivši

posigurno

poručati, prez. poručam

poručivati, prez. poručujem, pril. sad. po­ru­ čujući, gl. im. poručivanje

posijati, prez. posijem, imp. posij, po­sij­mo, prid. trp. posijan, pril. pr. posijavši

poručnički

posijecati, prez. posijecam, prid. trp. po­si­ jecan, pril. sad. posijecajući

poručnik, vok. jd. poručniče, nom. mn. po­ruč­nici

posijedjeti, prez. posijedim, prid. rad. posi­ jedio, posijedjela, pril. pr. posijedjevši

poruga, dat./lok. jd. poruzi

pȍsijēk, nom. mn. posijeci, gen. mn. posijeka (pokolj)

poruka, dat./lok. jd. poruci porumeniti, prez. porumenim, prid. rad. po­rumenio, porumenila, prid. trp. po­ru­ menjen (učiniti rumenim) porumenjeti, prez. porumenim, prid. rad. porumenio, porumenjela (postati rumen) poružniti, prez. poružnim, prid. rad. po­ruž­nio, poružnila (učiniti ružnim) poružnjeti, prez. poružnim, prid. rad. po­ruž­nio, poružnjela (postati ru­žan) posađivati, prez. posađujem, pril. sad. posa­ đujući, gl. im. posađi­va­nje posavački (: Posavci) posavjetovati, prez. posavjetujem, prid. trp. posavjetovan posavljački (: Posavljaci) posavski (: Posavina, Posavlje, Posavci, Posa­ vljaci) poseći, prez. posegnem, 1. l. jd. aor. po­se­goh, 2/3. l. jd. aor. poseže, prid. rad. posegao, posegla, pril. pr. po­se­gav­ši; i posegnuti

posijelo posinak, gen. jd. posinka, vok. jd. po­sin­če, gen. mn. posinaka posipati, prez. posipam / posipljem posirotjeti, prez. posirotim, prid. rad. po­si­ rotio, posirotjela posisati, prez. posisam / posišem, imp. posi­saj / posiši posiviti, prez. posivim, prid. rad. po­sivio, po­ sivila (učiniti sivim) posivjeti, prez. posivim, prid. rad. posi­vio, posivjela (postati siv) posizati, prez. posižem; i posezati posjećenost, instr. jd. posjećenosti / posje­će­ noš­ću posjeći, prez. posiječem, 1. l. jd. aor. posjekoh, 2/3. l. jd. aor. posiječe, imp. posijeci, prid. rad. posjekao, prid. trp. pos­je­čen, pril. pr. posjekavši posjećivati, prez. posjećujem, pril. sad. posje­ ćujući, gl. im. posjećivanje

541

posjed

542

posjed

poskočnica

posjédati, prez. posjedam, pril. sad. pos­je­­da­ jući, gl. im. posjedanje (zauzimati posjed, polo­žaj)

poskok, vok. jd. poskoče, nom. mn. pos­koci

pòsjedati, 1. l. mn. prez. posjedamo, pril. pr. posjedavši (sjes­ti svi redom) posjèditi, prez. posjedim, prid. rad. pos­je­dio, posjedila, pril. pr. posjedivši; i posjèdjeti posjèdjeti, prez. posjedim, prid. rad. pos­jedio, posjedjela, pril. pr. posjedjevši; i posjèditi posjednica posjednički posjednik, vok. jd. posjedniče, nom. mn. pos­ jed­nici posjedništvo, gen. jd. posjedništva, gen. mn. posjedništava / pos­jed­ništva posjedovati, prez. posjedujem, prid. rad. posjedovao, pril. sad. posjedujući, gl. im. posjedovanje posjedovni

poskup poskupiti, prez. poskupim, prid. rad. pos­ ku­pio, poskupila (učiniti skupljim) poskupjeti, prez. poskupim, prid. rad. pos­ kupio, poskupjela (postati skuplji) poskupljenje poslanički poslanik, vok. jd. poslaniče, nom. mn. pos­la­ ni­ci poslastičar poslastičarka, dat./lok. jd. poslastičar­ki, gen. mn. poslastičarki poslastičarnica poslati, prez. pošaljem, imp. pošalji, prid. rad. poslao, prid. trp. pos­lan / poslat poslaveniti, prez. poslavenim, prid. trp. poslavenjen

posjek, nom. mn. posjeci, gen. mn. posjeka

poslenik, vok. jd. posleniče, nom. mn. pos­le­ nici

posjeklina

poslić

posjekotina

poslije

posjesti, prez. posjednem, imp. posjedni, prid. rad. posjeo, posjela

poslijepodne, gen. jd. poslijepodneva

posjeta

poslijeratni, gen. jd. poslijeratnog(a)

posjetilac / posjetitelj, gen. jd. posjetioca / posjetitelja, vok. jd. posjetioče / posjeti­ te­lju, instr. jd. posjetiocem / posjetiteljem, gen. mn. posjetilaca / posjetitelja posjetiteljica / posjetiteljka posjetiti, prez. posjetim, prid. trp. pos­je­ćen

poslijepodnevni, gen. jd. po­sli­je­pod­nev­nog(a) poslodavac, vok. jd. poslodavče, instr. jd. pos­ lodavcem, nom. mn. poslo­dav­ci, gen. mn. poslodavaca poslodavčev poslodavka, dat./lok. jd. poslodavki

posjetnica

poslovičan, gen. jd. poslovična; poslo­vič­na, pos­lovično

poskočica

poslovično (pril.)

poskočiti, prez. poskočim, aor. posko­čih, pril. pr. poskočivši

poslovnik, vok. jd. poslovniče, nom. mn. pos­ lov­nici

postdiplomski

poslovodstvo, gen. jd. poslovodstva, gen. mn. poslovodstava / pos­lo­vodstva

pospješiti, prez. pospješim, aor. pospje­ših, prid. trp. po­spješen, pril. pr. pospješivši

poslovođa, vok. jd. poslovođa / poslo­vo­đo, nom. mn. poslovođe

pospješivati, prez. pospješujem, pril. sad. pospješujući, gl. im. pospješivanje

posluga, dat./lok. jd. posluzi

posrebren, gen. jd. posrebrena; posreb­re­na, pos­rebreno

posluh, nom. mn. poslusi posluhnuti, prez. posluhnem, imp. pos­luh­ni, prid. rad. posluhnuo poslušnički poslušnik, vok. jd. poslušniče, nom. mn. pos­ luš­nici poslušništvo, gen. mn. poslušništava / pos­luš­ niš­tva poslužavnik, nom. mn. poslužavnici poslužilac, gen. jd. poslužioca, vok. jd. pos­lu­ žioče, gen. mn. poslužilaca

posrećiti se, 3. l. jd. prez. posreći se, prid. rad. posrećio se, pril. pr. posrećivši se posred (prij.) posrednički posrednik, vok. jd. posredniče, nom. mn. pos­rednici posredništvo, gen. mn. posredništava / pos­ red­ništva posredstvom (prij.) posrijedi (pril.)

posljedak, gen. jd. posljetka, nom. mn. pos­ lje­ci, gen. mn. posljedaka

posrkati, prez. posrčem, aor. posrkah, prid. trp. posrkan, pril. pr. posrkavši

posljedica

posrnuće

posljedični, gen. jd. posljedičnog(a)

posrtati, prez. posrćem, pril. sad. posr­ću­ći

posljedičnost, instr. jd. posljedičnosti / pos­ ljedičnošću

post, gen. jd. posta, nom. mn. postovi

posljednji, gen. jd. posljednjeg(a) posmatrač, vok. jd. posmatraču posmatračica posmatrački

postač, gen. jd. postača, vok. jd. postaču, nom. mn. pos­ta­či postačica postan, gen. jd. posna; odr. posni; komp. posniji

posmatračnica

postanak, gen. jd. postanka, nom. mn. pos­ tan­ci, gen. mn. postanaka

posmrče, gen. posmrčeta

postariji, gen. jd. postarijeg(a)

posno (pril.)

postavka, dat./lok. jd. postavci, gen. mn. pos­ ta­vaka / postavka / postavki

pospanac, gen. jd. pospanca, vok. jd. pos­ pan­če, nom. mn. pospanci, gen. mn. pos­ pa­naca

postavljač, gen. jd. postavljača

pospanka, dat./lok. jd. pospanki, gen. mn. pos­panki

postdiplomac, gen. jd. postdiplomca, nom. mn. postdiplomci, gen. mn. postdiplo­ maca

pospanost, instr. jd. pospanosti / pospa­noš­ću

postdiplomski

543

postećija

544

postećija / postekija posteljični posthumno (pril.) postići, prez. postignem, aor. postigoh, prid. rad. postigao, postigla; i postignuti postiditi, prez. postidim, prid. rad. posti­dio, postidila, pril. pr. postidivši (posramiti); i postidjeti postidjeti, prez. postidim, prid. rad. pos­tidio, postidjela, pril. pr. postidjevši (posramiti); i postiditi postidjeti se, prez. postidim se, prid. rad. pos­ tidio se, postidjela se, pril. pr. postidjevši se (posramiti se)

postran, gen. jd. postrana; odr. postrani (koji je postrance, sa strane) postrance (pril.) postrani (pril. i prij.); stoji postrani, postrani kuće postrići, prez. postrižem, imp. postriži, prid. trp. postrižen postrijeljati, prez. postrijeljam, prid. rad. pos­ trijeljao, pril. pr. postrijeljavši postrojiti, prez. postrojim postskriptum, dat./lok. jd. postskriptumu poststrukturalizam, gen. poststruktu­ra­li­zma posttraumatski

postiđeno

postupačni

postiđivati, prez. postiđujem, pril. sad. posti­ đujući, gl. im. postiđivanje

postupak, gen. jd. postupka, nom. mn. pos­ tup­ci, gen. mn. postupaka

postignuće

postupnost, instr. jd. postupnosti / postu­ pnošću

postignuti, prez. postignem, aor. pos­tig­nuh, prid. rad. postignuo, pos­tignula; i pos­ti­ći

posudba, gen. mn. posudaba / posudbi

postiti, prez. postim, imperf. pošćah, pril. sad. posteći, gl. im. pošćenje

posudbenica

postkomunistički, gen. jd. postkomunistič­ kog(a)

posuđe

postkomunizam, gen. postkomunizma posto (pril.); sedam posto (7%), sto posto (100%) postojan, gen. jd. postojana; odr. posto­ja­ni postojanost, instr. jd. postojanosti / pos­to­ja­ noš­ću postojbina postojeći postoperativan; odr. postoperativni postotak, gen. jd. postotka, nom. mn. postoci, gen. mn. postotaka postotni; sedampostotni (7%-tni), stopos­ tot­ni (100%-tni)

posuditi, prez. posudim, prid. trp. po­su­đen posuđenica posuđivač, gen. jd. posuđivača, nom. mn. posuđivači posuđivačica posuđivati, prez. posuđujem, pril. sad. posu­ đujući, gl. im. posuđivanje posumnjati, prez. posumnjam posvaditi, prez. posvadim, prid. trp. pos­ va­đen; i posvađati posvađati, prez. posvađam, prid. trp. pos­ va­đan; i posvaditi posvećenica posvećenik, gen. jd. posvećenika, nom. mn. posvećenici

potaman

posvećenje posvećivati, prez. posvećujem, pril. sad. posvećujući, gl. im. pos­ve­­ći­­vanje

pošiljka, dat./lok. jd. pošiljci, gen. mn. poši­ ljaka / pošiljki / pošiljka pošta; e-pošta

posvema (pril.)

poštar, instr. jd. poštarem / poštarom

posvijetliti, prez. posvijetlim, prid. trp. posvi­ jetljen, gl. im. posvjetljenje (učiniti svije­ tlim)

poštedjeti, prez. poštedim, prid. rad. poš­ te­dio, poštedjela, prid. trp. poš­teđen

posvijetljeti, prez. posvijetlim (postati svi­ jetao) posvjedočavati, prez. posvjedočavam, pril. sad. posvjedočavajući, gl. im. po­svjedoča­ vanje; i posvjedočivati posvjedočiti, prez. posvjedočim, prid. trp. posvjedočen posvjedočivati, prez. posvjedočujem, pril. sad. posvjedočujući, gl. im. posvjedoči­ vanje; i posvje­dočavati

pošteđivati, prez. pošteđujem, pril. sad. pošteđujući, gl. im. pošteđivanje poštenjačina poštenjački poštenjaković, instr. jd. poštenjakovi­ćem poštivalac / poštovalac, vok. jd. pošti­vao­če, instr. jd. poštivaocem, gen. mn. poštiva­ laca pošto-poto (pril.)

posvjetljivati, prez. posvjetljujem, pril. sad. posvjetljujući, gl. im. posvjetljivanje

poštovalac / poštivalac, vok. jd. pošto­va­oče, instr. jd. poštovaocem, gen. mn. poš­to­va­ la­ca

posvjetoviti, prez. posvjetovim, prid. trp. posvjetovljen

pošumljavati, prez. pošumljavam; i pošum­ lji­vati

posvojče, gen. posvojčeta, zb. posvojčad

pošumljivati, prez. pošumljujem; i pošum­ lja­vati

posvojenica posvojenički posvojenik, vok. jd. posvojeniče, nom. mn. pos­vojenici

pošutjeti, prez. pošutim, prid. rad. po­šu­tio, pošutjela potačkati, prez. potačkam

posvojiteljica

potaći, prez. potaknem, aor. potakoh, prid. rad. potakao, prid. trp. po­taknut; i potaknuti

posvojiti, prez. posvojim, prid. trp. pos­vo­jen

potaja, gen. jd. potaje

posvud(a) (pril.)

potajan, gen. jd. potajna; odr. po­taj­ni

pošast, instr. jd. pošasti / pošašću

potajice (pril.)

pošašaviti, prez. pošašavim

potajno (pril.)

pošećeriti, prez. pošećerim, prid. trp. poše­ će­ren

potaknuti, prez. potaknem, aor. potak­nuh, prid. rad. potaknuo, prid. trp. potak­nut; i pota­ći

posvojitelj

pošiljalac, gen. jd. pošiljaoca, vok. jd. poši­ lja­oče, gen. mn. pošiljalaca

potaman (pril.)

545

potamniti

546

potamniti, prez. potamnim, prid. rad. po­tam­nio, potamnila, prid. trp. potam­ njen (učiniti tamnim)

poteferičiti, prez. poteferičim, prid. rad. poteferičio

potamnjeti, prez. potamnim, prid. rad. po­ta­ mnio, potamnjela (postati taman)

potegača

potamo (pril.) potanko (pril.), komp. potanje

poteg / potega, dat./lok. jd. potegu / potezi potegnuti, prez. potegnem, aor. potegnuh, imp. potegni, prid. rad. po­teg­nuo, pote­ gnula, pril. pr. po­teg­nuvši; i pòtēći

potcijeniti, prez. potcijenim, prid. trp. pot­ cijenjen

potencija

potcikivati, prez. potcikujem, gl. im. potciki­ vanje

potencijalan, gen. jd. potencijalna; odr. potencijalni

potciknuti, prez. potciknem, aor. pot­cik­nuh, prid. rad. potciknuo, pril. pr. pot­cik­nuvši

potencijalno (pril.)

potencijal, gen. jd. potencijala

potcjenjivač, gen. jd. potcjenji­vača

potenciometar, gen. jd. potenciometra, gen. mn. potenciometara

potcjenjivačica

poteško (pril.), komp. poteže

potcjenjivački

poteškoća, gen. mn. poteškoća

potcjenjivati, prez. potcjenjujem, pril. sad. potcjenjujući, gl. im. pot­cje­njivanje

pothladiti, prez. pothladim, prid. trp. pot­ hla­đen

potcrtati, prez. potcrtam, prid. trp. pot­crtan

pothraniti, prez. pothranim, prid. trp. pot­ hra­njen

potcrtavati, prez. potcrtavam potčiniti, prez. potčinim, prid. trp. pot­či­njen

pothranjenost, gen. jd. pothranjenosti, instr. jd. pothra­nje­nosti / pothranjenošću

potčinjavati, prez. potčinjavam, pril. sad. potčinjavajući, gl. im. pot­či­njavanje; i potčinjivati

pothranjivati, prez. pothranjujem, pril. sad. pothranjujući, gl. im. pot­hra­njivanje

potčinjenost, instr. jd. potčinjenosti / pot­či­ nje­nošću

pothvat / poduhvat

potčinjivati, prez. potčinjujem, pril. sad. potčinjujući, gl. im. potčinjivanje; i pot­ činja­vati

pothvaćati, prez. pot­hva­ćam; i pothvatati pothvatati, prez. pothvatam; i pothvaćati pothvatiti, prez. pothvatim, prid. rad. pot­ hvatio; i poduhvatiti

pòteći, prez. potečem, 1. l. jd. aor. pote­koh, 2/3. l. jd. aor. poteče, imp. poteci, prid. rad. po­tekao, potekla, pril. pr. po­te­kav­ši (početi teći)

poticaj

pòtēći, prez. potegnem, aor. potegoh, imp. potegni, prid. rad. potegao, potegla, pril. pr. potegavši; i po­tegnuti

poticateljica / poticateljka

poticajan; odr. poticajni poticatelj poticati, prez. potičem, prid. rad. po­ticao, pril. sad. potičući, gl. im. poticanje (: po­ta­ći)

potkrovlje

poticati, prez. potičem, prid. rad. po­ticao, pril. sad. potičući, gl. im. poticanje (: pòteći); i potjecati potiho (pril.), komp. potiše potiljak, gen. jd. potiljka, nom. mn. po­tilj­ci, gen. mn. potiljaka potisak, gen. jd. potiska, nom. mn. potisci, gen. mn. potisaka potisnuće potjecati, prez. potječem, prid. rad. potje­cao, potjecala, pril. sad. pot­je­čući (: pòteći); i poticati potjera, gen. mn. potjera potjerati, prez. potjeram, prid. trp. potje­ran potjernica potjernički

potkoljenica potkoljenični potkontinent, gen. jd. potkontinenta, gen. mn. potkontinenata potkopati, prez. potkopam, prid. trp. pot­ ko­pan potkornjak potkošulja potkov, instr. jd. potkovom, nom. mn. pot­ ko­vi potkovanost, instr. jd. potkovanosti / potko­ vanošću potkovati, prez. potkujem, imp. potkuj, prid. trp. potkovan potkovičast potkožan, gen. jd. potkožna; odr. pot­kož­ni

potjernik, vok. jd. potjerniče, nom. mn. pot­ jer­nici

potkraćivati, prez. potkraćujem, gl. im. pot­ kra­ćivanje

potješiti, prez. potješim

potkradati, prez. potkradam, gl. im. pot­kra­ da­nje

potka, dat./lok. jd. potki, gen. mn. po­ta­ka / pot­ki potkačiti, prez. potkačim, prid. trp. pot­ka­čen potkađivati, prez. potkađujem, pril. sad. pot­ kađujući, gl. im. potkađivanje potkapa potkazivač, vok. jd. potkazivaču, instr. jd. pot­kazivačem potkazivačica potkazivački

potkraj (prij.) potkrasti, prez. potkradem, prid. rad. pot­ krao, prid. trp. potkraden potkratiti, prez. potkratim, prid. trp. pot­ kra­ćen potkrepa potkrepljavati, prez. potkrepljavam, pril. sad. potkrepljavajući, gl. im. potkrepljavanje; i potkrepljivati

potkivački

potkrepljivati, prez. potkrepljujem, pril. sad. potkrepljujući, gl. im. pot­krepljivanje; i potkrepljavati

potkivačnica

potkresati, prez. potkrešem

potkivati, prez. potkivam, gl. im. potkivanje

potkrijepiti, prez. potkrijepim, prid. trp. pot­ krijepljen

potkivač, instr. jd. potkivačem

potklobučiti, prez. potklobučim, prid. trp. potklobučen

potkrovlje

547

potkućnica

548

potkućnica

potočić

potkuhati, prez. potkuham, prid. trp. pot­ ku­han

potočni

potkuhavati, prez. potkuhavam, gl. im. pot­ ku­ha­vanje potkundak, nom. mn. potkundaci potkupiti, prez. potkupim, prid. trp. pot­kup­ ljen

potočnica potok, nom. mn. potoci potom (pril.) potomak, gen. jd. potomka, vok. jd. po­tom­če, gen. mn. potomaka

potkupljiv, gen. jd. potkupljiva; potkupljiva, pot­kupljivo

potonuće

potkupljivač, instr. jd. potkupljivačem

potpala

potkupljivačica

potpaliti, prez. potpalim, prid. trp. potpa­ljen

potkupljivati, prez. potkupljujem, gl. im. pot­ kup­ljivanje

potpalublje

potkupljivost, instr. jd. potkupljivosti / pot­ kup­ljivošću potkupolan, gen. jd. potkupolna; pot­ ku­ pol­na, potkupolno

potpadati, prez. potpadam

potpaljivač, gen. jd. potpaljivača, vok. jd. pot­ paljivaču, instr. jd. potpaljivačem potpaljivačica potpasač, instr. jd. potpasačem

potkusurati, prez. potkusuram; i potkusuriti

potpasati, prez. potpašem, imp. potpa­ši

potkusuriti, prez. potkusurim; i potkusurati

potpasti, prez. potpadnem, imp. potpadni, prid. rad. potpao

potlačenost, instr. jd. potlačenosti / pot­la­če­ noš­ću

potpeći, prez. potpečem, prid. trp. potpečen

potlačiti, prez. potlačim, prid. rad. potlačio, prid. trp. potla­čen

potpetica, instr. jd. potpeticom

potlačivati, prez. potlačujem, pril. sad. pot­la­ čujući, gl. im. potlačivanje

potpiriti, prez. potpirim, prid. rad. potpirio

potpirač, gen. jd. potpirača

potleuša

potpirivač, gen. jd. potpirivača, vok. jd. pot­ pirivaču

potmulo (pril.)

potpirivačica

potmulost, instr. jd. potmulosti / potmu­lošću

potpisati, prez. potpišem, aor. pot­pisah, imp. potpiši, prid. trp. potpisan

potmuo, gen. jd. potmula; odr. potmuli poto (pril.) potočar potočara potočarka, dat./lok. jd. potočarki, gen. mn. potočarka / po­točarki

potpisivati, prez. potpisujem, pril. sad. potpi­ sujući, gl. im. potpisivanje potpisnica potpisnicin potpisnički

potrošak

potpisnik, vok. jd. potpisniče, nom. mn. pot­ pis­nici potpitanje potplaćivati, prez. potplaćujem, gl. im. pot­ pla­ćivanje potplat (m.) / potplata (ž.) / poplat(a), gen. jd. potplata / potplate potplatiti, prez. potplatim, prid. trp. pot­ pla­ćen potplesti, prez. potpletem potpletati, prez. pot­ple­ćem, pril. sad. potple­ ćući, gl. im. potpletanje; i potplitati potplitati, prez. potplićem, pril. sad. potpli­ ćući, gl. im. potplitanje; i potpletati

potpredsjedništvo potprug, nom. mn. potpruzi potpuhati, prez. potpuham / potpušem, imp. potpuhaj / potpuši potpuhivati, prez. potpuhujem, gl. im. pot­pu­ hivanje potpukovnica potpukovnički potpukovnik, vok. jd. potpukovniče, nom. mn. potpukovnici potpun, gen. jd. potpuna; odr. potpuni potpuno (pril.) potraga, dat./lok. jd. potrazi

potpoglavlje

potražiti, prez. potražim, aor. potražih

potpomagač, instr. jd. potpomagačem

potraživač, vok. jd. potraživaču, instr. jd. pot­ raživačem

potpomagačica potpomagati, prez. potpomažem, gl. im. pot­ po­maganje potpomoći, prez. potpomognem, imp. pot­ pomogni / potpomozi, prid. trp. potpo­ mog­nut potpora

potraživalac potraživati, prez. potražujem, gl. im. pot­ra­ži­ vanje potrbušice / potrbuške (pril.) potrčati, prez. potrčim, imp. potrči, prid. rad. potrčao

potporanj, gen. jd. potpornja, nom. mn. pot­ por­nji

potrebnički

potporučnica

potres, nom. mn. potresi

potporučnički

potresan, gen. jd. potresna; odr. potresni

potporučnik, vok. jd. potporučniče, nom. mn. potporučnici

potresti, prez. potresem, prid. trp. potresen

potprašiti, prez. potprašim, prid. trp. pot­ prašen

potrepština

potrijebiti, prez. potrijebim, prid. trp. pot­ri­ jebljen

potpredsjednica

potrošač, vok. jd. potrošaču, instr. jd. pot­ro­ ša­čem

potpredsjednicin

potrošačica

potpredsjednički

potrošački, gen. jd. potrošačkog(a)

potpredsjednik, vok. jd. potpredsjedniče, nom. mn. potpredsjednici

potrošak, gen. jd. potroška, nom. mn. pot­ roš­ci, gen. mn. potrošaka

549

potrošiv

550

potrošiv / potrošljiv, gen. jd. potrošiva / potrošljiva; odr. po­tro­šivi / pot­roš­ljivi

povehnuti, 3. l. jd. prez. povehne, prid. rad. po­vehao / po­vehnuo, povehla / povehnula

potrti, prez. potarem / potrem, aor. potrah / potrh, imp. po­ta­ri / pot­ri, prid. rad. pot­ro, potrla, prid. trp. potrven / potrt

povelik, gen. jd. povelika; odr. poveliki; komp. poveći

potući, prez. potučem, imp. potuci, prid. rad. potukao, prid. trp. po­tu­čen

povijati, prez. povijam, pril. sad. povija­ju­ći, gl. im. povijanje

poturčiti, prez. poturčim, prid. trp. po­turčen

povijesni, gen. jd. povijesnog(a)

potvrđivati, prez. potvrđujem, pril. sad. potvrđujući, gl. im. pot­vr­đi­vanje

povijest, instr. jd. povijesti / poviješću

poubijati, prez. poubijam, prid. trp. pou­bi­jan poučak, gen. jd. poučka, nom. mn. po­učci, gen. mn. poučaka

povezača

povijuša povik, nom. mn. povici povika, dat./lok. jd. povici

poučan, gen. jd. poučna; poučna, poučno

povikati, prez. povičem, imp. poviči

poučavalac / poučavatelj

povisiti, prez. povisim, prid. trp. povišen

poučavateljica

povisivati, prez. povisujem, pril. sad. povisu­ jući, gl. im. povisivanje

poučavati, prez. poučavam, prid. trp. pou­ čavan, pril. sad. poučavajući, gl. im. pou­ ča­vanje poučiti, prez. poučim, aor. poučih, prid. trp. poučen poučljiv, gen. jd. poučljiva; odr. pouč­lji­vi poučno (pril.) pouka, dat./lok. jd. pouci

povisok, gen. jd. povisoka; odr. povisoki poviše povitak, gen. jd. povitka, nom. mn. po­vi­ ci, gen. mn. povitaka, dat./instr./lok. mn. po­vi­cima poviti, prez. povijem, imp. povij, povijmo, prid. trp. povijen / povit

pouzdanički

povjeravati, prez. povje­ra­vam, pril. sad. povjeravajući, gl. im. povjeravanje

pouzdanik, vok. jd. pouzdaniče, nom. mn. pouzdanici

povjerenica

pouzeće povazdan (pril.) povečerje

povjerenički povjerenik, vok. jd. povjereniče, nom. mn. povjerenici

povećalo

povjereništvo, gen. jd. povjereništva, gen. mn. povjereništava / pov­jereništva

povećati, prez. povećam, prid. trp. pove­ćan, gl. im. povećanje

povjerenstvo povjerenje

povećavati, prez. povećavam, gl. im. pove­ća­ vanje

povjerilac / povjeritelj, gen. jd. povjeri­oca / pov­jeritelja, vok. jd. povjerioče / povje­ri­te­lju,

povređivati

instr. jd. povjeriocem / povjerite­ljem, gen. mn. povjerilaca / povjeritelja

povlaštenica / povlašćenica

povjeriteljica / povjeriteljka

povlaštenik / povlašćenik, gen. jd. povlašte­ nika

povjeriti, prez. povjerim, prid. trp. povjeren

povod, nom. mn. povodi

povjerljiv, gen. jd. povjerljiva; odr. pov­jer­ljivi

povodac, gen. jd. povoca, instr. jd. po­vo­cem, nom. mn. povoci, gen. mn. povodaca, dat./ instr./lok. mn. po­vo­ci­ma

povjerljivo (pril.) povjerljivost, instr. jd. povjerljivosti / pov­jer­ ljivošću povjerovati, prez. povjerujem, prid. rad. povjerovao povjesmo, nom. mn. povjesma, gen. mn. pov­ jesama povjesnica povjesničar, nom. mn. povjesničari povjesničarka, dat./lok. jd. povjesni­čar­ki povjesničarski povjesnički

povodanj, gen. jd. povodnja, nom. mn. po­vo­ dnji povodljiv, gen. jd. povodljiva; odr. po­vod­ljivi povodljivost, instr. jd. povodljivosti / po­vod­ lji­vošću povodom (prij.) povojčad, instr. povojčadi / povojčađu povojče, gen. povojčeta povorka, dat./lok. jd. povorci, gen. mn. povorka / povorki

povjesnik, nom. mn. povjesnici

povraćaj, instr. jd. povraćajem, nom. mn. pov­raćaji

povješati, prez. povješam, prid. rad. povješao, prid. trp. povješan, pril. pr. pov­je­šavši

povraćati, prez. povraćam, pril. sad. pov­ra­ ćajući, gl. im. povraćanje

povjetarac, gen. jd. povjetarca, instr. jd. pov­ jetarcem, gen. mn. povjetaraca

povratak, gen. jd. povratka, nom. mn. pov­ ra­ci, gen. mn. povrataka

povlačiti, prez. povlačim, pril. sad. pov­la­če­ći, gl. im. povlačenje

povratič, instr. jd. povratičem (bot.)

povlađivati, prez. povlađujem, prid. trp. povlađivan, pril. sad. povlađujući, gl. im. pov­la­đi­vanje

povratnik, vok. jd. povratniče, nom. mn. pov­ rat­nici

povlaka, dat./lok. jd. povlaci povlastiti, prez. povlastim, prid. trp. pov­ laš­ćen / povlašten, gl. im. pov­laš­ćenje / pov­laštenje

povratnički, gen. jd. povratničkog(a)

povrćar povrćarka povrćarstvo povrće

povlašćenica / povlaštenica

povreda

povlašćenik / povlaštenik, gen. jd. povlašće­ nika

povrediv / povredljiv, gen. jd. povrediva / pov­red­ljiva; odr. povredivi / pov­red­lji­vi

povlašćivati, prez. povlašćujem, gl. im. pov­ laš­ćivanje

povređivati, prez. povređujem, pril. sad. povređujući, gl. im. pov­re­đi­vanje

551

povrh

552

povrh (prij.) povrijediti, prez. povrijedim, prid. trp. pov­ri­ jeđen, pril. pr. povrijedivši povrijeđenost, instr. jd. povrijeđenosti / pov­ ri­jeđenošću

pozeleniti, prez. pozelenim, prid. rad. po­ze­ lenio, pozelenila (učiniti zelenim) pozelenjeti, prez. pozelenim, prid. rad. po­ze­ lenio, pozelenjela (postati zelen) pozerstvo, gen. mn. pozerstava / pozerstva

površ, instr. jd. površi / površju

pozicija

površnost, instr. jd. površnosti / površ­noš­ću

pozicijski / pozicioni

povrtnjak, nom. mn. povrtnjaci

pozicionirati, prez. pozicioniram, gl. im. po­zi­cioniranje

povrvjeti, 3. l. jd. prez. povrvi, prid. rad. po­vr­vio, pril. pr. povrvjevši

pozitivistički

povuci-potegni

pozitivistkinja

povučeno (pril.)

pozitivizam, gen. pozitivizma

povući, 1. l. jd. prez. povučem, 3. l. mn. prez. po­vuku, aor. po­vu­koh, imp. povuci, prid. trp. povučen

pozivač, gen. jd. pozivača, vok. jd. pozivaču, instr. jd. poziva­čem

pozabijati, prez. pozabijam

pozivačica

pozadi

pozivati, prez. pozivam / pozivljem, gl. im. po­zivanje

pozadijevati, prez. pozadijevam, imp. poza­di­ jevaj, prid. rad. pozadijevao

pozlaćivati, prez. pozlaćujem, pril. sad. poz­ laćujući, gl. im. pozlaćivanje

pozadinac, gen. jd. pozadinca, vok. jd. po­za­ din­če, nom. mn. pozadinci, gen. mn. po­za­ dinaca

pozlatiti, prez. pozlatim, prid. trp. poz­la­ćen, gl. im. pozlaćenje

pozadugo (pril.) pozaimati, prez. pozaimam / pozaim­ ljem, pril. sad. pozaimajući / po­zaimljući, gl. im. pozaimanje; i pozajmljivati pozajmica pozajmiti, prez. pozajmim, prid. trp. po­zaj­ mljen pozajmljivati, prez. pozajmljujem, pril. sad. pozajmljujući, gl. im. po­zajmljivanje; i pozaimati pozavaditi, prez. poza­va­dim; i pozavađati pozavađati, prez. pozavađam; i pozavaditi pozavidjeti, prez. pozavidim, prid. rad. poza­ vidio, pril. pr. pozavidjevši

pozlijediti, prez. pozlijedim, prid. trp. poz­ lijeđen, pril. pr. pozlijedivši, gl. im. poz­ ljeđenje pozljeda, gen. mn. pozljeda pozljeđivati, prez. pozljeđujem, prid. rad. pozljeđivao, pril. sad. pozljeđujući, gl. im. poz­lje­đivanje poznanički poznanik, vok. jd. poznaniče, nom. mn. poz­ na­nici poznanstvo, gen. jd. poznanstva, gen. mn. poz­nanstava / poznanstva poznavalac / poznavatelj, gen. jd. pozna­va­ o­ca / poznavatelja, vok. jd. poznavaoče / poz­navatelju, instr. jd. poz­navaocem /

prakljača

poz­navateljem, gen. mn. poznavalaca / poz­navatelja pozobati, prez. pozobam / pozobljem, imp. pozobaj / pozoblji, prid. rad. pozobao pozorišni pozorište, instr. jd. pozorištem pozornički pozornik, vok. jd. pozorniče, nom. mn. po­zor­nici pozornost, instr. jd. pozornosti / pozor­nošću pozvati, prez. pozovem, imp. pozovi, prid. trp. pozvan / pozvat požarnik, vok. jd. požarniče, nom. mn. po­žar­ nici požeći, prez. požežem, prid. trp. pože­žen požegača poželjan, gen. jd. poželjna; odr. poželjni poželjeti, prez. poželim, aor. poželjeh, prid. rad. poželio, poželjela požeti, prez. požanjem, imp. po­ža­nji, prid. rad. požeo, prid. trp. požet, pril. pr. po­ žev­ši; i požnjeti

požutiti, prez. požutim, prid. rad. požutio, požutila, prid. trp. požućen, pril. pr. po­žu­ tivši (učiniti žutim) požutjeti, prez. požutim, prid. rad. požutio, požutjela, pril. pr. požutjevši (postati žut) požvakati, prez. požvaćem / požvačem, prid. rad. požvakao, prid. trp. požvakan, pril. pr. po­žva­ka­vši prabaka, dat./lok. jd. prabaki prabiće pračovjek, nom. mn. praljudi praća, nom. mn. praće praćakati se, prez. praćakam se, pril. sad. pra­ ćakajući se, gl. im. pra­ća­kanje praćaknuti se, prez. praćaknem se praćka, dat./lok. jd. praćci / praćki, gen. mn. pra­ćaka / praćki praćkati se, prez. praćkam se, gl. im. prać­ kanje pradjed, nom. mn. pradjedi / pradjedovi pradjedovina pradjedovski, gen. jd. pradjedovskog(a)

poživinčiti, prez. poživinčim, prid. trp. poži­ vin­čen

pradomovina

poživiti, prez. poživim, prid. rad. poživio, poživila, pril. pr. poživivši (održati u životu)

pragmatičar

poživjeti, prez. poživim, prid. rad. po­ži­vio, poživjela, pril. pr. poživjevši (provesti dio ži­vo­ta)

prah, dat./lok. jd. prahu

požnjeti, prez. požnjem, imp. požnji, prid. rad. požnjeo, prid. trp. požnjeven, pril. pr. požnje­vši; i požeti požrtvovanost / požrtvovnost požućivati, prez. požućujem, pril. sad. požu­ ću­jući, gl. im. požućivanje

pragmatičan; odr. pragmatični pragmatičarka prahistorija prahistorijski, gen. jd. prahistorijskog(a) prahnuti, 3. l. jd. prez. prahne praizvedba, gen. mn. praizvedaba / praiz­ ved­bi prajezik, nom. mn. prajezici prakljača

553

praksa

554

praksa, gen. mn. praksa / praksi praktičan, gen. jd. praktična; odr. praktični

prašak, gen. jd. praška, nom. mn. praš­ci / praškovi, gen. mn. prašaka

praktičar

prašnik, nom. mn. prašnici

praktičarka, dat./lok. jd. praktičarki, gen. mn. praktičarki

prašuma prateći, gen. jd. pratećeg(a)

praktički / praktično (pril.)

prati, prez. perem, imp. peri, prid. rad. prao, prala, prid. trp. pran, pril. sad. perući

pramac, gen. jd. pramca, gen. mn. pramaca pramajka, dat./lok. jd. pramajci pramaljeće pramenka, dat./lok. jd. pramenki pranana / pranena prangija praonica praotac, vok. jd. praoče, nom. mn. praoci / pra­očevi, gen. mn. praotaca / praočeva prapočetak, nom. mn. prapočeci, gen. mn. pra­početaka praporac, gen. jd. praporca, nom. mn. pra­ porci prapostojbina prapovijesni prapovijest, gen. jd. prapovijesti prapradjed prapraunuk, nom. mn. pra­praunuci prasac, gen. jd. prasca, vok. jd. prašče, instr. jd. prascem, nom. mn. prasci, gen. mn. prasaca prasak, gen. jd. praska, dat./lok. jd. pras­ku, nom. mn. prasci, gen. mn. prasaka praseći, gen. jd. prasećeg(a) praska, dat./lok. jd. prasci / praski praskozorje praslavenski, gen. jd. praslavenskog(a) praslika, dat./lok. jd. praslici prastanovnik, nom. mn. prastanovnici

pratilac, gen. jd. pratioca, vok. jd. pratioče, instr. jd. pratiocem, gen. mn. pratilaca pratilački pratljača, instr. jd. pratljačom praunučad, instr. praunučadi / prau­nu­ča­đu praunuče, gen. praunučeta praunučica praunuk, vok. jd. praunuče, nom. mn. prau­ nu­ci praunuka, dat./lok. jd. praunuci prava, gen. jd. prave, dat./lok. jd. pravoj, instr. jd. pravom, gen. mn. pravih, dat./instr./ lok. mn. pravama (mat.) pravac, gen. jd. pravca, gen. mn. pravaca pravednički pravednik, vok. jd. pravedniče, nom. mn. pra­ ved­nici pravednost, instr. jd. pravednosti / praved­ noš­ću pravičan, gen. jd. pravična; odr. pra­vič­ni pravično (pril.) pravičnost, instr. jd. pravičnosti / pravič­ noš­ću pravnički pravnopovijesni (: pravna povijest) pravo; s pravom, u pravu pravobranilac / pravobranitelj, vok. jd. pra­ vobranioče, instr. jd. pra­vobraniocem, gen. mn. pravobranilaca

preblijedjeti

pravobranilački / pravobraniteljski pravobranilaštvo / pravobraniteljstvo, gen. jd. pravobranilaštva, gen. mn. pravobra­ni­ laštava / pravobranilaštva pravobranitelj / pravobranilac, vok. jd. pra­ vo­brani­te­lju, instr. jd. pra­vob­raniteljem, gen. mn. pravobranitelja pravobraniteljski / pravobranilački pravobraniteljstvo / pravobranilaštvo, gen. jd. pravobraniteljstva, gen. mn. pravobra­ ni­teljstava / pravobraniteljs­tva

prazničan, gen. jd. praznična; praznič­ na, praz­nič­no praznički / praznični praznoća praznoglavost, instr. jd. praznoglavosti / praz­noglavošću praznovjeran, gen. jd. praznovjerna; odr. pra­ znovjerni praznovjerica praznovjerje

pravolinijski, gen. jd. pravolinijskog(a)

praznovjerstvo, gen. jd. praznovjerstva, gen. mn. praznovjerstava / praz­no­vjerstva

pravomoćan, gen. jd. pravomoćna; pravo­ moć­na, pravomoćno

prč, nom. mn. prčevi

pravomoćno (pril.) pravomoćnost, instr. jd. pravomoćnosti / pra­vomoćnošću pravorijek, nom. mn. pravorijeci pravoslavac, gen. jd. pravoslavca, nom. mn. pravoslavci, gen. mn. pravosla­va­ca pravosuđe, instr. pravosuđem pravovaljanost, instr. jd. pravovaljanosti / pravovaljanošću pravovjerac, gen. jd. pravovjerca, nom. mn. pravovjerci

prčkarija prčkati, prez. prčkam, pril. sad. prč­ka­ju­ći, gl. im. prčkanje prčvarnica prćast, gen. jd. prćasta; odr. prćasti prćija prebačaj, instr. jd. prebačajem prebijel, gen. jd. prebijela; prebijela, prebi­jelo prebirač, instr. jd. prebiračem prebirati, prez. prebiram, gl. im. prebiranje prebivalac, gen. jd. prebivaoca, instr. jd. pre­ bi­vaocem, gen. mn. prebivalaca

pravovjeran, gen. jd. pravovjerna; odr. pravo­ vjerni

prebivalište

pravovjerje

prebjeći, prez. prebjegnem, aor. prebjegoh, prid. rad. prebjegao

pravovjerka pravovjernica pravovjernik, vok. jd. pravovjerniče, nom. mn. pravovjernici pravovjernost, instr. jd. pravovjernosti / pra­ vov­jernošću pravovjerstvo, gen. jd. pravovjerstva

prebjeg, vok. jd. prebježe, nom. mn. prebjezi prebjeglica prebjegnuti, prez. prebjegnem, aor. preb­ jeg­nuh, prid. rad. prebjeg­nuo preblijedjeti, prez. preblijedim, prid. rad. preblijedio, preblijedjela, pril. pr. preb­ lijedjevši

555

preblizu

556

preblizu (pril.) prebogato (pril.) prebol, gen. jd. prebola prebolijevati, prez. prebolijevam, pril. sad. prebolijevajući, gl. im. pre­bo­lijevanje

prečišćavati, prez. prečišćavam, pril. sad. pre­ čišćavajući, gl. im. prečišća­va­nje; i prečišćivati prečišćivati, prez. prečišćujem, pril. sad. pre­ čišćujući, gl. im. prečišćivanje; i prečišćavati

preboljeti, prez. prebolim, aor. prebo­ljeh, prid. rad. prebolio, prebo­ljela, prid. trp. preboljen, pril. pr. preboljevši

prečka, dat./lok. jd. prečci / prečki, gen. mn. pre­čaka / prečki

prebrojati, prez. prebrojim, imp. prebroj / preb­roji, prid. trp. prebrojan; i preb­rojiti

prečuti, prez. prečujem, aor. prečuh, prid. rad. prečuo, pril. pr. prečuvši

prebrojiti, prez. prebrojim, imp. prebroj / preb­roji, prid. trp. prebrojen; i preb­ro­jati

preći, prez. pređem (razg.)

precijeniti, prez. precijenim, prid. trp. pre­ cijenjen precizan; odr. precizni precizno (pril.) preciznost, gen. jd. preciznosti, instr. jd. pre­ ciznosti / preciznošću precvjetati, prez. precvjetam, prid. rad. prec­ vjetao, precvjetala prečac, gen. jd. prečaca / prečca prečaga, dat./lok. jd. prečazi prečanin / priječanin, nom. mn. prečani prečanka / priječanka, dat./lok. jd. pre­čan­ki, gen. mn. prečanki

prečnik, nom. mn. prečnici (mat.)

pred(a) (prij.); pred kraj, pred mrak; preda me, preda nj, preda mnom predah, nom. mn. predasi predahnuti, prez. predahnem, aor. pre­ dahnuh, imp. pre­dah­ni, prid. rad. pre­ dahnuo, pril. pr. predahnuv­ši predahnjivati, prez. predahnjujem, pril. sad. predahnjujući predajnik, nom. mn. predajnici predak, gen. jd. pretka, vok. jd. pretku, nom. mn. preci / pređi (jez. knjiž.), gen. mn. pre­ daka predati, prez. predam, prid. trp. pre­dan / pre­ dat

prečanski / priječanski

predavač, gen. jd. predavača, vok. jd. preda­ vaču, instr. jd. preda­va­čem

prečastan; odr. prečasni

predavačica

preče (pril.)

predavački

preči, gen. jd. prečeg(a)

predavaonica

prečica, instr. jd. prečicom prečice (pril.)

predavati, prez. predajem, pril. sad. pre­da­jući, gl. im. predavanje

prečist; odr. prečisti

predbaciti, prez. predbacim, prid. trp. pred­ bačen

prečistač, gen. jd. prečistača

predbračni

prečistiti, prez. prečistim, prid. trp. pre­čiš­ćen

predbroj, nom. mn. predbrojevi

predsjednikovati

predebeo; odr. predebeli predgrađe, instr. jd. predgrađem, nom. mn. pred­građa predikat, gen. jd. predikata predikatni / predikatski predimenzioniran predinfarktni predio / predjel, gen. jd. predjela, nom. mn. predjeli predionica

predočavati, prez. predočavam, pril. sad. pre­ dočavajući, gl. im. pre­do­ča­vanje; i predočivati predočiti, prez. predočim, prid. trp. pre­do­čen, pril. pr. predočivši, gl. im. pre­dočenje predočivati, prez. predočujem; i predočavati predodrediti, prez. predodredim, prid. trp. predodređen, gl. im. pre­dod­ređenje predodređivati, prez. predodređujem, pril. sad. predodređujući, gl. im. predod­re­ đivanje

predioničar

predodžba, gen. jd. predodžbe, gen. mn. pre­ do­džaba / predodžba / predodžbi

predioničarka, dat./lok. jd. predioni­čar­ki

predohrana

predioničarski

predosjećaj, instr. jd. predosjećajem

predionički predispozicija

predosjećati, prez. predosjećam, pril. sad. predosjećajući, gl. im. predosjećanje

predjel / predio, gen. jd. predjela, nom. mn. predjeli

predosjetiti, prez. predosjetim, prid. rad. pre­ dosjetio, pril. pr. predosjetivši

predjelo predlagač, instr. jd. predlagačem predlagačica predložak / prijedložak, gen. jd. predloška, nom. mn. predlošci, gen. mn. predlo­ža­ka predmetak, nom. mn. predmeci, gen. mn. pred­metaka, dat./instr./lok. mn. predme­ ci­ma prednacrt prednatjecanje

predostrožnost, instr. jd. predo­strožnosti / predostrožnošću predračun predradnički predsjedatelj, instr. jd. predsjedateljem predsjedati, prez. predsjedam, pril. sad. pred­ sjedajući, gl. im. predsjedanje; i predsjedavati predsjedavajući, gen. jd. predsjedavajućeg(a) predsjedavati, prez. predsjedavam, pril. sad. predsjedavajući, gl. im. predsjedavanje; i predsjedati

prednjačiti, prez. prednjačim, pril. sad. pred­ njačeći, gl. im. pred­nja­če­nje

predsjednica

prednjački

predsjednički, gen. jd. predsjedničkog(a)

prednjak, nom. mn. prednjaci

predsjednik, vok. jd. predsjedniče, nom. mn. predsjednici

prednji, gen. jd. prednjeg(a) prednjoazijski prednjonepčani

predsjednikovati, prez. predsjednikujem, pril. sad. predsjednikujući, gl. im. pred­ sjed­nikovanje

557

predsjedništvo

558

predsjedništvo, gen. jd. predsjedništva, gen. mn. predsjedništava / predsjedništva predskazanje predskazati, prez. predskažem, prid. trp. predskazan predskazivati, prez. predskazujem, pril. sad. predskazujući, gl. im. predskazivanje predsmrtan, gen. jd. predsmrtna; odr. pred­ smrtni

predujam, gen. jd. predujma predujmiti, prez. predujmim, prid. rad. pre­ dujmio, prid. trp. pre­dujmljen predumišljaj, nom. mn. predumišljaji preduprijediti, prez. preduprijedim preduslov preduvjerenje preduvjet, nom. mn. preduvjeti

predsoblje

preduzeće

predstava, gen. mn. predstava

preduzimač, instr. jd. preduzi­ma­čem

predstaviti, prez. predstavim, aor. predsta­vih, prid. trp. predstavljen

preduzimačica

predstavka, dat./lok. jd. predstavci, gen. mn. predstavaka / predstavka / predstavki predstavljač, gen. jd. predstavljača predstavljačica predstavljati, prez. predstavljam, pril. sad. predstavljajući, gl. im. predstavljanje

predvečer / predveče predvečerje predvečernji predvidiv / predvidljiv, gen. jd. pred­vi­diva; odr. predvidivi

predstavnički, gen. jd. predstavničkog(a)

predvidjeti, prez. predvidim, aor. predvidjeh, imp. predvidi, prid. rad. predvidio, pred­ vidjela, prid. trp. predviđen, pril. pr. pred­ vidjevši

predstavnik, vok. jd. predstavniče, nom. mn. predstavnici

predvidljiv / predvidiv, gen. jd. predvidljiva; odr. predvidljivi

predstavništvo, gen. mn. predstavniš­ta­va / predstavništva

predviđati, prez. predviđam, pril. sad. predvi­ đajući, gl. im. pred­vi­đa­nje

predstojati, 3. l. jd. prez. predstoji

predvodnički

predstojeći

predvodnik, vok. jd. predvodniče, nom. mn. pred­vodnici

predstavnica

predstraža predškolski, gen. jd. predškolskog(a) predtakmičenje predtekst predturski, gen. jd. predturskog(a) predug / predugačak preduhitriti, prez. preduhitrim, aor. pre­du­ hit­rih, prid. trp. preduhitren

predvojnički predvorje predvostručiti, prez. predvostručim predzadnji, gen. jd. predzadnjeg(a) predziđe predznak, nom. mn. predznaci pređa

preimućstvo

pređašnji prefinjeno / profinjeno (pril.) pregača, instr. jd. pregačom pregalac, gen. jd. pregaoca, vok. jd. prega­oče, instr. jd. pregaocem, gen. mn. prega­la­ca pregalački pregalaštvo, gen. jd. pregalaštva, gen. mn. pre­galaštava / pregalaštva pregaočev pregib pregibati, prez. pregibam / pregibljem, pril. sad. pregibajući / pregib­lju­ći, gl. im. pre­ gibanje pregladnjeti, prez. pregladnim, prid. rad. preg­ladnio, pregladnjela

pregrađivati, prez. pregrađujem, pril. sad. pregrađujući, gl. im. pregrađivanje pregrijanost, instr. jd. pregrijanosti / pregri­ ja­nošću pregrijati, prez. pregrijem, imp. pregrij, preg­ rijmo, prid. trp. pregrijan pregrijavati, prez. pregrijavam, pril. sad. pre­ grijavajući, gl. im. pregrijavanje pregristi, prez. pregrizem, prid. rad. pre­ grizao, prid. trp. pregrizen pregrmjeti, prez. pregrmim, imp. pregrmi, prid. rad. pregrmio, pregrmjela, pril. pr. pregrmjevši pregršt, instr. jd. pregršti / pregršću prehitar, gen. jd. prehitra; odr. prehitri

pregled, nom. mn. pregledi

prehlada

pregledač, instr. jd. pregledačem

prehladiti se, prez. prehladim se, aor. preh­ ladih se, prid. trp. preh­la­đen

pregledačica preglédati, prez. pregledam, pril. sad. preg­ ledajući, gl. im. pregledanje; i pregledavati prègledati, prez. pregledam, aor. preg­ledah, prid. trp. pregledan, pril. pr. pregledavši pregledavati, prez. pregledavam; i preglédati pregorijevati, prez. pregorijevam, pril. sad. pregorijevajući, gl. im. pre­go­rijevanje pregorjeti, prez. pregorim, prid. rad. pre­ go­rio, pregorjela, prid. trp. pregoren, pril. pr. pregorjevši pregovarač, vok. jd. pregovaraču, instr. jd. pre­govaračem pregovaračica

prehlađivati se, prez. prehlađujem se, pril. sad. prehlađujući se, gl. im. prehlađivanje prehrabar, gen. jd. prehrabra; odr. preh­rabri prehrambeni prehrambenoindustrijski (: prehrambena in­dus­trija) prehrana prehraniti, prez. prehranim, aor. preh­ranih, prid. trp. preh­ranjen, pril. pr. prehranivši prehranjivati, prez. prehranjujem, pril. sad. prehranjujući, gl. im. preh­ranjivanje prehvaliti, prez. prehvalim, prid. trp. preh­ valjen

pregrada

preimenovati, prez. preimenujem, imp. pre­ i­me­nuj, preimenujmo, prid. trp. pre­i­me­ novan

pregradak, gen. jd. pregratka, nom. mn. preg­ raci, gen. mn. pregradaka

preimućstvo, gen. jd. preimućstva, gen. mn. preimućstava / preimućstva

pregovarački

559

preinačavati

560

preinačavati, prez. preinačavam, gl. im. prei­ načavanje; i preinačivati

prekomjernost, instr. jd. prekomjernosti / prekomjernošću

preinačiti, prez. preinačim, aor. prei­na­čih, prid. trp. preinačen

prekomorje

preinačivati, prez. preinačujem, gl. im. pre­i­ na­čivanje; i preinačavati preinaka, dat./lok. jd. preinaci prejahati, prez. prejašem, prid. rad. prejahao, pril. pr. prejahavši prejeftin, gen. jd. prejeftina; prejeftina, pre­ jef­tino prejesti se, prez. prejedem se, imp. prejedi se, prid. rad. prejeo se prejudicirati, prez. prejudiciram, prid. trp. prejudiciran

prekonoć (pril.); pre­ko noći prekookeanski prekopčati, prez. prekopčam, prid. trp. pre­ kopčan prekoputa (pril.); stanuje prekoputa prekoračavati, prez. prekoračavam, pril. sad. prekoračavajući, gl. im. prekoračavanje; i prekoračivati prekoračenje prekoračiti, prez. prekoračim, prid. trp. pre­ koračen, pril. pr. prekoračivši

prekidač, instr. jd. prekidačem

prekoračivati, prez. prekoraču­jem, pril. sad. prekoračujući, gl. im. prekoračivanje; i preko­račavati

prekipjeti, prez. prekipim, aor. prekipjeh, prid. rad. prekipio, prekipjela, pril. pr. pre­ kipjevši

prekoravati, prez. prekoravam, pril. sad. pre­ koravajući, gl. im. pre­ko­ra­vanje; i prekorijevati

prekjuče / prekjučer (pril.)

prekoreda (pril.)

prekjučerašnji (pril.)

prekorijevati, prez. prekorijevam, gl. im. pre­ ko­rijevanje; i prekoravati

prekid, nom. mn. prekidi

preklani (pril.); do preklani preklanjski preklop / prijeklop, nom. mn. preklopi, gen. mn. preklopa preklopan / prijeklopan, gen. jd. preklopna; odr. preklopni preklopiti, prez. preklopim, prid. trp. prek­ lopljen preko (prij.); preko volje prekobrojan; odr. prekobrojni prekodan (pril.) prekomjeran, gen. jd. prekomjerna; odr. pre­ komjerni prekomjerno (pril.)

prekosutra (pril.) prekovremen, gen. jd. prekovremena; odr. prekovremeni prekovremeno (pril.) prekraćivati, prez. prekraćujem, gl. im. prek­ ra­ćivanje prekrajati, prez. prekrajam, pril. sad. pre­ krajajući, gl. im. prekrajanje prekratiti, prez. prekratim, aor. prek­ra­tih, prid. trp. prekraćen prekretati, prez. prekrećem, imp. prekreći, pril. sad. prekrećući, gl. im. prekretanje prekrivač, gen. jd. prekrivača, instr. jd. prek­ ri­vačem, nom. mn. prekrivači

premija

prekrojiti, prez. prekrojim, prid. trp. pre­ kro­jen

prelijetati, prez. prelijećem, pril. sad. pre­li­ jećući, gl. im. prelijetanje

prekrstiti, prez. prekrstim, prid. trp. pre­krš­ten

prelijevati, prez. prelijevam, gl. im. pre­li­je­ va­nje; i prelivati

prekršajni, gen. jd. prekršajnog(a) prekršilac / prekršitelj, gen. jd. prekr­ši­oca / pre­kršitelja, vok. jd. prekršioče / pre­krši­ te­lju, instr. jd. prekršio­cem / prekršite­ ljem, gen. mn. prekr­ši­laca / pre­kršitelja prekrštavati, prez. prekrštavam, gl. im. pre­ krš­tavanje preksinoć (pril.) preksinoćni / preksinoćnji prekuhati, prez. prekuham, prid. trp. pre­ ku­han, pril. pr. prekuhavši prekuhavati, prez. prekuhavam, gl. im. pre­ku­ havanje prekup / prijekup, nom. mn. prekupi prekupac / prijekupac, gen. jd. preku­pca, vok. jd. prekupče, instr. jd. pre­kupcem, gen. mn. prekupaca prekvalifikacija

preliv / preljev, nom. mn. prelivi prelivati, prez. prelivam, gl. im. preli­va­nje; i prelijevati prelivoda prelom / prijelom, nom. mn. prelomi preloman / prijeloman, gen. jd. prelomna; odr. pre­lomni prelomljivost, instr. jd. prelomljivosti / pre­ lom­ljivošću preludij, gen. jd. preludija preljev / preliv, nom. mn. preljevi preljub / preljuba, nom. mn. preljubi / pre­ ljube preljubnica preljubnički preljubnik, vok. jd. preljubniče, nom. mn. pre­ljubnici

prelac, gen. jd. prelca, instr. jd. prelcem, gen. mn. prelaca

prema (prij.)

prelaz / prijelaz, nom. mn. prelazi

premaći, prez. pre­ma­knem, prid. rad. pre­ makao; i premaknuti

prelazak, gen. jd. prelaska, nom. mn. prelasci, gen. mn. prelazaka prelazan / prijelazan, gen. jd. prelazna; odr. prelazni

premac, gen. jd. premca, gen. mn. pre­ma­ca

premahnuti, prez. premahnem, prid. rad. premahnuo premaknuti, prez. premaknem; i premaći

prelaznost / prijelaznost, instr. jd. pre­laz­ nos­ti / prelaznošću

premaljeće, instr. jd. premaljećem

prelet

premaz / prijemaz, instr. jd. premazom, nom. mn. premazi

preletjeti, prez. preletim, aor. preletjeh, prid. rad. preletio, preletjela, pril. pr. preletjevši

premastan, gen. jd. premasna

premetačina

prelijen, gen. jd. prelijena; prelijena, pre­li­jeno

premetaljka, dat./lok. jd. premetaljci

prelijep, gen. jd. prelijepa; prelijepa, preli­jepo

premija

561

premijer

562

premijer, gen. jd. premijera premijera, gen. jd. premijere premijerka premijerno (pril.) premijerski premiješati, prez. premiješam premilostan / premilostiv premio; odr. premili premjer, gen. jd. premjera, nom. mn. prem­je­ri premjerati, prez. premjeram, gl. im. pre­m­je­ ra­nje; i premjeravati, premjerivati

premostiti, prez. premostim, aor. premostih, prid. trp. premošćen / premošten, gl. im. premošćenje / premoštenje premošćivati, prez. premošćujem, pril. sad. premošćujući, gl. im. premošćivanje; i premoštavati premoštavati, prez. premoštavam, pril. sad. premoštavajući, gl. im. premoštavanje; i premošćivati premrijeti, prez. premrem, 1. l. jd. aor. premrijeh, 2/3. l. jd. aor. premrije, imp. premri, prid. rad. premro, pre­mr­la, pril. pr. premrijevši / premrvši premudar, gen. jd. premudra; odr. pre­mud­ri

premjeravati, prez. premjeravam, pril. sad. premjeravajući, gl. im. prem­je­ra­va­nje; i premjerati, premjerivati

prenagao; odr. prenagli

premjeriti, prez. premjerim, aor. premjerih, prid. trp. premjeren

prenapučenost, instr. jd. prenapučenosti / pre­napučenošću

premjerivati, prez. premjerujem, pril. sad. premjerujući, gl. im. premjerivanje; i pre­ mje­rati, premjeravati premjestiti, prez. premjestim, aor. prem­jes­tih, prid. trp. premješten, gl. im. premješ­tenje premještaj, instr. jd. premještajem, nom. mn. premještaji premještati, prez. premještam, pril. sad. pre­ mještajući, gl. im. prem­ješ­ta­nje premlaćivati, prez. premlaćujem, pril. sad. premlaćujući, gl. im. premlaćivanje premlatiti, prez. premlatim, aor. premlatih, prid. trp. premlaćen

prenapučen, gen. jd. prenapučena; odr. pre­ napučeni

prenapuhan; odr. prenapuhani prenaseljenost, instr. jd. prenaseljenosti / pre­na­seljenošću prenemoći, prez. prenemognem, prid. rad. prenemogao prenesen; odr. preneseni prenijeti, prez. prenesem, aor. pre­nesoh / prenijeh, imp. prenesi, prid. rad. prenio, pre­nijela, prid. trp. prenesen / prenijet, pril. pr. prenijevši prenizak, gen. jd. preniska; preniska, pre­nisko prenoćište

premnogo (pril.)

prenoćiti, prez. prenoćim, prid. rad. preno­ćio, pril. pr. pre­no­ćivši

premoć, gen. jd. premoći, instr. jd. premoći / premoću

prenoćivati, prez. prenoćujem, pril. sad. pre­ noćujući, gl. im. prenoćivanje

premoćan, gen. jd. premoćna; odr. pre­moć­ni premoćno (pril.) premosnica

prenos / prijenos prenosilac / prenositelj, gen. jd. prenosioca / prenositelja, vok. jd. prenosi­oče / pre­no­ si­telju, gen. mn. prenosilaca / prenositelja

prepjecati

prenosni / prijenosni

preorijentacija

prenosnica / prijenosnica

preosjećajan; odr. preosjećajni

prenosnik / prijenosnik

preosjetljiv; odr. preosjet­ljivi

prenošče, gen. prenoščeta

preostajati, prez. preostajem

preobilan / preobilat

preovladati, 3. l. jd. prez. preovlada, prid. rad. preovladao

preoblačiti, prez. preoblačim, pril. sad. preo­ blačeći, gl. im. preob­la­če­nje preoblaka, dat./lok. jd. preoblaci preobličiti, prez. preobličim, prid. trp. pre­ob­ ličen preoblika, dat./lok. jd. preoblici preobraćati, prez. preobraćam, gl. im. pre­ob­ raćanje preobraćenica preobraćenik, gen. jd. preobra­će­ni­ka, nom. mn. preobraćenici preobrazba, gen. mn. preobrazba / preobrazbi preobući, prez. preobučem, aor. preo­bu­koh, imp. preobuci, prid. trp. preobučen preobuka, dat./lok. jd. preobuci preobuti, prez. preobujem, prid. trp. pre­o­ buven

preovladavajući / preovlađujući preovladavati, 3. l. jd. prez. preovladava; i preovlađivati preovlađivati, 3. l. jd. prez. preovlađuje; i preovladavati preovlađujući / preovladavajući preparandija prepasti, prez. prepadnem, imp. prepadni, prid. rad. prepao, prid. trp. prepadnut prepečenica prepeći, 1. l. jd. prez. prepečem, 3. l. mn. prez. prepeku, aor. prepekoh, prid. trp. pre­ pečen prepeka, dat./lok. jd. prepeci prepeličar prepeličiji

preodgajati, prez. preodgajam, pril. sad. pre­ odgajajući, gl. im. preodgajanje

prepicati, prez. prepičem, pril. sad. prepičući, gl. im. prepicanje; i prepjecati

preodgojiti, prez. preodgojim, prid. trp. pre­ odgojen

prepirka, dat./lok. jd. prepirci, gen. mn. pre­pi­ raka / prepirki

preodijevati, prez. preodijevam, pril. sad. preodijevajući, gl. im. preodijevanje

prepis / prijepis, nom. mn. prepisi

preodjenuti, prez. preodjenem, prid. trp. pre­ odjenut; i preodjesti, preodjeti preodjesti, prez. preodjedem, prid. trp. preo­ djeven; i preodjenuti, preodjeti preodjeti, prez. preodijem, prid. trp. preo­ djeven; i preodjenuti, preodjesti preokupacija

prepisivač, gen. jd. prepisivača, instr. jd. pre­ pisivačem prepisivačica prepisivački prepiska / prijepiska, dat./lok. jd. pre­pis­ci, gen. mn. prepisaka / prepiski prepjecati, prez. prepječem, pril. sad. prep­ ječući; i prepicati

563

prepješačiti

564

prepješačiti, prez. prepješačim prepjev / prijepjev, nom. mn. prepjevi prepjevati, prez. prepjevam, aor. prepjevah, prid. trp. pre­pje­van prepjevavati, prez. prepjevavam, gl. im. prep­ je­vavanje preplaćivati, prez. preplaćujem, pril. sad. pre­ plaćujući, gl. im. prepla­ći­va­nje preplanuo, gen. jd. preplanula; odr. prep­lanuli preplatiti, prez. preplatim, prid. trp. prep­ la­ćen (previše platiti) preplet / prijeplet, nom. mn. prepleti prepletati, prez. preplećem, pril. sad. preple­ ćući, gl. im. prepletanje; i prep­li­tati preplitati, prez. preplićem, pril. sad. prep­li­ ćući, gl. im. preplitanje; i prep­le­tati prepočeti, prez. prepočnem preporađati, prez. preporađam

prepovijati, prez. prepovijam, pril. sad. pre­ povijajući, gl. im. prepovijanje prepoviti, prez. prepovijem, aor. prepovih, imp. pre­po­vij, pre­povijmo, prid. trp. pre­ povijen / prepovit prepravka, dat./lok. jd. prepravci preprečavati, prez. preprečavam, pril. sad. preprečavajući, gl. im. prep­re­ča­va­nje; i preprečivati preprečivati, prez. preprečujem, pril. sad. preprečujući, gl. im. preprečivanje; i preprečavati prepredenjački prepredenjak, vok. jd. prepredenjače, nom. mn. prepredenjaci prepredenjaković, instr. jd. preprede­nja­ko­ vi­ćem prepreka, dat./lok. jd. prepreci

preporodilac / preporoditelj, gen. jd. pre­po­ ro­dioca / preporoditelja, instr. jd. prepo­ rodiocem / preporoditeljem, gen. mn. pre­ po­rodilaca / preporodi­te­lja

prepričati, prez. prepričam, prid. trp. prep­ ri­čan

preporučavati, prez. preporučavam, gl. im. preporučavanje; i preporučivati

prepriječiti, prez. prepriječim, aor. prep­ri­ je­čih, prid. trp. prepriječen

preporučeno

preprodavac / preprodavač, gen. jd. prepro­ da­vca / preprodava­ča, instr. jd. prepro­ davcem / preprodavačem

preporučiti, prez. preporučim, aor. prepo­ ru­čih, prid. trp. preporučen preporučivati, prez. preporučujem, gl. im. pre­poručivanje; i preporučavati preporučljiv, gen. jd. preporučljiva; odr. pre­ poručljivi preporuka, dat./lok. jd. preporuci prepotencija prepotentan, gen. jd. prepotentna; odr. pre­ potentni prepotentno (pril.)

prepričavati, prez. prepričavam, pril. sad. prepričavajući, gl. im. prepričavanje

preprodavačica prepući, prez. prepuknem, aor. prepukoh, imp. prepuk­ni, prid. rad. prepukao; i prepuknuti prepuknuti, prez. prepuknem, aor. prepu­ knuh, imp. prepuk­ni, prid. rad. prepu­ k­nuo; i prepući prepust / prijepust, nom. mn. prepusti prepuštati, prez. pre­puštam

prestarijevati

preračunati, prez. preračunam, prid. trp. pre­ računat preračunavati, prez. preračunavam, pril. sad. preračunavajući, gl. im. pre­raču­na­va­nje prerađevina prerađivač, instr. jd. prerađivačem prerađivačica prerađivački prerađivati, prez. prerađujem, pril. sad. pre­ rađujući, gl. im. prerađivanje

preseljenički preseljenik, vok. jd. preseljeniče, nom. mn. preseljenici pre­seljenje presijavati se, prez. presijavam se, gl. im. pre­ sijavanje presijecati, prez. presijecam, pril. sad. pre­si­ jecajući, gl. im. presijecanje presing, nom. mn. presinzi

preraspodijeliti, prez. preraspodijelim, prid. trp. preraspodijeljen, pril. pr. preraspodi­ jelivši

presjeći, prez. presiječem, 1. l. jd. aor. pre­ sjekoh, 2/3. l. jd. aor. presije­če, imp. pre­ sijeci, prid. rad. presje­kao, presjekla, prid. trp. pres­ječen, pril. pr. presjekavši

prerastati, prez. prerastam, pril. sad. prerasta­ jući, gl. im. prerastanje; i prerašćivati

presjedati, prez. presjedam, pril. sad. pres­je­ dajući, gl. im. presjedanje

prerasti, prez. prerastem, aor. prerastoh, prid. rad. prerastao, prerasla

presjediti, prez. presjedim, prid. rad. pres­ jedio, presjedila; i presjedjeti

prerašćivati, prez. prerašćujem, pril. sad. prerašćujući, gl. im. pre­raš­ćivanje; i prerastati

presjedjeti, prez. presjedim, prid. rad. pre­ sjedio, presjedjela; i presjediti

prerez / prijerez, nom. mn. prerezi prerija prerijski presad / prijesad presadak, gen. jd. presatka, nom. mn. presaci, gen. mn. presadaka presađivati, prez. presađujem, pril. sad. pre­ sađujući, gl. im. presađivanje presahnuti, prez. presahnem, prid. rad. pre­ sahao / presahnuo, presahla / presah­nu­la

presjek / prijesjek, nom. mn. presjeci, gen. mn. presjeka, dat./instr./lok. mn. presje­ ci­ma presjesti, prez. presjednem, prid. rad. presjeo, presjela, pril. pr. presjevši preskakati, prez. preskačem, pril. sad. pres­ kačući, gl. im. preskakanje preskočiti, prez. preskočim, prid. trp. pres­ kočen preskok / prijeskok, nom. mn. preskoci presladak, gen. jd. preslatka

presamićivati, prez. presamićujem

presličica

presavijati, prez. presavijam, pril. sad. presa­ vijajući, gl. im. presavijanje

presretan, gen. jd. presretna; presretna, pre­ sretno

pres-biro, gen. jd. pres-biroa, nom. mn. pres-bi­roi

prestanak, gen. jd. prestanka, nom. mn. pre­ stanci, gen. mn. prestanaka

pres-centar, gen. jd. pres-centra, gen. mn. pres-centara

prestarijevati, prez. prestarijevam, pril. sad. prestarijevajući, gl. im. prestarijevanje

565

prestarjeti

566

prestarjeti, prez. prestarim, aor. prestar­jeh, prid. rad. prestario, prestarjela prestići, prez. prestignem, aor. presti­goh, prid. rad. prestigao; i pres­tig­nuti prestignuti, prez. prestignem, aor. presti­ gnuh, prid. rad. prestignuo; i prestići

prešutno (pril.) pretaći, prez. pretaknem, prid. trp. pretaknut; i pretaknuti pretakati, prez. pretačem, pril. sad. pre­ta­čući pretaknuti, prez. pretaknem; i pretaći

prestilizacija

pretati, prez. prećem / pretam, pril. sad. pre­ ću­ći / pretajući

prestolonasljednica / prijestolonasljednica

preteča, nom. mn. preteče

prestolonasljednik / prijestolonasljednik, vok. jd. presto­lo­nas­ljed­ni­če, nom. mn. presto­lo­nas­ljed­nici

prèteći, prez. pretečem / preteknem, 1. l. jd. aor. pretekoh, 2/3. l. jd. aor. preteče, imp. pre­teci / pretekni, prid. rad. pre­te­kao, prid. trp. pretečen, pril. pr. pre­te­kavši

prestrukturirati, prez. prestrukturiram, prid. trp. prestrukturiran prestup / prijestup, nom. mn. prestupi prestupni / prijestupni, gen. jd. pres­tup­ nog(a) prestupnica / prijestupnica prestupnički / prijestupnički prestupnik / prijestupnik, vok. jd. pres­tup­ ni­če, nom. mn. prestupnici presuđivati, prez. presuđujem, pril. sad. pre­ suđujući, gl. im. presuđivanje presvijetli presvlačiti, prez. presvlačim, aor. pres­vlačih, pril. sad. pres­vlačeći, gl. im. presvlačenje

prètēći, prez. pretegnem, aor. pretegoh, imp. pretegni, prid. rad. pretegao, prid. trp. pre­ tegnut, pril. pr. pretegavši; i pretegnuti pretega, dat./lok. jd. pretezi pretegnuti, prez. pretegnem, aor. pretegnuh, imp. pre­tegni, prid. rad. pretegnuo, prid. trp. pretegnut, pril. pr. pre­teg­nuvši; i prètēći pretenciozan pretendent pretenzija prethistorija prethistorijski

presvlaka, dat./lok. jd. presvlaci

prethodan, gen. jd. prethodna; odr. pret­hod­ni

presvoditi, prez. presvodim, prid. trp. pre­ svođen

prethoditi, prez. prethodim, pril. sad. pret­ hodeći, gl. im. prethođenje

presvući, prez. presvučem, imp. presvuci, prid. rad. presvukao, prid. trp. pres­vučen

prethodnica

prešućivati, prez. prešućujem, prid. trp. pre­ šućivan, gl. im. prešu­ći­vanje prešutan, gen. jd. prešutna; odr. pre­šutni prešutjeti, prez. prešutim, aor. prešutjeh, prid. rad. prešutio, prešut­je­la, prid. trp. prešućen, pril. pr. pre­šut­jevši

prethodnik, vok. jd. prethodniče, nom. mn. pret­hodnici prethodno (pril.) preticati, prez. pretičem, imp. pretiči, pril. sad. pretičući, gl. im. preticanje (: pretaći, pretak­nu­ti) pretiho (pril.)

pretvorba

pretijesan, gen. jd. pretijesna; odr. pretijesni

pretposljednji, gen. jd. pret­pos­ljednjeg(a)

pretinac, gen. jd. pretinca, nom. mn. pretinci, gen. mn. pre­ti­naca

pretpostaviti, prez. pretpostavim, aor. pret­ pos­tavih, prid. trp. pret­po­stavljen

pretio, gen. jd. pretila; odr. pretili

pretpostavka, dat./lok. jd. pretpostavci, gen. mn. pretpostavaka / pretpostavki

pretisak, gen. jd. pretiska, nom. mn. pre­tisci, gen. mn. pretisaka (: tisak) pretjecati, prez. pretječem, imp. pretječi, pril. sad. pretječući, gl. im. pre­tjecanje (: pre­ teći)

pretpostavljati, prez. pretpostavljam, gl. im. pret­postavljanje pretpostavljeni, gen. jd. pretpostav­lje­nog(a), nom. mn. pretpostavljeni

pretjeran, gen. jd. pretjerana; pretjera­ na, pret­je­rano

pretpotopni / pretpotopski, gen. jd. pretpo­ topnog(a) / pretpotopskog(a)

pretjerano (pril.)

pretpovijesni, gen. jd. pretpovijesnog(a)

pretjerati, prez. pretjeram, prid. trp. pret­je­ran

pretpovijest, instr. jd. pretpovijesti / pret­po­ vi­ješ­ću

pretjeravati, prez. pretjeravam, gl. im. pret­je­ ravanje; i pretjerivati

pretpranje

pretjerivati, prez. pretjerujem, gl. im. pretjeri­ vanje; i pretjeravati

pretpraznični / pretpraznički, gen. jd. pret­ prazničnog(a) / pretprazničkog(a)

pretkazati, prez. pretkažem, aor. pret­ka­zah, prid. trp. pretkazan

pretprošli, gen. jd. pretprošlog(a)

pretkomora pretkraj (prij.) pretkršćanski pretočiti, prez. pretočim, prid. trp. preto­čen pretovarivač, gen. jd. pretovarivača pretovarivačica pretplaćivati, prez. pretplaćujem, pril. sad. pretplaćujući, gl. im. pretpla­ći­va­nje pretplata pretplatiti, prez. pretplatim, prid. trp. pret­ plaćen

pretprošlogodišnji, gen. jd. pretprošlogodiš­ njeg(a) pretraga, dat./lok. jd. pretrazi, gen. mn. pret­ raga pretraživač, gen. jd. pretraživača pretrčati, prez. pretrčim, prid. rad. pretrčao, pril. pr. pretr­čav­ši pretrći, prez. pretrgnem; i pretr­gnu­ti pretrgnuti, prez. pretr­gnem; i pretrći pretrpjeti, prez. pretrpim, aor. pretrpjeh, prid. rad. pretrpio, pretrpjela, prid. trp. pretrpljen, pril. pr. pre­trpjevši

pretplatni, gen. jd. pretplatnog(a)

pretući, 1. l. jd. prez. pretučem, 3. l. mn. prez. pretuku, aor. pretukoh, prid. trp. pre­tučen

pretplatnica

pretvarač, instr. jd. pretvaračem

pretplatnički, gen. jd. pretplatničkog(a)

pretvoran / prijetvoran

pretplatnik, vok. jd. pretplatniče, nom. mn. pret­platnici

pretvorba / prijetvorba, gen. mn. pretvorba / pre­tvor­bi

567

pretvoriv

568

pretvoriv / pretvorljiv, gen. jd. pret­vo­riva / pret­vorljiva; odr. pret­vo­ri­vi / pret­vor­lji­vi pretvorno / prijetvorno (pril.) pretvrd, gen. jd. pretvrda; odr. pret­vrdi preuređivati, prez. preuređujem, pril. sad. preuređujući, gl. im. preuređivanje preusmjeravati, prez. preu­smjeravam, pril. sad. preusmjeravajući, gl. im. preusmjera­ vanje; i preusmjerivati preusmjeriti, prez. preusmjerim, prid. trp. preusmjeren, gl. im. preusmjerenje preusmjerivati, prez. pre­usmje­ru­jem, pril. sad. preusmjerujući, gl. im. preu­smje­ri­ vanje; i preusmjeravati

prevjeravati, prez. pre­vje­ravam, pril. sad. pre­ vjeravajući, gl. im. pre­vje­ra­vanje; i prevjerivati prevjeriti, prez. prevjerim, prid. rad. prevjerio prevjerivati, prez. prevjerujem, pril. sad. pre­ vjerujući, gl. im. prevjerivanje; i prevjeravati prevjesiti, prez. prevjesim, prid. trp. prev­ješen prevlačiti, prez. prevlačim, pril. sad. prev­ lačeći, gl. im. prevlačenje prevladati, prez. prevladam, aor. prevladah, prid. trp. prevladan prevladavajući / prevlađujući

preuveličano (pril.)

prevladavati, prez. prevladavam, gl. im. pre­ vladavanje; i prevlađivati

preuveličati, prez. preuveličam, prid. trp. pre­ uveličan

prevlađivati, prez. prevlađujem, gl. im. pre­ vlađivanje; i prevladavati

preuveličavati, prez. preuveličavam, pril. sad. preuveličavajući, gl. im. preuve­li­ča­va­nje

prevlađujući / prevladavajući

preuzak, gen. jd. preuska; odr. pre­us­ki prevaga, dat./lok. jd. prevazi prevara / prijevara, nom. mn. prevare prevaran / prijevaran, gen. jd. prevarna; pre­ var­na, prevarno prevarantski prevazići, prez. prevaziđem, prid. trp. preva­ ziđen preveć (pril.) prevencija previdjeti, prez. previdim, aor. previdjeh, prid. rad. previdio, previdjela, pril. pr. pre­ vidjevši previđati, prez. previđam, pril. sad. previđa­ jući, gl. im. previđanje

prevlaka, dat./lok. jd. prevlaci prevlast, instr. jd. prevlasti / prevlašću prevod / prijevod prevodilac, vok. jd. prevodioče, instr. jd. pre­ vodiocem, gen. mn. prevodilaca prevodilački, gen. jd. prevodilačkog(a) prevodiv / prevodljiv, gen. jd. prevodiva / pre­vodljiva; odr. prevodivi / prevod­lji­vi prevoj / prijevoj prevoz / prijevoz prevozilac, vok. jd. prevozioče, instr. jd. pre­ voziocem, gen. mn. prevozilaca prevozni / prijevozni prevoznica / prijevoznica prevoznički / prijevoznički

previjanac, gen. jd. previjanca

prevoznik / prijevoznik

prevjera

prevoznina, gen. mn. prevoznina

pribiti

prevraćati, prez. prevraćam, prid. trp. prevraćan prevratnički, gen. jd. prevratničkog(a) prevratnik, vok. jd. prevratniče, nom. mn. prevratnici prevreo, gen. jd. prevrela; odr. prev­reli prevreti, prez. prevrim / prevrijem, prid. rad. prevreo / prevrio, prevrela, pril. pr. prevrevši prevrtljivac, gen. jd. prevrtljivca, vok. jd. pre­ vrtljivče, nom. mn. prevrtljivci, gen. mn. prevrtljivaca

prezirnost / prijezirnost, instr. jd. pre­zir­ nos­ti / prezirnošću preznojiti, prez. preznojim, prid. trp. pre­ zno­jen prezrelost, instr. jd. prezrelosti / prezrelošću prezreo, gen. jd. prezrela prezreti, prez. prezrem, prid. trp. prez­ren (: prezirati) prezreti, prez. prezrijem / prezrim, prid. rad. prezreo / prezrio, prezrela (: zreti)

prevruć, gen. jd. prevruća; prevruća, prev­ruće

prezrivost, instr. jd. prezrivosti / prezrivošću

prevući, prez. prevučem, prid. trp. pre­vučen

preživač / preživar, nom. mn. preživači / pre­ živari

prezaduženost, instr. jd. prezaduženosti / pre­za­duženošću prezalogajiti, prez. prezalogajim, prid. rad. prezalogajio prezasićen, gen. jd. prezasićena; odr. pre­za­ sićeni prezasićenost, instr. jd. prezasićenosti / pre­ za­sićenošću prezbiterijanac, gen. jd. prezbiterijanca, nom. mn. prezbiterijanci

preživjelost, instr. jd. preživjelosti / preživje­ loš­ću preživjeti, prez. preživim, aor. preživ­jeh, prid. rad. preživio, preživ­je­la, prid. trp. preživ­ ljen preživljavati, prez. preživljavam, pril. sad. preživljavajući, gl. im. preživljava­nje prežvakati, prez. prežvaćem / prežvačem, prid. trp. prežvakan, pril. pr. prež­vakavši

prezbiterijanka

prhak, gen. jd. prhka; odr. prhki; komp. prh­ kiji

prezentacija

prhkost, instr. jd. prhkosti / prhkošću

prezentski

prhnuti, prez. prhnem, aor. prhnuh, prid. rad. prhnuo, pril. pr. prhnuvši

prezidati, prez. prezidam / preziđem, prid. trp. prezidan preziđivati, prez. preziđujem, pril. sad. prezi­ đujući, gl. im. preziđivanje prezimenjak, vok. jd. prezimenjače, nom. mn. prezimenjaci prezir / prijezir, nom. mn. preziri preziran / prijeziran, gen. jd. prezirna; odr. prezirni prezirno / prijezirno (pril.)

prhulja prhut, gen. prhuti, instr. prhuću / prhuti prianjati, prez. prianjam, pril. sad. pria­nja­ jući, gl. im. prianjanje pribadača, instr. jd. pribadačom pribilješka, dat./lok. jd. pribilješci / pri­bi­ lješ­ki, gen. mn. pribilješki / pribilježaka pribiti, prez. pribijem, aor. pribih, imp. pribij, pri­bij­mo, prid. trp. pri­bijen

569

pribjeći

570

pribjeći, prez. pribjegnem, aor. pribjegoh, prid. rad. pribjegao, pribjegla; i pribjegnuti pribjegavati, prez. pribjegavam, pril. sad. pri­ bjegavajući, gl. im. prib­je­gavanje pribjeglica pribjegnuti, prez. pribjegnem, aor. prib­ jeg­nuh, prid. rad. pribjegnuo, pribjegnula; i pribjeći pribježište, instr. jd. pribježištem, nom. mn. pribježišta pribrajati, prez. pribrajam, pril. sad. pribraja­ jući, gl. im. pribrajanje; i pribrojavati pribrojati, prez. pribrojim, prid. rad. pri­ brojao, prid. trp. pribrojan; i pribrojiti

pričestiti, prez. pričestim, prid. trp. pri­češ­ćen pričešće pričešćivati, prez. pričešćujem, pril. sad. pri­ češćujući, gl. im. pričešćivanje pričica pričin pričiniti, prez. pričinim, aor. pri­či­nih, prid. rad. pričinio, pril. pr. pričinivši pričinjati, prez. pričinjam, pril. sad. pričinja­ jući, gl. im. pričinjanje; i pričinjavati pričinjavati, prez. pričinjavam, gl. im. priči­ njavanje; i pričinjati pričljiv, gen. jd. pričljiva pričuva

pribrojavati, prez. pri­brojavam; i pribrajati

pričuvati, prez. pričuvam, prid. trp. pri­ču­van

pribrojiti, prez. pri­bro­jim, prid. rad. pribrojio, prid. trp. pribrojen; i pri­brojati

pričvrstiti, prez. pričvrstim, aor. pričvrstih, prid. trp. pričvršćen, gl. im. pričvrš­ćenje

priča

pričvršćavati, prez. pri­čvršćavam, pril. sad. pričvršćavajući, gl. im. pri­čvr­šća­vanje; i pričvršćivati

pričalac, gen. jd. pričaoca, vok. jd. pričaoče, instr. jd. pri­ča­o­cem, nom. mn. pričaoci, gen. mn. pričalaca pričalica pričalo pričaonica

pričvršćivati, prez. pričvršćujem, pril. sad. pričvršćujući, gl. im. pričvršćivanje; i pričvr­šćavati prići, prez. priđem, aor. pri­đoh, imp. priđi, prid. rad. prišao, pril. pr. prišavši

pričati, prez. pričam, pril. sad. pri­ča­jući, gl. im. pričanje

pridići, prez. pridignem; i pridignuti

priček, nom. mn. pričeci

pridijevati, prez. pridijevam, gl. im. pridije­ va­nje

pričekati, prez. pričekam pričekivati, prez. pričekujem, pril. sad. priče­ kujući, gl. im. pričekivanje pričepiti, prez. pričepim, prid. trp. pri­čep­ljen pričesni, gen. jd. pričesnog(a) pričesnica pričesnik, nom. mn. pri­čes­nici pričest, instr. jd. pričesti / pričešću

pridignuti, prez. pridignem; i pridići

pridjenuti, prez. pridjenem, aor. pridjenuh, pril. pr. pridjenuvši pridjev pridjevak, gen. jd. pridjevka, gen. mn. prid­ je­vaka pridjevski / pridjevni pridobijati, prez. prido­bi­jam, pril. sad. prido­ bijajući, gl. im. pridobijanje; i pridobivati

prijateljiti se

pridobivati, prez. pridobivam, pril. sad. pri­ dobivajući, gl. im. pridobivanje; i prido­ bi­jati pridoći, prez. pridođem, aor. pridođoh, pril. pr. pridošavši pridonijeti, prez. pridonesem, aor. prido­ nesoh / pridonijeh, prid. rad. pridonio, pri­donijela, prid. trp. pridonesen / pri­do­ nijet pridonositi, prez. pridonosim, pril. sad. pri­ donoseći pridrijemati, prez. pridrijemam / pridri­jem­ ljem, prid. rad. pridrijemao, pril. pr. pri­ drijemavši priglavak, gen. jd. priglavka, nom. mn. prig­ lav­ci, gen. mn. priglavaka prigledati, prez. prigledam, prid. trp. pri­ gledan, pril. pr. prigledavši (pripaziti) prigluh, gen. jd. prigluha; prigluha, prigluho prignječiti, prez. prignječim, prid. trp. prig­ nječen prigoda, nom. mn. prigode prigodničar prigodničarka prigodničarski prigorijevati, prez. prigorijevam, pril. sad. prigorijevajući, gl. im. prigorijevanje

prigrijavati, prez. prigrijavam, pril. sad. pri­ grijavajući, gl. im. prigrijavanje prigušivač, instr. jd. prigušivačem prigušivati, prez. prigušujem prihod, nom. mn. prihodi prihoditi, prez. prihodim prihraniti, prez. prihranim, prid. trp. prihra­ njen, pril. pr. prihranivši prihranjivati, prez. prihranjujem, pril. sad. prihranjujući, gl. im. prihranjivanje prihvaćati, prez. prihvaćam, pril. sad. prih­ vaćajući, gl. im. prihva­ća­nje; i prih­va­tati prihvat prihvatati, prez. prihvatam, pril. sad. prih­ vatajući, gl. im. prihvatanje; i prih­va­ća­ti prihvatilište prihvatiti, prez. prihvatim, aor. prihvatih, prid. trp. prihvaćen, pril. pr. prihvativši prihvatljiv, gen. jd. prihvatljiva; prihvatljiva, prihvatljivo prihvatljivost, instr. jd. prihvatljivosti / pri­ hvatljivošću prihvatni, gen. jd. prihvatnog(a) príja, gen. jd. prije, vok. jd. prijo

prigorjeti, prez. prigorim, aor. prigorjeh, prid. rad. prigorio, prigorjela

prijahati, prez. prijašem, imp. prijaši

prigorka / prigorkinja, dat./lok. jd. prigorki / prigorkinji

prijašnji, gen. jd. prijašnjeg(a)

prigovarač, gen. jd. prigovarača prigovaračica prigradski, gen. jd. prigradskog(a) prigrađivati, prez. prigrađujem, pril. sad. pri­ građujući, gl. im. prigrađivanje prigrijati, prez. prigrijem, prid. trp. prigrijan, pril. pr. prigrijavši

prijan, gen. jd. prijana, vok. jd. prijane prijatan, gen. jd. prijatna; odr. prijatni prijatelj prijateljevati, prez. prijateljujem; i prija­te­ljo­ vati prijateljica prijateljiti se, prez. prijateljim se, prid. rad. prijateljio se, pril. pr. prijateljivši se

571

prijateljovati

572

prijateljovati, prez. prijateljujem; i prijate­lje­ vati prijateljski, gen. jd. prijateljskog(a) prijateljstvo, gen. jd. prijateljstva, gen. mn. prijateljstava prijati, 3. l. jd. prez. prija, pril. sad. prijajući, gl. im. prijanje prijatno (pril.) prijazan; odr. prijazni prije prijeboj priječanin / prečanin, nom. mn. priječani priječanka / prečanka, dat./lok. jd. pri­je­ čan­ki, gen. mn. priječanki priječanski / prečanski

prijehod, nom. mn. prijehodi prijek, gen. jd. prijeka; odr. pri­jeki; komp. preči prijeklop / preklop, nom. mn. prijeklopi prijeklopan / preklopan, gen. jd. prijeklopna; odr. prijeklopni prijeko (pril.), komp. preče prijekor, nom. mn. prijekori prijekoran, gen. jd. prijekorna; odr. pri­je­korni prijekorno (pril.) prijekornost, gen. jd. prijekornosti / prije­kor­ nošću prijekost, instr. jd. prijekosti / prije­koš­ću prijekup / prekup, nom. mn. prijekupi

priječiti, prez. priječim, pril. sad. pri­ječe­ći, gl. im. priječenje

prijekupac / prekupac, gen. jd. prije­kup­ca, vok. jd. prijekupče, instr. jd. prijekupcem, gen. mn. prijekupaca

priječnica

prijelaz / prelaz, nom. mn. prijelazi

prijeći, prez. prijeđem, aor. prijeđoh, pril. pr. prešavši

prijelazan / prelazan, gen. jd. prijelazna; odr. prijelazni

prijedlog, nom. mn. prijedlozi

prijelaznost / prelaznost, instr. jd. prijelaz­ nos­ti / prijelaznošću

prijedloški / prijedložni prijedložak / predložak, gen. jd. prijedloška, nom. mn. prijedlošci, gen. mn. prijedlo­ža­ka prijedložni / prijedloški prijedor prijedorski, gen. jd. prijedorskog(a) (: Pri­ jedor, Prijedorčani) prijeđen, gen. jd. prijeđena; odr. pri­je­đeni prijeglas, nom. mn. prijeglasi prijegor, nom. mn. prijegori prijegoran, gen. jd. prijegorna; prijegorna, pri­jegorno prijegornost, instr. jd. prijegornosti / prije­ gor­nošću

prijelom / prelom, nom. mn. prijelomi prijeloman / preloman, gen. jd. prijelomna; odr. pri­je­lomni prijem, gen. jd. prijema, nom. mn. prijemi prijemaz / premaz, instr. jd. prijemazom, nom. mn. prijemazi prijemčiv, gen. jd. prijemčiva; odr. pri­jem­čivi prijemčivost, instr. jd. prijemčivosti / pri­jem­ čivošću prijemni prijemnica prijemnik, nom. mn. prijemnici prijenos / prenos, nom. mn. prijenosi

prijevremeno

prijenosni / prenosni

prijestolje, gen. jd. prijestolja

prijenosnica / prenosnica

prijestoni / prijestolni, gen. jd. prije­stonog(a)

prijenosnik / prenosnik, nom. mn. prijeno­ snici

prijestonica / prijestolnica

prijepis / prepis, nom. mn. prijepisi

prijestupni / prestupni

prijepiska / prepiska, dat./lok. jd. pri­je­pis­ci, gen. mn. prijepisaka / prije­pis­ki prijepjev / prepjev, nom. mn. prijepjevi

prijestup / prestup, nom. mn. prijestupi prijestupnica / prestupnica prijestupnički / prestupnički

prijeplet / preplet, nom. mn. prijepleti

prijestupnik / prestupnik, vok. jd. prijestup­ ni­če, nom. mn. prijestupnici

prijepodne, gen. jd. prijepodneva

prijeteći, gen. jd. prijetećeg(a)

prijepodnevni, gen. jd. prije­pod­nevnog(a)

prijetiti, prez. prijetim, prid. rad. pri­je­tio, gl. im. prijećenje

prijepor prijeporan, gen. jd. prijeporna; odr. pri­je­ porni

prijetnja

prijeporno (pril.)

prijetvoran / pretvoran, gen. jd. prijetvorna; odr. prijetvorni

prijepust / prepust, nom. mn. prijepusti

prijetvorba / pretvorba

prijeratni, gen. jd. prijeratnog(a)

prijetvorno / pretvorno (pril.)

prijerez / prerez, nom. mn. prijerezi

prijevara / prevara, nom. mn. prijevare

prijesad / presad, nom. mn. prijesadi

prijevaran / prevaran, gen. jd. prijevarna; pri­jevarna, prijevarno

prijesan, gen. jd. prijesna; komp. presniji; pri­ jesna, prijesno prijesjek / presjek, nom. mn. prijesjeci, gen. mn. prijesjeka, dat./instr./lok. mn. prijes­ je­cima prijeskok / preskok, nom. mn. prijeskoci prijesnac, gen. jd. prijesnaca, instr. jd. pri­jes­ nacem

prijevjes, nom. mn. prijevjesi prijevod / prevod, nom. mn. prijevodi prijevoj / prevoj, nom. mn. prijevoji prijevor prijevornica prijevoz / prevoz, nom. mn. prijevozi

prijesto / prijestol, gen. jd. prijestola

prijevozni / prevozni, gen. jd. prijevoznog(a)

prijestolni / prijestoni, gen. jd. prije­stol­nog(a)

prijevoznica / prevoznica

prijestolnica / prijestonica prijestolonasljednica / prestolonasljednica prijestolonasljednik / prestolonasljednik, vok. jd. prijesto­lo­nas­ljed­ni­če, nom. mn. prijesto­lo­nas­ljed­nici

prijevoznički / prevoznički prijevoznik / prevoznik, vok. jd. prijevo­ zniče, nom. mn. prijevoznici prijevremeni, gen. jd. prijevremenog(a) prijevremeno (pril.)

573

prijezir

574

prijezir / prezir, nom. mn. prijeziri prijeziran / preziran, gen. jd. prijezirna; odr. prijezirni

prikrajčiti, prez. prikrajčim, prid. trp. pri­ kraj­čen prikriti, prez. prikrijem, prid. trp. prik­riven

prijezirno / prezirno (pril.)

prikrivač

prijezirnost / prezirnost, instr. jd. prije­zir­ nos­ti / prijezirnošću

prikrivački

prikačiti, prez. prikačim, prid. trp. pri­kačen prikazivač, gen. jd. prikazivača, instr. jd. pri­ kazivačem prikazivačica prikazivački, gen. jd. prikazivačkog(a) prikladan, gen. jd. prikladna; odr. prik­lad­ni prikladno (pril.)

prikučiti, prez. prikučim, aor. prikučih, prid. rad. prikučio, pril. pr. prikučivši prikučivati, prez. prikučujem, pril. sad. pri­ kučujući, gl. im. prikučivanje prikupljač, gen. jd. prikupljača prikupljačica prikvačiti, prez. prikvačim, prid. trp. prik­ vačen

prikliještiti, prez. prikliještim, aor. prik­li­ ješ­tih, prid. rad. prikliještio, prid. trp. pri­ kliješten, pril. pr. prikliještivši

prilagač, instr. jd. prilagačem

priklješćivati, prez. priklješćujem, pril. sad. priklješćujući, gl. im. pri­klje­šćivanje; i priklještavati

prilagodljiv, gen. jd. prilagodljiva; odr. prila­ godljivi

prilagodba, gen. mn. prilagodaba / prilagodbi

priklještavati, prez. priklještavam; i priklješćivati

prilagođavati, prez. prilagođavam, pril. sad. prilago­đa­va­jući, gl. im. prilagođavanje; i prila­go­đivati

priključak, gen. jd. priključka, nom. mn. prik­ ljučci, gen. mn. priključaka

prilagođenost, instr. jd. prilagođenosti / pri­ la­gođenošću

priključiti, prez. priključim, aor. prik­ljučih, prid. rad. priključio, prid. trp. prik­ljučen

prilagođivati, prez. prilagođujem, pril. sad. prilagođujući, gl. im. prila­go­đivanje; i prilago­đa­vati

priključivati, prez. priključu­jem, pril. sad. priključujući, gl. im. priključivanje priključni, gen. jd. priključnog(a) priključnica prikopčati, prez. prikopčam, aor. pri­kop­čah, prid. rad. prikopčao, prid. trp. prikopčan prikopčavati, prez. prikopčavam, pril. sad. prikopčavajući, gl. im. prikopčavanje

prilazak, gen. jd. prilaska, nom. mn. prilasci, gen. mn. prilazaka prileći, prez. prilegnem, prid. rad. prilegao, prilegla; i prilegnuti prilegnuti, prez. prilegnem, prid. rad. prile­ gnuo, prilegnula; i prileći

prikraćivati, prez. prikraćujem, pril. sad. prik­raćujući, gl. im. prikraćivanje

prilehemiti, prez. prilehemim, prid. rad. pri­ lehemio, prid. trp. prilehemljen; i prilemiti

prikrajak, gen. jd. prikrajka, nom. mn. pri­ kraj­ci, gen. mn. prikrajaka

prilemiti, prez. prilemim, prid. rad. pri­le­mio, prid. trp. prilemljen; i prilehemiti

primirje

priletjeti, prez. priletim, prid. rad. priletio, priletjela, pril. pr. prile­tje­vši

prilježan, gen. jd. prilježna; prilježna, pri­ ljež­no

priležnica / prilježnica

prilježnica / priležnica

priležnik / prilježnik, vok. jd. priležniče, nom. mn. pri­lež­nici

prilježnik / priležnik

priličan, gen. jd. prilična; prilična, prilično priličiti, prez. priličim, prid. rad. priličio, pril. sad. priličeći, gl. im. priličenje prilično (pril.) prilijegati, prez. priliježem, prid. rad. prili­ jegao, pril. sad. priliježući, gl. im. pri­li­je­ ganje prilijepiti, prez. prilijepim, prid. rad. prili­ jepio, prid. trp. pri­li­jepljen prilijetati, prez. prilijećem, prid. rad. prili­ jetao, pril. sad. prilijećući prilijevati, prez. prilijevam, pril. sad. prilije­ vajući, gl. im. prilijeva­nje; i prilivati prilika, dat./lok. jd. prilici; po prilici priliv / priljev, nom. mn. prilivi prilivati, prez. prilivam, pril. sad. prilivajući, gl. im. prilivanje; i prilijevati prilog, nom. mn. prilozi priloški / priložni priljepak, gen. jd. priljepka, nom. mn. pri­ ljep­ci, gen. mn. priljepaka priljepčiv, gen. jd. priljepčiva; priljepčiva, priljepčivo priljepčivost, instr. jd. priljepčivosti / pri­ljep­ čivošću priljepljiv, gen. jd. priljepljiva; priljepljiva, priljepljivo priljepljivati, prez. priljepljujem, prid. trp. priljepljivan, pril. sad. priljepljujući, gl. im. pri­lje­pljivanje priljev / priliv, nom. mn. priljevi

prilježno (pril.) prilježnost, instr. jd. prilježnosti / pri­ljež­ nošću primabalerina prìmāćī, gen. jd. primaćeg(a) primaći, prez. primaknem, aor. primakoh, prid. rad. primakao, pril. pr. prima­kav­ši; i primaknuti primadona primaknuti, prez. primaknem, aor. pri­ mak­nuh, prid. rad. primaknuo, pril. pr. primaknuvši; i primaći primalac, gen. jd. primaoca, vok. jd. pri­ ma­oče, instr. jd. primaocem, gen. mn. prima­laca primamljivač, gen. jd. primamljivača primamljivačica primamljivost, instr. jd. primamljivosti / pri­ mamljivošću primarijus primicati, prez. primičem, imp. primiči, pril. sad. primičući primijeniti, prez. primijenim, prid. rad. pri­ mijenio, prid. trp. pri­mijenjen primijesiti, prez. primijesim, prid. trp. pri­ miješen primiješati, prez. primiješam, prid. rad. pri­ miješao, prid. trp. primiješan primijetiti, prez. primijetim, aor. primijetih, prid. rad. primijetio, prid. trp. primijećen primirje

575

primisao

576

primisao, gen. jd. primisli, instr. jd. primisli / primišlju

primjetljiv, gen. jd. primjetljiva; primjetljiva, primjetljivo

primitak, gen. jd. primitka, nom. mn. primici, gen. mn. primitaka

primjetljivost, instr. jd. primjetljivosti / prim­jetljivošću

primjećivati, prez. primjećujem, prid. trp. primjećivan, pril. sad. primjećujući, gl. im. primjećivanje

primjetno (pril.)

primjedba, gen. mn. primjedaba / primjedbi primjena, gen. mn. primjena primjenljiv / primjenjiv, gen. jd. primjen­ ljiva; odr. primjenljivi primjenljivost / primjenjivost, instr. jd. prim­jen­ljivosti / primjenljivošću primjenjiv / primjenljiv, gen. jd. primjenjiva; odr. primjenjivi primjenjivati, prez. primjenjujem, pril. sad. primjenjujući, gl. im. primjenjivanje

primopredaja primopredajni primopredajnik, vok. jd. primopredaj­ni­če, nom. mn. primopredajnici primordijalan, gen. jd. primordijalna; odr. primordijalni primorka, dat./lok. jd. primorki (: primorje) princ, vok. jd. prinče, nom. mn. prinčevi principijelan, gen. jd. principijelna; princi­pi­ jelna, principijelno principijelno (pril.)

primjenjivost / primjenljivost, instr. jd. prim­je­njivosti / primjenjivošću

principijelnost, gen. jd. principijelnosti, instr. jd. princi­pi­jelnosti / principijelnošću

primjer, gen. mn. primjera

prinčevski

primjerak, gen. jd. primjerka, nom. mn. prim­jerci, gen. mn. primjeraka

prinijeti, prez. prinesem, aor. prinesoh / pri­ ni­jeh, prid. rad. prinio, prinijela, prid. trp. prinesen / prinijet

primjeran, gen. jd. primjerna; odr. prim­jerni primjeren, gen. jd. primjerena; odr. prim­ jereni; komp. primjereniji

prinuđavati, prez. prinuđavam; i prinu­đi­va­ti

primjereno (pril.)

priobalni, gen. jd. priobalnog(a)

primjerenost, instr. jd. primjerenosti / prim­ je­renošću

prionuti, prez. prionem, aor. prionuh, prid. rad. prionuo, pril. pr. prionuvši

primjerice (čest.)

priopćavati, prez. priopćavam, pril. sad. pri­ općavajući, gl. im. priop­ća­va­nje; i priopćivati

primjeriti, prez. primjerim, prid. trp. prim­ jeren primjerno (pril.) primjernost, instr. jd. primjernosti / primjer­ nošću primjesa, gen. mn. primjesa primjetan, gen. jd. primjetna; odr. primjetni

prinuđivati, prez. prinuđujem; i prinuđavati

priopćiti, prez. priopćim, aor. priopćih, prid. rad. pri­op­ćio, prid. trp. priopćen, gl. im. priop­će­nje priopćivati, prez. priopćujem, pril. sad. pri­ općujući, gl. im. priopćivanje; i priopćavati

priprećivati

priopštavati, prez. priopštavam

pripomoć

priopštiti, prez. priopštim, prid. rad. priop­ štio, prid. trp. priopšten, gl. im. priopštenje

pripomoći, prez. pripomognem, prid. rad. pripomogao

prioritet, gen. jd. prioriteta

pripoviječica

pripadajući, gen. jd. pripadajućeg(a) pripadništvo, gen. jd. pripadništva, gen. mn. pripadništava / pri­pad­ništva

pripovijedalac, gen. jd. pripovijedaoca, vok. jd. pripovijedaoče, gen. mn. pripovije­da­ la­ca

pripajati, prez. pri­pa­jam

pripovijedalački

pripasač, gen. jd. pripasača

pripovijedalaštvo, gen. mn. pripovije­da­laš­ ta­va / pripovijedalaštva

pripećak, gen. jd. pripećka, nom. mn. pri­ peć­ci, gen. mn. pripećaka

pripovijedalo

pripeći, prez. pripečem, prid. rad. pripekao, prid. trp. pri­pe­čen

pripovijedati, prez. pripovijedam, pril. sad. pripovijedajući, gl. im. pripovije­da­nje

pripeka, dat./lok. jd. pripeci

pripovijesni

pripeti, prez. pripnem, prid. rad. pri­peo, prid. trp. pripet

pripovijest, instr. jd. pripovijesti / pripovi­ ješ­ću

pripicati, prez. pripičem, pril. sad. pripičući, gl. im. pripicanje; i pripjecati

pripovijetka, dat./lok. jd. pripovijeci / pri­po­ vi­jetki, gen. mn. pripovjedaka / pripovije­ daka / pri­po­vijetki

pripijati, prez. pripijam, pril. sad. pripijajući, gl. im. pripijanje pripijevati, prez. pripijevam, prid. rad. pri­ pijevao, gl. im. pripijevanje (: pripje­va­ti)

pripovjedač, gen. jd. pripovje­da­ča, instr. jd. pripovjedačem pripovjedačica

pripiti, prez. pripijem, prid. trp. pri­pijen

pripovjedački, gen. jd. pripovjedačkog(a)

pripjecati, prez. pripječem, pril. sad. prip­ ječući, gl. im. pripjecanje; i pripicati

pripovjediti, prez. pripovjedim, prid. rad. pripovjedio, prid. trp. pripovjeđen, pril. pr. pripovjedivši

pripjev, gen. jd. pripjeva, gen. mn. pripjeva pripjevak, gen. jd. pripjevka, nom. mn. prip­ jev­ci, gen. mn. pripjevaka pripjevati, prez. pripjevam, aor. pripjevah, prid. rad. pri­pjevao, prid. trp. pripjevan

pripovjedni, gen. jd. pripovjednog(a) pripravak, gen. jd. pripravka, nom. mn. prip­ ravci, gen. mn. pripravaka pripravnički, gen. jd. pripravničkog(a)

pripjevavati, prez. pripjevavam, gl. im. prip­ je­vavanje

pripravnik, vok. jd. pripravniče, nom. mn. pripravnici

pripodići, prez. pri­podignem; i pripodignuti pripodignuti, prez. pripodignem; i pri­podići

pripravnost, instr. jd. pripravnosti / prip­rav­ noš­ću

pripojiti, prez. pripojim, prid. rad. pripojio, prid. trp. pripojen

priprećivati, prez. priprećujem, pril. sad. pri­ prećujući, gl. im. priprećiva­nje

577

priprijetiti

578

priprijetiti, prez. priprijetim, aor. pri­pri­jetih, prid. rad. priprijetio, priprijetila, pril. pr. priprijetivši pripustiti, prez. pripustim, aor. pripustih, prid. trp. pripušten priračunati, prez. priračunam, prid. rad. pri­ računao, prid. trp. priračunat

prirođenost, instr. jd. prirođenosti / pri­ro­đe­ noš­ću priručan, gen. jd. priručna; priručna, pri­ ruč­no priručnik, nom. mn. priručnici prisad

priračunavati, prez. priračunavam, pril. sad. priračunavajući, gl. im. priračuna­vanje

prisajediniti, prez. pri­sajedinim

prirastati, prez. prirastam, prid. rad. prira­ stao; i prirašćivati, priraštati

prisebnost, instr. jd. prisebnosti / priseb­ noš­ću

prirasti, prez. prirastem, aor. prirastoh, prid. rad. prirastao

priseći, prez. prisegnem, aor. prisegoh, prid. rad. prisegao, prisegla; i prisegnuti

prirašćivati, prez. prirašćujem, pril. sad. pri­ rašćujući, gl. im. prirašćivanje; i prirastati, priraštati

prisega, dat./lok. jd. prisezi

priraštaj, instr. jd. priraštajem priraštati, prez. priraštam, pril. sad. prira­ štajući, gl. im. priraštanje; i prirastati, prirašćivati priredba, gen. mn. priredaba / priredbi priređivač, instr. jd. priređivačem priređivačica

prisan, gen. jd. prisna; odr. prisni

prisegnuti, prez. prisegnem, aor. pri­seg­nuh, prid. rad. prisegnuo, pri­seg­nula; i pri­se­ći prisezati, prez. prisežem, pril. sad. pri­se­žu­ći, gl. im. prisezanje prisjećati se, prez. prisjećam se, pril. sad. pri­ sjećajući se, gl. im. pris­je­ćanje prisjedati, prez. prisjedam, pril. sad. prisjeda­ jući, gl. im. prisjedanje

priređivački

prisjenak, gen. jd. prisjenka, nom. mn. pri­ sjenci

priređivati, prez. priređujem, pril. sad. prire­ đujući, gl. im. priređivanje

prisjesti, prez. prisjednem, prid. rad. prisjeo, prisjela

prirepak, gen. jd. prirepka, nom. mn. prirepci, gen. mn. prirepaka

prisjetiti se, prez. prisjetim se, aor. prisjetih se, prid. rad. prisjetio se, pril. pr. prisjetivši se

prirodnjački, gen. jd. prirodnjačkog(a) prirodopis prirodoslovac, gen. jd. prirodoslovca, vok. jd. prirodoslovče, nom. mn. pri­ro­dos­lov­ci, gen. mn. prirodoslovaca

priskočiti, prez. priskočim, prid. rad. pri­ sko­čio, priskočila prisluhnuti, prez. pri­slu­hnem, prid. rad. pri­ sluhnuo, pril. pr. prisluhnuvši

prirodoslovka

prisluškivač, gen. jd. prisluškivača

prirodoznanstvo

prisluškivačica

prirođen, gen. jd. prirođena; prirođena, pri­ ro­đeno

prismočiti, prez. prismočim, prid. rad. pri­ smočio

prìteći

prismrdjeti, prez. pri­smrdim, prid. rad. pri­ smrdio, prismrdjela

pristupačnost, instr. jd. pristupačnosti / pris­ tu­pačnošću

prisnost, instr. jd. prisnosti / prisnošću

prisustvo

prisojan, gen. jd. prisojna; odr. prisojni prisoje

prisustvovati, prez. prisustvujem, pril. sad. prisustvujući, gl. im. prisustvovanje

prispijeće

prisutnost, instr. jd. prisutnosti / prisutnošću

prispijevati, prez. prispijevam, pril. sad. pris­ pijevajući, gl. im. prispijevanje

prisvajač, gen. jd. prisvajača, vok. jd. pri­ svajaču, instr. jd. prisvajačem

prispjelost, instr. jd. prispjelosti / pris­pje­ loš­ću

prisvajačica

prispjeti, prez. prispijem, aor. prispjeh, prid. rad. prispio, prispjela, pril. pr. prispjevši pristajalište

prisvajati, prez. prisvajam, pril. sad. pris­va­ jajući, gl. im. prisvajanje prisvojiti, prez. prisvojim, prid. trp. prisvojen prisvojni, gen. jd. prisvojnog(a)

pristajati, prez. pristajem, pril. sad. pristajući, gl. im. pristajanje

prišipetlja

pristanak, gen. jd. pristanka, nom. mn. pris­ tan­ci, gen. mn. pristanaka

prišivak, gen. jd. prišivka, nom. mn. prišivci, gen. mn. prišivaka

pristanišni, gen. jd. pristanišnog(a)

prišlepati se, prez. prišlepam se

pristići, prez. pristignem; i pristignuti

prišt, gen. jd. prišta, nom. mn. prištevi

pristignuti, prez. pristignem; i pristići

prištedjeti, prez. prištedim, prid. rad. priš­ tedio, prištedjela, prid. trp. priš­te­đen, pril. pr. prištedjevši

pristojba, gen. mn. pristojba / pristojbi pristojnost, instr. jd. pristojnosti / pristoj­ nošću

prišteđevina

pristran, gen. jd. pristrana; pristrana, pris­ trano

prišteđivati, prez. prište­đu­jem, pril. sad. pri­ šteđujući, gl. im. prišteđivanje

pristranak, gen. jd. pristranka, nom. mn. pri­ stranci

prištić, instr. jd. prištićem

pristranost, instr. jd. pristranosti / pristra­ noš­ću

prišuljati se, prez. prišuljam se; i prišunjati se prišunjati se, prez. prišunjam se; i prišu­ljati se

pristrasan, gen. jd. pristrasna; pristrasna, pris­trasno

prišutjeti se, prez. prišutim se, prid. rad. pri­ šutio se, prišutjela se

pristrasnost, instr. jd. pristrasnosti / pristras­ noš­ću

pritajiti, prez. pritajim, prid. rad. pritajio

pristupačan, gen. jd. pristupačna; pristu­ pač­na, pristupačno pristupačno (pril.)

pritajivati, prez. pritajujem, pril. sad. pri­ta­ jujući, gl. im. pritajivanje prìteći, prez. pritečem / priteknem, imp. pri­ te­ci, prid. rad. pritekao, pritekla

579

prìtēći

580

prìtēći, prez. pritegnem, 1. l. jd. aor. pritegoh, 2/3. l. jd. aor. priteže, imp. pritegni, prid. rad. pritegao, pri­teg­la, pril. pr. pritegavši; i pri­teg­nuti

pritočica

pritega, dat./lok. jd. pritezi

pritoka, dat./lok. jd. pritoci, nom. mn. prito­ke

pritegnuti, prez. pritegnem, aor. pritegnuh, imp. pri­tegni, prid. rad. pritegnuo, pri­ tegnula, pril. pr. pritegnuvši; i prìtēći

pritom (pril.); pri tome

priticati, prez. pritičem, pril. sad. pri­ti­ču­ći, gl. im. priticanje (: prìteći); i pritjecati pritijesniti, prez. pritijesnim, aor. pritijesnih, prid. trp. pritiješnjen

pritočiti, prez. pritočim pritok, nom. mn. pritoci

pritrčati, prez. pritrčim, prid. rad. pritrčao, pril. pr. pri­tr­čav­ši pritrčavati, prez. pritrčavam, pril. sad. pritr­ čavajući, gl. im. pritrčavanje pritrpjeti, prez. pritrpim

pritisak, gen. jd. pritiska, nom. mn. pritisci, gen. mn. pritisaka

pritući, prez. pritučem

pritiskač, gen. jd. pritiskača, instr. jd. pritis­ ka­čem

pritvorenički, gen. jd. pritvoreničkog(a)

pritiskati, prez. pritiskam / pritišćem, pril. sad. pritiskajući / pritišćući, gl. im. pri­ tiskanje; i pritiskivati pritiskivač, gen. jd. pritiskivača, instr. jd. pri­ tiskivačem pritiskivati, prez. pritiskujem, pril. sad. pri­ tis­kujući, gl. im. pritiskivanje; i pritiskati pritisnuti, prez. pritisnem, aor. pritisnuh / pri­tiskoh, prid. rad. pritisnuo pritjecati, prez. pritječem, pril. sad. prit­je­čući, gl. im. pritjecanje (: prìteći); i priticati pritjerati, prez. pritjeram, prid. trp. prit­je­ran pritjeravati, prez. pri­tjeravam, pril. sad. pri­ tjeravajući, gl. im. pri­tje­ra­va­nje; i pritjerivati pritjerivati, prez. pritjerujem, pril. sad. pritje­ rujući, gl. im. pritjerivanje; i pritjeravati pritješnjavati, prez. pritješnjavam; i pritješ­ nji­vati pritješnjivati, prez. pritješnjujem; i prit­ješ­ nja­vati pritka, dat./lok. jd. pritki, instr. jd. pritkom, gen. mn. pritaka / pri­tki

pritužba, gen. mn. pritužaba / pritužbi pritvorenik, vok. jd. pritvoreniče, nom. mn. prit­vorenici pritvrđivati, prez. pritvrđujem priučen, gen. jd. priučena; priučena, pri­uče­no priučenost, instr. jd. priučenosti / priuče­ noš­ću priučiti, prez. priučim, prid. trp. priučen, pril. pr. priučivši privatizacija privatnik, vok. jd. privatniče, nom. mn. pri­ vat­nici privatnopravni (: privatno pravo) privatnost, instr. jd. privatnosti / privatnošću privezak, gen. jd. priveska, nom. mn. pri­ves­ci, gen. mn. privezaka privići, prez. priviknem, aor. pri­vi­koh, prid. rad. privikao; i pri­vik­nuti prividjeti se, prez. prividim se, prid. rad. pri­ vidio se, prividjela se priviđati se, prez. priviđam se, prid. rad. pri­ viđao se, pril. sad. pri­viđajući se, gl. im. priviđanje

problemčić

priviđenje

prizivač, gen. jd. prizivača

privijati, prez. privijam, pril. sad. privijajući, gl. im. privijanje

prizivačica

priviknuti, prez. priviknem, aor. pri­vik­nuh, prid. rad. priviknuo; i privići privilegij / privilegija privitak, gen. jd. privitka, nom. mn. privici, gen. mn. pri­vi­taka priviti, prez. privijem, prid. trp. pri­vi­jen privjesak, gen. jd. privjeska, nom. mn. priv­ jes­ci, gen. mn. privjesaka

prižditi, prez. priždim / priždijem prižeći, prez. prižežem, aor. prižegoh, prid. rad. prižegao; i prižegnuti prižega, dat./lok. jd. prižezi prižegnuti, prez. prižegnem, aor. pri­žeg­nuh, prid. rad. prižegnuo; i pri­žeći prkosan, gen. jd. prkosna; odr. prkosni prlj, instr. jd. prljem, nom. mn. prljevi

privlačan, gen. jd. privlačna; odr. priv­lač­ni

prljavština

privlačiti, prez. privlačim, pril. sad. priv­la­ čeći, gl. im. privlačenje

prljuga, dat./lok. jd. prljuzi

privlačiv / privlačljiv

probdjeti, prez. probdijem / probdim, prid. rad. probdio, probdjela

privlačnost, instr. jd. privlačnosti / priv­lač­ noš­ću

probeharati, 3. l. jd. prez. probehara, prid. rad. probeharao, pril. pr. pro­be­ha­rav­ši

privolijevati, prez. privolijevam, pril. sad. pri­ volijevajući, gl. im. privolijevanje

probesjediti, prez. probesjedim, prid. rad. probesjedio, pril. pr. probesje­div­ši

privoljeti, prez. privolim, aor. privoljeh, prid. rad. privolio, privoljela, pril. pr. privoljevši

probijač, gen. jd. probijača

privrednički, gen. jd. privredničkog(a) privređivati, prez. privređujem, pril. sad. priv­ređujući, gl. im. priv­re­đi­va­nje

probirač, instr. jd. probiračem probiračica probirački, gen. jd. probiračkog(a)

privrijediti, prez. privrijedim, aor. privri­ je­dih, prid. trp. privrijeđen

probisvijet

privrženost, instr. jd. privrženosti / pri­vr­že­ noš­ću

probitačan, gen. jd. probitačna; probitačna, probitačno

privući, prez. privučem, imp. privuci, prid. rad. privukao, prid. trp. privučen

probitačno (pril.)

prizalogajiti, prez. prizalogajim, prid. rad. prizalogajio, pril. pr. prizalogajivši prizemlje, instr. jd. prizemljem prizemljiti, prez. prizemljim, prid. trp. prize­ mljen, gl. im. prizemljenje priziđivati, prez. priziđujem, pril. sad. pri­ ziđujući, gl. im. priziđivanje

probisvjetski

probitačnost, instr. jd. probitačnosti / probi­ tačnošću probitak, gen. jd. probitka, nom. mn. probici, gen. mn. probitaka problematičan; odr. problematični problematično (pril.) problemčić

581

problijedjeti

582

problijedjeti, prez. problijedim, prid. rad. problijedio, problijedjela, pril. pr. probli­ jedjevši

procviljeti, prez. procvilim, prid. rad. proc­ vilio, procviljela, pril. pr. pro­cvi­ljevši; i procviliti

probljesnuti, prez. probljesnem, prid. rad. pro­bljesnuo

procvjetati, prez. procvjetam, prid. rad. proc­ vjetao, procvjetala, pril. pr. proc­vjetavši

probojac, gen. jd. probojca, nom. mn. pro­ bojci

pročačkati, prez. pročačkam, aor. pro­čač­kah, prid. rad. pro­čač­kao, prid. trp. pročačkan

probosanski, gen. jd. probosanskog(a)

pročarkati, prez. pročarkam, prid. trp. pro­ čarkan

proburgijati, prez. proburgijam procenat / procent, gen. mn. procenata procentni, gen. jd. procentnog(a) procesija procijediti, prez. procijedim, aor. procijedih, prid. rad. pro­ci­jedio, prid. trp. procijeđen

pročavrljati, prez. pročavrljam, prid. rad. pro­čavrljao pročelni pročelnica pročelnički

procijeniti, prez. procijenim, prid. rad. proci­ jenio, prid. trp. pro­cijenjen

pročelnik, vok. jd. pročelniče, nom. mn. pro­ čelnici

procijep / procjep, dat./lok. jd. procijepu, nom. mn. procijepi

pročelje

procijepiti, prez. procijepim, prid. rad. proci­ jepio, prid. trp. procijepljen procjeđivati, prez. procjeđujem, pril. sad. procjeđujući procjena procjenitelj, instr. jd. procjeniteljem procjeniteljica procjenljiv / procjenjiv, gen. jd. procjenljiva / procjenjiva; odr. procjenljivi / proc­jenjivi procjenjivač, instr. jd. procjenjivačem

pročeprkati, prez. pročeprkam, prid. trp. pro­ čeprkan pročešljati, prez. pročešljam, prid. rad. pro­če­ šljao, prid. trp. pro­češljan pročistač, instr. jd. pročistačem pročistiti, prez. pročistim, prid. rad. pro­či­stio, prid. trp. pro­čiš­ćen, gl. im. pročišćenje pročišćavati, prez. pročišćavam, gl. im. pro­ čiš­ćavanje; i pročišćivati pročišćivač, gen. jd. pročišćivača

procjenjivačica

pročišćivati, prez. pročišćujem, gl. im. pro­čiš­ ćivanje; i pročišćavati

procjenjivati, prez. procjenjujem, pril. sad. procjenjujući, gl. im. procjenjivanje

pročitati, prez. pročitam, aor. pročitah, prid. rad. proči­tao, prid. trp. pročitan

procjep / procijep, dat./lok. jd. procjepu, nom. mn. procjepi

pročuti, prez. pročujem, prid. rad. pročuo, pril. pr. pročuvši

procvasti, prez. procvatem, prid. rad. proc­vao

proćaskati, prez. proćaskam, aor. pro­ćas­kah

procviliti, prez. procvilim, prid. rad. procvilio, procvilila, pril. pr. pro­cvi­livši; i procviljeti

proćelav, gen. jd. proćelava; proćelava, pro­ će­lavo

profućkati

proćerdati, prez. proćerdam, prid. trp. pro­ ćerdan

produhovljavati, prez. produhovlja­vam, gl. im. produhovljavanje; i produhovljivati

proćeretati, prez. proćeretam

produhovljeno (pril.)

proći, prez. prođem, aor. prođoh, imp. prođi, prid. rad. prošao

produhovljenost, instr. jd. produhovlje­nosti / produhovljenošću

prodajni, gen. jd. prodajnog(a)

produhovljivati, prez. produhovljujem, gl. im. produhovljivanje; i produhov­lja­vati

prodangubiti, prez. prodangubim, prid. rad. prodangubio prodati, prez. prodam, prid. trp. prodan / pro­dat, pril. pr. prodavši prodavac, gen. jd. prodavca, nom. mn. pro­ davci prodavač, instr. jd. prodavačem

produkcija produkcijski / produkcioni produkt, gen. jd. produkta, gen. mn. produ­ ka­ta produljiti, prez. produljim, gl. im. pro­duljenje

prodavačica

produžetak, gen. jd. produžetka, nom. mn. produžeci, gen. mn. produžetaka

prodavački

prodžarati, prez. prodžaram, prid. trp. prodžaran

prodavalac, gen. jd. prodavaoca, nom. mn. prodavaoci

prodžilitati se, prez. prodžilitam se

prodavaonica / prodavnica prodika, dat./lok. jd. prodici (propovijed) prodo / prodol, gen. jd. prodola / pro­do­li prodrhtavati, prez. prodrhtavam, gl. im. pro­ dr­htavanje prodrijemati, prez. prodrijemam / prodri­ jem­ljem prodrijeti, prez. prodrem, aor. prod­ri­jeh, prid. rad. prodro, prid. trp. prodrt, pril. pr. prodrijevši produbljavati, prez. produbljavam, gl. im. produbljavanje; i produbljivati produbljivati, prez. produbljujem, gl. im. produbljivanje; i produbljavati

prođa proevropski, gen. jd. proevropskog(a) profašistički, gen. jd. profašističkog(a) profesija profesionalac, gen. jd. profesionalca, vok. jd. profesionalče, gen. mn. profesionalaca profesionalan, gen. jd. profesionalna; odr. profesionalni profesionalizam, gen. jd. profesionalizma, gen. mn. profesionalizama profesionalka, dat./lok. jd. profesio­nalki profesionalnost, instr. jd. profesionalnosti / profesionalnošću profesorčić

producentski

profilacija

produhati, prez. produham / produšem, imp. produhaj / produši

profilaktičan, gen. jd. profilaktična; odr. pro­ filaktični

produhoviti, prez. produhovim, prid. rad. produhovio, prid. trp. produhovljen

profućkati, prez. profućkam, prid. rad. pro­ fuć­kao, prid. trp. profućkan

583

prognanički

584

prognanički, gen. jd. prognaničkog(a) prognostičar prognostičarka progonilac / progonitelj, gen. jd. progonioca / progonitelja, vok. jd. progonioče / pro­go­ nitelju, gen. mn. progonilaca / progoni­telja progonstvo, gen. mn. progonstava / progon­ s­tva progonjenički, gen. jd. progonjeničkog(a) progorijevati, prez. progorijevam, pril. sad. progorijevajući, gl. im. progorijevanje progorjeti, prez. progorim, aor. progorjeh, prid. rad. progorio, progorjela, prid. trp. progoren, pril. pr. progorjevši

prohoditi, prez. prohodim, pril. sad. pro­ho­ deći prohodnost, instr. jd. prohodnosti / prohod­ nošću prohođa prohripati, prid. rad. prohripao, prohripala prohrvatski, gen. jd. prohrvatskog(a) prohtjeti se, 3. l. jd. prez. prohtije se / proh­ tjedne se, pril. pr. prohtjevši se prohtjev, gen. mn. prohtjeva prohujalost, instr. jd. prohujalosti / prohuja­ loš­ću prohujao, gen. jd. prohujala; odr. prohu­jali

programerka, dat./lok. jd. programerki

prohujati, prez. prohujim, aor. prohujah, pril. pr. prohujavši

progresija

prohulja

progrijati, 3. l. jd. prez. progrije

proishoditi, prez. proishodim, pril. sad. proi­ shodeći, gl. im. proishođenje

progunđati, prez. progunđam, prid. rad. pro­ gunđao proha proharčiti, prez. proharčim, prid. trp. pro­ har­čen, pril. pr. proharčivši prohibicija prohin prohladan, gen. jd. prohladna; odr. proh­ladni prohladiti, prez. prohladim, prid. trp. proh­ lađen prohladno (pril.) prohladnjeti, 3. l. jd. prez. prohladni, prid. rad. proh­ladnio, prohladnjela prohod, gen. jd. prohoda

proisteći, prez. proistečem / proistek­ nem, imp. proisteci, prid. rad. proistekao, pril. pr. proistekavši proistjecati, prez. proistječem, prid. rad. proi­ stjecao, pril. sad. proistječući, gl. im. prois­ tje­ca­nje proizaći, prez. proizađem, prid. rad. pro­ iza­šao; i proizići proizići, prez. proiziđem, prid. rad. proizišao; i proizaći proizlaziti, 3. l. jd. prez. proizlazi, prid. rad. proizlazio, pril. sad. proizlazeći, gl. im. proizla­že­nje proizvođač, gen. jd. proizvođača, vok. jd. pro­ izvođaču, instr. jd. proizvođačem

prohodan, gen. jd. prohodna; prohodna, pro­ hod­no

proizvođačica

prohodati, prez. prohodam, prid. rad. pro­ hodao

projahati, prez. projašem, aor. projahah, prid. rad. projahao, pril. pr. projahavši

proizvođački, gen. jd. proizvođačkog(a)

proliti

projedati, 3. l. jd. prez. projeda, pril. sad. pro­ jedajući, gl. im. projedanje projekat / projekt, gen. jd. projekta, gen. mn. projekata

proklitika, dat./lok. jd. proklitici proključati, prez. proključam, prid. rad. prok­ ljučao, proključala, pril. pr. prok­ljučavši

projekcija

prokopnjeti, prez. prokopnim, prid. rad. pro­ kopnio, prokopnjela

projekcijski

prokrčiti, prez. prokrčim, prid. trp. pro­kr­čen

projekt / projekat, gen. jd. projekta, gen. mn. projekata

prokrijumčariti, prez. prokrijumčarim, prid. trp. prokrijumčaren

projektant, gen. mn. projektanata

prokuhati, prez. prokuham, aor. prokuhah, prid. rad. prokuhao, prid. trp. pro­ku­han

projektantica projektantski, gen. jd. projek­tant­skog(a) projektil, gen. jd. projektila

prokuhavati, prez. prokuhavam, pril. sad. prokuhavajući, gl. im. pro­ku­havanje

projektni, gen. jd. projektnog(a)

prolazak, gen. jd. prolaska, nom. mn. prolasci, gen. mn. prolazaka

projektor

prolaznički

projezditi, prez. projezdim, prid. rad. pro­ jez­dio, projezdila, pril. pr. projezdivši

prolaznik, vok. jd. prolazniče, nom. mn. pro­ laznici

projicirati, prez. projiciram, prid. trp. pro­ji­ ci­ran, pril. sad. pro­ji­cirajući, gl. im. proji­ ciranje

prolaznost, instr. jd. prolaznosti / prolaz­ noš­ću prolebdjeti, prez. prolebdim, prid. rad. pro­ lebdio, prolebdjela, pril. pr. pro­leb­djevši

prokazivač, gen. jd. prokazivača, instr. jd. prokazivačem

prolegomena

prokazivačica

proletarijat, gen. proletarijata

prokihati, prez. prokiham / prokišem, prid. rad. prokihao

proletjeti, prez. proletim, aor. proletjeh, prid. rad. proletio, proletjela, pril. pr. proletjevši

proklamacija

prolijegati se, prez. proliježem se, pril. sad. proliježući se, gl. im. prolijeganje

prokletnički prokletnik, vok. jd. prokletniče, nom. mn. prok­letnici prokletstvo, nom. mn. prokletstva, gen. mn. prokletstava / proklets­tva proklijati, 3. l. jd. prez. proklija, prid. rad. pro­klijao, pril. pr. proklijavši proklijavati, prez. proklijavam, pril. sad. pro­ klijavajući, gl. im. proklijavanje proklitički

prolijeniti se, prez. prolijenim se, prid. rad. prolijenio se prolijetati, prez. prolijećem, imp. proli­je­ći, prid. rad. pro­li­jetao, prolijetala, gl. im. prolijetanje prolijevati, prez. prolijevam, imp. prolijevaj, pril. sad. prolijevajući, gl. im. prolijevanje; i prolivati proliti, prez. prolijem, aor. prolih, imp. prolij, prolijmo, prid. trp. proli­ven

585

proliv

586

proliv / proljev, nom. mn. prolivi

promiskuitet, gen. promiskuiteta

prolivati, prez. prolivam, imp. prolivaj, pril. sad. prolivajući, gl. im. prolivanje; i prolijevati

promjena, gen. mn. promjena

prolog, nom. mn. prolozi proljeće; na proljeće, s pro­ljeća proljepšati se, prez. proljepšam se proljetni, gen. jd. proljetnog(a)

promjenljiv / promjenjiv, gen. jd. promjen­ lji­va; odr. promjenljivi promjenljivo / promjenjivo (pril.) promjenljivost / promjenjivost, instr. jd. prom­jen­ljivosti / promjenljivošću

proljetos (pril.)

promjenjiv / promjenljiv, gen. jd. promje­ nji­va; odr. promjenjivi

proljetošnji, gen. jd. proljetošnjeg(a)

promjenjivo / promjenljivo (pril.)

proljev / proliv, nom. mn. proljevi

promjenjivost / promjenljivost, instr. jd. prom­jenjivosti / promjenjivošću

promaći, prez. promaknem, aor. promakoh, prid. rad. promakao, prid. trp. promaknut; i promaknuti

promjer, gen. mn. promjera

promaha, dat./lok. jd. promahi / promasi

promljeti, prez. promeljem, prid. rad. prom­lio, promljela, prid. trp. promlje­ven

promaknuće

promocija

promaknuti, prez. promaknem, aor. pro­ mak­nuh, prid. rad. promaknuo, prid. trp. promaknut; i promaći

promočiti, prez. promočim, prid. rad. pro­ močio, pril. pr. pro­močivši

promatrač, gen. jd. promatrača, vok. jd. pro­ matraču

promočiv, gen. jd. promočiva; promo­či­va, pro­močivo

promatračica

promomčiti se, prez. promomčim se, aor. pro­momčih se

promatrački, gen. jd. promatračkog(a)

promrzao, gen. jd. promrzla; odr. pro­mr­zli

promatračnica

promućkati, prez. promućkam, prid. trp. pro­ mućkan

promemorija promicati, prez. promičem, pril. sad. pro­mi­ čući, gl. im. promicanje promidžba, gen. mn. promidžaba / pro­ midžba / pro­mi­džbi promijeniti, prez. promijenim, prid. trp. pro­ mijenjen promiješati, prez. promiješam, prid. trp. pro­ miješan promisao, gen. jd. promisli, instr. jd. promisli / promišlju

promućuran, gen. jd. promućurna; odr. pro­ mućurni promuhabetiti, prez. promuhabetim, prid. rad. promuhabetio promuhati se, prez. promuham se, prid. rad. promuhao se, pril. pr. promuhavši se promukao, gen. jd. promukla; odr. pro­muk­li pronaći, prez. pronađem, aor. prona­đoh, prid. trp. pronađen pronahoditi, 3. l. jd. prez. pronahodi

propuhivati

pronalazač, gen. jd. pronalazača, instr. jd. pronalazačem

propjevati, prez. propjevam, prid. rad. pro­ pje­vao, propjevala

pronalazačica

proplakati, prez. proplačem, aor. proplakah, imp. proplači

pronalazački pronalazak, gen. jd. pronalaska, nom. mn. pro­nalasci, gen. mn. pronalazaka pronalazaštvo, gen. mn. pronalazaštava / pro­nalazaštva pronevjera pronevjerilac / pronevjeritelj pronevjeriteljica pronevjeriti, prez. pronevjerim, prid. trp. pronevjeren, pril. pr. pronevjerivši pronicati, prez. proničem, imp. proniči, pril. sad. proničući, gl. im. pronicanje pronicljivost, instr. jd. pronicljivosti / pro­nic­ ljivošću pronići, prez. proniknem, aor. pronikoh, prid. rad. pronikao; i proniknuti pronijeti, prez. pronesem, aor. pronesoh / pro­nijeh, prid. rad. pronio, pronijela, prid. trp. pronesen / pro­nijet, pril. pr. pronijevši proniknuti, prez. proniknem, aor. pro­ nik­nuh, prid. rad. proniknuo; i pronići propagandni; ekonomsko-propagandni pro­ gram propanj, gen. jd. propnja propast, instr. jd. propasti / propašću propasti, prez. propadnem, aor. propa­doh, prid. rad. propao, propala propedeutika, dat./lok. jd. propedeutici propisivač, gen. jd. propisivača propištati, prez. propištim

proplamtjeti, prez. proplamtim, prid. rad. proplamtio, proplamtjela, pril. pr. pro­ plamtjevši proplanak, gen. jd. proplanka, nom. mn. prop­lanci, gen. mn. proplanaka proporcija proporcionalan, gen. jd. proporcionalna; odr. proporcionalni proporcionalnost, instr. jd. proporcional­ nosti / proporcionalnošću propovijed, instr. jd. propovijedi / propovi­ jeđu propovijedati, prez. propovijedam, pril. sad. propovijedajući, gl. im. propovije­danje propovijedni, gen. jd. propovijednog(a) propovjedaonica propovjednica propovjednicin propovjednički, gen. jd. propovjedničkog(a) propovjednik, vok. jd. propovjedniče, nom. mn. propovjednici propovjedništvo, gen. jd. propovjedništva, gen. mn. propovjedništava / propovjed­ ništva propozicija propuh, nom. mn. propusi propuhati, prez. propuham / propušem, imp. propuhaj / propuši, prid. trp. propuhan

propitivač, gen. jd. propitivača

propuhavati, prez. propuhavam, gl. im. pro­ puhavanje; i propuhivati

propješačiti, prez. propješačim, prid. rad. propješačio, prid. trp. propješačen

propuhivati, prez. propuhujem, gl. im. pro­ puhivanje; i propuhavati

587

propuhnuti

588

propuhnuti, prez. propuhnem, aor. pro­ puhnuh

proroštvo, gen. jd. proroštva, gen. mn. proro­ štava / proroštva

propusnost, instr. jd. propusnosti / propu­ snošću

prosac, gen. jd. prosca, vok. jd. prošče, instr. jd. proscem, gen. mn. prosaca

propustan, gen. jd. propusna; odr. propusni

prosački

propustiti, prez. propustim, aor. propustih, prid. trp. propušten

prosede, gen. jd. prosedea

propustljiv, gen. jd. propustljiva; odr. pro­ pustljivi propuštati, prez. propuštam, pril. sad. pro­ puštajući, gl. im. propuštanje proračun proračunati, prez. proračunam, prid. rad. pro­računao, prid. trp. prora­ču­nat proračunato (pril.) proračunatost, instr. jd. proračunatosti / pro­ ra­čunatošću proračunski, gen. jd. proračunskog(a) prorađivati, prez. prorađujem, pril. sad. pro­ rađujući, gl. im. prorađivanje proreći, prez. prorečem / proreknem, prid. rad. prorekao, prorekla, prid. trp. prorečen

prosidba, gen. mn. prosidaba / prosidbi pròsijati, prez. prosijem, aor. prosijah, prid. trp. prosijan, pril. pr. prosijavši prosìjati, prez. prosijam, prid. rad. pro­sijao, pril. pr. prosijavši; i prosjati prosijavati, prez. prosijavam, pril. sad. pro­ sijavajući, gl. im. prosijavanje prosijecati, prez. prosijecam, pril. sad. pro­ sijecajući, gl. im. prosijecanje prosijed, gen. jd. prosijeda; prosijeda, prosi­ jedo prosijedjeti, prez. prosijedim, prid. rad. pro­ sijedio, prosijedjela, pril. pr. prosijedjevši prosijeliti, prez. prosijelim prosiktati, prez. prosikćem

prorijediti, prez. prorijedim, aor. prorijedih, pril. pr. prorijedivši

prosilac, gen. jd. prosioca, vok. jd. prosioče, gen. mn. prosilaca

prorijeđen, gen. jd. prorijeđena; prorijeđena, prorijeđeno

prosilački

prorijeđenost, instr. jd. prorijeđenosti / pro­ ri­jeđenošću prorjeđivati, prez. prorjeđujem, pril. sad. prorjeđujući, gl. im. prorjeđivanje proročanski, gen. jd. proročanskog(a) proročanstvo, gen. jd. proročanstva, gen. mn. proročanstava / proročanstva

prosinac, gen. jd. prosinca, instr. jd. pro­ sin­cem, gen. mn. prosinaca prosinački prosiočev prosjačiti, prez. prosjačim, pril. sad. pros­ jačeći, gl. im. prosjačenje prosjački, gen. jd. prosjačkog(a)

proročica

prosjaj

proročište

prosjajiti, prez. prosjajim

proročki, gen. jd. proročkog(a)

prosjak, vok. jd. prosjače, nom. mn. prosjaci

prorok, vok. jd. proroče, nom. mn. proroci

prosjakinja

prosuh

prosjaštvo, gen. jd. prosjaštva, gen. mn. pros­ jaš­tava / prosjaštva

prostaštvo, gen. jd. prostaštva, gen. mn. pro­ staštava / prostaštva

prosjati, prez. prosjam, prid. rad. prosjao, pril. pr. prosjavši; i prosijati

prostirač, instr. jd. prostiračem

prosječan, gen. jd. prosječna; odr. pros­ječ­ni

prostirka, dat./lok. jd. prostirci, gen. mn. pro­ stiraka / pro­sti­rki

prosječno (pril.)

prostitucija

prosječnost, instr. jd. prosječnosti / pros­ječ­ noš­ću

prostitutka, dat./lok. jd. prostitutki

prosjeći, prez. prosiječem, imp. prosijeci, prid. rad. prosjekao, prosjekla, prid. trp. prosječen, pril. pr. prosjekavši prosjed (prosjelina) prosjediti, prez. prosjedim, prid. rad. pros­ jedio, prosjedila, pril. pr. prosjedivši; i prosjedjeti prosjedjeti, prez. prosjedim, prid. rad. pros­ jedio, prosjedjela, pril. pr. prosjedjevši; i prosjediti prosjek, nom. mn. prosjeci prosjeka, dat./lok. jd. prosjeci prosjeklina prosjelina prosjesti se, 3. l. jd. prez. prosjedne se, prid. trp. prosjednut prosjev

prostodušan, gen. jd. prostodušna; odr. pro­ stodušni prostodušnost, instr. jd. prostodušnosti / pros­to­dušnošću prostoručno (pril.) prostosrdačan, gen. jd. prostosrdačna; odr. prostosrdačni prostosrdačnost, instr. jd. prostosrdačnosti / prostosrdačnošću prostranost, instr. jd. prostranosti / prostra­ noš­ću prostrel prostrelni prostrijeliti, prez. prostrijelim, aor. prostri­ je­lih, prid. trp. prostrijeljen prostrijeti, prez. prostrem, aor. prostrijeh, imp. prostri, prid. rad. prostro, prid. trp. prostrt, pril. pr. prostrijevši; i prostrti

proslijediti, prez. proslijedim, prid. rad. pros­ lijedio, proslijedila, prid. trp. pros­li­jeđen, gl. im. prosljeđenje

prostrti, prez. prostrem; i prostri­jeti

prosljeđivati, prez. prosljeđujem, pril. sad. prosljeđujući, gl. im. pros­lje­đi­vanje

prostrujiti, prez. prostrujim, prid. rad. pro­ strujio, pril. pr. prostrujivši; i pro­stru­jati

proso, gen. prosa prospekt, gen. jd. prospekta, gen. mn. pros­ pe­kata prostačina prostački

prostrujati, prez. prostrujim, prid. rad. pro­ strujao, pril. pr. prostru­jav­ši; i prostrujiti

prosudba, gen. mn. prosudaba / prosudba / prosudbi prosuđivač prosuđivačica

prostak, vok. jd. prostače, nom. mn. prostaci

prosuđivati, prez. prosuđujem, pril. sad. pro­ suđujući, gl. im. prosuđivanje

prostakluk, nom. mn. prostakluci

prosuh, gen. jd. prosuha; prosuha, prosuho

589

prosvijećen

590

prosvijećen, gen. jd. prosvijećena; odr. pros­ vi­jećeni

proštac, gen. jd. proštaca, nom. mn. proštaci

prosvijećenost, instr. jd. prosvijećenosti / pros­vijećenošću

proteći, 3. l. jd. prez. proteče, prid. rad. pro­ tekao, pril. pr. protekavši

prosvijetiti, prez. prosvijetim, prid. trp. pro­ svijećen, pril. pr. prosvijetivši

protagonistica / protagonistkinja

proteferičiti, prez. proteferičim, prid. rad. proteferičio

prosvijetliti, prez. prosvijetlim, prid. trp. pro­ svijetljen, gl. im. pros­vjet­ljenje

protein, nom. mn. proteini

prosvijetljenost, instr. jd. prosvijet­lje­nosti / prosvijetljenošću

protekcija

prosvjećivati, prez. prosvjećujem, pril. sad. prosvjećujući, gl. im. prosvjećivanje prosvjed prosvjedni prosvjednica prosvjednik, nom. mn. prosvjednici prosvjedovati, prez. pro­svjedujem, pril. sad. prosvjedujući, gl. im. prosvje­do­vanje prosvjeta prosvjetar, gen. jd. prosvjetara prosvjetarka prosvjetilac, gen. jd. prosvjetioca, vok. jd. pros­vjetioče, gen. mn. prosvjetilaca prosvjetitelj, instr. jd. prosvjetiteljem prosvjetiteljica

proteinski protekcionaš, instr. jd. protekcionašem protekcionaštvo, gen. jd. protekcionaš­tva, gen. mn. protekcionaštava / protekcio­ naš­tva protekcionist / protekcionista, gen. jd. pro­ tekcionista / protekcioniste, nom. mn. protekcionisti / protekcioniste protekcionistički protekcionizam, gen. jd. protekcionizma, gen. mn. protekcionizama protektorat, gen. jd. protektorata protest protestant, gen. jd. protestanta, gen. mn. pro­ testanata protestantizam, gen. protestantizma protestantski, gen. jd. pro­tes­tant­skog(a) protestirati, prez. protestiram; i pro­testo­va­ti

prosvjetiteljski, gen. jd. prosvjetiteljskog(a)

protestni, gen. jd. protestnog(a)

prosvjetiteljstvo

protestovati, prez. protestujem; i protestira­ti

prosvjetni, gen. jd. prosvjetnog(a)

protetičar

proščev

protetičarka

prošetati, prez. prošećem / prošetam

protetika, dat./lok. jd. protetici

prošlogodišnji, gen. jd. prošlogodišnjeg(a)

protežnost, instr. jd. protežnosti / protež­ noš­ću

prošlosedmični, gen. jd. prošlosedmičnog(a) prošlost, instr. jd. prošlosti / prošlošću prošnja, gen. mn. prošnja / prošnji

proticati, prez. protičem, imp. protiči, prid. rad. proticao, pril. sad. protičući, gl. im. proticanje; i protjecati

protutijelo

protivavionski / protuavionski, gen. jd. protiv­avi­onskog(a) protivmjera / protumjera protivnički, gen. jd. protivničkog(a) protivnik, vok. jd. protivniče, nom. mn. pro­ tiv­nici protivprijedlog / protuprijedlog, nom. mn. pro­tivprijedlozi protivreformacija / protureformacija

protok, nom. mn. protoci protoplazma prototip protozoa, nom. mn. protozoe protraćiti, prez. protraćim, prid. trp. pro­ tra­ćen; i protratiti protratiti, prez. protratim, prid. trp. pro­ tra­ćen; i protraćiti

protivreformacijski / protureforma­cij­ski

protrčati, prez. protrčim, prid. rad. protrčao, pril. pr. pro­tr­čav­ši

protivrječan / proturječan, gen. jd. pro­tiv­ rječna; protivrječna, protiv­rječno

protrčavati, prez. protrčavam, pril. sad. pro­ trčavajući, gl. im. pro­t­r­ča­vanje

protivrječiti, prez. protivrječim, pril. pr. pro­ tivrječivši, gl. im. protivrje­če­nje; i proturječiti

protuavionski / protivavionski, gen. jd. pro­ tuavionskog(a)

protivrječje / proturječje protivrječno / proturječno (pril.) protivrječnost / proturječnost, instr. jd. pro­ tiv­rječnosti / protivrječnošću protivtijelo / protutijelo protivvrijednost / protuvrijednost, instr. jd. protivvrijednosti / protivvrijednošću protivzračni / protuzračni, gen. jd. protiv­ zrač­nog(a) protjecati, prez. protječem, imp. protje­či, pril. sad. protječući, gl. im. protjecanje; i proticati protjerati, prez. protjeram, prid. trp. pro­ tjeran, pril. pr. protjeravši protjeravati, prez. protjeravam, gl. im. prot­je­ ravanje; i protjerivati

protuha, dat./lok. jd. protuhi protumačiti, prez. protumačim, prid. trp. pro­tumačen protumačiv / protumačljiv, gen. jd. protu­ ma­čiva / protumačljiva; odr. protu­ma­čivi / protumačljivi protumjera / protivmjera protuprijedlog / protivprijedlog, nom. mn. protuprijedlozi protureformacija / protivreformacija protureformacijski / protivreforma­cij­ski proturječan / protivrječan, gen. jd. protu­ rječ­na; proturječna, proturječno proturječiti, prez. proturječim, pril. pr. pro­ turječivši, gl. im. proturječenje; i protiv­ rječiti

protjerivati, prez. protjerujem, gl. im. protje­ ri­vanje; i protjeravati

proturječje / protivrječje

protočan, gen. jd. protočna; odr. pro­toč­ni protođakon

proturječnost / protivrječnost, instr. jd. pro­ turječnosti / proturječnošću

protojerej

protutijelo / protivtijelo

proturječno / protivrječno (pril.)

591

protuvrijednost

592

protuvrijednost / protivvrijednost, instr. jd. protuvrijednosti / protuvrijednošću

provincijalac, gen. jd. provincijalca, vok. jd. provincijalče, gen. mn. provincijalaca

protuzračni / protivzračni

provincijalizam, gen. jd. provincijalizma, gen. mn. provincijalizama

proučavalac / proučavatelj, gen. jd. pro­uča­ va­oca / proučavatelja, gen. mn. prouča­va­ la­ca / proučavatelja proučavateljica proučavati, prez. proučavam, pril. sad. prou­ čavajući, gl. im. proučavanje proučiti, prez. proučim, prid. trp. proučen prouzročiti, prez. prouzročim, prid. rad. pro­ uzročio, prid. trp. pro­uz­ročen; i prouzrokovati

provincijalka provincijalni, gen. jd. provincijalnog(a) provincijski, gen. jd. provincijskog(a) provizija provjera, gen. mn. provjera provjeravati, prez. provjeravam, pril. sad. provjeravajući, gl. im. provjeravanje provjeren, gen. jd. provjerena; odr. prov­jereni

prouzrokovati, prez. prouz­rokujem, pril. sad. prouzrokujući; i prouzročiti

provjerenost, instr. jd. provjerenosti / prov­ je­renošću

provalija

provjeriti, prez. provjerim, prid. trp. prov­ jeren

provalnički, gen. jd. provalničkog(a) provalnik, vok. jd. provalniče, nom. mn. pro­ val­nici provedba, gen. mn. provedaba / provedba / provedbi provediv / provedljiv, gen. jd. provediva; odr. provedivi provenijencija providjeti, prez. providim, prid. rad. pro­ vidio, providjela, prid. trp. pro­viđen, pril. pr. providjevši proviđati, prez. proviđam, pril. sad. pro­vi­ đajući, gl. im. proviđanje proviđenje provijati, prez. provijem, prid. rad. provijao, prid. trp. provijan, pril. pr. provijavši provijavati, prez. provijavam, pril. sad. provi­ javajući, gl. im. provijavanje provincija provincijal, gen. jd. provincijala

provjerljiv, gen. jd. provjerljiva provjetravati, prez. provjetravam, pril. sad. provjetravajući, gl. im. provjetravanje; i provjetrivati provjetriti, prez. provjetrim, aor. provjetrih, prid. trp. provjetren provjetrivati, prez. provjetrujem, pril. sad. provjetrujući, gl. im. provjetrivanje; i provje­travati provlačiti, prez. provlačim, pril. sad. prov­ lačeći, gl. im. provlačenje provlaka, dat./lok. jd. provlaci provodadžija provodadžijin provodadžijka / provodadžika provodadžiluk provodadžinica provodadžisati, prez. provodadžišem, gl. im. provodadžisanje

prsnuti

provodilac / provoditelj provokacija provreti, 1. l. jd. prez. provrijem / prov­rim, 3. l. mn. prez. provriju / prov­ru, aor. pro­ vrijeh, imp. prov­ri, prid. rad. provreo / provrio, prov­rela, pril. pr. provrevši provrijedniti se, prez. provrijednim se, prid. rad. provrijednio se, provrijednila se, pril. pr. provrijednivši se provrtjeti, prez. provrtim, prid. rad. pro­vr­tio, provrtjela, prid. trp. provrćen, pril. pr. pro­vr­tje­vši

prozračnost, instr. jd. prozračnosti / proz­rač­ nošću prozreti, prez. prozrem / prozrim, aor. pro­ zreh, prid. rad. prozreo / prozrio, prozrela prozujati, prez. prozujim, prid. rad. prozujao prozviždati, prez. prozviždim, prid. rad. pro­ zvi­ždao prožderati, prez. prožderem proždirač proždiračica

provući, prez. provučem, imp. provuci, prid. rad. provukao, prid. trp. pro­vu­čen

proždrijeti, prez. proždrem, aor. prož­dri­jeh, prid. rad. proždro, prož­dr­la, prid. trp. proždrt, pril. pr. proždrijevši

prozaičan, gen. jd. prozaična; prozaič­na, pro­ zaično

proždrljivac, gen. jd. proždrljivca, vok. jd. proždrljivče, gen. mn. proždrljivaca

prozaičnost, instr. jd. prozaičnosti / pro­za­ič­ noš­ću prozaik, vok. jd. prozaiče, nom. mn. prozaici prozaikinja prozaist / prozaista, gen. jd. prozaista / pro­ zaiste, nom. mn. proza­is­ti / prozaiste prozaistica / prozaistkinja prozepsti, prez. prozebem, prid. rad. pro­ zebao, prozebla, pril. pr. prozebavši prozivač prozivačica prozivka, dat./lok. jd. prozivci

prožeći, prez. prožežem, prid. trp. prožežen proživjeti, prez. proživim, prid. rad. pro­ži­vio, proživjela, prid. trp. proživljen, pril. pr. proživjevši proživljenost, instr. jd. proživljenosti / pro­ živ­ljenošću prožvakati, prez. prožvaćem / prožvačem, imp. prožvaći / prožvači, prid. rad. pro­ žvakao, prid. trp. prožvakan, pril. pr. prož­ vakavši prsa (s. pl. t.), gen. prsa, dat./instr./lok. pr­sima prskati, prez. prskam / pršćem, pril. sad. prskajući / pršćući, gl. im. prskanje

prozodija

prskavac, gen. jd. prskavca, gen. mn. prs­ka­ va­ca

prozodijski

prslučić

prozorčić

prslučina

prozračan, gen. jd. prozračna; odr. proz­rač­ni

prsluk, nom. mn. prsluci

prozračiti, prez. prozračim, prid. trp. proz­ račen

prsni, gen. jd. prsnog(a) (: prsa)

prozračivati, prez. prozračujem, pril. sad. prozračujući, gl. im. prozračivanje

prsnuti, prez. prsnem, 1. l. jd. aor. prs­nuh / prs­koh, 2/3. l. jd. aor. prsnu / pršte, prid. rad. prsnuo / prskao, prsnula / prsla

593

prsobolja

594

prsobolja

pruski

prsobran

prut, instr. jd. prutom, nom. mn. prutovi

prst, nom. mn. prsti, gen. mn. prsta / prsti(ju)

prutić

prstac, gen. jd. prstaca

prvačić

prstast, gen. jd. prstasta; odr. prstasti

prvenac / prvijenac / prvjenac, gen. jd. prvenca

prsten, nom. mn. prsteni / prstenovi prstenak, gen. jd. prstenka, nom. mn. prstenci, gen. mn. prstenaka

prvenački / prvjenački prvenaštvo / prvjenaštvo

prstenast, gen. jd. prstenasta; odr. prstenasti

prvenica / prvjenica

prstenčić, instr. jd. prstenčićem

prvenstvo, gen. mn. prvenstava / prvenstva

prstendžija

prvijenac / prvenac / prvjenac, gen. jd. prvi­ jenca, vok. jd. prvijen­če, gen. mn. prvije­ naca

prstenjak, gen. jd. prstenjaka, nom. mn. prste­ njaci prstićak, nom. mn. prstićci

prvjenac / prvenac / prvijenac, gen. jd. prvjenca, vok. jd. prvjen­če, gen. mn. prvje­ naca

prstni (: prst)

prvjenački / prvenački

prstohvat

prvjenaštvo / prvenaštvo

pršić

prvjenica / prvenica

pršljen, nom. mn. pršljeni / pršljenovi

prvoaprilski

pršljenak, gen. jd. pršljenka

prvobitnost, instr. jd. prvobitnosti / prvobit­ nošću

prstić

pršnjak, nom. mn. pršnjaci pršut / pršuta prten, gen. jd. prtena; odr. prteni prtenjača prtiti, prez. prtim, pril. sad. prteći, gl. im. pr­ćenje prtljag, nom. mn. prtljazi prtljanac, gen. jd. prtljanca, nom. mn. prt­ ljanci prtljažnik, nom. mn. prtljažnici pruće, gen. pruća prućiti se, prez. prućim se, prid. rad. prućio se pruga, dat./lok. jd. pruzi

prvoborac, gen. jd. prvoborca, instr. jd. pr­vo­ borcem, gen. mn. prvoboraca prvoborački prvoligaški prvomajski prvooptuženi, gen. jd. prvooptuženog(a) prvoredan, gen. jd. prvoredna; odr. pr­vo­redni prvorednost, instr. jd. prvorednosti / pr­vo­ red­nošću prvorođenac, gen. jd. prvorođenca, nom. mn. prvorođenci prvorođenčad, instr. prvorođenčadi / pr­vo­ ro­đenčađu

pšeničnjak

prvorođenče, gen. prvorođenčeta

psihoanalitičar

prvorođeni, gen. jd. prvorođenog(a)

psihoanalitički

prvorotka, dat./lok. jd. prvorotki

psihoanaliza

prvorotkinja

psihofizički, gen. jd. psihofizičkog(a)

prvosvećenik, nom. mn. prvosvećenici

psihofiziologija

prvoškolac, gen. jd. prvoškolca, vok. jd. prvoškolče, gen. mn. prvoškolaca

psihologija

prvoškolka, dat./lok. jd. prvoškolki

psihološki, gen. jd. psihološkog(a)

prvotelka, dat./lok. jd. prvotelki

psihomotoran; odr. psihomotorni

pržionica

psihoneuroza

pržioničar pržionički

psihopat / psihopata, gen. jd. psihopata / psi­ hopate, nom. mn. psiho­pa­ti / psihopate

pržionik, nom. mn. pržionici

psihopatija

psalam, gen. jd. psalma, nom. mn. psalmi, gen. mn. psalama

psihopatkinja

psaltir, gen. jd. psaltira

psihopatologija

pseći, gen. jd. psećeg(a)

psihopatološki

psetance, gen. jd. psetanceta / psetanca

psihoterapeutski

pseto, gen. jd. pseta

psihoterapija

pseudoklasičan, gen. jd. pseudoklasična; odr. pseudo­klasični

psihotrauma

pseudomarksist / pseudomarksista, gen. jd. pseudomarksista / pseudomarksiste

psorijaza

pseudomarksistički pseudonim, gen. jd. pseudonima psić, instr. jd. psićem psiha, dat./lok. jd. psihi psihički, gen. jd. psihičkog(a) psihijatar, gen. jd. psihijatra, nom. mn. psihi­ jatri, gen. mn. psihi­ja­tara

psihologijski

psihopatolog, nom. mn. psihopatolozi

psihoza psovač, gen. jd. psovača, instr. jd. psovačem psovačica psovački psovati, prez. psujem, pril. sad. psujući, gl. im. psovanje psovka, dat./lok. jd. psovci / psovki, gen. mn. psovki pšenica

psihijatrica

pšeničica

psihijatrija

pšenični, gen. jd. pšeničnog(a)

psihijatrijski, gen. jd. psihijatrijskog(a)

pšeničnjak, nom. mn. pšeničnjaci

595

ptica

596

ptica

pučanin, nom. mn. pučani

ptičad, instr. ptičadi / ptičađu

pučanka, dat./lok. jd. pučanki, gen. mn. pu­ čan­ki

ptičar, instr. jd. ptičarem / ptičarom ptičarka ptičarnik ptičarski ptiče, gen. ptičeta ptičetina ptičica ptičić, nom. mn. ptičići ptičiji, gen. jd. ptičijeg(a) ptičnjak, nom. mn. ptičnjaci

pučanstvo pučina pučist / pučista, gen. jd. pučista / pučiste, nom. mn. pučisti / pučiste pučistica / pučistkinja pučistički pučistkinja / pučistica pučiti, prez. pučim pučki, gen. jd. pučkog(a)

ptičurina

pučkoškolac, gen. jd. pučkoškolca, gen. mn. pučkoškolaca

ptić, nom. mn. ptići

pučkoškolka, dat./lok. jd. pučkoškolki

pubertetlija, dat./lok. jd. pubertetliji

pučkoškolski

pubertetlijin

pući, prez. puknem, aor. pukoh, prid. rad. pukao; i puknuti

pubertetski, gen. jd. pubertetskog(a) publicist / publicista, gen. jd. publicista / publiciste, nom. mn. publi­cis­ti / publiciste

pućiti, prez. pućim, gl. im. pućenje

publicistički, gen. jd. publicističkog(a)

pućkati, prez. pućkam, pril. sad. puć­ka­ju­ći, gl. im. pućkanje

publicistika, dat./lok. publicistici

pućpurikati, prez. pućpuričem

publicistkinja

puding, nom. mn. pudinzi

publika, dat./lok. jd. publici

puh, vok. jd. puše, nom. mn. puhovi

publikacija

puhač, gen. jd. puhača (: puhati)

pucač, gen. jd. pucača

puhački, gen. jd. puhačkog(a) (: puhači; duhački)

pucaljka, dat./lok. jd. pucaljci / pucaljki, gen. mn. pucaljka / pu­caljki

puhać (puh)

pucanj, gen. jd. pucnja, nom. mn. puc­njevi / puc­nji, gen. mn. pucanja / pucnjeva

puhalo

puce, gen. jd. puceta, nom. mn. puceta, zb. pucad pucija puč, gen. jd. puča, instr. jd. pučem, nom. mn. pu­čevi

puhaći, gen. jd. puhaćeg(a) (: puhati; duhaći) puhaljka, dat./lok. jd. puhaljci, gen. mn. pu­ halj­ki puhara (bot.) puhati, prez. puham / pušem, imp. puhaj / pu­ši, pril. sad. puhajući / pušući, gl. im. puhanje

puritanac

puhica puhnuti, prez. puhnem, aor. puhnuh, pril. pr. puhnuvši pujdati, prez. pujdam

punoljetnost, gen. jd. punoljetnosti, instr. jd. punoljetnosti / punoljetnošću punoljetstvo

puk, vok. jd. puče, nom. mn. puci / pukovi

punomastan, gen. jd. punomasna; odr. pu­no­ masni

puknuti, prez. puknem, aor. puknuh, prid. rad. puknuo; i pući

punomoć, gen. jd. punomoći, instr. jd. puno­ moći / puno­moću

pukovnički, gen. jd. pukovničkog(a)

punomoćje

pukovnik, vok. jd. pukovniče, nom. mn. pu­kov­nici

punomoćnica

pulka, dat./lok. jd. pulci (: pula) pulover puls, gen. jd. pulsa, nom. mn. pu­lsevi pun, gen. jd. puna; pun puncat punac, gen. jd. punca, vok. jd. punče, instr. jd. puncem punačak, gen. jd. punačka; punačka, punač­ko punačan, gen. jd. punačna; punačna, punačno

punomoćnik, vok. jd. punomoć­ni­če, nom. mn. punomoćnici punopravan, gen. jd. punopravna; odr. pu­no­ pravni punopravnost, gen. jd. punopravnosti, instr. jd. punopra­vno­sti / punopravnošću punovažan; odr. punovažni punovrijedan, gen. jd. punovrijedna; odr. pu­novrijedni

punahan, gen. jd. punahna; punahna, punahno

punjač, instr. jd. punjačem

punan, gen. jd. punana; punana, punano

pupak, gen. jd. pupka, nom. mn. pupci / pup­ kovi, gen. mn. pupaka / pupkova

punašan, gen. jd. punašna; punašna, punašno punč, nom. mn. punčevi punđa punilac, gen. jd. punioca, nom. mn. punioci, gen. mn. punilaca punionica punkcija punktuacija punoća punoglavac, gen. jd. punoglavca, vok. jd. pu­no­ glavče, gen. mn. punoglavaca punokrvnost, instr. jd. punokrvnosti / pu­no­ krv­nošću punoljetan, gen. jd. punoljetna; puno­ljetna, punoljetno

pupavac, gen. jd. pupavca, vok. jd. pu­pav­če, gen. mn. pupavaca pupčani, gen. jd. pupčanog(a) pupčanica pupčast, gen. jd. pupčasta; pupčasta, pup­ často pupčić pupoljak, gen. jd. pupoljka, vok. jd. pu­polj­če, nom. mn. pupoljci, gen. mn. pupoljaka pupoljčić pureći, gen. jd. purećeg(a) puristički puritanac, gen. jd. puritanca, vok. jd. puri­ tan­če, gen. mn. puritanaca

597

puritanka

598

puritanka, dat./lok. jd. puritanki, gen. mn. pu­ri­tanki

puškohvat

purizam, gen. jd. purizma, gen. mn. purizama

puškomitraljezac, gen. jd. puškomitra­ljesca, gen. mn. puškomitraljezaca

pustahija, nom. mn. pustahije pustahijin pustahijski pustahiluk, nom. mn. pustahiluci pustinjački pustinjak, gen. jd. pustinjaka, vok. jd. pus­ti­ nja­če, nom. mn. pustinjaci pustiti, prez. pustim, prid. trp. pušten pustjeti, prez. pustim, prid. rad. pustio, pus­ tjela (postajati pust) pustoća pustolovka, dat./lok. jd. pustolovki pustopašan, gen. jd. pustopašna; odr. pus­to­ pašni

puškomitraljez

puštati, prez. puštam, pril. sad. puštajući, gl. im. puštanje puštenica put, instr. jd. putem / putom put(a) (čest.); drugi put(a) puteljak, gen. jd. puteljka, nom. mn. puteljci, gen. mn. puteljaka putem (prij.) puter putešestvije (razg.) putić, instr. jd. putićem putnički, gen. jd. putničkog(a) putnik, vok. jd. putniče, nom. mn. putnici

pustopoljina

putokaz, nom. mn. putokazi

pustoš, instr. jd. pustoši

putopis

pušač, gen. jd. pušača pušačev

putopisac, gen. jd. putopisca, instr. jd. puto­ piscem, nom. mn. putopisci, gen. mn. pu­to­­pisaca

pušačica

putopiščev

pušački, gen. jd. pušačkog(a)

putovođa

pušaći

putujući, gen. jd. putujućeg(a)

puščani, gen. jd. puščanog(a)

puzeći, gen. jd. puzećeg(a)

puščetina

puzećke / puzećki (pril.)

puščica (dem.: puška) pušionica

puziti, prez. puzim, pril. sad. puzeći, gl. im. puženje

puška, dat./lok. jd. pušci / puški, nom. mn. puške, gen. mn. pušaka / puški

pužev, gen. jd. puževa

puškar, vok. jd. puškare / puškaru, instr. jd. puškarem / puškarom puškica (hip.: puška)

puž, nom. mn. puževi pužić, instr. jd. pužićem pužiji, gen. jd. pužijeg(a)

radioaparat

račundžijski računica računopolagač računovodstveni, gen. jd. računovodstvenog(a) računovodstvo računovođa, nom. mn. računovođe

R rabin, nom. mn. rabini racija racionalan; odr. racionalni racionalist / racionalista, gen. jd. racionalista / racionaliste racionalistički racionalistkinja racionalizam, gen. racionalizma

računski, gen. jd. računskog(a) račva, nom. mn. račve, gen. mn. račava / račvi račvast, gen. jd. račvasta; odr. rač­vas­ti račvati, prez. račvam, prid. rad. rač­vao, pril. sad. račvajući, gl. im. račvanje radan / radin, gen. jd. radna radič, gen. jd. radiča, nom. mn. radiči (bot.) radij, gen. radija (hem.) radijacija radijacijski radijalan; odr. radijalni

racionalno (pril.)

radijator

racionalnost, gen. jd. racionalnosti, instr. jd. racionalnosti / racionalnošću

radijatorski radijski, gen. jd. radijskog(a) (: radio)

račić, instr. jd. račićem

radijus

račiji (: rak)

radikalizacija

račun, gen. jd. računa, nom. mn. računi

radilišni

računalo, instr. jd. računalom

radin / radan, gen. jd. radina; komp. radiniji

računaljka, dat./lok. jd. računaljci, gen. mn. računaljki

radio, gen. jd. radija, dat./lok. jd. radiju, instr. jd. radijem / radiom

računar, gen. jd. računara, instr. jd. raču­ narom

radioaktivni, gen. jd. radioaktivnog(a)

računarstvo računati, prez. računam, prid. rad. računao, pril. sad. ra­ču­na­jući, gl. im. računanje račundžija račundžijin

radioaktivnost, instr. jd. radioaktivnosti / ra­dio­aktivnošću radioamater radioamaterski radioaparat, gen. jd. radioaparata, nom. mn. radioa­parati

599

radiodifuzija

600

radiodifuzija

radost, instr. jd. radosti / radošću

radiodrama

radostan, gen. jd. radosna; radosna, radosno

radioemisija

radoznalac, gen. jd. radoznalca, vok. jd. ra­doz­nalče, instr. jd. radoznalcem, gen. mn. ra­doznalaca

radiofonija radiogram radioigra

radoznalost, instr. jd. radoznalosti / radozna­ loš­ću

radiolog, nom. mn. radiolozi

radoznao, gen. jd. radoznala; odr. radoznali

radiologija radiološki

rađati, prez. rađam, prid. rad. rađao, prid. trp. rađan, pril. sad. rađa­ju­ći, gl. im. rađanje

radiomehaničar

raf / rafa, gen. jd. rafa / rafe

radiomehaničarski

rafinerija

radionica

raga, dat./lok. jd. ragi, gen. mn. raga

radionički

ragbet

radioprenos / radioprijenos

ragbi, gen. jd. ragbija; ragbi-utakmica

radiopretplata

ragu, gen. jd. ragua, nom. mn. ragui

radioprijemnik, nom. mn. radio­prijemnici

rahal / rahao, gen. jd. rahla; odr. rahli

radioprijenos / radioprenos

rahat

radioprogram; radio i televizijski prog­ram

rahatlokum, gen. jd. rahatlokuma, nom. mn. rahatlokumi

radioreklama radioreportaža radioskopija radiospiker radiospikerica / radiospikerka radiostanica radiotehnika radiotelevizija, gen. jd. radiotelevizije

rahatluk, nom. mn. rahatluci rahitičan, gen. jd. rahitična; odr. ra­hi­tič­ni rahitičar rahitičarka rahitičnost, instr. jd. rahitičnosti / rahitič­ nošću rahitis

radiotelevizijski

rahliti, prez. rahlim, prid. trp. rahljen, gl. im. rahljenje

radioveza

rahlost, instr. jd. rahlosti / rahlošću

radnički, gen. jd. radničkog(a)

rahmet

radništvo, gen. radništva

rahmetli

radnopravni (: radno pravo)

rahmetlija, nom. mn. rahmetlije

rado (pril.), komp. radije

rahmetlijin

rascvasti se

rahtilo

ranka, dat./lok. jd. ranki

rahvanija

ranoproljetni

raj, gen. raja

ranoranilac, gen. jd. ranoranioca, vok. jd. ra­no­ra­nioče, gen. mn. ranoranilaca

raja rajber

ranoranilački

rajčica

ranjenički, gen. jd. ranjeničkog(a)

rajin (: raja)

ranjenik, vok. jd. ranjeniče, nom. mn. ranje­ ni­ci

rajon, gen. jd. rajona rajsferšlus rajski, gen. jd. rajskog(a) raka, dat./lok. jd. raci

ranjiv, gen. jd. ranjiva; odr. ranjivi ranjivost, instr. jd. ranjivosti / ranjivoš­ću rapsodija

rakija

rasađivati, prez. rasađujem, prid. trp. rasa­ đivan, pril. sad. rasađujući, gl. im. ra­sa­đi­ vanje

rakijski, gen. jd. rakijskog(a)

rasan, gen. jd. rasna; odr. rasni

rak-rana, gen. jd. rak-rane

rasap, gen. jd. rasapa

rakušac, gen. jd. rakušca, nom. mn. rakušci

rascar, nom. mn. rascari

ralje (ž. pl. t.), gen. ralja

rascičati se, prez. rascičim se

ramazan, gen. jd. ramazana, nom. mn. rama­ zani (9. mjesec musl. kalendara)

rascijepanost, instr. jd. rascijepanosti / rasci­ je­panošću

ramazani-šerif

rascijepati, prez. rascijepam, prid. rad. rasci­ jepao, prid. trp. ras­cijepan

raketa; raketa zemlja – zrak

rame, gen. jd. ramena, nom. mn. ramena ramenjača rampa, gen. mn. rampa / rampi ranac, gen. jd. ranca, gen. mn. ranaca

rascijepiti, prez. rascijepim, prid. rad. rasci­ jepio, prid. trp. ras­ci­jepljen rascjep, nom. mn. rascjepi

ranč, nom. mn. rančevi

rascjepkanost, instr. jd. rascjepkanosti / ras­ cjep­kanošću

randevu, gen. jd. randevua, nom. mn. ran­ devui

rascjepkati, prez. rascjepkam, prid. rad. ras­ cjepkao, prid. trp. rascjepkan

rang-lista, gen. jd. rang-liste

rascjepljenje

ranije (pril.)

rascjepljivati, prez. rascjepljujem, pril. sad. rascjepljujući, gl. im. ras­cjep­ljivanje

raniji, gen. jd. ranijeg(a) ranilac, gen. jd. ranioca, vok. jd. ranio­če, instr. jd. raniocem, gen. mn. ranilaca ranilački

rascopati, prez. rascopam, prid. trp. ras­co­pan rascvasti se, prez. rascvatem se, prid. rad. ras­ cvao se, pril. pr. rascvavši se

601

rascvjetati se

602

rascvjetati se, prez. rascvjetam se, prid. rad. rascvjetao se, rascvjetala se, prid. trp. ras­ cvjetan, pril. pr. rascvjetavši se

rasijati, prez. rasijem, imp. rasij, rasijmo, prid. rad. rasijao, prid. trp. rasijan, pril. pr. rasi­ javši, gl. im. rasijanje

rascvjetavati se, prez. rascvjetavam se, prid. rad. rascvjetavao se, pril. sad. rascvjetava­ jući se, gl. im. rascvjetavanje

rasijavati, prez. rasijavam, gl. im. rasijava­nje

rasedlati, prez. rasedlam, prid. rad. rased­lao, prid. trp. ra­sed­lan raseliti, prez. raselim, prid. rad. raselio, prid. trp. raseljen raseljavati, prez. raseljavam, pril. sad. raselja­ vajući, gl. im. raselja­va­nje; i raseljivati

rasijecati, prez. rasijecam, prid. rad. rasijecao, prid. trp. rasijecan, pril. sad. rasijecajući, gl. im. rasijecanje rasipan, gen. jd. rasipna; odr. rasipni rasipati, prez. rasipam / rasipljem, prid. rad. rasipao, prid. trp. rasipan, pril. sad. rasi­ pajući / rasipljući rasipnica

raseljivati, prez. raseljujem, pril. sad. raselju­ jući, gl. im. raseljivanje; i raseljava­ti

rasipnički

rasformirati, prez. rasformiram, prid. trp. rasformiran, gl. im. rasformiranje

rasipništvo, gen. jd. rasipništva, gen. mn. rasi­ pništava / ra­sip­niš­tva

rasfućkati, prez. rasfućkam, prid. trp. ras­ fuć­kan

rasist / rasista, gen. jd. rasista / rasiste, nom. mn. rasisti / rasiste

rashavizati, prez. rashavizam, prid. trp. ras­ havizan (razg.); i razavizati

rasistički, gen. jd. rasističkog(a)

rashladiti, prez. rashladim, prid. rad. ras­ hladio, prid. trp. ras­hla­đen, gl. im. rashla­ đenje rashladni rashlađivati, prez. rashlađujem, pril. sad. ras­ hlađujući, gl. im. rashlađiva­nje

rasipnik, vok. jd. rasipniče, nom. mn. rasip­ni­ci

rasistkinja rasitniti, prez. rasitnim, prid. trp. rasitnjen rasizam, gen. jd. rasizma, gen. mn. ra­si­zama rasjeći, prez. rasiječem, imp. rasijeci, prid. trp. ras­ječen, pril. pr. rasjekavši rasjed, gen. jd. rasjeda

rashmiljeti se, prez. rashmilim se, prid. rad. rashmilio se, rashmi­ljela se; i razmiljeti se

rasjekotina

rashod, nom. mn. rashodi

rasjesti se, 3. l. jd. prez. rasjedne se, prid. rad. ras­jeo se

rashodati se, prez. rashodam se rashodni rashodovati, prez. rashodujem, prid. trp. ras­ hodovan rasijan, gen. jd. rasijana; odr. rasijani rasijano (pril.) rasijanost, instr. jd. rasijanosti / rasijanošću

rasjelina, instr. jd. rasjelinom

raskahariti se, prez. raskaharim se; i raskahriti se raskahriti se, prez. raskahrim se; i raskahariti se raskalašeno (pril.) raskalašenost, instr. jd. raskalašenosti / ras­ ka­lašenošću

raskraviti

raskalašiti se, prez. raskalašim se, prid. rad. raskalašio se, prid. trp. raskalašen

raskoliti, prez. raskolim, prid. rad. raskolio, prid. trp. rasko­ljen

raskid

raskolnica

raskidač, instr. jd. raskidačem

raskolnički

raskidati, prez. raskidam, prid. trp. raskidan, pril. sad. raski­da­jući, gl. im. raskidanje

raskolnik, vok. jd. raskolniče, nom. mn. ras­ kol­nici

raskidiv / raskidljiv; odr. raskidivi / raskid­ ljivi

raskomadanost, instr. jd. raskomada­nos­ti / ras­komadanošću

raskinuti, prez. raskinem, prid. trp. raskinut, gl. im. raski­nuće

raskomadati, prez. raskomadam, prid. rad. ras­komadao, prid. trp. raskomadan

raskiseliti, prez. raskiselim, prid. trp. ras­ki­ seljen, pril. pr. raskiselivši, gl. im. raskise­ ljenje

raskomotiti se, prez. raskomotim se, prid. trp. raskomoćen

raskititi, prez. raskitim, prid. trp. raskićen, gl. im. raskićenje rasklapati, prez. rasklapam, prid. trp. ras­ kla­pan, pril. sad. rasklapajući, gl. im. ras­ klapanje

raskopati, prez. raskopam, prid. rad. ras­ kopao, prid. trp. ras­ko­pan raskopčati, prez. raskopčam, prid. rad. ras­ kopčao, prid. trp. ras­kopčan raskopčavati, prez. raskopčavam, gl. im. ras­ kop­čavanje

rasklasati se, 3. l. jd. prez. rasklasa se, prid. rad. rasklasao se, prid. trp. rasklasan

raskoračiti se, prez. raskoračim se, prid. trp. raskoračen

rasklimati, prez. rasklimam, prid. trp. ras­ kliman

raskorak, nom. mn. raskoraci

rasklopiti, prez. rasklopim, prid. rad. ras­ klopio, prid. trp. ras­klop­ljen rasklopiv / rasklopljiv; odr. rasklopivi / ras­ klopljivi raskmetiti, prez. raskmetim, prid. trp. ras­ kmećen raskokati se, 3. l. jd. prez. raskoka se, prid. trp. raskokan raskokodakati se, prez. raskokodačem se, prid. rad. raskokodakao se, pril. pr. rasko­ kodakavši se raskol raskolačiti, prez. raskolačim, prid. rad. rasko­ lačio, prid. trp. raskolačen, pril. pr. rasko­ lačivši

raskoričiti, prez. raskoričim raskos raskositi, prez. raskosim raskoš, gen. jd. raskoša / raskoši raskošan, gen. jd. raskošna; odr. ras­koš­ni raskošnost, instr. jd. raskošnosti / raskoš­ noš­ću raskovati, prez. raskujem, imp. raskuj, ras­ kuj­mo, prid. rad. raskovao, prid. trp. ras­ kovan raskovnik, nom. mn. raskovnici raskraljiti, prez. raskraljim, prid. trp. ras­ kraljen raskraviti, prez. raskravim, prid. trp. raskrav­ ljen

603

raskrčiti

604

raskrčiti, prez. raskrčim, prid. rad. raskrčio, prid. trp. ras­kr­čen

raskuhavati, prez. raskuhavam, prid. trp. ras­ kuhavan, gl. im. ras­ku­ha­vanje

raskrčivati, prez. raskrčujem, pril. sad. ras­kr­ čujući, gl. im. raskrčivanje

raskupusati, prez. raskupusam, prid. rad. raskupusao, prid. trp. raskupusan

raskrčmiti, prez. raskrčmim, prid. trp. raskrč­ mljen

raskusurati se, prez. raskusuram se, prid. rad. raskusurao se

raskrečiti, prez. raskrečim, prid. rad. ras­ krečio, prid. trp. ras­kre­čen

raskužiti, prez. raskužim, prid. trp. ras­kužen

raskrhati, prez. raskrham, prid. trp. ras­kr­han raskriliti, prez. raskrilim, prid. rad. raskrilio, prid. trp. ras­kri­ljen raskrinkati, prez. raskrinkam, prid. trp. ras­ krinkan raskriti, prez. raskrijem, imp. raskrij, ras­ krij­mo, prid. rad. raskrio, prid. trp. ras­ kriven / raskrit, pril. pr. ras­krivši

raskvasati, prez. raskvasam, prid. trp. ras­ kvasan raskvasiti, prez. raskvasim, prid. trp. ras­ kva­šen raskvocati se, prez. raskvocam se, prid. rad. raskvocao se raslojavati, prez. raslojavam, prid. trp. ras­ lojavan

raskriviti se, prez. raskrivim se, prid. rad. ras­ krivio se

raslojiti, prez. raslojim, prid. trp. raslojen

raskrižati, prez. raskrižam, prid. rad. ras­ križao, prid. trp. raskrižan

rasoliti, prez. rasolim, prid. trp. rasoljen

raskrižiti, prez. raskrižim, aor. raskri­žih, prid. rad. raskrižio, prid. trp. raskrižen

raspad

raskrižje raskrojiti, prez. raskrojim, prid. rad. ras­ krojio, prid. trp. ras­kro­jen raskrsnica raskrstiti, prez. raskrstim, aor. raskrs­tih, prid. rad. raskrstio, prid. trp. raskršten raskršće raskrupnjati se, prez. raskrupnjam se raskrvariti, prez. raskrvarim, prid. trp. raskr­ varen; i raskrvaviti

raso, gen. jd. rasola raspačati, prez. raspačam, prid. trp. ras­pa­čan raspadati se, prez. raspadam se, prid. rad. ras­ padao se, pril. sad. raspadajući se, gl. im. ras­padanje raspakirati, prez. raspaki­ram, prid. trp. ras­ pakiran; i raspakovati raspakovati, prez. raspakujem, prid. trp. ras­ pakovan; i raspakirati raspaliti, prez. raspalim, prid. rad. raspalio, prid. trp. raspaljen, pril. pr. raspa­liv­ši raspaljeno (pril.)

raskrvaviti, prez. raskrvavim, prid. trp. ras­ krvavljen; i raskrvariti

raspaljenost, instr. jd. raspaljenosti / ras­pa­ lje­nošću

raskućiti, prez. raskućim, prid. rad. raskućio, prid. trp. ras­kućen

raspaljiv, gen. jd. raspaljiva; odr. raspa­lji­vi

raskuhati, prez. raskuham, prid. rad. ras­ kuhao, prid. trp. ras­ku­han

raspaljivati, prez. raspaljujem, prid. trp. ras­ paljivan, pril. sad. raspaljujući, gl. im. ras­ paljivanje

rasplesati se

raspaljivost, instr. jd. raspaljivosti / ras­pa­lji­ vošću

raspiriti, prez. raspirim, prid. rad. raspirio, prid. trp. ras­pi­ren

raspamećenost, instr. jd. raspameće­nos­ti / ras­pamećenošću

raspirivač, gen. jd. raspirivača, nom. mn. ras­ pirivači

raspametiti, prez. raspametim, prid. trp. ras­ pamećen, pril. pr. ras­pametivši

raspirivačica

raspar rasparati, prez. rasparam, prid. trp. ras­pa­ran rasparčati, prez. rasparčam, prid. trp. ras­pa­r­čan raspariti, prez. rasparim, prid. trp. ras­paren raspasati, prez. raspašem, imp. raspaši, prid. rad. raspasao, prid. trp. raspasan raspasti se, prez. raspadnem se, aor. raspadoh se, imp. raspadni se, prid. rad. raspao se

raspirivati, prez. raspirujem, prid. trp. raspi­ rivan, pril. sad. raspirujući, gl. im. raspi­ rivanje raspis raspisati, prez. raspišem, prid. rad. raspisao, prid. trp. raspisan raspisivati, prez. raspisujem, pril. sad. ras­pi­ sujući, gl. im. raspisivanje raspitati se, prez. raspitam se, prid. rad. ras­ pitao se

raspečaćivati, prez. raspečaćujem

raspitivati se, prez. ras­pitujem se, pril. sad. raspitujući se, gl. im. ras­pitivanje

raspečatiti, prez. raspečatim, prid. rad. ras­ pečatio, prid. trp. ras­pečaćen

raspitkivati se, prez. ras­pitkujem se, pril. sad. raspitkujući se, gl. im. ras­pitkivanje

raspečiti, prez. raspečim, prid. trp. ras­pečen

raspjevan, gen. jd. raspjevana; odr. ras­pje­vani

raspeće

raspjevano (pril.)

raspekmeziti se, prez. raspekmezim se, prid. rad. raspekmezio se, prid. trp. raspek­ mežen

raspjevanost, instr. jd. raspjevanosti / raspje­ va­nošću

raspelo raspeti, prez. raspnem, imp. raspni, prid. rad. raspeo, prid. trp. ras­pet raspetljati, prez. raspetljam, prid. rad. ras­ petljao, prid. trp. raspetljan raspikuća, nom. mn. raspikuće raspikućstvo raspilaviti se, prez. raspilavim se, prid. trp. raspilavljen raspiliti, prez. raspilim, prid. rad. raspilio, prid. trp. raspiljen raspinjati, prez. raspinjem, prid. trp. raspinjan, pril. sad. raspinjući, gl. im. ras­pi­nja­nje

raspjevati se, prez. raspjevam se, aor. ras­ pjevah se, prid. rad. raspjevao se, prid. trp. raspjevan, pril. pr. raspjevavši se rasplakati, prez. rasplačem, imp. ras­plači, prid. rad. rasplakao, prid. trp. rasplakan rasplakivati, prez. rasplakujem, pril. sad. rasplakujući, gl. im. rasplakivanje rasplamsati, prez. rasplamsam, prid. rad. rasplamsao, prid. trp. rasplamsan rasplamtjeti, prez. rasplamtim, prid. rad. rasplamtio, ras­plam­tjela, pril. pr. rasplam­ tjevši rasplašiti, prez. rasplašim rasplesati se, prez. rasplešem se, prid. trp. rasplesan

605

rasplesti

606

rasplesti, prez. raspletem, imp. raspleti, prid. rad. raspleo, prid. trp. raspleten

raspoloviti, prez. raspolovim, prid. rad. ras­ polovio, prid. trp. ras­po­lovljen

rasplet

raspoloženje, instr. jd. raspoloženjem

raspletati, prez. rasplećem, prid. rad. ras­ pletao, pril. sad. rasplećući, gl. im. rasple­ tanje; i rasplitati

raspoložiti, prez. raspoložim, prid. trp. raspo­ ložen

rasplinut, gen. jd. rasplinuta; odr. raspli­nu­ti

raspoloživ, gen. jd. ras­po­lo­ži­va; odr. ras­ položivi

rasplinuti se, prez. rasplinem se, prid. rad. rasplinuo se

raspoloživost, gen. jd. raspoloživosti

rasplinuto (pril.)

raspolućenost, instr. jd. raspolućenosti / ras­ po­lućenošću

rasplinutost, instr. jd. rasplinutosti / raspli­ nu­tošću

raspolutiti, prez. raspolutim, prid. trp. raspo­ lućen, pril. pr. ras­polutivši

rasplinjavati se, prez. rasplinjavam se, pril. sad. rasplinjavajući se, gl. im. rasplinja­ vanje; i rasplinjivati se

raspomamiti se, prez. raspomamim se, prid. trp. raspomamljen

rasplinjivati se, prez. rasplinjujem se, pril. sad. rasplinjujući se, gl. im. rasplinjivanje; i rasplinjavati se

raspop

raspon raspopiti, prez. raspopim

rasplitati, prez. rasplićem, prid. rad. ras­plitao, pril. sad. rasplićući, gl. im. rasplitanje; i raspletati

raspor

rasplod, nom. mn. rasplodi

rasporediti, prez. rasporedim, prid. rad. raspo­redio, prid. trp. ras­poređen

rasploditi, prez. rasplodim, aor. rasplodih, prid. rad. ras­plodio, prid. trp. rasplođen rasplodni, gen. jd. rasplodnog(a) raspodijeliti, prez. raspodijelim, prid. trp. ras­podijeljen raspodjela raspodjeljivati, prez. raspodjeljujem, pril. sad. raspodjeljujući, gl. im. raspodje­lji­ vanje raspojasano (pril.) raspojasati se, prez. raspojasam se, prid. rad. raspojasao se, prid. trp. raspojasan, pril. pr. raspojasavši se raspolagati, prez. raspolažem, imp. raspola­ži, pril. sad. raspolažući, gl. im. ras­po­la­­ganje

raspored

raspoređivati, prez. raspoređujem, pril. sad. raspoređujući, gl. im. raspoređivanje rasporiti, prez. rasporim, prid. rad. ras­porio, prid. trp. rasporen rasposlati, prez. raspošaljem, prid. rad. ras­ poslao raspoznati, prez. raspoznam, prid. rad. ras­ poznao, prid. trp. raspoznat raspoznatljiv; odr. raspoznatljivi raspoznavati, prez. raspoznajem, prid. trp. raspoz­navan, pril. sad. raspoznajući, gl. im. raspoznavanje raspra, gen. mn. raspra / raspri rasprava, gen. mn. rasprava

raspuknuće

raspraviti, prez. raspravim, prid. rad. ras­ pravio, prid. trp. raspravljen

rasprostraniti, prez. rasprostranim, prid. trp. rasprostranjen

raspravljač, instr. jd. raspravljačem

rasprostranjenost, instr. jd. rasprostra­nje­ nos­ti / rasprostranjenošću

raspravljati, prez. raspravljam, prid. trp. raspravljan, pril. sad. raspravljajući, gl. im. ras­pravljanje rasprčkati, prez. rasprčkam, prid. rad. ras­ prčkao, prid. trp. rasprčkan

rasprostrijeti, prez. rasprostrem, aor. ras­ pros­trijeh, imp. rasprostri, prid. rad. rasprostro, prid. trp. rasprostrt, pril. pr. rasprostrijevši; i rasprostrti

raspreći, prez. raspregnem, aor. raspregoh, imp. ras­preg­ni, prid. rad. raspregao, prid. trp. raspregnut, pril. pr. ras­pre­gavši; i raspregnuti

rasprostrti, prez. rasprostrem, pril. pr. raspro­ strvši; i raspro­strijeti

raspredati, prez. raspredam, prid. trp. ras­ predan, pril. sad. ras­predajući, gl. im. ras­ predanje

rasprskavajući, gen. jd. rasprskavajućeg(a)

raspregnuti, prez. raspregnem, aor. raspre­ gnuh, imp. ras­preg­ni, prid. rad. raspre­ gnuo, prid. trp. raspregnut, pril. pr. raspre­ gnuvši; i raspreći raspremati, prez. raspremam, prid. rad. raspremao, prid. trp. raspreman, pril. sad. ras­premajući, gl. im. raspremanje raspremiti, prez. raspremim, prid. rad. ras­ premio, prid. trp. ras­premljen raspresti, prez. raspredem, prid. rad. raspreo, prid. trp. raspreden

rasprskati se, prez. rasprskam se, prid. rad. rasprskao se rasprsnuti se, prez. rasprsnem se, prid. trp. rasprsnut, pril. pr. rasprsnuvši se, gl. im. rasprsnuće raspršenost, instr. jd. raspršenosti / raspr­še­ noš­ću raspršiti, prez. raspršim, prid. trp. ras­pr­šen raspršivač, gen. jd. raspršivača, instr. jd. ras­ pršivačem rasprtiti, prez. rasprtim, prid. rad. rasprtio, prid. trp. rasprćen raspružiti se, prez. raspružim se

raspretati, prez. rasprećem, pril. sad. ras­ prećući, gl. im. raspretanje

raspucati se, prez. raspucam se

raspričati se, prez. raspričam se, aor. ras­ pri­čah se, prid. rad. raspričao se, prid. trp. raspričan, pril. pr. raspričavši se

raspuće

raspripovijedati se, prez. raspripovijedam se rasprodaja rasprodajni rasprodati, prez. rasprodam, prid. rad. rasprodao, prid. trp. ras­prodan / rasprodat rasprostirati, prez. rasprostirem, pril. sad. rasprostirući, gl. im. rasprostiranje

raspučiti, prez. raspučim raspući se, prez. raspuknem se, 1. l. jd. aor. raspukoh se, 2/3. l. jd. aor. raspuče se, prid. rad. raspukao se, pril. pr. raspukavši se; i raspuknuti se raspuhati, prez. raspuham / raspušem, imp. ras­puhaj / raspuši, prid. rad. raspuhao, prid. trp. raspuhan raspuklina raspuknuće

607

raspuknuti se

608

raspuknuti se, prez. raspuknem se, 1. l. jd. aor. raspuknuh se, 2/3. l. jd. aor. raspuče se, prid. rad. raspuknuo se, gl. im. ras­puk­ nuće; i raspući se raspupati se, prez. raspupam se, prid. rad. raspupao se, prid. trp. raspupan raspusnica raspusnički raspusnik, vok. jd. raspusniče, nom. mn. ras­ pus­nici

rastava rastaviti, prez. rastavim, prid. rad. rastavio, prid. trp. rastav­ljen rastavljač, instr. jd. rastavljačem rastavljačica rastavljati, prez. rastavljam, prid. trp. rastav­ ljan rastavljiv, gen. jd. rastavljiva; odr. ras­tav­ljivi rastavni, gen. jd. rastavnog(a)

raspusno (pril.)

rastegljaj

raspusnost, instr. jd. raspusnosti / raspusnoš­ću

rastegljiv, gen. jd. rastegljiva

raspust

rastegnuti, prez. rastegnem, aor. rastegnuh, prid. rad. rastegnuo

raspustan, gen. jd. raspusna; odr. ras­pus­ni raspustiti, prez. raspustim, prid. rad. ras­ pustio, prid. trp. ras­puš­ten raspuštati, prez. raspuštam, gl. im. ras­puš­ta­nje raspuštenica raspuštenicin raspuštenik raspuštenost, instr. jd. raspuštenosti / ras­puš­ te­nošću rasrditi, prez. rasrdim, prid. rad. rasrdio, prid. trp. rasr­đen rasrdljiv; odr. rasrdljivi rastajati se, prez. rastajem se, prid. rad. rastajao se, pril. sad. rastajući se, gl. im. rastajanje rastakati, prez. rastačem, prid. trp. ras­ta­kan, pril. sad. rastačući, gl. im. rastakanje rastaliti, prez. rastalim, prid. trp. rastaljen rastanak, gen. jd. rastanka, nom. mn. rastanci, gen. mn. rastanaka rastanjiti, prez. rastanjim, prid. trp. ras­tanjen rastati se, prez. rastanem se, aor. rastadoh se / rastah se, imp. rasta­ni se, pril. pr. rastavši se

rastelaliti, prez. rastelalim, prid. trp. ras­ telaljen rasterećivati, prez. rasterećujem, pril. sad. rasterećujući, gl. im. raste­re­ćivanje rasteretiti, prez. rasteretim, aor. ras­te­re­tih, prid. trp. rasterećen, gl. im. rastereće­nje rastezati, prez. rastežem, prid. trp. ras­tezan, pril. sad. rastežući, gl. im. rastezanje rasti, prez. rastem, aor. rastoh, prid. rad. ras­ tao, rasla, pril. sad. rastući, gl. im. raste­nje rastinje rastjerati, prez. rastjeram, aor. rastje­rah, prid. rad. ras­tjerao, prid. trp. rastjeran rastjeravati, prez. rastjeravam, pril. sad. ras­ tje­ravajući, gl. im. rastje­ra­vanje; i ras­tje­ rivati rastjerivati, prez. rastjerujem, pril. sad. rastje­ rujući, gl. im. rastje­ri­vanje; i rastjeravati rastočiti, prez. rastočim, aor. rastočih, prid. rad. rastočio, prid. trp. rastočen rastojanje, instr. jd. rastojanjem rastoka, dat./lok. jd. rastoci rastopina

rasušiti se

rastopiti, prez. rastopim, aor. rastopih, prid. rad. rastopio, prid. trp. rastopljen rastopiv / rastopljiv, gen. jd. rastopiva / rastop­lji­va rastovariti, prez. rastovarim, prid. trp. rasto­ varen

rastrošno (pril.) rastrti, prez. rastrem, prid. trp. rastrt; i rastrijeti rastrubiti, prez. rastrubim, prid. rad. ras­ tru­bio

rastrčati se, prez. rastrčim se, prid. rad. ras­ trčao se, pril. pr. rastrčavši se

rastrzati, prez. rastržem, prid. rad. rastrzao, prid. trp. rastrzan, pril. sad. rastržući, gl. im. ras­trzanje

rastresati, prez. rastresam, prid. trp. rastresan, pril. sad. rastresajući, gl. im. rastresanje

rastući, gen. jd. rastućeg(a)

rastreseno (pril.) rastresenost, gen. jd. rastresenosti, instr. jd. rastresenosti / rastresenošću rastresit, gen. jd. rastresita rastresti, prez. rastresem, prid. rad. rastresao, prid. trp. rastresen

rastumačiti, prez. rastumačim, prid. rad. rastumačio, prid. trp. ras­tumačen rasturač, gen. jd. rasturača rasturati, prez. rasturam, pril. sad. rastura­ jući, gl. im. rasturanje rasturiti, prez. rasturim, prid. trp. rastu­ren

rastrežnjivati, prez. rastrežnjujem, pril. sad. rastrežnjujući, gl. im. rastrežnjivanje

rastužiti, prez. rastužim, prid. rad. rastužio, prid. trp. ras­tu­žen

rastrgati, prez. rastrgam, prid. rad. rastrgao, prid. trp. rastrgan; i rastrgnuti

rastuživati, prez. rastužujem, prid. trp. rastu­ živan, pril. sad. rastužujući, gl. im. rastu­ živanje

rastrgnuti, prez. rastrgnem, aor. rastr­g­nuh, prid. rad. rastrgnuo; i rastrgati

rastvarač, instr. jd. rastvaračem

rastrijebiti, prez. rastrijebim, prid. trp. ras­tri­ jebljen

rastvarati, prez. rastvaram, prid. trp. ras­ tva­ran, pril. sad. ras­tva­rajući, gl. im. ras­ tva­ranje

rastrijeti, prez. rastrem, prid. trp. rastrt, pril. pr. rastrijevši; i rastrti rastrijezniti, prez. rastrijeznim, prid. rad. rastrijeznio, prid. trp. rastriježnjen, pril. pr. ras­trijeznivši, gl. im. rastrežnje­nje rastrljati, prez. rastrljam rastrojeno (pril.) rastrojenost, instr. jd. rastrojenosti / rastroje­ noš­ću rastrojiti, prez. rastrojim, prid. trp. rastrojen, pril. pr. ras­tro­jivši rastrojstvo rastrošan, gen. jd. rastrošna

rastvor rastvoriti, prez. rastvorim, prid. rad. ras­ tvorio, prid. trp. ras­tvo­ren rastvoriv / rastvorljiv rasuditi, prez. rasudim, prid. rad. ra­sudio, prid. trp. ra­su­đen rasuđivati, prez. rasuđujem, prid. trp. rasu­ đivan, pril. sad. ra­su­đujući, gl. im. rasuđi­ vanje rasukati, prez. rasučem, prid. trp. rasukan rasušiti se, prez. rasušim se, prid. rad. rasušio se, prid. trp. rasušen

609

rasuti

610

rasuti, prez. raspem, aor. rasuh, imp. raspi, prid. rad. rasuo, prid. trp. rasut rasvijetliti, prez. rasvijetlim, aor. rasvijetlih, prid. rad. rasvijetlio, prid. trp. rasvijetljen, pril. pr. rasvijetlivši, gl. im. rasvjet­ljenje

raščlanjivati, prez. raščlanjujem, pril. sad. raš­članjujući, gl. im. raščlanjivanje; i raš­ članjavati raščovječiti, prez. raščovječim, prid. trp. raščovječen

rasvjeta

raščupanka

rasvjetljavati, prez. rasvjetljavam, gl. im. ras­ vjetljavanje; i rasvjetljivati

raščupanko, gen. jd. raščupanka, nom. mn. raščupanci

rasvjetljivač, gen. jd. rasvjetljivača

raščupati, prez. raščupam, prid. trp. raš­ču­pan

rasvjetljivačica

raščuti se, 3. 1. jd. prez. raščuje se

rasvjetljivati, prez. rasvjetljujem, gl. im. ras­ vjet­ljivanje; i rasvjetljavati

rašćeretati se, prez. rašćeretam se

rasvjetni, gen. jd. rasvjetnog(a)

rašepuriti se, prez. rašepurim se, prid. trp. rašepuren

raščejrečiti, prez. raščejrečim, prid. trp. raš­ čej­rečen

raširiti, prez. raširim, prid. trp. raširen

raščepiti, prez. raščepim, prid. trp. raš­čep­ljen raščeprkati, prez. raščeprkam, prid. rad. raščeprkao, prid. trp. raš­čeprkan raščerupati, prez. raščerupam, prid. trp. raš­ čerupan raščešljati, prez. raščešljam, prid. rad. raš­ češljao, prid. trp. raš­češljan raščiniti, prez. raščinim, prid. rad. raščinio, prid. trp. raščinjen raščistiti, prez. raščistim, prid. rad. raščistio, prid. trp. raš­čišćen, pril. pr. raščistivši raščišćavati, prez. raščišćavam, pril. sad. raš­ čišćavajući, gl. im. raš­čiš­ćavanje; i raščišćivati raščišćivati, prez. raščišćujem, pril. sad. rašči­ šćujući, gl. im. raš­čiš­ći­vanje; i raščišćavati raščlaniti, prez. raščlanim, prid. rad. raš­ članio, prid. trp. raš­čla­njen raščlanjavati, prez. raš­članjavam, pril. sad. raščlanjavajući, gl. im. raš­čla­njavanje; i raščlanjivati raščlanjiv, gen. jd. raščlanjiva

raširivati, prez. raširujem, prid. trp. raširivan, pril. sad. raširujući, gl. im. raširivanje rašiti, prez. rašijem, imp. rašij, rašijmo, prid. rad. rašio, prid. trp. rašiven rašlje (ž. pl. t.), gen. rašalja / rašlji rašljičice rašljika, dat./lok. jd. rašljici rašpa, gen. mn. rašpa / rašpi rašta (pril.) raštika, dat./lok. jd. raštici raštimati, prez. raštimam, prid. trp. raštiman; i raštimovati raštimovati, prez. raštimujem, prid. trp. rašti­ movan; i raštimati raštrkano (pril.) raštrkati, prez. raštrkam, prid. trp. raš­tr­kan ratar, vok. jd. ratare / rataru, nom. mn. ratari ratarev / ratarov ratarka, dat./lok. jd. ratarki ratarov / ratarev

razbojnički

ratifikacija

razarač, instr. jd. razaračem

ratnički, gen. jd. ratničkog(a)

razarački, gen. jd. razaračkog(a)

ratnik, vok. jd. ratniče, nom. mn. ratnici

razarajući, gen. jd. razarajućeg(a)

ratnohuškački

razaslati, prez. razašaljem / razašljem, imp. ra­zašalji / razašlji, prid. trp. razaslan / ra­zas­lat

ratnopravni (: ratno pravo) ratnoprofiterski ratobornost, instr. jd. ratobornosti / ra­to­bor­ noš­ću

razastirati, prez. razastirem, pril. sad. ra­zas­ tirući, gl. im. razastiranje

ravnati, prez. ravnam, pril. sad. ravnaju­ći, gl. im. ravnanje

razastrijeti, prez. razastrem, prid. rad. ra­za­ stro, razastrla, prid. trp. razastrt, pril. pr. razastrijevši; i razastrti

ravničar

razastrti, prez. razastrem; i razastrijeti

ravničarka, dat./lok. jd. ravničarki, gen. mn. ravničarki

razasuti, prez. razaspem, imp. razaspi, prid. rad. razasuo, prid. trp. razasut

ravničarski

razašiljač, instr. jd. razašiljačem

ravnodnevica / ravnodnevnica

razavizati, prez. razavizam, prid. trp. raza­ vizan (razg.); i rashavizati

ravnodušan, gen. jd. ravnodušna; odr. rav­ nodušni

razaznati, prez. razaznam

ravnodušje

razbibriga, dat./lok. jd. razbibrizi

ravnodušnost, instr. jd. ravnodušnosti / rav­ no­duš­nošću

razbijač, gen. jd. razbijača, vok. jd. razbijaču, instr. jd. razbijačem

ravnokrilac, gen. jd. ravnokrilca, vok. jd. rav­ no­k­rilče, nom. mn. ravnokrilci, gen. mn. ravnokrilaca

razbijački

ravnomjeran, gen. jd. ravnomjerna; odr. rav­ nomjerni ravnomjerno (pril.) ravnomjernost, instr. jd. ravnomjernosti / rav­nomjernošću ravnopravnost, instr. jd. ravnopravnosti / rav­nopravnošću ravnjača, instr. jd. ravnjačom ravnjak, nom. mn. ravnjaci razabrati, prez. razaberem, prid. trp. ra­zab­ran razapeti, prez. razapnem, imp. razapni, prid. rad. razapeo, prid. trp. razapet

razbijati, prez. razbijam, prid. trp. razbijan, pril. sad. razbijajući, gl. im. razbijanje razbjeći se, 3. l. jd. prez. razbjegne se, prid. rad. razbjegao se, pril. pr. razbjegavši se razbjesniti, prez. razbjesnim, prid. rad. raz­ bjesnio, razbjesnila, prid. trp. raz­bješ­njen, pril. pr. raz­bjesnivši (učiniti bijesnim) razbjesnjeti se, prez. razbjesnim se, prid. rad. razbjesnio se, razbjesnjela se, pril. pr. raz­ bjesnjevši se (ispuniti se bijesom) razbježati se, 3. l. jd. prez. razbježi se, prid. rad. razbježao se, pril. pr. razbježavši se razbojište razbojnički, gen. jd. razbojničkog(a)

611

razbojnik

612

razbojnik, vok. jd. razbojniče, nom. mn. raz­ boj­nici

razdražljiv, gen. jd. razdražljiva; odr. raz­ dražljivi

razbojništvo, gen. jd. razbojništva, gen. mn. raz­bojništava / razbojništva

razdražljivo (pril.)

razbojstvo, gen. jd. razbojstva, gen. mn. raz­ boj­stava / razbojstva razbolijevati se, prez. razbolijevam se, pril. sad. razbolijevajući se, gl. im. razbolijevanje razboljeti se, prez. razbolim se, prid. rad. raz­ bolio se, razboljela se, pril. pr. razboljevši se razboritost, instr. jd. razboritosti / razbori­ toš­ću razbrojati, prez. razbro­jim, prid. rad. raz­ brojao, prid. trp. razbrojen, pril. pr. raz­ brojavši; i razbrojiti razbrojiti, prez. razbrojim, prid. rad. raz­ brojio, prid. trp. razbrojen, pril. pr. raz­ brojivši; i razbrojati razderati, prez. razderem, aor. raz­derah, imp. razderi, prid. rad. razderao, razde­ra­la, prid. trp. razderan; i razdrijeti

razdražljivost, instr. jd. razdražljivosti / raz­ draž­ljivošću razdražujući, gen. jd. razdražujućeg(a) razdrečati se, prez. razdrečim se, prid. rad. razdrečao se razdrijemati se, prez. razdrijemam se / razdrijemljem se, imp. razdrijemaj se / razdrijemlji se, prid. trp. razdrijeman, pril. pr. raz­dri­jemavši se razdriješiti, prez. razdriješim, aor. raz­dri­ je­ših, prid. rad. raz­driješio, prid. trp. razdriješen razdrijeti, prez. razdrem, aor. raz­dri­jeh, imp. razdri, prid. rad. razdro, prid. trp. razdrt, pril. pr. razdrijevši; i raz­derati razduhati, prez. razduham, aor. razduhah, prid. trp. razduhan

razdijeliti, prez. razdijelim, prid. rad. razdi­ jelio, prid. trp. raz­di­jeljen

razdvajati, prez. razdvajam, pril. sad. razdva­ jajući, gl. im. razdvajanje

razdio / razdjel, gen. jd. razdjela

razdvojiti, prez. razdvojim, prid. trp. raz­ dvo­jen

razdioba razdirati, prez. razdirem, prid. trp. raz­diran, pril. sad. razdirući, gl. im. razdiranje razdjel / razdio, gen. jd. razdjela razdjelnica razdjeljak, gen. jd. razdjeljka, nom. mn. raz­ djelj­ci, gen. mn. razdjeljaka

razdvojiv; odr. razdvojivi razgnjeviti, prez. razgnjevim, prid. trp. raz­ gnjevljen razgolićavati, prez. razgolićavam, gl. im. raz­ go­lićavanje; i razgolićivati

razdjenuti, prez. razdjenem, prid. trp. razdjenut

razgolićenost, instr. jd. razgolićenosti / raz­ go­lićenošću

razdjevičiti, prez. razdjevičim, prid. rad. raz­ djevičio

razgolićivati, prez. razgolićujem, gl. im. raz­ go­lićivanje; i razgolićavati

razdraganost, instr. jd. razdraganosti / raz­ dra­ganošću

razgolititi, prez. razgolitim, aor. razgo­li­tih, prid. trp. razgolićen, pril. pr. razgolitivši

razdraženost, instr. jd. razdraženosti / raz­ dra­ženošću

razgorijevati, prez. razgorijevam, pril. sad. razgorijevajući, gl. im. razgorijevanje

razletjeti se

razgorjeti, prez. razgorim, prid. rad. razgorio, razgorjela, pril. pr. razgorjevši

razjašnjavati, prez. razjašnjavam, gl. im. raz­ jaš­njavanje; i razjašnjivati

razgovijetan, gen. jd. razgovijetna; odr. raz­ go­vi­jetni; komp. raz­govjetniji

razjašnjivati, prez. razjašnjujem, gl. im. raz­ jaš­njivanje; i razjašnjavati

razgovijetno (pril.)

razjediniti, prez. razjedinim, prid. trp. raz­je­ dinjen, gl. im. razjedinjenje

razgovijetnost, instr. jd. razgovijetnosti / raz­ go­vijetnošću razgovordžija razgovordžijin razgovorljiv; odr. razgovorljivi razgradnja, gen. mn. razgradnja / razgradnji razgrađivati, prez. razgrađujem, prid. trp. raz­građivan, pril. sad. razgrađujući, gl. im. razgrađivanje razgraničavati, prez. razgraničavam, pril. sad. razgraničavajući, gl. im. raz­graničavanje; i razgra­ni­či­va­ti razgraničiti, prez. razgraničim, prid. trp. raz­ graničen, gl. im. razgraničenje razgraničivati, prez. razgraničujem, pril. sad. razgraničujući, gl. im. raz­graničivanje; i razgraničavati razgrijati, prez. razgrijem, imp. razgrij, raz­ grij­mo, prid. trp. razgrijan razgrijavati, prez. razgrijavam, pril. sad. raz­ grijavajući, gl. im. raz­gri­javanje razgristi, prez. razgrizem, prid. rad. razgrizao, prid. trp. raz­gri­zen razgrtati, prez. razgrćem, pril. sad. raz­gr­ću­ći, gl. im. razgrtanje

razjedinjavati, prez. razjedinjavam, pril. sad. razjedinjavajući, gl. im. razjedinjavanje; i razjedinjivati razjedinjenost, instr. jd. razjedinjenosti / raz­ je­dinjenošću razjedinjivati, prez. razjedinjujem, pril. sad. razjedinjujući, gl. im. razjedinjivanje; i razjedinjavati razjediti, prez. razjedim, prid. rad. razjedio, prid. trp. razjeđen razjednačavati, prez. razjednačavam, gl. im. razjednačavanje; i razjednačivati razjednačenost, instr. jd. razjednače­nos­ti / razjednačenošću razjednačiti, prez. razjednačim, aor. raz­jed­ na­čih, prid. rad. raz­jednačio, prid. trp. razjednačen razjednačivati, prez. razjednačujem, gl. im. raz­jednačivanje; i razjednačavati razjesti, prez. razjedem, prid. trp. razjeden razjulareno / razulareno (pril.) razjulariti, prez. razjularim, prid. trp. raz­ju­ laren; i razulariti

razići se, 1. l. mn. prez. raziđemo se, imp. raziđi se, prid. rad. razišao se

razjunačiti se, prez. razjunačim se, prid. rad. razjunačio se

razilazak, gen. jd. razilaska, nom. mn. razi­ las­ci, gen. mn. razilazaka

razleći se, 3. l. jd. prez. raz­leže se, pril. pr. razlegavši se; i razlegnuti se

razilaziti se, prez. razilazim se, pril. sad. razi­ lazeći se, gl. im. razila­ženje

razlegnuti se, 3. l. jd. prez. razlegne se, pril. pr. razlegnuvši se; i razleći se

razjasniti, prez. razjasnim, aor. razjasnih, prid. trp. razjašnjen, gl. im. razjašnjenje

razletjeti se, prez. razletim se, prid. rad. raz­ letio se, razletjela se, pril. pr. razletjevši se

613

različak

614

različak, gen. jd. različka, nom. mn. različci, gen. mn. različaka različan, gen. jd. različna; različna, različno različit, gen. jd. različita; različita, različito različito (pril.) različitost, instr. jd. različitosti / različitošću razlijegati se, 3. l. jd. prez. razliježe se, gl. im. razlijeganje razlijeniti se, prez. razlijenim se, prid. rad. razlijenio se, pril. pr. razlijenivši se razlijetati se, prez. razlijećem se, gl. im. raz­ li­jetanje razlijevati, prez. razlijevam, prid. rad. razli­ jevao, gl. im. raz­li­je­va­nje; i razlivati

razmah, nom. mn. razmasi razmahati se, prez. razmašem se, imp. raz­ maši se, pril. pr. razmahavši se razmahivati se, prez. razmahujem se, pril. sad. razmahujući se, gl. im. raz­ma­hi­vanje razmahnuti, prez. razmahnem, aor. raz­ mahnuh, prid. rad. razmahnuo razmak, nom. mn. razmaci razmaknuti, prez. razmaknem, aor. raz­ maknuh, imp. raz­mak­ni, prid. rad. raz­ mak­nuo; i razmaći razmeđe, instr. jd. razmeđem razmeđiti, prez. razmeđim, prid. trp. raz­ me­đen

razliti, prez. razlijem, prid. trp. razliven

razmetati se, prez. razmećem se, imp. raz­ me­ći se, pril. sad. razmećući se, gl. im. razmetanje

razlivati, prez. razlivam, pril. sad. razlivajući, gl. im. razlivanje; i razlijevati

razmetljivac, gen. jd. razmetljivca, vok. jd. raz­metljivče, gen. mn. razmetljivaca

razlivenost, instr. jd. razlivenosti / razli­ve­ noš­ću

razmetljivost, instr. jd. razmetljivosti / raz­ met­ljivošću

razlomački, gen. jd. razlomačkog(a)

razmijeniti, prez. razmijenim, aor. raz­mi­ je­nih, prid. rad. razmijenio, prid. trp. raz­ mijenjen, pril. pr. razmijenivši

razlika, dat./lok. jd. razlici

razlomak, gen. jd. razlomka, nom. mn. raz­ lom­ci, gen. mn. razlomaka razložan, gen. jd. razložna; odr. razložni razložnost, instr. jd. razložnosti / raz­lož­noš­ću razlučiti, prez. razlučim, prid. trp. raz­lu­čen, pril. pr. razlučivši razljevača razljevak, gen. jd. razljevaka razljevuša razljućenost, instr. jd. razljućenosti / raz­lju­ će­nošću razljutiti, prez. razljutim, prid. rad. razljutio, prid. trp. razljućen, pril. pr. razljutivši razmaći, prez. razmaknem, aor. razma­koh, prid. rad. razmakao; i raz­mak­nuti

razmijesiti, prez. razmijesim, prid. trp. raz­ miješen razmiljeti se, prez. razmilim se, prid. rad. raz­ milio se, razmi­ljela se; i rashmiljeti se razmjena, gen. jd. razmjene, gen. mn. raz­ mje­na razmjenljiv / razmjenjiv, gen. jd. raz­mjen­ lji­va / razmjenjiva; odr. razmjenljivi / raz­ mjenjivi razmjenjivati, prez. razmjenjujem, pril. sad. razmjenjujući, gl. im. razmjenjivanje razmjer razmjerak, gen. jd. razmjerka, nom. mn. raz­ mjer­ci, gen. mn. razmjeraka

razorilac

razmjeran, gen. jd. razmjerna; odr. raz­mjer­ni razmjerati, prez. razmjeram, pril. sad. raz­ mjerajući, gl. im. razmjeranje razmjeriti, prez. razmjerim, aor. raz­mje­rih, prid. trp. razmjeren razmjerno (pril.) razmjernost, instr. jd. razmjernosti / raz­ mjer­nošću razmjestiti, prez. razmjestim, aor. raz­mjes­tih, prid. rad. razmjestio, prid. trp. razmješten razmještaj razmještati, prez. razmještam, prid. rad. raz­ mještao, pril. sad. raz­mještajući, gl. im. razmještanje razmlačiti, prez. razmlačim, prid. trp. raz­ mlačen razmočiti, prez. razmočim, prid. trp. raz­ mo­čen razmućkati, prez. razmućkam razmutiti, prez. razmutim, prid. trp. raz­ mu­ćen raznijeti, prez. raznesem, aor. raznesoh / raz­ ni­jeh, prid. rad. raznio, raznijela, prid. trp. raznesen / raznijet raznobojnost, instr. jd. raznobojnosti / raz­ no­bojnošću raznoličje raznolikost, instr. jd. raznolikosti / raznoli­ koš­ću raznoobličan, gen. jd. raznooblična; raz­no­ ob­lična, raznooblično raznoobličnost, instr. jd. raznooblič­nos­ti / razno­obličnošću raznosač, instr. jd. raznosačem raznosačica raznosilac / raznositelj, gen. jd. raznosioca / raz­nositelja, vok. jd. raznosioče / raz­no­si­ te­lju, gen. mn. raznosilaca / raznositelja

raznosmjeran, gen. jd. raznosmjerna; raz­ nos­mjer­na, raznosmjerno raznosmjernost, instr. jd. raznosmjernosti / raz­nosmjernošću raznostraničan; odr. raznostranični raznovjerac, gen. jd. raznovjerca, nom. mn. raznovjerci raznovjerka raznovrsnost, instr. jd. raznovrsnosti / raz­no­ vr­snošću raznovrstan, gen. jd. raznovrsna; raz­no­vrs­na, raznovrsno razobličavati, prez. razobličavam; i ra­zob­li­ či­vati razobličenost, instr. jd. razobličenosti / ra­zob­li­čenošću razobličiti, prez. razobličim, prid. trp. ra­zob­ ličen, pril. pr. razobličivši razobličivati, prez. razobličujem; i ra­zob­li­ ča­vati razobručati, prez. razobručam, prid. trp. razobručan; i razobručiti razobručiti, prez. razobručim, prid. trp. razo­ bručen; i razobručati razočaranje / razočarenje razočarati, prez. razočaram, prid. trp. ra­zo­ ča­ran razočaravati, prez. razočaravam, pril. sad. razočaravajući, gl. im. ra­zo­ča­ravanje razočarenje / razočaranje razodijevati, prez. razodijevam, prid. trp. razodijevan, pril. sad. razodijevajući, gl. im. razo­di­jevanje razodjenuti, prez. razodjenem, prid. trp. razodjenut, pril. pr. razodjenuvši razorilac / razoritelj, gen. jd. razorioca / razoritelja, gen. mn. razorilaca / razoritelja

615

razračunati se

616

razračunati se, prez. razračunam se, prid. rad. razračunao se, pril. pr. razračunavši se razračunavati se, prez. razračunavam se, gl. im. razračunavanje razrahatiti se, prez. razrahatim se, pril. pr. razrahativši se razrahatlenisati se, prez. razrahat­le­ni­šem se razrednički (pril.) razrednik, vok. jd. razredniče, nom. mn. raz­ red­nici razređivati, prez. razređujem, pril. sad. razre­ đujući, gl. im. razređivanje razrijediti, prez. razrijedim, aor. razrijedih, prid. rad. raz­rijedio, prid. trp. razrijeđen razrijeđenost, instr. jd. razrijeđenosti / razri­ je­đenošću razriješiti, prez. razriješim, aor. razrije­ših, prid. rad. razriješio, prid. trp. razriješen, gl. im. raz­rješenje razriti, prez. razrijem, prid. trp. razriven razrjediv / razrjedljiv, gen. jd. razrjediva / raz­rjedljiva; odr. razrjedivi / razrjed­lji­vi

razrok, gen. jd. razroka; odr. razroki razrokost, instr. jd. razrokosti / razrokošću razrovati, prez. razrujem, prid. rad. razro­vao, prid. trp. razrovan razroviti, prez. razrovim, prid. rad. razrovio, prid. trp. razrovljen razručiti se, prez. razručim se, prid. trp. razručen razuđen; odr. razuđeni razuđenost, gen. jd. razuđenosti, instr. jd. razuđenosti / razuđenošću razulareno / razjulareno (pril.) razulariti, prez. razularim, prid. trp. razu­ la­ren; i razjulariti razumijevati, prez. razumijevam, pril. sad. razumijevajući, gl. im. razumijevanje razumjeti, prez. razumijem, imp. razumij, razumij­mo, prid. rad. razumio, razumjela, pril. pr. razumjevši razumljivost, instr. jd. razumljivosti / ra­zum­ ljivošću

razrjeđivač, instr. jd. razrjeđivačem

razuvjeriti, prez. razuvjerim, prid. trp. ra­zu­ vjeren

razrjeđivati, prez. razrjeđujem, pril. sad. raz­ rje­đujući, gl. im. razrjeđivanje

razuzdanost, instr. jd. razuzdanosti / razuz­ da­nošću

razrješavati, prez. razrješavam, gl. im. raz­rje­ šavanje; i razrješivati

razvesti, prez. razvedem, prid. trp. razveden (: razvoditi)

razrješenje

razvesti, prez. razvezem, prid. trp. raz­ve­zen (: razvoziti)

razrješiv / razrješljiv, gen. jd. razrje­ši­va; odr. razrješivi

razviće, instr. jd. razvićem

razrješivati, prez. razrješujem, gl. im. razrje­ši­ vanje; i razrješavati

razvidjeti, prez. razvidim, prid. rad. raz­vi­dio, razvidjela

razrješljiv / razrješiv, gen. jd. razrješ­lji­va; odr. razrješljivi

razviđati, prez. razviđam, gl. im. razviđanje

razrogačeno (pril.) razrogačiti, prez. razrogačim, prid. rad. raz­ rogačio, prid. trp. raz­ro­gačen

razvigorac, gen. jd. razvigorca razvihoriti, prez. razvihorim, aor. razvi­ho­rih, prid. rad. razvihorio, prid. trp. razvihoren, pril. pr. raz­vihorivši

ražnjić

razvijač, instr. jd. razvijačem razvijača razvíjati, prez. razvijam, imp. razvijaj, razvi­ jaj­mo, prid. trp. razvijan, pril. sad. razvija­ jući, gl. im. razvijanje (: razviti) ràzvijati, prez. razvijem, prid. rad. razvijao, razvijala razvikati, prez. razvičem, imp. razviči, prid. trp. razvikan

razvratnik, vok. jd. razvratniče, nom. mn. raz­vrat­nici razvrći, prez. razvrgnem, aor. razvrgoh, prid. rad. razvrgao, prid. trp. razvrg­nut; i razvrgnuti razvrgnuće razvrgnuti, prez. razvrgnem, aor. razvrgnuh, prid. rad. razvrgnuo, prid. trp. raz­vrg­nut; i razvrći

razvitak, gen. jd. razvitka, nom. mn. razvici, gen. mn. razvitaka

razvrijedniti se, prez. razvrijednim se, prid. rad. razvrijednio se, pril. pr. raz­vri­jednivši se

razviti, prez. razvijem, imp. razvij, prid. trp. razvijen / razvit (rij.)

razvrtati, prez. razvrćem, pril. sad. raz­vr­ću­ći

razvjenčati, prez. razvjenčam, prid. rad. raz­ vjenčao, prid. trp. raz­vjen­čan

razvučeno (pril.)

razvlačiti, prez. razvlačim, pril. sad. raz­vla­ čeći, gl. im. razvlačenje razvlastiti, prez. razvlastim, prid. trp. raz­ vlaš­ćen / razvlašten razvlašćivati, prez. razvlašćujem, pril. sad. razvlašćujući, gl. im. razvlašćivanje razvoditi, prez. razvodim, prid. trp. raz­vo­đen, pril. sad. razvodeći, gl. im. raz­vođenje razvodnik, vok. jd. razvodniče, nom. mn. raz­ vodnici razvodniti, prez. razvodnim, prid. rad. raz­ vodnio, razvodnila, prid. trp. razvodnjen razvodnjavati, prez. razvod­njavam, pril. sad. razvodnjavajući, gl. im. razvod­njavanje; i razvodnjivati razvodnjivati, prez. razvodnjujem, pril. sad. razvodnjujući; i razvodnjavati razvođe, instr. jd. razvođem

razvučen, gen. jd. razvučena; odr. raz­vu­čeni razvući, 1. l. jd. prez. razvučem, 3. l. mn. prez. razvuku, aor. razvu­koh, imp. razvuci, prid. rad. razvukao, prid. trp. razvučen raž, instr. raži / ražju ražalostiti, prez. ražalostim, aor. ražalostih, prid. trp. ražalošćen ražanj, gen. jd. ražnja, nom. mn. ražnjevi / ražnji, gen. mn. ražnjeva ražariti, prez. ražarim, prid. rad. ražario, prid. trp. ražaren raždžarati, prez. raždžaram raždžilitati se, prez. raždžilitam se ražđipati se, prez. ražđipam se ražeći, prez. ražežem, prid. trp. ražežen raženi, gen. jd. raženog(a) (: raž) raženiti se, prez. raženim se, aor. raženih se, prid. trp. raženjen

razvojni, gen. jd. razvojnog(a)

ražestiti, prez. ražestim, aor. ražes­tih, prid. trp. ražešćen

razvozač, gen. jd. razvozača

ražev / ražov

razvratnički

ražnjić, instr. jd. ražnjićem

617

ražov

618

ražov / ražev reakcija

rečen, pril. sad. rekući, pril. pr. rekavši; tako re­kav­ši

reakcionar, gen. jd. reakcionara, nom. mn. reakcionari

redak, gen. jd. retka, nom. mn. reci, gen. mn. re­daka

reakcionaran; odr. reakcionarni

redakcija

reakcionarka

redakcijski / redakcioni, gen. jd. redakcij­ skog(a) / redakcionog(a)

realije (ž. pl. t.) realist / realista, gen. jd. realista / realiste realističan; odr. realistični realistički, gen. jd. realističkog(a) realistički / realistično (pril.) realističnost, gen. jd. realističnosti realistkinja realizacija realizam, gen. realizma rebarni / rebreni

redaktorka, dat./lok. jd. redaktorki redatelj / reditelj redateljica / rediteljica redateljka / rediteljka, dat./lok. jd. reda­teljki redati, prez. redam, pril. sad. redajući, gl. im. redanje reditelj / redatelj rediteljica / redateljica rediteljka / redateljka, dat./lok. jd. re­di­telj­ki

rebiul-ahir (4. mjesec musl. kalendara)

redoslijed, gen. jd. redoslijeda, nom. mn. re­ doslijedi / re­dosljedovi

rebiul-evel / rebiul-evvel (3. mjesec musl. ka­len­dara)

redovnički, gen. jd. redovničkog(a)

rebreni / rebarni recenzent, gen. jd. recenzenta, gen. mn. re­cen­zenata

redukcija redukcijski / redukcioni redžeb (7. mjesec musl. kalendara)

recenzija

refleksija

recepcija

reformacija

recepcionar, gen. jd. recepcionara

reformacijski / reformacioni

recepcionarka

reformistički

recitacija

reformni / reformski

recka, gen. mn. recaka / recki

regeneracija

rečeni, gen. jd. rečenog(a)

regija

rečenica

region, gen. jd. regiona

rečenični, gen. jd. rečeničnog(a)

regionalan; odr. regionalni

reći, prez. reknem / rečem, 1. l. jd. aor. rekoh, 2/3. l. jd. aor. reče, imp. reci, prid. trp.

regionalist / regionalista, gen. jd. regiona­ lista / regionaliste

reprezentacija

regi­o­nalistica / regionalistkinja

religijski, gen. jd. religijskog(a)

regionalistički, gen. jd. regionalističkog(a)

religiozan, gen. jd. religiozna; religiozna, re­li­ giozno

regionalistkinja / regi­o­nalistica regionalizacija regionalizam, gen. jd. regionalizma, nom. mn. regio­nalizmi registracija regresija regrutacija regulacija regulacioni / regulacijski rehabilitacija reinkarnacija reis, gen. jd. reisa reisul-ulema, gen. jd. reisul-uleme rejon, gen. jd. rejona rejting, nom. mn. rejtinzi rekapitulacija rekat, nom. mn. rekati rekla-kazala reklamacija rekonstrukcija rekreacija rekreacijski / rekreacioni, gen. jd. rekreacij­ skog(a) / rekreacionog(a) rekvijem relacija

religiozno (pril.) religioznost, gen. jd. religioznosti, instr. jd. religioznosti / religioznošću relikvija remek-djelo, gen. jd. remek-djela, gen. mn. re­mek-djela remi, gen. jd. remija, nom. mn. remiji reminiscencija rendati, prez. rendam; i erendati rende / erende rendgen (aparat) rendgen-aparat rendgenolog, nom. mn. rendgenolozi rendgenologija rendgenološki rendgenski, gen. jd. rendgenskog(a) renesansa renome, gen. jd. renomea, nom. mn. renomei renta, gen. mn. renta / renti rentakar reorganizacija reparacija reperkusija repeticija repić, instr. jd. repićem

relacijski / relacioni, gen. jd. relacijskog(a) / relacionog(a)

replika, dat./lok. jd. replici

relaksacija

repnjača, gen. mn. repnjača

relej, gen. jd. releja, nom. mn. releji

represalije (ž. mn.)

reli, gen. jd. relija, nom. mn. reliji

represija

religija

reprezentacija

619

reprezentant

620

reprezentant, gen. jd. reprezentanta, gen. mn. reprezentanata

reumatičan, gen. jd. reumatična; odr. reu­ matični

reprodukcija

reumatičar

reprodukcijski / reprodukcioni

reumatičarka, dat./lok. jd. reumatičarki, gen. mn. reumatičarki

repromaterijal, gen. jd. repromaterijala reptil, gen. jd. reptila, nom. mn. reptili republički, gen. jd. republičkog(a) republika, dat./lok. jd. republici republikanac, gen. jd. republikanca, vok. jd. republikanče, gen. mn. re­pub­likanaca

reumatičnost, instr. jd. reumatičnosti / reu­ ma­tičnošću reumatizam, gen. reumatizma reumatski, gen. jd. reumatskog(a) revalorizacija

repuh, gen. jd. repuha

revija

reputacija

revijalan; odr. revijalni

rerna

revitalizacija

reskati, prez. reskam

revizija

resko (pril.)

revnosno (pril.)

reskost, instr. jd. reskosti / reskošću

revnostan, gen. jd. revnosna; odr. rev­nos­ni

resorpcija

revolucija

respekt, gen. jd. respekta respiracija

revolucionar, gen. jd. revolu­cionara, nom. mn. revolucionari

restauracija

revolucionaran; odr. revolucionarni

restitucija

revolucionarka

restrikcija

revolucionarno (pril.)

resul, gen. jd. resula

revolver

resulullah

reza (zasun)

reš (prid. neprom.); reš krompir

rezač, instr. jd. rezačem

rešetka, dat./lok. jd. rešeci / rešetki, gen. mn. re­še­taka / rešetki

rezak, gen. jd. reska; odr. reski

rešeto

rezanac, gen. jd. rezanca, nom. mn. rezanci, gen. mn. rezanaca

rešo, gen. jd. rešoa, nom. mn. rešoi

rezbarija

retoričar

rezervacija

retorika, dat./lok. jd. retorici

rezervoar, gen. jd. rezervoara

retro (prid. neprom.); retro stil

rezidba, gen. mn. rezidaba / rezidbi

reuma, gen. jd. reume

rezidencija

riskantan

rezignacija

riđobrad, gen. jd. riđobrada; odr. ri­đo­bra­di

rezil (prid. neprom.)

riđokos, gen. jd. riđokosa; odr. riđokosi

rezime, gen. jd. rezimea, nom. mn. rezimei, dat./instr./lok. mn. rezimeima

riđovka, dat./lok. jd. riđovki, gen. mn. riđovki

rezolucija

riječ, gen. jd. riječi, instr. jd. riječi / riječju, gen. mn. riječi, dat./instr./lok. mn. riječima

rezonanca / rezonancija, gen. mn. rezonanci / rezonancija

riječca, gen. mn. riječci (dem.: riječ; gram. čestica)

rezultanta, gen. mn. rezultanata / rezul­tanti

riječni, gen. jd. riječnog(a) (: rijeka)

režanj, nom. mn. režnjevi / režnji

rijedak, gen. jd. rijetka; odr. rijetki; komp. rjeđi

režija režijski, gen. jd. režijskog(a)

rijediti, prez. rijedim, prid. trp. rijeđen, gl. im. rijeđenje

režimlija, nom. mn. režimlije

rijeka, dat./lok. jd. rijeci

režiserka, dat./lok. jd. režiserki, gen. mn. re­ži­ serki

riješenost, instr. jd. riješenosti / riješe­noš­ću

režnjić

riješiti, prez. riješim, prid. rad. riješio, prid. trp. riješen

ribaći, gen. jd. ribaćeg(a)

rijetko (pril.), komp. rjeđe; rijetko kad

ribanac, gen. jd. ribanca, nom. mn. ribanci, gen. mn. riba­naca

rijetkost, instr. jd. rijetkosti / rijetkošću

ribar, vok. jd. ribare / ribaru, instr. jd. riba­rem / ribarom ribič, instr. jd. ribičem (ribolovac)

rika, dat./lok. jd. rici rikati, prez. ričem, imp. riči, pril. sad. ri­ču­ći, gl. im. rikanje

ribić, instr. jd. ribićem (mišić)

rilce / rioce, gen. jd. rilca / rilceta, gen. mn. rilaca

riblji, gen. jd. ribljeg(a)

riličar

ribočuvar, gen. jd. ribočuvara

rilični, gen. jd. riličnog(a)

ribogojilište

rimokatolički, gen. jd. rimokatoličkog(a)

ribohranitelj

rimokatolik, nom. mn. rimokatolici

ribokradica

ri­mo­katolikinja / rimokatolkinja

ribolovac, gen. jd. ribolovca, vok. jd. ri­bo­ lov­če, gen. mn. ribolovaca

rimskopravni (: rimsko pravo)

rićkast, gen. jd. rićkasta; odr. rićkasti (: riđ)

ringišpil

riđ, gen. jd. riđa; odr. riđi; komp. riđi

rioce / rilce, gen. jd. rioca / rioceta

riđan, gen. jd. riđana

risiji (: ris)

riđast; odr. riđasti

riskantan, gen. jd. riskantna; odr. ris­kan­tni

rinfuza

621

riskantno

622

riskantno (pril.) riti, prez. rijem, imp. rij, rijmo, pril. sad. ri­jući ritmičan; odr. ritmični ritmički, gen. jd. ritmičkog(a) ritmično (pril.) ritmika, dat./lok. jd. ritmici rivijera

robijati, prez. robijam, pril. sad. robijajući, gl. im. robijanje robotizacija robovlasnica robovlasnički robovlasnik, vok. jd. robovlasniče, nom. mn. robovlasnici robovlasništvo

rizičan; odr. rizični

robustan; odr. robusni

rizično (pril.)

ročišni

rizničar

ročište, instr. jd. ročištem

riznički, gen. jd. rizničkog(a) rječica (dem. i hip.: rijeka)

ročiti, prez. ročim, prid. trp. ročen, gl. im. ro­ čenje

rječit, gen. jd. rječita; odr. rječiti

rodakva / rotkva, gen. mn. rodakvi

rječito (pril.)

roditeljka, dat./lok. jd. roditeljki

rječitost, instr. jd. rječitosti / rječitošću

rodoljubivost, instr. jd. rodoljubivosti / ro­do­ ljubivošću

rječkati se, prez. rječkam se, pril. sad. rječka­ jući se, gl. im. rječkanje rječnički (: rječnik) rječnik, gen. jd. rječnika, nom. mn. rječ­ni­ci rjeđi (: rijedak) rješavati, prez. rješavam, prid. trp. rješavan, pril. sad. rješavajući, gl. im. rješavanje

rodonačelnica rodonačelnik, nom. mn. rodonačelnici rodoskvrnuće rođački rođak, vok. jd. rođače, nom. mn. rođaci rođaka / rođakinja, dat./lok. jd. rođaki

rješenje

rođakati se, prez. rođakam se

rješiv, gen. jd. rješiva; odr. rješivi

rođakinja / rođaka

rjetkozub, gen. jd. rjetkozuba; odr. rjet­ko­zubi

rođakov

robija

rođaštvo

robijaš, gen. jd. robijaša, vok. jd. robijašu

rođen, gen. jd. rođena; odr. rođeni

robijašica

rođendan

robijašiti, prez. robijašim, pril. sad. robi­jašeći, gl. im. robijašenje

rođendanski, gen. jd. rođendanskog(a)

robijaški, gen. jd. robijaškog(a)

rođo, gen. jd. rođe / rođa (: rođak)

robijašnica

rogač, gen. jd. rogača, nom. mn. rogači

rođenje

ropski

rogatički, gen. jd. rogatičkog(a) (: Rogatica, Rogatičani) rohav / rošav, gen. jd. rohava; odr. rohavi roj, nom. mn. rojevi rojalist / rojalista, gen. jd. rojalista / rojaliste, nom. mn. ro­ja­listi / rojaliste rojalistički

romanizacija romanopisac, gen. jd. romanopisca, instr. jd. roma­no­piscem, nom. mn. romanopisci romansa / romanca, gen. mn. romansa / romansi romansijer, vok. jd. romansijeru

rojalistkinja

romansijerka, dat./lok. jd. romansi­jer­ki, gen. mn. romansijerki

rojić

romansijerski

rojidba

romantičan, gen. jd. romantična; ro­man­ti­ č­na, romantično

rojište rojiti se, 3. l. jd. prez. roji se, pril. sad. rojeći se, gl. im. rojenje

romantičar, vok. jd. romantičare / ro­man­t­i­ ča­ru

rokada

romantičarka, dat./lok. jd. roman­ti­čar­ki, gen. mn. romantičarki

rokenrol

romantičarski

rok-muzika, gen. jd. rok-mu­zi­ke

romantično (pril.)

rokoko, gen. rokokoa

romantičnost, instr. jd. romantičnosti / ro­man­tičnošću

rokovnik, nom. mn. rokovnici rok-pjevač, gen. jd. rok-pje­va­ča

romantik, vok. jd. romantiče, nom. mn. ro­man­tici

roktati, prez. rokćem, pril. sad. rokćući, gl. im. roktanje

romantika, dat./lok. jd. romantici

rolšua

romantizam, gen. romantizma

romanca / romansa, gen. mn. romanca / romanci

romboid, gen. jd. romboida, nom. mn. rom­ boidi

romanički (: romanika)

ronac, gen. jd. ronca, nom. mn. ronci, gen. mn. ronaca

romanijski, gen. jd. romanijskog(a) (: Roma­ nija, Romanijci) romanist / romanista, gen. jd. romanista / romaniste, nom. mn. ro­ma­nisti / roma­ niste romanistica / romanistkinja

ronilac, gen. jd. ronioca, vok. jd. ronio­če, instr. jd. roniocem, gen. mn. ronilaca ronilački roniočev

romanistički

roniti, prez. ronim, pril. sad. roneći, gl. im. ronjenje

romanistika, dat./lok. romanistici

ropkinja

romanistkinja / romanistica

ropski (: rob)

623

ropstvo

624

ropstvo, gen. jd. ropstva, gen. mn. ropstava roptati, prez. ropćem, pril. sad. ropćući, gl. im. roptanje

ručak, gen. jd. ručka, nom. mn. ručci / ruč­ ko­vi, gen. mn. ručaka ručani

rosan, gen. jd. rosna; odr. rosni

ručaonica

rospija (pejor.)

ručati, prez. ručam, pril. sad. ruča­ju­ći, gl. im. ručanje

rošav / rohav roščić rotacija rotacijski, gen. jd. rotacijskog(a) rotacioni rotirajući rotirati, prez. rotiram, prid. trp. rotiran, gl. im. rotiranje rotkinja rotkva / rodakva, gen. mn. rotkvi rovac, gen. jd. rovca, vok. jd. rovče, gen. mn. ro­vaca rovčica rović rovka, gen. mn. rovaka / rovki rovokopač, instr. jd. rovokopačem rovokopačica rovokopački roze (prid. neprom.); roze čarape, roze majica, roze džemper rozga, dat./lok. jd. rozgi, gen. mn. rozga / rozgi

ručerda ručetina ručica (dem.: ruka) ručka, dat./lok. jd. ručci / ručki, gen. mn. ru­ča­ka / ručki ručkonoša ručni ručnik, nom. mn. ručnici ručno (pril.) rudača rudarstvo, gen. mn. rudarstava / rudars­tva rudjeti, prez. rudim, prid. rad. rudio, rud­je­la, pril. sad. rudeći, gl. im. ruđenje rudnički, gen. jd. rudničkog(a) rudokop, nom. mn. rudokopi ruđanski (: Rudo, Ruđani) rugač, instr. jd. rugačem rugalac, gen. jd. rugaoca, nom. mn. rugaoci, gen. mn. rugalaca rugalački ruh

rožnat, gen. jd. rožnata; odr. rožnati

ruho

rožnica / rožnjača

ruina

rt, gen. jd. rta, nom. mn. rtovi

ruinirati, prez. ruiniram, prid. trp. ruini­ran

rubac, gen. jd. rupca, nom. mn. rupci, gen. mn. rubaca

ruj, gen. jd. ruja

rubeola

rujan, gen. jd. rujna, nom. mn. rujni, gen. mn. rujana

rubrika, dat./lok. jd. rubrici

rujan; odr. rujni

ružičast

rujanski, gen. jd. rujanskog(a) rujevina ruka, dat./lok. jd. ruci, gen. mn. ruka (rij.) / ruku; od ruke rukatka, gen. mn. rukatki rukavac, gen. jd. rukavca, gen. mn. rukavaca rukavičar rukavičarka rukavičarski, gen. jd. rukavičarskog(a) rukica (hip.: ruka) rukohvat, nom. mn. rukohvati rukovalac, gen. jd. rukovaoca, vok. jd. ruko­ va­oče, instr. jd. rukovaocem, gen. mn. rukovalaca rukovalački rukovaočev rukovet, gen. jd. rukoveti, instr. jd. rukoveti / rukoveću rukovodeći / rukovodni rukovodilac / rukovoditelj, gen. jd. ruko­ vodioca, vok. jd. ru­kovodioče, instr. jd. rukovodiocem, gen. mn. rukovodilaca rukovodilački / rukovoditeljski rukovoditelj / rukovodilac rukovoditeljski / rukovodilački rukovoditi, prez. rukovodim, prid. trp. ru­ko­ vođen, gl. im. rukovođenje rukovodni / rukovodeći rukovodstvo, gen. jd. rukovodstva, gen. mn. ru­kovodstava / rukovodstva ruksak, gen. jd. ruksaka, nom. mn. ruksaci ruku, gen. rukua, dat./lok. rukuu (isl.) rumen, gen. jd. rumena; odr. rume­ni rumeniti, prez. rumenim, prid. rad. rumenio, rumenila, pril. sad. ru­meneći, gl. im. ru­ menjenje (či­ni­ti rumenim) rumenka, dat./lok. jd. rumenki rumenožut, gen. jd. rumenožuta; odr. ru­me­ nožuti

rumenjeti, prez. rumenim, prid. rad. ru­ me­nio, rumenjela, pril. sad. rumeneći, gl. im. rumenjenje (postajati rumen) rum-kola rumunski, gen. jd. rumunskog(a) (: Ru­mu­ nija, Rumuni) runda, gen. mn. runda / rundi rupčaga, dat./lok. jd. rupčazi / rupčagi rupčast; odr. rupčasti rupčati, prez. rupčam, pril. sad. rupčajući, gl. im. rupčanje rupčić, instr. jd. rupčićem rupičast, gen. jd. rupičasta; odr. rupi­čas­ti rupičati, prez. rupičam rupičav, gen. jd. rupičava; rupičava, rupiča­vo rupičavost, instr. jd. rupičavosti / rupi­ča­voš­ću rupičica rusizam, gen. jd. rusizma, gen. mn. ru­si­zama ruski (: Ru­sija, Rusi) rusko-engleski (npr. rječnik) rusomača rustičan, gen. jd. rustična; odr. rus­tič­ni rusvaj rušilac / rušitelj, gen. jd. rušioca, vok. jd. ru­ ši­oče, instr. jd. rušiocem, gen. mn. ruši­la­ca rušilački / rušiteljski, gen. jd. rušilačkog(a) rušitelj / rušilac, instr. jd. rušiteljem rušiteljski / rušilački rutaviti, prez. ruta­vim; i rutavjeti rutavjeti, prez. rutavim; i rutaviti rutavost, instr. jd. rutavosti / rutavošću ruzmarin ruždija ružičast, gen. jd. ružičasta; odr. ružičasti

625

ružičastožut

626

ružičastožut, gen. jd. ružičastožuta; odr. ruži­ častožuti

ružnjati, prez. ružnjam, pril. sad. ružnjajući, gl. im. ružnjanje; i ružnjeti

ružičica

ružnjeti, prez. ružnim, pril. sad. ružneći, gl. im. ružnjenje; i ružnjati

ružičnjak, vok. jd. ružičnjače, nom. mn. ru­žič­ njaci ružnoća

rz, gen. rza (poštenje)

saće

sablažnjavati, prez. sablažnjavam; i sablaž­ njivati sablažnjiv, gen. jd. sablažnjiva; odr. sab­laž­ njivi sablažnjivati, prez. sablažnjujem; i sablažnjavati sablažnjivost, instr. jd. sablažnjivosti / sab­laž­ njivošću

S

sablja, gen. mn. sabalja / sablji

sabah, gen. jd. sabaha

sabornik, nom. mn. sabornici

sabahčić (bot.)

sabrat / subrat

sabahile (pril.)

sabrati, prez. saberem, aor. sabrah, prid. trp. sabran

sabah-namaz / sabahski namaz, gen. jd. sa­bah-namaza / sabahskog nama­za sabahski, gen. jd. sabahskog(a) sabah-zora, gen. jd. sabah-zore sabahzorski sabe­­sjednica / subesjednica sabesjednik / subesjednik, vok. jd. sabesjed­ niče, nom. mn. sabesjednici sabijač, instr. jd. sabijačem sabijačica sabijati, prez. sabijam, pril. sad. sabijajući, gl. im. sabijanje

saborac / suborac, gen. jd. saborca, vok. jd. sa­borče, gen. mn. saboraca

saburli (prid. neprom.) sač, gen. jd. sača, instr. jd. sačem, nom. mn. sačevi sačekati, prez. sačekam, aor. sačekah, prid. trp. sačekan sačekivati, prez. sačekujem, pril. sad. sačeku­ jući, gl. im. sačeki­vanje sačiniti, prez. sačinim, aor. sačinih, prid. trp. sačinjen sačinjavati, prez. sačinjavam, pril. sad. sači­ njavajući, gl. im. sačinjavanje sačma, gen. mn. sačama / sačmi

sabirač, instr. jd. sabiračem

sačmara

sabiračica

sačmarica

sabirati, prez. sabirem, prid. rad. sabirao, pril. sad. sabirući, gl. im. sabiranje

sačmeni

sabiti, prez. sabijem, prid. trp. sabijen sablast, instr. jd. sablasti / sablašću sablastan, gen. jd. sablasna; sablasna, sab­ las­no sablazan, instr. jd. sablazni / sablažnju

sačuvanost, instr. jd. sačuvanosti / saču­va­ noš­ću sačuvati, prez. sačuvam, prid. rad. sačuvao, prid. trp. saču­van saćast, gen. jd. saćasta; saćasta, saćasto saće, instr. saćem

627

sad(a)

628

sad(a) (pril.) sadanji / sadašnji, gen. jd. sadanjeg(a) / sadašnjeg(a) sadašnjost, gen. jd. sadašnjosti, instr. jd. sadašnjosti / sadaš­njošću

sagibati, prez. sagibam / sagib­ljem, pril. sad. sagibajući / sagibljući, gl. im. sagibanje saglasan / suglasan, gen. jd. saglasna; sag­ las­na, saglasno saglasiti, prez. saglasim; i suglasiti

saderati, prez. saderem; i sadrijeti

saglasje / suglasje

sadijevati, prez. sadijevam, prid. rad. sadi­ jevao, prid. trp. sadijevan, gl. im. sadije­ va­nje

saglasnost / suglasnost, instr. jd. sag­lasnosti / saglasnošću

sadistički, gen. jd. sadističkog(a)

saglediv; odr. sagledivi

sadistkinja

sagnuti, prez. sagnem, prid. rad. sagnuo, sagnula

saditi, prez. sadim, prid. rad. sadio, prid. trp. sađen, pril. sad. sadeći, gl. im. sađenje

sagnjiti, prez. sagnjijem, prid. rad. sagnjio

sadjenuti, prez. sadje­nem, prid. rad. sadjenuo, sadjenula; i sadjesti, sadjeti sadjesti, prez. sadjedem, prid. rad. sadio, sadjela; i sadjenuti, sadjeti sadjeti, prez. sadijem, prid. rad. sadio, sadjela; i sadjenuti, sadjesti

sagorijevati, prez. sagorijevam, pril. sad. sagorijevajući, gl. im. sagorijevanje sagoriv / sagorljiv; odr. sagorivi sagorjeti, prez. sagorim, aor. sagorjeh, prid. rad. sagorio, sagorjela, pril. pr. sa­gorjevši sagorljiv / sagoriv; odr. sagorljivi

sadnja, gen. mn. sadnja / sadnji

sagovornica / sugovornica

sadrijeti, prez. sadrem, prid. rad. sad­ro, pril. pr. sadrijevši / sadrvši; i saderati

sagovornički / sugovornički

sadržajan; odr. sadržajni sadržatelj / sadržilac, instr. jd. sadrža­te­ljem sadržavati, prez. sadržavam, pril. sad. sa­dr­ žavajući, gl. im. sadržavanje

sagovornik / sugovornik, vok. jd. sa­go­vor­ ni­če, nom. mn. sagovornici sagrađivati, prez. sagrađujem, prid. rad. sa­gra­đivao, prid. trp. sagrađivan, pril. sad. sa­gra­đujući, gl. im. sagrađivanje

sadržilac / sadržatelj, gen. jd. sadr­ži­oca, instr. jd. sadržiocem, gen. mn. sadržilaca

sagrdžija

sadžak, nom. mn. sadžaci sađenje

sagriješiti, prez. sagriješim, prid. rad. sagri­ ješio

saf, nom. mn. safovi

sahadžija

safari, gen. jd. safarija, nom. mn. safariji

sahadžijski

safer / saffer (2. mjesec musl. kalendara)

sahadžinica

saft, gen. jd. safta

sahan, nom. mn. sahani

safun (razg.)

sahančić

sagrdžijski

samilostan

sahanolizac, gen. jd. sahanolisca, vok. jd. sa­ha­nolišče, gen. mn. sahanolizaca saharin, gen. saharina saharoza

sakupljačica / skupljačica sakupljački / skupljački sàla / sàlla (isl.)

sahibija

salamandar / salamander, gen. jd. sala­ man­dra / sala­man­dera, nom. mn. sala­ mandri / sala­man­deri

sahibijin

salavat, gen. jd. salavata, nom. mn. salavati

sahifa

saldo, nom. mn. salda

sahija

salebdžija

sahnuti, prez. sahnem, prid. rad. sah­nuo, pril. sad. sahnući

salep

sahat-kula

sahrana

saletjeti, prez. saletim, prid. rad. sa­le­tio, sa­le­ tjela, pril. pr. salet­jev­ši

sahraniti, prez. sahranim, prid. rad. sahranio, prid. trp. sah­ra­njen

salijetati, prez. salijećem, prid. rad. salijetao, pril. sad. salije­ću­ći, gl. im. salijetanje

sahranjivati, prez. sahranjujem, prid. rad. sahranjivao, prid. trp. sahranjivan, pril. sad. sahranjujući, gl. im. sah­ra­nji­vanje

salijevati, prez. salijevam, prid. rad. salijevao, prid. trp. salijevan, gl. im. salijevanje; i salivati

sahtijan

saliti, prez. salijem, prid. rad. salio, salila, prid. trp. saliven

saigrač / suigrač saigračica / suigračica sajam, gen. jd. sajma, nom. mn. sajmovi sajla, gen. mn. sajla / sajli sajmište sakagija sakatiti, prez. sakatim, prid. rad. sa­ka­tio, prid. trp. sakaćen, gl. im. sa­kaćenje sako, gen. jd. sakoa, nom. mn. sakoi sakrament, gen. jd. sakramenta, gen. mn. sakramenata sakristija saksija saksofon sakupljač / skupljač, gen. jd. sakupljača, vok. jd. sakuplja­ču, instr. jd. sakupljačem

salivati, prez. salivam, pril. sad. salivajući, gl. im. salivanje; i sa­li­jevati sàlla / sàla (isl.) salonit, gen. jd. salonita salva, gen. mn. salva / salvi sam; sam samcat / sam samcit samac, gen. jd. samca, vok. jd. samče, nom. mn. samci, gen. mn. samaca samački, gen. jd. samačkog(a) samak, gen. jd. samka samardžija samarić samilosnik samilost, instr. jd. samilosti / samilošću samilostan, gen. jd. samilosna; odr. sa­mi­losni

629

samljeti

630

samljeti, prez. sameljem, imp. samelji, prid. rad. samlio, samljela, prid. trp. sam­ljeven

samohvalisavost, instr. jd. samohvali­sa­vosti / samohvalisavošću

samobitnost, instr. jd. samobitnosti / samo­ bit­nošću

samoinicijativan, gen. jd. samoinicijativna; odr. samoinicijativni

samoća

samoinicijativno (pril.)

samodisciplina samodokazivanje

samoinicijativnost, instr. jd. samoinicijativ­ nos­ti / samoinicijativnošću

samodopadan, gen. jd. samodopadna

samoizolacija

samodopadljiv, gen. jd. samodopadljiva; odr. samodopadljivi

samokontrola

samodopadljivost, instr. jd. samodo­pad­lji­ vos­ti / samodopadljivošću

samokritičan, gen. jd. samokritična; odr. samokritični samokritički / samokritično (pril.)

samodoprinos

samokritika, dat./lok. jd. samokritici

samodostatan, gen. jd. samodostatna

samoljepiv / samoljepljiv

samodovoljan, gen. jd. samodovoljna; odr. samodovoljni

samoljubiv, gen. jd. samoljubiva

samodržac, gen. jd. samodršca, vok. jd. sa­mo­dršče, nom. mn. samo­dršci, gen. mn. samodržaca

samonikao, gen. jd. samonikla; odr. sa­mo­ nikli

samodržavlje samoglasnički samoglasnik, nom. mn. samoglasnici samohodan, gen. jd. samohodna; odr. sa­mo­ hodni

samoljubivost, gen. jd. samoljubivosti

samoniklost, instr. jd. samoniklosti / sa­mo­ nik­lošću samoobmana samoodbrana samoodređenje

samohotka, dat./lok. jd. samohoci / samo­ hotki

samoodržanje

samohran, gen. jd. samohrana; samoh­rana, sa­mohrano

samoozljeda

samohvala samohvalisav, gen. jd. samohvalisava; odr. samohvalisavi samohvalisavac, gen. jd. samohvali­sav­ca, vok. jd. samohvalisavče, gen. mn. samo­hva­ lisavaca samohvalisavo (pril.)

samooplodnja samoposluga, dat./lok. jd. samoposluzi samopouzdan, gen. jd. samopouzdana; sa­mo­pouzdana, samopouzdano samopouzdanje samopožrtvovanost / samopožrtvovnost samoprevara samoprijegor

sanak

samoprijegoran, gen. jd. samoprijegorna; odr. samoprijegorni

samoupravljač, gen. jd. samoupravljača, nom. mn. samoupravljači

samoprijegornost, instr. jd. samoprijegor­ nos­ti / samoprijegornošću

samoupravljačica

samoprijekor samoprijekoran, gen. jd. samoprijekorna; odr. samoprijekorni samoprijekornost, instr. jd. samoprijekor­ nos­ti / samoprijekornošću samosavlađivanje samostrel / samostrijel (hist.) samosvijest, gen. jd. samosvijesti, instr. jd. samosvijesti / samosviješću samosvjestan, gen. jd. samosvjesna; odr. samosvjesni samosvojan, gen. jd. samosvojna; odr. sa­ mosvojni samosvojnost, instr. jd. samosvojnosti / sa­mo­s­vojnošću samot / samt / somot, gen. samota samotan / samtan / somotan, gen. jd. samotna (: samot)

samoupravljački samoupravljanje samouvjeren, gen. jd. samouvjerena; odr. samouvjereni samouvjereno (pril.) samouvjerenost, instr. jd. samouv­je­re­nosti / samouvjerenošću samozadovoljan, gen. jd. samozado­volj­na; odr. samozadovoljni samozadovoljstvo, gen. mn. samozadovolj­ stava / sa­mo­za­dovoljstva samozatajan, gen. jd. samozatajna; odr. samozatajni samozvanac, vok. jd. samozvanče, nom. mn. samozvanci, gen. mn. sa­moz­va­na­ca samrijeti, prez. samrem samrt, instr. jd. samrti / samrću samrtan, gen. jd. samrtna; odr. samrtni

samotnički, gen. jd. samotničkog(a)

samrtnički, gen. jd. samrtničkog(a)

samotnik, vok. jd. samotniče, nom. mn. sa­mot­nici

samrtnik, vok. jd. samrtniče, nom. mn. sa­mrt­nici

samotnjački

samt / samot / somot, gen. samta

samotnjak, vok. jd. samotnjače, nom. mn. sa­mot­njaci

samtan / samotan / somotan, gen. jd. sam­ tana; odr. samtani

samoubica / samoubojica

samuraj, gen. jd. samuraja, instr. jd. samurajem, nom. mn. samuraji

samoubilački, gen. jd. samoubilačkog(a) samoubistvo / samoubojstvo, gen. jd. sa­mo­ u­bis­tva, gen. mn. samou­bis­tava

san, gen. jd. sna, nom. mn. sni / snovi

samoubojica / samoubica

sanacijski / sanacioni, gen. jd. sanacijskog(a) / sanacionog(a)

samoubojstvo / samoubistvo, gen. jd. samo­ ubojstva, gen. mn. samo­ubojstava samoučki

sanacija

sanak, gen. jd. sanka, nom. mn. sanci, gen. mn. sanaka

631

sanatorij

632

sanatorij

sanjke / sanke (ž. pl. t.)

sandučara

saobraćaj

sandučić

saobraćajac, gen. jd. saobraćajca, nom. mn. saobraćajci, gen. mn. sa­obraćajaca

sandugdžija (: sanduk) sanduk, nom. mn. sanduci sanduklija sandžački, gen. jd. sandžačkog(a) (: sandžaci, Sandžak) sandžak, nom. mn. sandžaci sandžak-beg, vok. jd. sandžak-beže, nom. mn. sandžak-bezi sandžije (ž. mn.) sangvinik, vok. jd. sangviniče, nom. mn. sang­vinici sanijeti, prez. sanesem, imp. sanesi, prid. rad. sanio, pril. pr. sanijevši sanitarije sankati se, prez. sankam se, pril. sad. san­ka­ jući se, gl. im. sankanje; i sanjkati se sankcija sanke / sanjke (ž. pl. t.) sanskrt santrač, gen. jd. santrača sanjač sanjalac, gen. jd. sanjaoca, instr. jd. sa­nja­ o­cem, gen. mn. sanjalaca sanjarija sanjarka, dat./lok. jd. sanjarki, gen. mn. sa­ njar­ki sanjarski sanjiv, gen. jd. sanjiva; odr. sanjivi sanjivost, instr. jd. sanjivosti / sanjivošću sanjkati se, prez. sanjkam se, pril. sad. sanj­ kajući se, gl. im. sanjkanje; i sankati se

saobraćajka saobraćajni, gen. jd. saobraćajnog(a) saobraćajnica saobraćati, prez. saobraćam, prid. rad. sao­ braćao, pril. sad. sa­ob­raćajući, gl. im. saobra­ća­nje saone (ž. pl. t.), dat./instr./lok. saonama saonice (ž. pl. t.), gen. saonica saonik, nom. mn. saonici saopćavati, prez. saopćavam, pril. sad. saop­ ćavajući, gl. im. saop­ća­va­nje; i saopćivati saopćenje saopćiti, prez. saopćim, aor. saopćih, prid. trp. saopćen, pril. pr. saopćivši saopćivati, prez. saopćujem, pril. sad. saopću­ jući, gl. im. saop­ći­va­nje; i saopćavati saopštavati, prez. saopštavam saopštenje saopštiti, prez. saopštim, prid. trp. saopšten saosjećajan / suosjećajan saosjećati, prez. saosjećam, pril. sad. sa­os­ jećajući, gl. im. saosjećanje; i suosjećati saosnivač / suosnivač saosnivačica / suosnivačica sapatnički / supatnički sapatnik / supatnik, vok. jd. sapatniče, nom. mn. sapatnici sapetost, instr. jd. sapetosti / sapetošću sapi (ž. pl. t.), gen. sapi saplemenica / suplemenica

sasvođen

saplemenički / suplemenički

saradnja / suradnja

saplemenik / suplemenik, vok. jd. sap­le­me­ ni­če, nom. mn. saplemenici

sarađivati, prez. sarađujem; i surađivati

sapletati, prez. saplećem; i saplitati saplitati, prez. saplićem; i sapletati saposjednica / suposjednica saposjednički / suposjednički saposjednik / suposjednik, vok. jd. sapos­jed­ niče, nom. mn. saposjednici

saraj, nom. mn. saraji sarajevski, gen. jd. sarajevskog(a) sardela / srdela sarhoš sarkastičan, gen. jd. sarkastična sarkastično (pril.)

sapotpis / supotpis

sarma, gen. mn. sarma / sarmi

sapotpisati, prez. sapotpišem, prid. trp. sapot­ pisan; i supotpisati

sasijecati, prez. sasijecam, prid. rad. sasijecao, gl. im. sasijecanje (: sasjeći)

sapotpisnica / supotpisnica

sasipati, prez. sasipam / sasip­ljem

sapotpisnički / supotpisnički

sasjecati, prez. sasjecam, prid. rad. sasjecao, prid. trp. sasjecan; i sasjeckati

sapotpisnik / supotpisnik, vok. jd. sa­pot­pis­ ni­če, nom. mn. sapotpisnici sapun, gen. jd. sapuna, nom. mn. sapuni sapunati, prez. sapunam, prid. rad. sapunao, pril. sad. sapunajući, gl. im. sapunanje; i sapuniti sapundžija sapunica

sasjeckati, prez. sasjeckam, prid. trp. sasje­ c­kan, pril. pr. sasjeckavši; i sasjecati sasjeći, prez. sasiječem, imp. sasijeci, prid. rad. sasjekao, prid. trp. sasječen sastančiti, prez. sastančim, prid. rad. sas­ tančio, pril. sad. sastančeći, gl. im. sastan­ čenje

sapuniti, prez. sapunim; i sapunati

sastavak, gen. jd. sastavka, nom. mn. sastav­ci, gen. mn. sastavaka

sapunjav

sastavljač, instr. jd. sastavljačem

saputnica / suputnica

sastavljačica

saputnički / suputnički

sastojak, gen. jd. sastojka, nom. mn. sastojci, gen. mn. sastojaka

saputnik / suputnik, vok. jd. saputniče, nom. mn. saputnici sarač, gen. jd. sarača, vok. jd. saraču, instr. jd. saračem saradnički / suradnički saradnik / suradnik, vok. jd. saradniče, nom. mn. saradnici saradništvo / suradništvo, gen. jd. sa­rad­ niš­tva, gen. mn. saradništava / sa­radništva

sastojati se, prez. sastojim se, prid. rad. sastojao se, pril. sad. sastojeći se, gl. im. sastojanje sastrići, prez. sastrižem, aor. sastrigoh, prid. trp. sastrižen sasvim (pril.) sasvođen, gen. jd. sasvođena; sasvođena, sas­ vo­đeno

633

sašaptavati se

634

sašaptavati se, prez. sašaptavam se, pril. sad. sašaptavajući se, gl. im. sašaptavanje sašiti, prez. sašijem, imp. sašij, sašijmo, prid. rad. sašio, prid. trp. sašiven sat, gen. jd. sata, nom. mn. sati / sa­tovi, gen. mn. sati / satova

saučestvovanje / suučestvovanje saučešće saudijski (: Saudijska Arabija, Saudijci) saurednički / suurednički sav, sva, sve (zam.)

satana / sotona

savaćen, gen. jd. savaćena (: savat)

sat-dva

saveznički, gen. jd. savezničkog(a)

satelitski

savezništvo, gen. jd. savezništva, gen. mn. savezništava / savezništva

satić satiričan, gen. jd. satirična; satirična, sa­ti­ rič­no

savijač, gen. jd. savijača, nom. mn. savijači

satiričar, vok. jd. satiričare / satiričaru

savijačica

satiričarka

savijati, prez. savijam, prid. rad. savijao, prid. trp. savijan, pril. sad. savijajući, gl. im. savijanje

satirično (pril.) satiričnost, instr. jd. satiričnosti / satirič­ noš­ću satisfakcija

savijača

savijutak, gen. jd. savijutka, nom. mn. savi­ ju­ci, gen. mn. savijutaka

satjerati, prez. satjeram, imp. satjeraj, prid. trp. satjeran; i stjerati

saviti, prez. savijem, imp. savij, savijmo, prid. trp. savijen / savit

satni, gen. jd. satnog(a) (: sat)

savitljivost, instr. jd. savitljivosti / sa­vit­lji­ voš­ću

satnija satrati, prez. satarem, imp. sa­tari, prid. rad. satro, satrala, prid. trp. satran, pril. pr. satravši; i satrijeti, satrti

savjesno (pril.) savjesnost, instr. jd. savjesnosti / savjesnoš­ću savjest, instr. jd. savjesti / savješću

satrijeti, prez. satrem, pril. pr. satrijevši; i satrati, satrti

savjestan, gen. jd. savjesna; savjesna, sav­jes­no

satrti, prez. satrem, imp. sat­ri, prid. rad. satro, satrla, prid. trp. satrt / satrven, pril. pr. satrvši; i satrati, satrijeti

savjetnica

saučesnica / suučesnica saučesnički / suučesnički saučesnik / suučesnik, vok. jd. saučesniče, nom. mn. saučesnici saučesništvo / suučesništvo, gen. jd. sau­čes­ niš­tva, gen. mn. saučesništava / saučes­ niš­tva

savjet savjetnički savjetnik, vok. jd. savjetniče, nom. mn. sav­ jet­nici savjetodavac, gen. jd. savjetodavca, vok. jd. savjetodavče, nom. mn. savjetodavci, gen. mn. savjetodavaca savjetodavan, gen. jd. savjetodavna; savje­to­ davna, savjetodavno

sebičnost

savjetodavčev savjetodavka, dat./lok. jd. savjetodavki savjetovalište

sažalijevati, prez. sažalijevam, pril. sad. sa­ža­ lijevajući, gl. im. sažalijevanje sažaljenje

savjetovati, prez. savjetujem, prid. rad. savje­ tovao, prid. trp. savjetovan, pril. sad. savje­ tujući, gl. im. sa­vje­to­va­nje

sažeći, prez. sažežem, aor. sa­že­goh, imp. sažezi, prid. rad. sažegao, sažegla, prid. trp. sa­že­žen

savladati, prez. savladam, aor. savla­dah, prid. trp. savladan; i svladati

sažetak, gen. jd. sažetka, nom. mn. sa­že­ci, gen. mn. sažetaka

savladavati, prez. savladavam; i savla­đi­vati, svladavati

sažeti, prez. sažmem, aor. sažeh, prid. trp. sažet

savladiv / savladljiv / svlad(lj)iv, gen. jd. savladiva; odr. savladivi

sažgati, prez. sažgam, prid. rad. sažgao, prid. trp. sažgan

savladivost / savladljivost, instr. jd. savladi­ vos­ti / savladivošću

sažimati, prez. sažimam / sažimljem, pril. sad. sažimajući / sažimljući, gl. im. sa­ži­ma­nje

savladljiv / savladiv / svlad(lj)iv, gen. jd. savladljiva; odr. savladljivi

saživjeti se, prez. saživim se, prid. rad. sa­ži­vio se, saživjela se, prid. trp. saživljen, pril. pr. sa­živ­jevši se; i suživjeti se

savlađivati, prez. savlađujem, pril. sad. savla­ đujući, gl. im. savlađivanje; i savladavati, svladavati savremen / suvremen, gen. jd. savremena; odr. savremeni savremenica / suvremenica

sažvakati, prez. sažvaćem / sažvačem, imp. sažvaći / sažvači, prid. rad. sažvakao, prid. trp. sažvakan, pril. pr. sažvakavši scenarij, gen. jd. scenarija, instr. jd. scena­ rijem, nom. mn. scenariji scenaristica / scenaristkinja

savremenik / suvremenik, vok. jd. savreme­ ni­če, nom. mn. savremenici

scenografija

savremeno / suvremeno (pril.)

scherzo / skerco (muz.)

savreti, 3. l. jd. prez. savri

seansa, gen. mn. seansa / seansi

sazivač

sebar, gen. jd. sebra, gen. mn. sebara

sazivačica

sebeljubac, gen. jd. sebeljupca, vok. jd. se­be­ ljup­če, gen. mn. sebeljubaca

sazlija, dat./lok. jd. sazliji sazreti, prez. sazrim / sazrijem, prid. rad. saz­ rio / sazreo, sazrela, pril. pr. sazrevši sazrijevati, prez. sazrijevam, prid. rad. sazri­ jevao, pril. sad. sazrijevajući, gl. im. sazri­ jevanje

sebeljubiv, gen. jd. sebeljubiva; odr. se­be­ ljubivi sebeljubivost, instr. jd. sebeljubivosti / sebe­ lju­bivošću sebičan, gen. jd. sebična; sebična, sebično

sazviježđe, nom. mn. sazviježđa

sebično (pril.)

sazvučje, nom. mn. sazvučja

sebičnost, instr. jd. sebičnosti / sebičnošću

635

sebičnjak

636

sebičnjak, vok. jd. sebičnjače, nom. mn. se­bič­ njaci

sedamsto; sedam stotina

sebilj, gen. jd. sebilja

sedamstogodišnji, gen. jd. sedamstogodiš­ njeg(a)

secesija

sedef

secesionist / secesionista

sedimentacija

sece­sionistica / secesionistkinja

sedlanik / sedlenik, gen. jd. sedlanika

secirati, prez. seciram, prid. trp. seciran, pril. sad. seciraju­ći, gl. im. seciranje

sedlar, instr. jd. sedlarem / sedlarom

sećija, dat./lok. jd. sećiji

sedlenik / sedlanik

sećijica

sedlo, gen. jd. sedla, gen. mn. sedala

sedamdeset sedamdeseteri / sedamdesetori

sedmerac, gen. jd. sedmerca, nom. mn. sed­ merci, gen. mn. sed­me­raca

sedamdeseterica / sedamdesetorica

sedmeri / sedmori

sedamdesetero / sedamdesetoro

sedmerica / sedmorica

sedamdeseti, gen. sedamdesetog(a)

sedmero / sedmoro

sedamdesetogodišnjak, nom. mn. se­dam­de­ se­togodišnjaci

sedmični, gen. jd. sedmičnog(a)

sedamdesetogodišnji, gen. jd. sedamdeseto­ godišnjeg(a)

sedmično (pril.)

sedamdesetori / sedamdeseteri sedamdesetorica / sedamdeseterica sedamdesetoro / sedamdesetero sedamnaest sedamnaesteri / sedamnaestori sedamnaesterica / sedamnaestorica sedamnaestero / sedamnaestoro sedamnaesti, gen. sedamnaestog(a) sedamnaestica

sedlašce, gen. jd. sedlašca / sedlašceta

sedmičnik, nom. mn. sedmičnici sedmogodišnji, gen. jd. sedmogodišnjeg(a) sedmomjesečni sedmonedjeljni sedmori / sedmeri sedmorica / sedmerica sedmoro / sedmero sedra, gen. jd. sedre, instr. jd. sedrom sedren, gen. jd. sedrena; sedrena, sedreno sedžada / serdžada, instr. jd. sedžadom

sedamnaestori / sedamnaesteri

sedžda, gen. jd. sedžde, dat./lok. jd. sedž­di, nom. mn. sedžde, gen. mn. sedždi

sedamnaestorica / sedamnaesterica

sef, nom. mn. sefovi

sedamnaestoro / sedamnaestero

sefta, gen. jd. sefte

sedam-osam

seftadžija

sedampostotni (7%-tni)

segmentacija

seniorski

segregacija

selamet, gen. jd. selameta

sehara, gen. jd. sehare

selce / seoce, gen. jd. selca / selceta, nom. mn. selca, gen. mn. selaca

sehur, gen. jd. sehura seir-čardak, nom. mn. seir-čardaci seirdžija seiriti, prez. seirim, pril. sad. seireći seiz, nom. mn. seizi seizmički, gen. jd. seizmičkog(a) seizmologija seja, gen. jd. seje, dat./lok. jd. seji sejmen, nom. mn. sejmeni sekcija sekiracija sekirati, prez. sekiram, prid. rad. sekirao, pril. sad. sekirajući, gl. im. sekira­nje sekretar, vok. jd. sekretare / sekretaru, instr. jd. sekretarem / sekretarom sekretarijat, gen. jd. sekretarijata seks

selekcija selidba, gen. mn. selidaba / selidbi selilac / selitelj, gen. jd. selioca / selitelja seliti, prez. selim, prid. rad. selio, prid. trp. seljen, pril. sad. seleći, gl. im. seljenje seljače, gen. seljačeta seljačić seljačina, nom. mn. seljačine seljački, gen. jd. seljačkog(a) seljak, vok. jd. seljače, nom. mn. seljaci seljakati se, prez. seljakam se, pril. sad. se­lja­ kajući se, gl. im. seljakanje seljančica seljančura seljanin, gen. jd. seljanina, nom. mn. seljani, gen. mn. se­ljana

seks-bomba

seljanka, dat./lok. jd. seljanki, gen. mn. se­ljan­ki

seksi (prid. neprom.); seksi haljina

seljankin

sekstet, gen. jd. seksteta, nom. mn. seksteti

seljaštvo, gen. mn. seljaštava / seljaštva

seksualan, gen. jd. seksualna; odr. seksualni

seljo, gen. jd. selje / selja (: seljak)

seksualnost, instr. jd. seksualnosti / seksual­ noš­ću

sema, gen. semaa (isl.)

sekta, gen. mn. sekta / sekti

semantika, dat./lok. semantici

sekunda, gen. jd. sekun­de, gen. mn. sekunda / sekundi

semiotika, dat./lok. semiotici

sekundant, gen. mn. sekundanata sekvenca / sekvencija, gen. mn. sek­venca / sekvenci / sekvencija selam; selam alejk(um) / selamun alejkum / es-selamu alejkum, alejkumu selam

semantički, gen. jd. semantičkog(a)

senabija, dat./lok. jd. senabiji sendvič, instr. jd. sendvičem senf, gen. senfa senior seniorski, gen. jd. seniorskog(a)

637

sentenca

638

sentenca / sentencija

sestrična

senzacija

sestrić

senzacionalno (pril.)

set-lopta

seoce / selce, gen. jd. seoca / seoceta, nom. mn. seoca

sevab / sevap, gen. jd. sevaba / sevapa

seoski, gen. jd. seoskog(a) separacija separatistički

sevdah, gen. sevdaha sevdalija sevdalijski

separe, gen. jd. separea, nom. mn. separei

sevdalinka, dat./lok. jd. sevdalinci, gen. mn. sev­dalinki

sepetak, gen. jd. sepetka, nom. mn. se­pe­ci, gen. mn. sepetaka

seveb / sevep

sepetić sepetnjača septembar, gen. jd. septembra, nom. mn. sep­ tem­bri, gen. mn. septembara septembarski, gen. jd. septembarskog(a) septičan, gen. jd. septična; septična, septično septički, gen. jd. septičkog(a) serasker

sezona sežanj, gen. jd. sežnja, nom. mn. sežnji, gen. mn. sežanja sfera sferičan, gen. jd. sferična sfinga, dat./lok. jd. sfingi, gen. mn. sfinga / sfingi sfušeriti, prez. sfušerim, prid. trp. sfušeren

serbez

sharčiti, prez. sharčim, prid. rad. sharčio, prid. trp. sharčen

serdžada / sedžada, instr. jd. serdžadom

shema / šema

sergija serhat, dat./lok. serhatu serija serijal, gen. jd. serijala, nom. mn. serijali serijski, gen. jd. serijskog(a) seriozan, gen. jd. seriozna; odr. seriozni serioznost, instr. jd. serioznosti / serioznošću

shematski / šematski, gen. jd. shematskog(a) shodan, gen. jd. shodna; odr. shodni shodno (prij.) shrvati, prez. shrvem, prid. trp. shrvan shvaćati, prez. shvaćam, prid. trp. shva­ćan, gl. im. shvaćanje; i shvatati

servis, gen. jd. servisa, nom. mn. servisi

shvatati, prez. shvatam, prid. trp. shva­tan, gl. im. shvatanje; i shvaćati

servisirati, prez. servisiram, prid. trp. ser­ visiran, gl. im. servisiranje

shvatiti, prez. shvatim, aor. shvatih, prid. trp. shvaćen

sesija, dat./lok. jd. sesiji

shvatljiv, gen. jd. shvatljiva; odr. shvat­lji­vi

sestričić (: sestrić)

shvatljivo (pril.)

siledžija

shvatljivost, instr. jd. shvatljivosti / shvatlji­ voš­ću

sȉjati, prez. sijem, prid. rad. sijao, prid. trp. sijan, pril. sad. sijući, gl. im. sijanje

sibilarizacija

siječanj, gen. jd. siječnja, nom. mn. siječnji, gen. mn. siječanja

sibjan, gen. sibjana sibjan-mekteb, nom. mn. sibjan-mektebi sić, nom. mn. sićevi sića sićahan / sićan, gen. jd. sićahna / sićana sići, prez. siđem, aor. siđoh, imp. siđi, prid. rad. si­šao, pril. pr. sišavši sićušan, gen. jd. sićušna; sićušna, sićušno

siječanjski sijed, gen. jd. sijeda; odr. si­jedi; komp. sjeđi sijeda, gen. jd. sijede sijedjeti, prez. sijedim, prid. rad. si­jedio, si­je­ djela, pril. sad. sijedeći, gl. im. sijeđenje (pos­tajati sijed) sijeldžija, dat./lok. jd. sijeldžiji

sićušnost, instr. jd. sićušnosti / sićušnošću

sijeliti, prez. sijelim, prid. rad. sijelio, si­je­lila, gl. im. sijeljenje

sidžil, gen. jd. sidžila, nom. mn. sidžili

sijelo, gen. jd. sijela, dat./lok. jd. sijelu

sifat, nom. mn. sifati

sijence

siga, dat./lok. jd. sigi, instr. jd. sigom

sijeno, gen. jd. sijena, nom. mn. sijena

signalizacija

sijerak, gen. jd. sijerka, nom. mn. sijerci, gen. mn. sijeraka

sigurnost, instr. jd. sigurnosti / sigur­noš­ću sihir, nom. mn. sihiri sihirbaz, nom. mn. sihirbazi sihirbazica sijač, vok. jd. sijaču, instr. jd. sijačem, nom. mn. sijači sijačica

sijev, dat./lok. jd. sijevu, nom. mn. sjevovi, gen. mn. sjevova sijevati, prez. sijevam, imp. sijevaj, prid. rad. sijevao, pril. sad. sijevajući, gl. im. sijevanje sijevnuti, 3. l. jd. prez. sijevne, aor. sijevnuh, prid. rad. sijevnuo

sijaći

siktati, prez. sikćem, pril. sad. sik­ću­ći, gl. im. siktanje

sijalica

silabičan

sijaličica

silah, gen. jd. silaha

sijamski, gen. jd. sijamskog(a)

silahdar, gen. jd. silahdara

sijanac, gen. jd. sijanca, nom. mn. sijanci, gen. mn. sijanaca

silazak, gen. jd. silaska, nom. mn. silasci, gen. mn. silazaka

sijanica

silazan, gen. jd. silazna; odr. silazni

sijaset

silaziti, prez. silazim, prid. rad. silazio, pril. sad. sila­ze­ći, gl. im. silaženje

sìjati, prez. sijam, prid. rad. sijao, gl. im. sija­nje; i sjati

siledžija, nom. mn. siledžije

639

siledžijka

640

siledžijka

simulacija

siledžijski

simultanka, gen. mn. simultanka / simultanki

silesija

sinagoga, dat./lok. jd. sinagogi

silicij

sinak, gen. jd. sinka, vok. jd. sinko, nom. mn. sinci, gen. mn. sinaka

silnički silnik, vok. jd. silniče, nom. mn. silnici silogistički silueta simbioza simboličan, gen. jd. simbolična simbolično (pril.) simentalka, dat./lok. jd. simentalki, gen. mn. simen­talka / simentalki simetričan, gen. jd. simetrična; simetrična, si­metrično simetrija simfoničar simfoničarka simfonija simpatičan, gen. jd. simpatična; odr. sim­pa­ tični simpatično (pril.) simpatičnost, instr. jd. simpatičnosti / simpa­ tič­nošću simpatija, dat./lok. jd. simpatiji simplifikacija simpozij, gen. jd. simpozija, instr. jd. simpo­ zijem, nom. mn. sim­po­ziji simpozijski simptomatičan, gen. jd. simptomatična; odr. simptomatični simptomatično (pril.) simptomatičnost, instr. jd. simptoma­tič­nosti / simptomatičnošću

sinčić, gen. jd. sinčića, vok. jd. sinčiću, instr. jd. sin­či­ćem sinčićev sindžir, dat./lok. jd. sindžiru, instr. jd. sin­ dži­rom sineast / sineasta, gen. jd. sineasta / sineaste, nom. mn. sine­asti / sineaste sineastica sinegdoha, dat./lok. jd. sinegdohi singav, gen. jd. singava singerica sinhron, gen. jd. sinhrona; odr. sinhroni sinhroničan, gen. jd. sinhronična; odr. sin­ hronični sinhronija sinhronizacija sinhronizirati, prez. sin­hroniziram, prid. trp. sinhroniziran, gl. im. sin­hroniziranje; i sinhronizovati sinhronizovati, prez. sinhronizujem, prid. trp. sinhronizovan, gl. im. sinhronizo­ vanje; i sinhronizirati sinhrono (pril.) sinija, dat./lok. jd. siniji sinijica sinoć (pril.); do sinoć, od sinoć sinoćni / sinoćnji sinologija sinonimija

sirutka

sinoptičar

sirište

sinoptičarka

siriti, prez. sirim, prid. rad. sirio, pril. sad. sireći, gl. im. sirenje

sinoptički, gen. jd. sinoptičkog(a) sinovac, gen. jd. sinovca, vok. jd. sinovče, gen. mn. sinovaca

sirnica siročad, instr. siročadi / siročađu

sinovčev

siroče, gen. siročeta

sintaksički / sintaktički, gen. jd. sintaksič­ kog(a) / sintaktičkog(a)

siročić, nom. mn. siročići

sintetičan, gen. jd. sintetična; sintetič­na, sin­ te­tično

siromahov

siromah, vok. jd. siromaše, nom. mn. siromasi

sintetički, gen. jd. sintetičkog(a)

siromašak, gen. jd. siromaška, nom. mn. si­ro­ mašci, gen. mn. siromašaka

sintetičnost, instr. jd. sintetičnosti / sin­te­tič­ noš­ću

siromašan, gen. jd. siromašna

sintetika, dat./lok. sintetici

siromašica

sintetski

siromašiti, prez. siromašim, pril. sad. si­ro­ mašeći, gl. im. siromašenje

sipak, gen. jd. sipka; odr. sipki; komp. sipkiji

siromaški

sipati, prez. sipam / sipljem, imp. sipaj / sip­lji, pril. sad. sipajući / sipljući, gl. im. si­panje

siromaština

siper / siperak

siromaštvo, gen. jd. siromaštva, gen. mn. si­ro­ maštava / siromaštva

sipiti, prez. sipim, prid. rad. sipio, pril. sad. sipeći, gl. im. sip­ljenje

sìrot / sȉrotan, odr. siroti

sipljivost, instr. jd. sipljivosti / siplji­voš­ću sipnja, gen. mn. sipnja / sipnji sir, nom. mn. sirevi sirat-ćuprija sirčić sirće, gen. sirćeta sirćetiti, prez. sirćetim sirćetni, gen. jd. sirćetnog(a) sirena

siròta, gen. mn. sirota siròtān, gen. jd. sirotana sȉrotan / sìrot, gen. jd. sirotna sirotica sirotinja sirotinjski, gen. jd. sirotinjskog(a) sirotišni sirotište sirotnost, instr. jd. sirotnosti / sirotnošću

siridžik, nom. mn. siridžici

sirotovati, prez. sirotujem, pril. sad. siro­tu­ jući, gl. im. sirotovanje

sirijski, gen. jd. sirijskog(a) (: Sirija, Sirijci)

sirovost, instr. jd. sirovosti / sirovošću

sirilo, gen. mn. sirila

sirutka / surutka, dat./lok. jd. siruci / sirutki

641

sisaći

642

sisaći (prid.)

situiran, gen. jd. situirana; odr. situirani

sisak, gen. jd. siska, nom. mn. sisci / siskovi, gen. mn. sisaka / siskova

situiranost, instr. jd. situiranosti / situira­ noš­ću

sisaljka, dat./lok. jd. sisaljci / sisaljki, gen. mn. sisaljki

situirati, prez. situiram, prid. trp. situiran

sisar / sisavac, nom. mn. sisari

sivac, gen. jd. sivca, vok. jd. sivče, nom. mn. siv­ci, gen. mn. sivaca

sisati, prez. sisam / sišem, pril. sad. sisa­ju­ći / sišući, gl. im. sisanje

siviti, prez. sivim, prid. rad. sivio, sivila, gl. im. sivljenje (činiti sivim)

sisavac / sisar, gen. jd. sisavca, vok. jd. sisav­če, nom. mn. sisavci, gen. mn. sisavaca

sivjeti, prez. sivim, prid. rad. sivio, sivje­la, gl. im. sivljenje (postajati siv)

sistematičan, gen. jd. sistematična; odr. siste­ matični

sivkastobijel, gen. jd. sivkastobijela; odr. siv­ kastobijeli

sistematičnost, instr. jd. sistematičnosti / sis­ tematičnošću

sivomaslinast, gen. jd. sivomaslinasta; odr. sivomaslinasti

sistematika, dat./lok. sistematici sistematizacija sistematski (pril.) sitnarija

sivozelen, gen. jd. sivozelena; odr. sivo­ze­leni sizifovski (: Sizif) siže, gen. jd. sižea, nom. mn. sižei

sitnež / sitnjež, gen. jd. sitneži / sitneža

sjahati, prez. sjašem, aor. sja­hah, imp. sjaši, prid. rad. sjahao, pril. pr. sjahavši

sitničar, vok. jd. sitničare / sitničaru, instr. jd. sitničarem / sitničarom

sjahivati, prez. sjahujem, imp. sjahuj, prid. rad. sjahivao, gl. im. sja­hivanje

sitničariti, prez. sitničarim, prid. rad. sitni­ čario, pril. sad. sitničareći, gl. im. sitniča­ renje

sjaj, dat./lok. jd. sjaju

sitničav, gen. jd. sitničava; odr. sitničavi

sjajiti, prez. sjajim, prid. rad. sjajio, pril. sad. sja­je­ći, gl. im. sjajenje

sitničavo (pril.) sitničavost, instr. jd. sitničavosti / sitni­ča­ vošću

sjajan, gen. jd. sjajna

sjajnook, gen. jd. sjajnooka; odr. sjajno­oki sjanjna (o ovci)

sitniti, prez. sitnim, pril. sad. sitne­ći, gl. im. sitnjenje

sjati, prez. sjam, prid. rad. sjao, pril. sad. sja­ jući; i sìjati

sitnoća

sjatiti, prez. sjatim, prid. rad. sjatio

sitnjež / sitnež, gen. jd. sitnježi / sitnježa

sjecati, prez. sjecam, gl. im. sjecanje

sitost, instr. jd. sitosti / sitošću

sjecavica

situacija

sjecište

situacijski / situacioni

sjeckalica

sjemenčica

sjeckati, prez. sjeckam, pril. sad. sjec­ka­jući, gl. im. sjeckanje

sjedinjivati, prez. sjedinjujem, pril. sad. sjedi­ njujući; i sjedinjavati

sjecnuti, prez. sjecnem, imp. sjecni, prid. rad. sjecnuo

sjedište

sječa sječenje sječimice (pril.) sječivo sječka, dat./lok. jd. sječki, gen. mn. sječaka / sječki sjećati, prez. sjećam, prid. rad. sjećao, pril. sad. sjećajući, gl. im. sjećanje sjeći, prez. siječem, 1. l. jd. aor. sje­koh, 1. l. mn. aor. sje­kosmo, imp. sijeci, prid. rad. sjekao, prid. trp. sječen, pril. sad. sijekući, gl. im. sječenje sjedalica sjedalo sjedaljka, dat./lok. jd. sjedaljci, gen. mn. sje­ daljka / sjedaljki sjedati, prez. sjedam, prid. rad. sjedao, pril. sad. sje­dajući, gl. im. sjedanje

sjediti, prez. sjedim, imperf. sjeđah, prid. rad. sjedio, sje­di­la, pril. sad. sjedeći, gl. im. sje­ denje; i sjedjeti sjedjelački / sjedilački sjedjeljka / sjedeljka, dat./lok. jd. sjedjeljci, gen. mn. sjedjeljka / sjedjeljki sjedjeti, prez. sjedim, imperf. sjeđah, prid. rad. sjedio, sjed­jela, pril. sad. sje­deći, gl. im. sjedenje; i sjediti sjednica sjedničiti, prez. sjedničim, gl. im. sjed­ni­če­­nje sjednuti, prez. sjednem, aor. sjed­nuh, imp. sjedni, prid. rad. sjednuo, sjednula; i sjes­ti sjedobrad, gen. jd. sjedobrada; odr. sje­do­ bradi sjedoća sjedoglav, gen. jd. sjedoglava; odr. sjedoglavi sjedokos, gen. jd. sjedokosa; odr. sjedo­ko­si sjekač, gen. jd. sjekača, instr. jd. sjeka­čem

sjedeći, gen. jd. sjedećeg(a)

sjekački

sjedeći (pril.)

sjekira, gen. mn. sjekira

sjedećke / sjedećki (pril.)

sjekirica

sjedeljka / sjedjeljka, dat./lok. jd. sjedeljci, gen. mn. sjedeljka / sjedeljki

sjekirište

sjedilac

sjeknuti, prez. sjeknem, imp. sjekni, prid. rad. sjeknuo, prid. trp. sjeknut

sjedilački / sjedjelački

sjekutić, instr. jd. sjekutićem

sjedine (ž. mn.), gen. sjedina

sjeme, gen. jd. sjemena, nom. mn. sjemena

sjediniti, prez. sjedinim, prid. rad. sjedinio, prid. trp. sjedi­njen

sjemenar, gen. jd. sjemenara, nom. mn. sje­ menari

sjedinjavati, prez. sjedinjavam, pril. sad. sje­ dinjavajući; i sjedinjivati

sjemenarnica

sjedinjenje

sjemenčica

sjemenarstvo

643

sjemeni

644

sjemeni

sjera

sjemenik, nom. mn. sjemenici

sjesti, prez. sjedem, aor. sjedoh, imp. sjedi, prid. rad. sjeo, sjela, pril. pr. sjevši; i sjednuti

sjemenišni sjemenište sjemenka, dat./lok. jd. sjemenci, gen. mn. sje­ me­naka / sjemenki

sjeta sjetan, gen. jd. sjetna; sjetna, sjetno

sjemenovod

sjetiti, prez. sjetim, aor. sjetih, prid. rad. sjetio, sjetila

sjemenski, gen. jd. sjemenskog(a)

sjetno (pril.)

sjemenjača

sjetovati, prez. sjetujem (razg.)

sjemenje

sjetva, gen. mn. sjetava / sjetvi

sjen, gen. jd. sjena / sjeni

sjetveni

sjena, gen. jd. sjene, gen. mn. sjena

sjevaljka, dat./lok. jd. sjevaljci

sjenar

sjevatati, prez. sjevatam, pril. sad. sjevatajući, gl. im. sjevatanje

sjenara sjenast, gen. jd. sjenasta; odr. sjenasti sjenčati, prez. sjenčam, pril. sad. sjenčajući, gl. im. sjenčanje; i sjenčiti sjenčiti, prez. sjenčim, pril. sad. sjenčeći, gl. im. sjenčenje; i sjenčati sjenica sjeničar

sjever, gen. sjevera sjeverac, gen. jd. sjeverca, nom. mn. sjeverci, gen. mn. sje­ve­ra­ca sjeveriti, 3. l. jd. prez. sjeveri sjeverni, gen. jd. sjevernog(a) sjevernoamerički, gen. jd. sjevernoamerič­ kog(a) (: Sjeverna Amerika)

sjeničarka

sjevernoevropski (: sjeverna Evropa, Sje­ ver­na Evropa)

sjeničica

sjevernjački, gen. jd. sjevernjačkog(a)

sjenički, gen. jd. sjeničkog(a) (: Sjenica, Sje­ ničaci)

sjevernjak, gen. jd. sjevernjaka, nom. mn. sje­ vernjaci

sjenik, gen. jd. sjenika, nom. mn. sjenici

sjevernjakinja

sjenilo, gen. mn. sjenila

sjeveroistočni, gen. jd. sjeveroistočnog(a)

sjeniti, prez. sjenim, prid. rad. sjenio, prid. trp. sjenjen, pril. sad. sjeneći, gl. im. sjenjenje

sjeveroistočnjak, nom. mn. sjeveroistočnjaci

sjenka, dat./lok. jd. sjenci, gen. mn. sjenki

sjeverozapad

sjenokos / sjenokoša

sjeverozapadni, gen. jd. sjevero­zapadnog(a)

sjenovit, gen. jd. sjenovita; odr. sjenovi­ti

sjeverozapadnjak, nom. mn. sjeverozapad­nja­ci

sjenjak, nom. mn. sjenjaci

sjuriti, prez. sjurim, prid. rad. sjurio

sjeveroistok

skočimiš

skafander skaj skakač, vok. jd. skakaču, instr. jd. ska­ka­čem skakačica skakački skakaonica skakati, prez. skačem, imp. skači, pril. sad. skačući skakavac, gen. jd. skakavca, vok. jd. ska­kav­če, gen. mn. skakavaca skakavčev skakutati, prez. skakućem / skakutam, imp. skakući / skakutaj, pril. sad. skakućući / skakutajući skalamerija skalpel skandal, gen. jd. skandala, nom. mn. skandali skeč, gen. jd. skeča, nom. mn. skečevi skeledžija, nom. mn. skele­džije skeledžijin skeledžijski skeletni / skeletski skemlija skendervakufski, gen. jd. skendervakuf­ skog(a) (: Skender-Vakuf, Skendervakuf­ ljani) skeptičan, gen. jd. skeptična skeptično (pril.) skerco / scherzo, gen. jd. skerca (muz.) skerlet / skrlet skičati, prez. skičim, prid. rad. skičao, pril. sad. skičeći, gl. im. skičanje

skijaš, gen. jd. skijaša, vok. jd. skijašu, instr. jd. ski­ja­šem, nom. mn. skijaši skijašica skijaški, gen. jd. skijaškog(a) skijati, prez. skijam, prid. rad. skijao, pril. sad. skijajući, gl. im. skijanje skika, dat./lok. jd. skiki, gen. mn. skika ski-lift skitač, gen. jd. skitača, vok. jd. skitaču, nom. mn. skitači skitačica skitačina skitački skitalac, gen. jd. skitaoca, nom. mn. skitaoci, gen. mn. skitalaca skitati, prez. skićem / skitam, pril. sad. skićući / skitajući, gl. im. skitanje skititi, prez. skitim, prid. trp. skićen skitnički, gen. jd. skitničkog(a) skitnja, gen. mn. skitnja / skitnji skladba, gen. mn. skladba / skladbi skladišni, gen. jd. skladišnog(a) sklerotičan, gen. jd. sklerotična; odr. skle­ rotični sklizak, gen. jd. skliska; odr. skliski sklonište sklopiv / sklopljiv, gen. jd. sklopiva; odr. sklopivi sklopka, dat./lok. jd. sklopci, gen. mn. sklo­ pa­ka / sklopki sklopljiv / sklopiv, gen. jd. sklopljiva; odr. sklopljivi

skićen, gen. jd. skićena; skićena, skićeno

sklupčati, prez. sklupčam, prid. rad. sklup­čao, prid. trp. sklup­čan

skija, nom. mn. skije

skočimiš

645

skočiti

646

skočiti, prez. skočim, prid. rad. skočio, pril. pr. skočivši skočni, gen. jd. skočnog(a) skolastičar

skraćenica skraćivati, prez. skraćujem, prid. rad. skra­ ćivao, pril. sad. skra­ću­jući, gl. im. skraći­ vanje

skolastički

skraj (prij.)

skolastika, dat./lok. skolastici

skraja (pril.)

skončati, prez. skončam, aor. skončah, prid. rad. skončao, prid. trp. skončan

skrajnji, gen. jd. skrajnjeg(a)

skončavati, prez. skončavam, prid. rad. skon­ čavao, pril. sad. skončavajući, gl. im. skon­ ča­va­nje skopčati, prez. skopčam, aor. skopčah, prid. rad. skopčao, prid. trp. skopčan skopski, gen. jd. skopskog(a) (: Skoplje) skorašnji, gen. jd. skorašnjeg(a) skorbut skoriti se, 3. l. jd. prez. skori se, prid. rad. skorio se, skorila se, pril. pr. skorivši se; i skorjeti se skorjeti se, 3. l. jd. prez. skori se, prid. rad. skorio se, skorjela se, pril. pr. skorjevši se; i skoriti se skorojević, vok. jd. skorojeviću skorojevićka

skratiti, prez. skratim, prid. trp. skraćen, gl. im. skraćenje skrb, instr. jd. skrbi / skrblju skrbnički skrbnik, vok. jd. skrbniče, nom. mn. skrbnici skrbništvo, gen. jd. skrbništva, gen. mn. skrb­ niš­tava / skrbništva skretati, prez. skrećem, pril. sad. skrećući skretničar, vok. jd. skretničare / skretničaru, instr. jd. skretničarem / skretničarom skretničarka skrhanost, instr. jd. skrhanosti / skrhanošću skrhati, prez. skrham, prid. trp. skrhan skričati, prez. skričim, pril. sad. skričeći, gl. im. skričanje; i skvičati

skorojevićki

skripta (s. mn.), gen. skripata, dat./instr./lok. skriptima

skoroteča

skrivač, vok. jd. skrivaču, nom. mn. skrivači

skorup

skrivačica

skovati, prez. skujem, imp. skuj, prid. trp. skovan

skrivenosjemenica / skrivenosjemenjača, nom. mn. skrivenosjemenice / skriveno­ sje­menjače

skovrčati, prez. skovrčam, prid. rad. skovrčao; i skovrčiti, skovrdžati

skrlet / skerlet

skovrčiti, prez. skovrčim, prid. rad. skovrčio; i skovrčati, skovrdžati

skrnaviti, prez. skrnavim, pril. sad. skr­na­veći, gl. im. skrnavljenje

skovrdžati, prez. skovrdžam, prid. trp. sko­ vrdžan; i skovrčati, skovrčiti

skrob / škrob

skozna (o kozi)

skrojiti, prez. skrojim, imp. skroj / skro­ji, prid. rad. skrojio, prid. trp. skrojen

sladokusac

skroz-naskroz (pril.)

slabić, vok. jd. slabiću, instr. jd. slabićem

skrstiti, prez. skrstim, prid. trp. skršten

slabićak, gen. jd. slabićka, nom. mn. slabićci, gen. mn. slabićaka

skrućivati, prez. skrućujem, prid. rad. skru­ ćivao, prid. trp. skrućivan, gl. im. skrući­ vanje skrutiti, prez. skrutim, prid. trp. skrućen skučavati, prez. skučavam; i skučivati skučenost, instr. jd. skučenosti / skučenošću skučiti, prez. skučim, prid. rad. skučio, prid. trp. skučen

slabiti, prez. slabim, prid. rad. sla­bio, slabila, prid. trp. slabljen, pril. sad. slabeći, gl. im. slabljenje (činiti slabim) slabjeti, prez. slabim, prid. rad. slabio, sla­ bjela, pril. sad. slabeći, gl. im. slabljenje (postajati slab) slaboća

skučivati, prez. skučujem; i skučavati

slabokrvnost, gen. jd. slabokrvnosti, instr. jd. slabokrvnosti / slabokrvnošću

skućiti se, prez. skućim se, prid. rad. skućio se, pril. pr. sku­ćiv­ši se

slabomoćan, gen. jd. slabomoćna; odr. sla­ bomoćni

skuhati, prez. skuham, aor. sku­hah, imp. sku­ haj, prid. rad. skuhao, prid. trp. skuhan

slabomoćnost, instr. jd. slabomoćnosti / sla­ bo­moćnošću

skupljač / sakupljač, gen. jd. skupljača, vok. jd. skuplja­ču, instr. jd. skupljačem, nom. mn. skupljači

slabost, instr. jd. slabosti / slabošću

skupljačica / sakupljačica

slaboumnik, vok. jd. slaboumniče, nom. mn. sla­boumnici

skupljački / sakupljački skupocjen, gen. jd. skupocjena; skupo­cjena, skupocjeno skupocjenost, instr. jd. skupocjenosti / sku­ poc­jenošću skupoća skupština skupštinski, gen. jd. skupštin­skog(a) skut, nom. mn. skuti / skutovi skutonoša skvičati, prez. skvičim, pril. sad. skvičeći, gl. im. skvi­ča­nje; i skričati skvrčiti, prez. skvrčim, prid. rad. skvrčio, prid. trp. skvrčen slabačak, gen. jd. slabačka; slabačka, sla­bačko slabašan, gen. jd. slabašna; slabašna, sla­bašno

slaboumnički

slaboumnost, gen. jd. slaboumnosti, instr. jd. slaboumnosti / slaboumnošću slabovidan, gen. jd. slabovidna; odr. sla­bo­ vidni slabovidnost / slabovidost, instr. jd. slabo­ vidnosti / sla­bo­vid­nošću, slabovidosti / slabovi­doš­ću slabunjavost, instr. jd. slabunjavosti / sla­bu­ nja­vošću slačica sladak, gen. jd. slatka; komp. slađi; slatka, slat­ko sladiti, prez. sladim, pril. sad. sladeći, gl. im. slađenje sladokusac, gen. jd. sladokusca, vok. jd. sla­ dokušče, nom. mn. sladokusci, gen. mn. sladokusaca

647

sladoledžija

648

sladoledžija

slatkoća

sladostrasnički

slatkohran, gen. jd. slatkohrana; slatkoh­ra­na, slatkohrano

sladostrasnik, vok. jd. sladostrasniče, nom. mn. sladostrasnici sladostrastan, gen. jd. sladostrasna; slados­ tras­na, sladostrasno sladostrašće slađahan / slađan, gen. jd. slađahna / slađana; odr. sla­đah­ni / slađani slagač, vok. jd. slagaču, instr. jd. sla­ga­čem slagačica slagaći slagaljka, dat./lok. jd. slagaljci, gen. mn. slagalj­ka / slagaljki

slatkohranost, instr. jd. slatkohranosti / slat­ koh­ra­nošću slatkorječiv, gen. jd. slatkorječiva; odr. slat­ korječivi slatkorječivo (pril.) slatkorječivost, instr. jd. slatkorječi­vos­ti / slat­korječivošću slatkorjek, gen. jd. slatkorjeka; odr. slat­ko­ rjeki slatkovodni, gen. jd. slatkovodnog(a) slavenizacija

slamčica

slavenofil

slamka, dat./lok. jd. slamci, gen. mn. slamki

slavenski (: Slaveni)

slamnjača

slavist / slavista, gen. jd. slavista / slaviste, nom. mn. sla­visti / slaviste

slan, gen. jd. slana; odr. slani; komp. slaniji / sla­nji

slavistica / slavistkinja

slanik, nom. mn. slanici

slavistički, gen. jd. slavističkog(a)

slanoća

slavistika, dat./lok. slavistici

slanutak, gen. jd. slanutka, nom. mn. slanuci, gen. mn. slanutaka (bot.)

slavistkinja / slavistica

slapčina

slaviti, prez. slavim, pril. sad. slaveći, gl. im. slavljenje

slast, instr. jd. slasti / slašću

slavljenički

slastan, gen. jd. slasna; slasna, slasno

slavljenik, vok. jd. slavljeniče, nom. mn. slav­ ljenici

slastičar slastičarka, dat./lok. jd. slastičarki, gen. mn. slastičarki

slavodobiće

slastičarnica

slavodobitnički

slati, prez. šaljem, imp. šalji, prid. rad. slao, prid. trp. slan / slat, pril. sad. šaljući

slavodobitnik, vok. jd. slavodobitniče, nom. mn. slavodobitnici

slatkarija slatkast, gen. jd. slatkasta; odr. slatkasti

slavodobitnica

slavohlepan, gen. jd. slavohlepna; odr. sla­ vohlepni

sliv

slavohlepnost, instr. jd. slavohlepnosti / sla­ voh­lepnošću

sličnost, instr. jd. sličnosti / sličnošću

slavoluk, nom. mn. slavoluci

slijed, dat./lok. jd. slijedu, nom. mn. sljedovi

slavoljubiv slavopojka, gen. mn. slavopojka / slavopojki slavospjev, nom. mn. slavospjevi, gen. mn. sla­vospjeva slavuj, gen. jd. slavuja, instr. jd. slavujem, nom. mn. slavuji

sličura, nom. mn. sličure slijediti, prez. slijedim, prid. rad. slijedio, prid. trp. slijeđen, pril. sad. slijedeći, gl. im. slijeđenje slijegati, prez. sliježem, imp. sliježi, pril. sad. sliježući, gl. im. slijeganje slijep, gen. jd. slijepa; odr. slijepi

slavujak, gen. jd. slavujka, vok. jd. sla­vujče, nom. mn. slavujci, gen. mn. slavujaka

slijepac, gen. jd. slijepca, vok. jd. slijepče, nom. mn. slijepci, gen. mn. slijepaca

slavujev

slijepčev

slavuj-grlo, gen. jd. slavuj-grla

slijepiti, prez. slijepim, prid. rad. slijepio, sli­ jepila, pril. sad. slijepeći (činiti slijepim)

slavujski slaziti, prez. slazim, pril. sad. slaze­ći, gl. im. slaženje sleći, prez. slegnem, aor. slegoh, prid. rad. slegao, pril. pr. slegavši; i slegnuti sleđ, gen. jd. sleđa, instr. jd. sleđem, nom. mn. sleđevi sleđa (pril.) sleđivati, prez. sleđujem, prid. rad. sleđivao, gl. im. sleđivanje slegnuće slegnuti, prez. slegnem, aor. slegnuh, prid. rad. slegnuo, pril. pr. slegnuvši; i sleći sleng, gen. jd. slenga sletjeti, prez. sletim, prid. rad. sletio, slet­je­la, pril. pr. sletjevši slezena sličan, gen. jd. slična; odr. slič­ni; komp. sličniji sličica sličiti, prez. sličim, prid. rad. sličio, pril. sad. sličeći, gl. im. sličenje slično (pril.)

slijepiti, prez. slijepim, prid. trp. slijep­ljen (lije­peći spojiti) slijepjeti, prez. slijepim, prid. rad. slijepio, sli­ jepjela, pril. pr. slijepjevši (postajati slijep) slijepljenost, instr. jd. slijepljenosti / slijep­lje­ nošću slijepo (pril.) slijetati, prez. slijećem, prid. rad. slijetao, pril. sad. sli­je­ću­ći, gl. im. slijetanje slijev / sliv, nom. mn. sljevovi slijeva (pril.) slijevati, prez. slijevam, prid. rad. slijevao, prid. trp. slijevan, gl. im. slijevanje; i slivati slika, dat./lok. jd. slici slikovitost, instr. jd. slikovitosti / slikovitoš­ću slinavka, gen. mn. slinavka / slinavki slistiti, prez. slistim, aor. slistih, prid. rad. sli­ stio, prid. trp. slišćen sliti, prez. slijem, prid. rad. slio, slila, prid. trp. sliven sliv / slijev, gen. jd. sliva, dat./lok. jd. slivu, nom. mn. slivovi

649

slivati

650

slivati, prez. slivam, pril. sad. slivajući, gl. im. sliva­nje; i slijevati

slučajan, gen. jd. slučajna; odr. slu­čajni

slivnički

slučajnost, instr. jd. slučajnosti / slučaj­noš­ću

slivnik, nom. mn. slivnici slobodarstvo, gen. mn. slobodarstava / slo­bo­ darstva slobodnjački, gen. jd. slobodnjačkog(a) slobodnjak, vok. jd. slobodnjače, nom. mn. slo­bodnjaci slobodoljubiv, gen. jd. slobodoljubiva; odr. slobodoljubivi slobodoljubivost, instr. jd. slobodoljubivosti / slobodoljubivošću slobodouman, gen. jd. slobodoumna; odr. slobodoumni

slučajno slučiti se, 3. l. jd. prez. sluči se sluditi, prez. sludim, prid. trp. sluđen sluđivati, prez. sluđujem, pril. sad. sluđujući, gl. im. sluđivanje sluga, dat./lok. jd. slugi / sluzi, vok. jd. slu­go, nom. mn. sluge, gen. mn. sluga / slugu sluh slušač slušalac / slušatelj, gen. jd. slušaoca, instr. jd. slušaocem, gen. mn. slu­ša­laca slušalica

slobodoumnički

slušanje; do slušanja

slobodoumnost, instr. jd. slobodoumnosti / slobodoumnošću

slušaonica

sloga, dat./lok. jd. slozi

slušateljka, dat./lok. jd. slušateljki

slogotvoran, gen. jd. slogotvorna sloj, gen. jd. sloja, nom. mn. slojevi

slutiti, prez. slutim, prid. trp. slućen, pril. sad. sluteći, gl. im. slućenje

slojevit, gen. jd. slojevita; odr. slojeviti

slutnja, gen. mn. slutnja / slutnji

slojevitost, instr. jd. slojevitosti / slojevitošću

sluzničav, gen. jd. sluzničava; sluz­ni­ča­va, slu­ zničavo

slomljenost, instr. jd. slomljenosti / slomlje­ noš­ću

slušatelj / slušalac, instr. jd. slušateljem

sluznički

slončad, instr. slončadi / slončađu

sluzokoža

slončić

služavka, dat./lok. jd. služavki

slonovača

službenički

slovce, gen. jd. slovca / slovceta, gen. mn. slovca / slovaca slovčani slovenski, gen. jd. slovenskog(a) (: Slovenija, Slo­venci) slučaj, gen. jd. slučaja, dat./lok. jd. slučaju, nom. mn. slučajevi / slučaji

službenik, vok. jd. službeniče, nom. mn. služ­ be­nici službovati, prez. službujem, pril. sad. služ­ bujući, gl. im. službovanje služinče, gen. služinčeta sljedba, gen. mn. sljedba / sljedbi sljedbenica

smijeniti

sljedbenik, vok. jd. sljedbeniče, nom. mn. sljed­benici

smaknuti, prez. smaknem, aor. smak­nuh, prid. rad. smaknuo, smak­nula, prid. trp. smaknut; i smaći

sljedeći, gen. jd. sljedećeg(a) (naredni, idući)

smaragdni

sljednica

smeč, gen. jd. smeča, nom. mn. smečevi

sljednik, vok. jd. sljedniče, nom. mn. sljed­nici

smeće

sljedovanje

smećkast, gen. jd. smećkasta; smeć­kas­ta, smeć­kasto

sljedbenički

sljedovati, 3. l. jd. prez. sljeduje sljeme, gen. jd. sljemena sljemenski sljemenjača sljepački

smeđ, gen. jd. smeđa; odr. smeđi smeđast, gen. jd. smeđasta; odr. smeđas­ti smeđecrn, gen. jd. smeđecrna; odr. sme­đe­ crni

sljepica

smeđokos, gen. jd. smeđokosa; odr. sme­đo­ kosi

sljepić, gen. jd. sljepića, nom. mn. sljepići

smetenjački

sljepilo

smetenjak, vok. jd. smetenjače, nom. mn. sme­te­njaci

sljepljivati, prez. sljepljujem, gl. im. sljeplji­ va­nje sljepočica / sljepočnica sljepoća sljepoočica / sljepoočnica sljez, nom. mn. sljezovi sljezovača sljubiti, prez. sljubim, aor. slju­bih, prid. rad. sljubio, prid. trp. sljubljen sljubljivati, prez. sljubljujem, pril. sad. slju­ bljujući, gl. im. sljubljivanje

smetenjaković, instr. jd. smetenja­ko­vi­ćem smetljar, vok. jd. smetljare / smetljaru smetljište smetnja, gen. mn. smetnja / smetnji smicač smicaljka, dat./lok. jd. smicaljci smicati, prez. smičem, imp. smiči, prid. rad. smicao smijač

sljuhnuti, prez. sljuhnem

smijačica

sljuštiti, prez. sljuštim, aor. sljuštih, prid. trp. sljušten

smijalica

smaći, prez. smaknem, aor. smakoh, prid. rad. smakao, smakla, prid. trp. smak­nut; i smaknuti

smijati se, prez. smijem se, imp. smij se, smij­mo se, pril. sad. smijući se, gl. im. smi­ janje

smahnuti, prez. smahnem, aor. smahnuh

smijeh, dat./lok. jd. smijehu, nom. mn. smi­ je­hovi

smaknuće

smijeniti, prez. smijenim, prid. trp. smije­njen

651

smiješak

652

smiješak, gen. jd. smiješka, nom. mn. smi­ ješ­ci, gen. mn. smiješaka

smjel / smio, gen. jd. smjela; odr. smjeli

smiješan, gen. jd. smiješna; odr. smiješni; komp. smješniji

smjelost, instr. jd. smjelosti / smjelošću

smiješati, prez. smiješam, prid. rad. smiješao, prid. trp. smi­je­šan smiješiti se, prez. smiješim se, pril. sad. smije­ šeći se, gl. im. smi­ješenje smiješno (pril.) smijuckati se, prez. smijuckam se, pril. sad. smijuckajući se, gl. im. smijuckanje; i smjehuckati se smijuljak / smjehuljak, gen. jd. smijuljka, nom. mn. smijuljci smijuljiti se, prez. smiju­ljim se, prid. rad. smijuljio se, pril. sad. smijuljeći se, gl. im. smijuljenje; i smjehuljiti se

smjelo (pril.) smjena, gen. mn. smjena smjenljiv / smjenjiv, gen. jd. smjenljiva / smje­nji­va; odr. smjenljivi / smjenjivi smjenjivati, prez. smjenjujem, pril. sad. smje­ njujući, gl. im. smjenjivanje smjer, gen. jd. smjera, dat./lok. jd. smjeru, nom. mn. smjerovi smjeran, gen. jd. smjerna; odr. smjerni smjerati, prez. smjeram, prid. rad. smjerao, prid. trp. smjeran, pril. sad. smje­ra­jući, gl. im. smjeranje smjernica smjerno (pril.)

smijurija / smjehurija, dat./lok. jd. smijuriji

smjernost, instr. jd. smjernosti / smjernošću

smilje

smjerokaz

smio / smjel, gen. jd. smjela; odr. smjeli

smjesa, gen. mn. smjesa

smion, gen. jd. smiona; odr. smioni

smjesta (pril.)

smiono (pril.)

smjestiti, prez. smjestim, aor. smjestih, prid. rad. smjestio, prid. trp. smješten

smionost, instr. jd. smionosti / smio­noš­ću smiraj, instr. jd. smirajem, nom. mn. smiraji smiriti, prez. smirim, prid. rad. smirio, prid. trp. smiren smislenost, instr. jd. smislenosti / smisle­ noš­ću

smješkati se, prez. smješkam se, prid. rad. smješkao se, pril. sad. smješkajući se, gl. im. smješkanje smješko smještaj

smjehuckati se, prez. smjehuckam se, pril. sad. smjehuckajući se, gl. im. smje­huc­ kanje; i smijuckati se

smještajni

smjehuljak / smijuljak, gen. jd. smjehuljka, nom. mn. smje­huljci, gen. mn. smjehuljaka

smjeti, prez. smijem, prid. rad. smio, smje­la, pril. sad. smijući

smjehuljiti se, prez. smjehuljim se, pril. sad. smjehuljeći se; i smijuljiti se

smlačiti, prez. smlačim, aor. smlačih, prid. trp. smlačen

smjehurija / smijurija, dat./lok. jd. smjehuriji

smlatiti, prez. smlatim, prid. trp. smlaćen

smještati, prez. smještam, prid. rad. smještao, pril. sad. smješ­tajući, gl. im. smještanje

smuk

smočiti, prez. smočim, prid. rad. smočio, prid. trp. smočen smočnica smoći, prez. smognem, imp. smogni, prid. rad. smogao; i smognuti smog smognuti, prez. smognem, imp. smogni, prid. rad. smognuo; i smoći smok, gen. jd. smoka, nom. mn. smokovi smoking, nom. mn. smokinzi, gen. mn. smo­ kinga smokovača smokva, gen. mn. smokava / smokvi smolnat smorac, gen. smorca smotak, gen. jd. smotka, nom. mn. smoci, gen. mn. smotaka smotuljak, gen. jd. smotuljka, nom. mn. smo­ tulj­ci, gen. mn. smotuljaka smožditi, prez. smoždim, prid. trp. smož­den smračiti, prez. smračim, prid. rad. smračio, prid. trp. smračen, pril. pr. smračivši

smrditi, prez. smrdim, prid. rad. smrdio, smr­ dila, pril. sad. smrdeći, gl. im. smrđenje (činiti smrdljivim) smrdjeti, 3. l. jd. prez. smrdi, prid. rad. smrdio, smrdjela, pril. sad. smrdeći, gl. im. smrđenje (širiti smrad) smrdljivost, instr. jd. smrdljivosti / smrdlji­ voš­ću smreka, dat./lok. jd. smreci / smreki smrekovača smrknuće smrknuti, prez. smrknem, aor. smrk­nuh, prid. rad. smrknuo, pril. pr. smrknuvši; i smrći smršaviti, prez. smršavim, aor. smrša­vih, prid. rad. smršavio, smršavila (učiniti mršavim) smršavjeti, prez. smršavim, prid. rad. smr­ šavio, smršavjela, pril. pr. smršavjevši (postati mršav) smrt, instr. jd. smrću / smrti, gen. mn. smrti smrtnički, gen. jd. smrtničkog(a) smrtnik, vok. jd. smrtniče, nom. mn. smrtni­ci

smračivati, 3. l. jd. prez. smračuje, prid. rad. smračivao, pril. sad. smračujući, gl. im. smra­čivanje

smrtnost, instr. jd. smrtnosti / smrtnošću

smrča, instr. jd. smrčom

smučiti se, prez. smučim se, prid. rad. smučio se, pril. pr. smučivši se

smrčak, gen. jd. smrčka, nom. mn. smrčci / smrčkovi, gen. mn. smrčaka smrčev, gen. jd. smrčeva smrčevina smrčika smrći, prez. smrknem, aor. smrkoh, prid. rad. smrkao, pril. pr. smrkavši; i smrknuti

smrtonosan, gen. jd. smrtonosna; odr. smr­ tonosni

smućivati, prez. smućujem, prid. rad. smu­ ćivao, gl. im. smući­va­nje smućkati, prez. smućkam, prid. rad. smućkao, prid. trp. smuć­kan, pril. pr. smućkavši smuđ, vok. jd. smuđu, nom. mn. smu­đe­vi smuđevina

smrdež, gen. jd. smrdeža / smrdeži

smuhati, prez. smuham

smrdibuba

smuk, nom. mn. smukovi

653

smunđati

654

smunđati, prez. smunđam, prid. rad. smun­đao, prid. trp. smunđan

snažan, gen. jd. snažna; odr. snažni; komp. snažniji

smutiti, prez. smutim, prid. rad. smutio, prid. trp. smućen

snebivati se, prez. snebivam se, pril. sad. sne­ bivajući se, gl. im. snebivanje

smutljivac, gen. jd. smutljivca, vok. jd. smut­ ljivče, nom. mn. smutljivci, gen. mn. smut­ ljivaca

snebivljiv, gen. jd. snebivljiva

smutljivčev smutnja, gen. mn. smutnja / smutnji snabdijevati, prez. snabdijevam, pril. sad. snabdijevajući, gl. im. snab­dijevanje snabdjeti, prez. snabdijem, prid. rad. snab­dio, snabdjela, prid. trp. snab­dje­ven, pril. pr. snabdjevši snabdjevač, vok. jd. snabdjevaču snabdjevački snabdjevenost, instr. jd. snabdjevenosti / snab­dje­venošću snaći, prez. snađem, aor. snađoh, prid. rad. snašao snaga, dat./lok. jd. snazi, vok. jd. snago snaha, dat./lok. jd. snahi / snasi, vok. jd. snaho, gen. mn. snaha snahica snahin snahinski snajper snajperist / snajperista, gen. jd. snajperista / snajperiste, nom. mn. snaj­pe­risti / snajpe­ riste snajperis­tica / snajperistkinja snajperski, gen. jd. snajperskog(a) snalažljivost, instr. jd. snalažljivosti / sna­laž­ lji­vošću snašica

snenost, instr. jd. snenosti / snenošću sneruke (pril.) sneveseliti, prez. sneveselim, prid. rad. sneve­ selio snijeg, vok. jd. sniježe, lok. jd. snijegu, nom. mn. snjegovi / snije­zi, gen. mn. snjegova, dat./instr./lok. mn. snjegovima snijet, gen. jd. snijeti, instr. jd. snijeti / snijeću snijeti, prez. snesem, aor. snesoh / snijeh, prid. rad. snio, snijela, prid. trp. snesen / snijet, pril. pr. snijevši sniježan / snježan, gen. jd. sniježna; odr. sni­ ježni sniježiti, 3. l. jd. prez. sniježi, prid. rad. sni­ ježio, pril. sad. sni­je­žeći, gl. im. sniježenje sniježnica / snježanica snimač snimačev snimak / snimka, gen. jd. snimka, nom. mn. snimci, gen. mn. snimaka snimatelj, instr. jd. snimateljem snimateljka, dat./lok. jd. snimateljki snimka / snimak, dat./lok. jd. snimci, gen. mn. snima­ka / snimki snishodljiv, gen. jd. snishodljiva; odr. snis­ hodljivi snishodljivo ( pril.) snishodljivost, instr. jd. snishodljivosti / snis­ hod­ljivošću sniti, prez. snijem / snim, imp. snij, snijmo; i snivati

sofisticiran

snivati, prez. snivam, prid. trp. snivan, pril. sad. snivajući, gl. im. snivanje; i sniti sniziti, prez. snizim, prid. rad. snizio, prid. trp. snižen snizivati, prez. snizujem, prid. trp. snizivan, pril. sad. snizu­jući, gl. im. snizivanje; i snižavati

sob, gen. jd. soba, nom. mn. sobovi sobičak, gen. jd. sobička, nom. mn. sobičci, gen. mn. sobičaka sobičica soboslikar socijala

snižavati, prez. snižavam, pril. sad. snižava­ jući, gl. im. snižavanje; i snizivati

socijaldemokracija / socijaldemokra­tija

snoćati se, 3. l. jd. prez. snoća se, prid. rad. snoćalo se

socijalist / socijalista, gen. jd. socijalista / socijaliste, nom. mn. soci­ja­listi / socijaliste

snohvatica

socijalistica / socijalistkinja

snopić, gen. jd. snopića

socijalistički, gen. jd. socijalističkog(a)

snoplje

socijalistkinja / socijalistica

snošaj, nom. mn. snošaji / snošajevi, gen. mn. snošaja / sno­ša­jeva

socijalizacija

snošljiv, gen. jd. snošljiva; snošljiva, snoš­lji­vo

socijaldemokratski

socijalizam, gen. socijalizma socijalno, gen. jd. socijalnog(a)

snošljivost, instr. jd. snošljivosti / snošlji­ voš­ću

sociokulturni

snova (pril.)

sociolog, nom. mn. sociolozi

snoviđenje

sociologija

snuždenost, instr. jd. snuždenosti / snuž­de­ noš­ću

sociologinja

snjegobran

sočan, gen. jd. sočna; sočna, sočno

snjegopadan, gen. jd. snjegopadna; snjego­ pad­na, snjegopadno

sočivica

snjegovit, gen. jd. snjegovita; odr. snje­go­viti snješko snjetljiv, gen. jd. snjetljiva; odr. snjet­lji­vi snjetljivost, instr. jd. snjetljivosti / snjetlji­ vošću snježan / sniježan, gen. jd. snježna; odr. snježni snježanica / sniježnica so / sol, gen. jd. soli, instr. jd. soli / solju, dat./ instr./lok. mn. solima

sociološki, gen. jd. sociološkog(a)

sočivo sočno (pril.) sočnost, instr. jd. sočnosti / sočnošću soda; soda bikarbona soda-voda, gen. soda-vode sofa, gen. jd. sofe, gen. mn. sofa sofist / sofista, gen. jd. sofista / sofiste, nom. mn. sofisti / sofiste sofistica / sofistkinja sofisticiran

655

sofistički

656

sofistički sofistika, dat./lok. sofistici sofistkinja / sofistica sofizam, gen. jd. sofizma, gen. mn. sofizama sofra, gen. mn. sofra / sofri / sofara softa, gen. jd. softe, nom. mn. softe, gen. mn. softa / softi

solist / solista, gen. jd. solista / soliste, nom. mn. solisti / soliste solistički, gen. jd. solističkog(a) solmizacija solni / soni solnica solnjak, nom. mn. solnjaci

softver

solo, gen. jd. sola, nom. mn. sola, gen. mn. sola

soha, dat./lok. jd. sohi

solo (prid.); solo akcija, solo pjevanje

soj, gen. jd. soja, nom. mn. sojevi

solomonski (: Solomon)

soja

solsticij, gen. jd. solsticija, instr. jd. solsticijem

sojenica

solucija

sojeničar

soluf, nom. mn. solufi

sojević

solunac (pren.)

sojevićka

solunar / sulinar / sulunar, gen. jd. solunara

sokačić

solventan, gen. jd. solventna

sokački

somatski, gen. jd. somatskog(a)

sokak, nom. mn. sokaci

somić

sokna, nom. mn. sokne, gen. mn. sokni

somot / samot / samt, gen. somota

soko, gen. jd. sokola, nom. mn. sokoli / soko­ lo­vi, gen. mn. sokola / soko­lova

somotan / samotan / samtan, gen. jd. so­ mot­na; odr. somotni

sokolački (: Sokolac, Sokočani)

somun, nom. mn. somuni

sokolak, gen. jd. sokolka

somunčić, instr. jd. somunčićem

sokolić

somundžija

sokovnik, nom. mn. sokovnici

somundžijski

sol / so, gen. jd. soli, instr. jd. soli / solju, dat./ instr./lok. mn. solima

sonantni

solarij soldačija soldrma solfeđo / solfeggio (muz.) solidarnost, instr. jd. solidarnosti / solidar­ noš­ću

sonda, gen. mn. sonda / sondi soni / solni sopran / soprano (muz.) sopranist / sopranista, gen. jd. sopranista / sopraniste, nom. mn. sop­ra­nisti / sopra­ niste soprano / sopran (muz.)

specijalitet

sorgati, prez. sorgam, prid. trp. sorgan sorginjati, prez. sorginjam sorljati, prez. sorljam, prid. trp. sorljan sorta, gen. mn. sorta / sorti

spasitelj / spasilac, gen. jd. spa­si­te­lja, vok. jd. spasite­lju, instr. jd. spasiteljem, gen. mn. spasitelja spasiteljica / spasiteljka spasiteljski / spasilački

soška, dat./lok. jd. sošci / soški, gen. mn. sošaka / soški

spasiti, prez. spasim, aor. spasih, imp. spasi, prid. rad. spasio, prid. trp. spašen; i spasti

sotona / satana

spasti, prez. spasem, aor. spasoh, imp. spasi, prid. rad. spasao, prid. trp. spasen; i spasiti

sovjetski, gen. jd. sovjetskog(a) spacionirati, prez. spacioniram, prid. trp. spa­ ci­oniran spahija, nom. mn. spahije

spašavati, prez. spašavam, prid. rad. spašavao, prid. trp. spašavan, pril. sad. spašavajući, gl. im. spašavanje

spahijin

spavač, vok. jd. spavaču, instr. jd. spavačem

spahijski

spavačica (ona koja spava)

spahilučki

spavački

spahiluk, nom. mn. spahiluci

spavaći, gen. jd. spavaćeg(a)

spahinica

spavaćica (odjevni predmet za spavanje)

spahinicin

spavaćiv / spavećiv

spajač, instr. jd. spajačem

spavaonica

spajalica

spavaonički

spajati, prez. spajam, prid. rad. spajao, prid. trp. spajan, pril. sad. spajajući, gl. im. spa­ janje

spavećiv / spavaćiv

spajdašiti se, prez. spajdašim se spanać spanać-čorba, gen. jd. spanać-čorbe spanđati se, prez. spanđam se, prid. rad. spanđao se

specifičan, gen. jd. specifična specifično (pril.) specifikacija specijalac, gen. jd. specijalca, nom. mn. speci­ jalci, gen. mn. specijalaca specijalan, gen. jd. specijalna; odr. speci­jalni

spasavati, prez. spasavam

specijalist / specijalista, gen. jd. specijalista / specijaliste

spasenje

speci­jalis­tica / specijalistkinja

spasilac / spasitelj, gen. jd. spasioca, vok. jd. spasioče, instr. jd. spasiocem, gen. mn. spa­si­laca

specijalistički, gen. jd. specijalističkog(a)

spasilački / spasiteljski, gen. jd. spasilačkog(a)

specijalistkinja / speci­jalis­tica specijalitet, gen. jd. specijaliteta, nom. mn. specijaliteti

657

specijalizacija

658

specijalizacija specijalizant, gen. mn. specijalizanata specijalizantica / specijalizantkinja specijalizirati, prez. speci­jaliziram, prid. rad. specijalizirao, gl. im. speci­jaliziranje; specijalizovati specijalizovati, prez. specijalizujem, prid. rad. specijalizovao, gl. im. specijalizo­ vanje; i specijalizirati specijalno (čest.) specijalnost, gen. jd. specijalnosti, instr. jd. specijalnosti / specijalnošću speći, 1. l. jd. prez. spečem, 3. l. mn. prez. spe­ ku, imp. speci, prid. rad. spekao, prid. trp. spečen spektakl, gen. jd. spektakla, gen. mn. spek­ takla spektar, gen. jd. spektra, nom. mn. spektri, gen. mn. spek­tara spekulacija, dat./lok. jd. spekulaciji speleologija

splahnuti, prez. splahnem, prid. rad. splah­nuo, pril. pr. splahnuvši; i splasnuti splakati, prez. splačem splasnuti, prez. splasnem, prid. rad. splasnuo, pril. pr. splasnuvši; i splahnuti splav, gen. jd. splava, nom. mn. spla­vo­vi splavar, vok. jd. splavare / splavaru spletati, prez. splećem, pril. sad. splećući, gl. im. spletanje; i splitati spletka, dat./lok. jd. spleci / spletki, gen. mn. spletaka / spletki splitati, prez. splićem, pril. sad. splićući, gl. im. splitanje; i spletati spljoštiti, prez. spljoštim, prid. trp. spljoš­ten spočetka (pril.) spočitavati, prez. spočitavam, pril. sad. spo­ čitavajući, gl. im. spočitavanje spočitnuti, prez. spočitnem, prid. rad. spo­ čitnuo, prid. trp. spočitnut, pril. pr. spočit­ nuvši

spermatozoid, nom. mn. sper­matozoidi

spodbiti, prez. spodbijem, prid. rad. spodbio, prid. trp. spodbijen

spihtijati se, 3. l. jd. prez. spihtija se, pril. pr. spihtijavši se

spoj, gen. jd. spoja, dat./lok. jd. spoju, nom. mn. spojevi

spilja / špilja, gen. mn. spilja

spojiti, prez. spojim, prid. rad. spojio, prid. trp. spojen

spirati, prez. spiram, pril. sad. spirajući, gl. im. spiranje spirine (ž. pl. t.) spiritistički spisak, gen. jd. spiska, nom. mn. spis­ko­vi spjev, dat./lok. jd. spjevu, nom. mn. spjevovi spjevati, prez. spjevam, prid. rad. spjevao, prid. trp. spjevan

spojiv, gen. jd. spojiva; spojiva, spojivo spojka, dat./lok. jd. spojci, gen. mn. spojaka / spojki spojni spojnica spojnik, nom. mn. spojnici spokojan, gen. jd. spokojna; odr. spo­koj­ni

spjevavati, prez. spjevavam

spokojno (pril.)

splačine (ž. pl. t.)

spol, gen. jd. spola, nom. mn. spolovi

sprtiti

spolni, gen. jd. spolnog(a) spolnost, instr. jd. spolnosti / spolnošću spomen; spomen-dom, spomen-muzej, spo­ men-obilježje spomen-dan

spotaći se, prez. spotaknem se, aor. spo­takoh se, prid. rad. spotakao se; i spotaknuti se spotaknuti se, prez. spotaknem se, aor. spo­ tak­nuh se, prid. rad. spotak­nuo se; i spotaći se

spomenički

spoticati se, prez. spotičem se, pril. sad. spoti­ čući se, gl. im. spoti­ca­nje

spomenik, nom. mn. spomenici

sprdačina

spomen-ploča

sprečavati, prez. sprečavam, prid. rad. spre­ čavao, gl. im. spre­ča­vanje

spomenuti, prez. spomenem, aor. spomenuh, prid. trp. spomenut spominjati, prez. spominjem, pril. sad. spo­ minjući, gl. im. spominjanje sporadičan, gen. jd. sporadična sporadično (pril.) sporan, gen. jd. sporna; odr. sporni sporazumijevati se, prez. sporazumijevam se, prid. rad. sporazumi­jevao se, pril. sad. sporazumijevajući se, gl. im. sporazumije­ vanje sporazumjeti se, prez. sporazumijem se, aor. sporazumjeh se, prid. rad. sporazumio se, sporazumjela se sporiječiti se, prez. sporiječim se sporječkati se, prez. sporječkam se, prid. rad. sporječkao se sporost, instr. jd. sporosti / sporošću sport sportaš, nom. mn. sportaši sportašica sportist / sportista, gen. jd. sportista / spor­ tiste, nom. mn. sportisti / sportiste sportistica / sportistkinja

spreći, prez. spregnem, aor. spregoh, prid. rad. spregao; i spregnuti sprega, dat./lok. jd. sprezi spregnuti, prez. spregnem, aor. spregnuh, prid. rad. spregnuo; i spreći sprej, nom. mn. sprejevi spremačica spretan, gen. jd. spretna; odr. spretni spretno (pril.) spretnost, instr. jd. spretnosti / spret­noš­ću sprijateljiti, prez. sprijateljim, prid. rad. spri­ jateljio spriječenost, instr. jd. spriječenosti / sprije­ če­nošću spriječiti, prez. spriječim, aor. spri­je­čih, prid. rad. spriječio, prid. trp. spriječen sprijeda (pril.) sprijeka (pril.) sprint, nom. mn. sprintovi sprovoditi, prez. sprovodim, prid. trp. spro­ vo­đen, gl. im. sprovođenje sprovodnički

sportski, gen. jd. sportskog(a)

sprovodnik, vok. jd. sprovodniče, nom. mn. spro­vodnici

sportskoribolovni (: sportski ribolov)

sprtiti, prez. sprtim, prid. trp. sprćen

659

sprud

660

sprud, nom. mn. sprudovi

srce, gen. jd. srca, gen. mn. srca / srdaca (poet.)

sprva (pril.)

srča

spučiti, prez. spučim, prid. trp. spu­čen

srčali (staklen)

spust, nom. mn. spustovi spužva, gen. mn. spužava / spužvi

srčan, gen. jd. srčana; odr. srčani, gen. jd. srča­ nog(a)

sračunat, gen. jd. sračunata; odr. sra­ču­na­ti

srčanica

sračunati, prez. sračunam, prid. rad. sraču­ ­nao, prid. trp. sračunat, pril. pr. sra­ču­navši

srčanik, nom. mn. srčanici (bot.)

sračunato (pril.)

srčanost, instr. jd. srčanosti / srčanošću

sračunatost, instr. jd. sračunatosti / sra­ču­na­ toš­ću

srčika, dat./lok. jd. srčici / srčiki

sračunavati, prez. sračunavam, gl. im. sra­ču­ na­vanje

srdačno (pril.)

srčano (pril.)

srdačan, gen. jd. srdačna; odr. srdačni

srađati se, 3. l. jd. prez. srađa se, pril. sad. sra­ đajući se, gl. im. sra­đanje

srdačnost, instr. jd. srdačnosti / srdačnošću

sramežljivac, gen. jd. sramežljivca, vok. jd. sra­mežljivče, gen. mn. sramežljivaca

srdela / sardela

sramežljivost, instr. jd. sramežljivosti / sra­ mež­ljivošću

srebren, gen. jd. srebrena; odr. sreb­reni

srdašce, gen. jd. srdašca / srdašceta srdžba, gen. mn. srdžbi

sramotiti, prez. sramotim, prid. trp. sra­ mo­ćen, gl. im. sramoćenje

srebrenosiv, gen. jd. srebrenosiva; odr. sre­ brenosivi

sramotnost, instr. jd. sramotnosti / sramot­ noš­ću

srebrenjača

srasti, prez. srastem, prid. rad. sra­stao

srebroljubac, gen. jd. srebroljupca, vok. jd. srebroljupče, nom. mn. srebroljupci, gen. mn. srebroljubaca

srašćivati, prez. srašćujem, prid. rad. sra­ šćivao, pril. sad. srašćujući, gl. im. sraš­ći­ va­nje srazmjer / srazmjera srazmjeran, gen. jd. srazmjerna; odr. sraz­ mjerni srazmjerno (pril.) srazmjernost, instr. jd. srazmjernosti / sraz­ mjer­nošću srbijanski, gen. jd. srbijanskog(a) (: Srbija, Srbijanci) srbizacija, dat./lok. srbizaciji

srebrenjak, nom. mn. srebrenjaci

srebroljupka srećka, dat./lok. jd. srećci / srećki, gen. mn. sre­ćaka / srećki srećković srećom (pril.) sreda (pril.) središnji, gen. jd. središnjeg(a) srednjak, nom. mn. srednjaci srednje (pril.)

stabilizacija

srednji, gen. jd. srednjeg(a)

srez, gen. jd. sreza, nom. mn. srezovi

srednjobosanski (: srednja Bosna)

srh, nom. mn. srsi

srednjoevropski (: srednja Evropa) srednjoprugaš

sricati, prez. sričem, pril. sad. sri­ču­ći, gl. im. sricanje

srednjoprugašica

srijeda, gen. jd. srijede

srednjoročan, gen. jd. srednjoročna; odr. srednjoročni

srijemski / sremski (: Srijem / Srem)

srednjoškolac, gen. jd. srednjoškolca, vok. jd. srednjoškolče, gen. mn. srednjoškolaca

srkati, prez. srčem, pril. sad. srčući, gl. im. srkanje

srednjoškolka, dat./lok. jd. srednjo­škol­ki

srma, gen. mn. srma / srmi

srednjoškolski, gen. jd. srednjoškolskog(a)

srndać, gen. jd. srndaća, instr. jd. srndaćem

srednjovjekovlje

srneći, gen. jd. srnećeg(a)

srednjovjekovni, gen. jd. srednjovjekovnog(a)

sročan, gen. jd. sročna; sročna, sročno

sredokraća sredovječan, gen. jd. sredovječna; odr. sredo­ vječni sredovječje sredovječnost, instr. jd. sredovječnosti / sre­ dov­ječnošću sredstvo, gen. jd. sredstva, gen. mn. sredsta­va sređen, gen. jd. sređena; odr. sređeni

srijemuš / srijemuž (bot.)

sročiti, prez. sročim, aor. sročih, prid. trp. sročen srodnički, gen. jd. srodničkog(a) srodnik, vok. jd. srodniče, nom. mn. srodnici srodnost, instr. jd. srodnosti / srodnošću srodstvo, gen. jd. srodstva, gen. mn. srodstava / srodstva

sređeno (pril.)

srpanj, gen. jd. srpnja, nom. mn. srpnji, gen. mn. srpanja

sređenost, instr. jd. sređenosti / sređenošću

srpanjski, gen. jd. srpanjskog(a)

sređivati, prez. sređujem, pril. sad. sre­đu­ju­ći, gl. im. sređivanje

srpski, gen. jd. srpskog(a) (: Srbi)

sremski / srijemski (: Srem / Srijem) sreski (: srez) sretan, gen. jd. sretna; odr. sretni; komp. sret­ niji

srpskohrvatski, gen. jd. srpskohrvatskog(a) srpskoslavenski, gen. jd. srpskoslavenskog(a) srpstvo sručiti, prez. sručim, prid. trp. sru­čen

sretati, prez. srećem / sretam, pril. sad. sre­ću­ći / sretajući, gl. im. sreta­nje

sručivati, prez. sručujem, pril. sad. sruču­jući, gl. im. sručivanje

sretnica

sruke (pril.)

sretnik, vok. jd. sretniče, nom. mn. sretnici

stabalce, gen. jd. stabalca / stabalceta

sretno (pril.)

stabilizacija

661

stabilizacijski

662

stabilizacijski / stabilizacioni, gen. jd. sta­bi­ lizacij­skog(a) / stabilizacionog(a)

staklorezačica

stabljičica stabljika, dat./lok. jd. stabljici

staknuti, prez. staknem, prid. rad. staknuo, prid. trp. staknut, pril. pr. staknuvši; i staći

stacionar

stalagmit, nom. mn. stalagmiti

stacionirati, prez. stacioniram, prid. trp. sta­ cioniran

stalak, gen. jd. stalka, nom. mn. stalci, gen. mn. stalaka

staći, prez. staknem, prid. rad. stakao, stakla, prid. trp. staknut, pril. pr. stakavši; i staknuti

stalaktit, nom. mn. stalaktiti

stadij, gen. jd. stadija, instr. jd. stadijem, nom. mn. stadiji

staklorezački

staleški, gen. jd. staleškog(a) stalež, instr. jd. staležom staljinistički, gen. jd. staljinističkog(a)

stadion

stambeni, gen. jd. stambenog(a)

stagnacija

stanak, gen. jd. stanka, nom. mn. stanci, gen. mn. stanaka

stahor / štakor staja

stanarka, dat./lok. jd. stanarki

stajačica (ona koja stoji)

standardan, gen. jd. standardna; odr. stan­ dardni

stajaći, gen. jd. stajaćeg(a)

standardizacija

stajaćica (voda)

standardizacijski / standardizacioni

stajalište, nom. mn. stajališta

stanični, gen. jd. staničnog(a)

stàjati, prez. stojim, imp. stoj, prid. rad. stajao, pril. sad. stojeći, gl. im. stajanje

staniol

stàjati, 3. l. jd. prez. stoji (imati cijenu) stȁjati, prez. stajem, pril. sad. stajući (zaustav­ ljati se) stajnjak, nom. mn. stajnjaci stajski, gen. jd. stajskog(a)

stanka, dat./lok. jd. stanci, gen. mn. stanki stanodavac, gen. jd. stanodavca, vok. jd. sta­ no­davče, gen. mn. stanodavaca stanodavčev stanodavka, dat./lok. jd. stanodavki

staklarija

stanovnik, vok. jd. stanovniče, nom. mn. sta­ nov­nici

staklenik, nom. mn. staklenici

stanovništvo, gen. stanovništva

staklenka, dat./lok. jd. staklenci, gen. mn. stak­lenki

starac, gen. jd. starca, vok. jd. starče, instr. jd. starcem, gen. mn. staraca

staklo, gen. jd. stakla, gen. mn. stakala

starački, gen. jd. staračkog(a)

staklorezac, gen. jd. stakloresca, nom. mn. stakloresci, gen. mn. staklorezaca

staralac, gen. jd. staraoca, vok. jd. sta­raoče, instr. jd. staraocem, gen. mn. sta­­ra­­laca

stèći

staratelj, instr. jd. starateljem starčev starčić starčina starež, gen. jd. stareža / stareži staričak, gen. jd. starička, gen. mn. staričaka starinac, gen. jd. starinca, nom. mn. starinci, gen. mn. starinaca starinački starješina, nom. mn. starješine starješinski

starovjekovan, gen. jd. starovjekovna; odr. starovjekovni starozavjetni, gen. jd. starozavjetnog(a) starudija stati, prez. stanem, aor. stah / stadoh, prid. rad. stao, pril. pr. stavši statičan, gen. jd. statična statičar statičarka statički, gen. jd. statičkog(a) statično (pril.) statist / statista, gen. jd. statista / statiste

starješinstvo, gen. jd. starješinstva, gen. mn. starješinstava

statistica / statistkinja

starjeti, prez. starim, prid. rad. stario, star­jela, pril. sad. stareći, gl. im. sta­re­nje (postajati star)

statističar statističarka

starmali, gen. jd. starmalog(a)

statistkinja / statistica

statistički, gen. jd. statističkog(a)

starobosanski, gen. jd. starobosanskog(a)

status; status kvo

starodavan, gen. jd. starodavna

stavak, gen. jd. stavka, nom. mn. stavci, gen. mn. stavaka

starogradski starogrčki staromodan, gen. jd. staromodna; odr. sta­ro­ modni starosjedilac, gen. jd. sta­­ros­je­dioca, vok. jd. starosjedioče, nom. mn. starosjedioci, gen. mn. sta­rosjedilaca

stavka, dat./lok. jd. stavci, gen. mn. stavaka / stavki stažist / stažista, gen. jd. stažista / stažiste, nom. mn. sta­žis­ti / stažiste stažistica / stažistkinja

starosjedilački, gen. jd. starosjedilačkog(a)

stečaj, instr. jd. stečajem, nom. mn. ste­ča­jevi / stečaji

staroslavenski, gen. jd. staroslavenskog(a)

stečajni

starosni, gen. jd. starosnog(a) starost, gen. jd. starosti, instr. jd. starosti / sta­ rošću starostavan; odr. starostavni starovječan, gen. jd. starovječna; odr. sta­ rovječni

stečevina stećak, gen. jd. stećka, nom. mn. stećci, gen. mn. stećaka stèći, prez. stečem / steknem, 1. l. jd. aor. stekoh, 2/3. l. jd. aor. ste­če, imp. steci / stek­ni, prid. rad. stekao, prid. trp. ste­čen, pril. pr. ste­kav­ši / steknuvši

663

stȇći

664

stȇći, prez. stegnem, aor. stegoh, prid. rad. stegao; i stegnuti

stignuti, prez. stignem, aor. stignuh, prid. rad. stignuo; i stići

stega, dat./lok. jd. stezi

stih, nom. mn. stihovi

stegača, gen. mn. stegača

stihija, gen. mn. stihija

stegnuti, prez. stegnem, aor. stegnuh, prid. rad. stegnuo; i stȇći

stihijno / stihijski (pril.)

stenografija steona (o kravi)

stihoklepac, gen. jd. stihoklepca, gen. mn. sti­ hoklepaca

stepen, gen. jd. stepena, nom. mn. stepeni, gen. mn. stepena / stepeni

stihotvorac, gen. jd. stihotvorca, vok. jd. sti­ hotvorče, instr. jd. sti­ho­tvorcem, gen. mn. stihotvoraca

stepenik, nom. mn. stepenici

stihotvorački

stepenišni

stijeg, gen. jd. stijega, nom. mn. stjegovi / sti­ jezi

stepenište stereofilm, nom. mn. stereofilmovi

stijena, nom. mn. stijene, gen. mn. stijena

stereofonija

stijenka, dat./lok. jd. stijenci, gen. mn. stije­ na­ka / stijenki

sterilizacija

stijenje, dat./lok. stijenju (: stijena)

sterilizacioni

stijesniti, prez. stijesnim, prid. rad. stijesnio, prid. trp. sti­ješ­njen

stezač, instr. jd. stezačem stezaljka, dat./lok. jd. stezaljci steznik, nom. mn. steznici sticaj / stjecaj, instr. jd. sticajem sticati, prez. stičem, imp. stiči, prid. rad. sticao, pril. sad. stičući (: staći, staknuti) sticati, prez. stičem, imp. stiči, prid. rad. sticao, prid. trp. stican, pril. sad. stičući, gl. im. sticanje (: stèći); i stjecati stići, prez. stignem, 1. l. jd. aor. stigoh, 2/3. l. jd. aor. stiže, prid. rad. sti­gao; i stig­nu­ti stidjeti se, prez. stidim se, imperf. stiđah se, prid. rad. stidio se, stidjela se, pril. sad. sti­ deći se, gl. im. stiđenje stidljivac, gen. jd. stidljivca, vok. jd. stid­ljiv­če, instr. jd. stidljivcem, gen. mn. stidlji­va­ca stidljivost, instr. jd. stidljivosti / stidljivošću stidnični

stiješnjenost, instr. jd. stiješnjenosti / sti­ješ­ nje­nošću stilist / stilista, gen. jd. stilista / stiliste, nom. mn. stilisti / stiliste stilistica / stilistkinja stilističar stilističarka stilistički, gen. jd. stilističkog(a) stilistika, dat./lok. stilistici stilistkinja / stilistica stilizacija stimulacija stipendija stipendist / stipendista, gen. jd. stipendista / stipendiste, nom. mn. sti­pen­disti / stipen­ diste

stomačina

stipendistica / stipendistkinja

stočarski, gen. jd. stočarskog(a)

stisak, gen. jd. stiska, nom. mn. stisci, gen. mn. stisaka

stočarstvo

stiska, dat./lok. jd. stisci, gen. mn. stisaka / stiski stiskati, prez. stiskam / stišćem, imp. stis­kaj / stišći, pril. sad. stiskajući / stišćući stizati, prez. stižem, imp. stiži, pril. sad. sti­ žući, gl. im. stizanje stjecaj / sticaj, instr. jd. stjecajem stjecati, prez. stječem, imp. stječi, prid. rad. stjecao, prid. trp. stjecan, pril. sad. stje­ čući, gl. im. stjecanje (: stèći); i sticati stjecište stjegonoša, nom. mn. stjegonoše stjenica, gen. mn. stjenica stjeničav stjenovit, gen. jd. stjenovita; odr. stjeno­vi­ti stjenovitost, instr. jd. stjenovitosti / stjenovi­ toš­ću

stočić stočni, gen. jd. stočnog(a) stog(a) (pril.) stogodišnjak, vok. jd. stogodišnjače, nom. mn. stogodišnjaci stogodišnji, gen. jd. stogodišnjeg(a) (100-go­ diš­nji) stogodišnjica (100-godišnjica) stoicizam, gen. stoicizma stoički (pril.) stoik, vok. jd. stoiče, nom. mn. stoici stoja stojeći, gen. jd. stojećeg(a) stojeći (pril.) stojećke / stojećki (pril.) stoka, dat./lok. stoci

stjenjak, gen. jd. stjenjaka, nom. mn. stjenjaci

stokuća

stjerati, prez. stjeram, prid. rad. stjerao, prid. trp. stje­ran; i satjerati

stol, gen. jd. stola

stjerivati, prez. stjerujem, pril. sad. stje­ru­jući, gl. im. stjerivanje stješnjavati, prez. stješnjavam, gl. im. stješnja­ vanje; i stješnjivati stješnjivati, prez. stješnjujem, gl. im. stješ­nji­ vanje; i stješnjavati stjuard, gen. mn. stjuarda stjuardesa sto, gen. jd. stola, nom. mn. stolovi sto; sto pos­to; sto puta stočar, vok. jd. stočare / stočaru stočariti, prez. stočarim, prid. rad. sto­čario, pril. sad. stočareći, gl. im. stoča­re­nje

stolac, gen. jd. stoca / stolca, nom. mn. stoci / stolci, gen. mn. stola­ca stolački, gen. jd. stolačkog(a) (: Stolac, Sto­ čani) stolarija stoličica stolić stolni / stoni, gen. jd. stolnog(a); stolni grad stolnjak, nom. mn. stolnjaci stoljeće stoljetan, gen. jd. stoljetna; odr. stoljetni stomačić stomačina

665

stomačni

666

stomačni, gen. jd. stomačnog(a)

stožer, gen. jd. stožera

stomak, vok. jd. stomače, nom. mn. sto­maci

straćara

stomatologija

straćiti, prez. straćim, aor. straćih, prid. rad. straćio, prid. trp. straćen; i stratiti

stoni / stolni; stoni grad, stoni tenis, stono vino stonoga, dat./lok. jd. stonozi, gen. mn. sto­ noga stonotenisač / stonoteniser stonotenisačica / stonoteniserka stonoteniser / stonotenisač stonoteniserka / stonotenisačica stonoteniski, gen. jd. stonoteniskog(a)

stradalac, gen. jd. stradalca / stradaoca, instr. jd. stradalcem / stradaocem, nom. mn. stradaoci, gen. mn. stra­da­laca stradalački, gen. jd. stradalačkog(a) stradalaštvo stradalnica stradalnički

stopa; u stopu

stradalnik, vok. jd. stradalniče, nom. mn. stra­dalnici

stopedesetpetogodišnji (155-godišnji)

stradalništvo

stoper

straga (pril.)

stopostotan, gen. jd. stopostotna; odr. stopo­ stotni

strah, dat./lok. jd. strahu, nom. mn. strahovi

stoprocentan stop-svjetlo stoput; sto puta storija stostruk, gen. jd. stostruka; stostruka, stos­ tru­ko stotina; dvije stotine, pet stotina, stotinu tri­ deset (i) pet stotinarka / stotinjarka, dat./lok. jd. stoti­ narci, gen. mn. stotinarki stotinka, dat./lok. jd. stotinci, gen. mn. sto­ tin­ki

strahoba strahoban, gen. jd. strahobna; odr. stra­hob­ni strahobno (pril.) strahopoštovanje strahota, gen. mn. strahota strahotan, gen. jd. strahotna; odr. strahotni strahotno (pril.) strahovati, prez. strahujem, prid. rad. stra­ hovao, pril. sad. stra­hujući, gl. im. straho­ vanje strahovit, gen. jd. strahovita; odr. stra­ho­viti strahovito (pril.)

stotinjak, gen. jd. stotinjka, nom. mn. stoti­ njci, gen. mn. stotinjaka

strahovitost, instr. jd. strahovitosti / straho­ vi­tošću

stotinjarka / stotinarka, dat./lok. jd. stoti­ njar­ci, gen. mn. stotinjarki

strahovlada

stotnina

strana; na strani, niza stranu / nizastranu, sa stra­ne

stožac, gen. jd. stošca, nom. mn. stošci, gen. mn. stožaca

stranac, gen. jd. stranca, vok. jd. stran­če, instr. jd. strancem, gen. mn. stra­na­ca

stričević

stranački, gen. jd. stranačkog(a) (: stranci, stranke)

strefiti, prez. strefim

strančev

strehokapina

strančica stranka, dat./lok. jd. stranci, gen. mn. stra­ naka stranputica stranputice (pril.) stranstvovati, prez. stranstvujem, pril. sad. stranstvujući, gl. im. stranstvovanje

streha, dat./lok. jd. strehi, gen. mn. streha strelast, gen. jd. strelasta; odr. strelasti strelica, gen. mn. strelica streličica strelimice (pril.) strelište strelomice (pril.)

strasno (pril.)

strelovit, gen. jd. strelovita; odr. streloviti

strast, instr. jd. strasti / strašću

strelovito (pril.)

strastan, gen. jd. strasna; odr. strasni

streljač, instr. jd. streljačem

strastven, gen. jd. strastvena; odr. stras­tve­ni

streljačica

strastveno (pril.) strašiv / strašljiv, gen. jd. strašiva; odr. strašivi strašivac / strašljivac, gen. jd. strašivca strašivo / strašljivo (pril.) strašljiv / strašiv, gen. jd. strašljiva; odr. straš­ ljivi strašljivac / strašivac, gen. jd. strašljivca strašljivo / strašivo (pril.) strategija strateški, gen. jd. strateškog(a) stratifikacija stratišni stratište stratiti, prez. stratim; i straćiti

streljački streljana, gen. mn. streljana streljaštvo streljivo stremiti, prez. stremim, pril. sad. stremeći, gl. im. strem­lje­nje strepiti, prez. strepim, prid. rad. strepio, stre­ pila, pril. pr. strepivši; i strepjeti strepjeti, prez. strepim, aor. strepjeh, imperf. strepljah, prid. rad. strepio, strepjela, pril. sad. strepeći, pril. pr. strepjevši, gl. im. strepljenje; i strepiti strepnja stres, gen. jd. stresa, nom. mn. stresovi strešica

stratosfera

stric, vok. jd. striče, instr. jd. stricem, nom. mn. stričevi

stravičan, gen. jd. stravična; odr. stra­vič­ni; komp. stravičniji

stričak, gen. jd. strička, nom. mn. stričci, gen. mn. stričaka (bot.)

stravično (pril.)

stričev

strčati, prez. strčim, prid. rad. strčao

stričević

667

stričevka

668

stričevka, dat./lok. jd. stričevki strići, prez. strižem, aor. stri­goh, imperf. stri­ zijah, imp. strizi, prid. rad. strigao, prid. trp. strižen, pril. sad. strigući, gl. im. stri­ ženje strijela, instr. jd. strijelom, nom. mn. strijele strijelac, gen. jd. strijelca, vok. jd. strijelče, instr. jd. strijelcem, nom. mn. strijelci, gen. mn. strijelaca

strojiti, prez. strojim, pril. sad. strojeći, gl. im. strojenje (postrojavati) strojnica strojnički strojovođa, nom. mn. strojovođe strpjeti se, prez. strpim se, prid. rad. strpio se, strpjela se, pril. pr. strpjevši se strpljivost, instr. jd. strpljivosti / strpljivošću

strijelčev

stršljen, nom. mn. stršljeni / stršljenovi

strijeljati, prez. strijeljam, prid. rad. strijeljao, prid. trp. strijeljan, pril. sad. stri­je­ljajući, gl. im. strijeljanje

stručak, gen. jd. stručka, nom. mn. struč­ci, gen. mn. stručaka

strizibuba strka, dat./lok. jd. strci, gen. mn. strka strmac, gen. jd. strmca, nom. mn. strmci, gen. mn. strmaca strmoglavce (pril.) strn, gen. jd. strni, instr. jd. strni / strnju, gen. mn. strni strni, gen. jd. strnog(a) strnika / strnjika, nom. mn. strnike strnište / strnjište

stručan, gen. jd. stručna; odr. stručni stručno (pril.) stručnost, instr. jd. stručnosti / struč­noš­ću stručnjak, vok. jd. stručnjače, nom. mn. struč­ njaci strugač, vok. jd. strugaču, instr. jd. stru­ga­čem strugačica strugaljka, gen. mn. strugaljka / strugaljki strugati, prez. stružem, imp. struži, gl. im. stru­ganje

strnjak, gen. jd. strnjaka, nom. mn. strnjaci

struhnuti, prez. struhnem, aor. struhnuh, prid. rad. struhnuo, struhnula, pril. pr. struhnuvši

strnjik, gen. jd. strnjika, nom. mn. strnjici

struja

strnjika / strnika, nom. mn. strnjike

strujati, prez. strujim, prid. rad. strujao, pril. sad. strujeći, gl. im. strujanje; i strujiti

strnokos

strnjište / strnište strog, gen. jd. stroga; odr. stro­gi; komp. stro­ žiji / stroži strogoća strogost, instr. jd. strogosti / strogošću stroj, gen. jd. stroja, lok. jd. stroju, nom. mn. strojevi strojarstvo

strujiti, prez. strujim, prid. rad. strujio, pril. sad. strujeći, gl. im. strujenje; i strujati strujni, gen. jd. strujnog(a) strujnik, nom. mn. strujnici strujomjer struka, dat./lok. jd. struci strukovnjački

sublizu

strukturalistički strukturirati, prez. stukturiram, prid. trp. stukturiran strunjača strv, gen. jd. strva / strvi strvoder stub / stup, nom. mn. stubovi stubišni, gen. jd. stubišnog(a) stući, prez. stučem, aor. stu­koh, imp. stuci, prid. rad. stukao, prid. trp. stučen studenac, gen. jd. studenca, nom. mn. stu­ denci, gen. mn. studenaca studeni, gen. jd. studenog(a) student, gen. mn. studenata studentarija studentica studentski, gen. jd. studentskog(a) studij, gen. jd. studija, instr. jd. studijem studija, gen. jd. studije, instr. jd. studijom

stupac, gen. jd. stupca, nom. mn. stupci, gen. mn. stupaca stupanj, gen. jd. stupnja, nom. mn. stup­njevi / stupnji, gen. mn. stupnjeva stupčani stupčić stupnjevati, prez. stupnju­jem stvar, gen. jd. stvari, instr. jd. stvari / stvarju stvaralac, gen. jd. stvaraoca, vok. jd. stva­ra­ o­če, instr. jd. stvaraocem, gen. mn. stvara­ la­ca stvaralački, gen. jd. stvaralačkog(a) stvaralaštvo, gen. jd. stvaralaštva, gen. mn. stvaralaštava / stvaralaštva stvaraočev stvarčica, instr. jd. stvarčicom stvarnopravni (: stvarno pravo) stvarnost, instr. jd. stvarnosti / stvar­noš­ću subesjednica / sabesjednica

studije (ž. pl. t.), gen. studija

subesjednik / sabesjednik, vok. jd. subesjed­ niče, nom. mn. subesjednici

studijski, gen. jd. studijskog(a)

subhanalah / subhanallah (čest.)

studio, gen. jd. studija, instr. jd. studiom, nom. mn. studiji

subjekat / subjekt

studiozan, gen. jd. studiozna; odr. studi­oz­ni

subjekatski / subjektni, gen. jd. subjekat­ skog(a)

studiozno (pril.)

subjekt / subjekat, gen. mn. subjekata

studioznost, instr. jd. studioznosti / studi­oz­ noš­ću

subjektivan, gen. jd. subjektivna; odr. subjek­ tivni

studjeti, 3. l. jd. prez. studi, prid. rad. studio, studjela, pril. sad. studeći

subjektivno (pril.)

stuha

subjektivnost, instr. jd. subjektivnosti / subjektivnošću

stuhać

subjektni / subjekatski

stuhinja

sublimacija

stup / stub, nom. mn. stupovi

sublizu (pril.)

669

suborac

670

suborac / saborac, gen. jd. suborca, vok. jd. suborče, gen. mn. suboraca subordinacija

sudjelovati, prez. sudjelujem, prid. rad. sudje­ lovao, pril. sad. sud­jelujući, gl. im. sudje­ lovanje

subpolaran, gen. jd. subpolarna; odr. sub­po­ larni

sudnji, gen. jd. sudnjeg(a)

subrat / sabrat

sudstvo

subvencija

sudžuka, dat./lok. jd. sudžuci / sudžuki

subverzija

suđe, gen. suđa

sučelice

suđena, dat./lok. jd. suđenoj

sučeliti, prez. sučelim, aor. su­če­lih, prid. rad. sučelio, prid. trp. sučeljen, pril. pr. su­če­ livši, gl. im. su­če­ljenje

suđeni, gen. jd. suđenog(a)

sučeljavati, prez. sučeljavam; i su­če­ljivati

suđenički

sučeljivati, prez. sučeljujem; i su­če­lja­vati

suđenik, vok. jd. suđeniče, nom. mn. suđe­ni­ci

sučev / sudijin

suđenje

sućut, gen. jd. sućuti

sufara

sudac / sudija, gen. jd. suca, vok. jd. suče, nom. mn. suci, gen. mn. sudaca

sufija

sudački / sudijski sudba, gen. mn. sudba / sudbi sudbonosan, gen. jd. sudbonosna; odr. sud­ bonosni

sudski, gen. jd. sudskog(a)

suđenica

sufijski, gen. jd. sufijskog(a) sufiks, gen. mn. sufiksa sufizam, gen. jd. sufizma, gen. mn. sufizama sugestija

sudija / sudac, vok. jd. sudija / sudijo, instr. jd. sudijom

suglasan / saglasan, gen. jd. suglasna; sug­ las­na, suglasno

sudijin / sučev

suglasiti se, prez. suglasim se; i saglasiti se

sudijski / sudački, gen. jd. sudijskog(a)

suglasje / saglasje

sudinica / sutkinja

suglasnički, gen. jd. suglasničkog(a)

sudionica

suglasnost / saglasnost, instr. jd. sug­las­nosti / suglasnošću

sudionički sudionik, vok. jd. sudioniče, nom. mn. sudio­ ni­ci

sugovornica / sagovornica sugovornički / sagovornički

sudioništvo, gen. jd. sudioništva, gen. mn. su­ dioništava / sudioništva

sugovornik / sagovornik, vok. jd. su­go­vor­ ni­če, nom. mn. sugovornici

suditi, prez. sudim, prid. rad. sudio, prid. trp. suđen, gl. im. suđenje

sugrađanin, gen. jd. sugrađanina, nom. mn. sugrađani

sumnjati

sugrađanka, dat./lok. jd. sugrađanki

suhozid

sugrađanski

suhozidica / suhozidina

sugrađanstvo

suigrač / saigrač, vok. jd. suigraču

suh, gen. jd. suha; odr. suhi; komp. suhlji / suši

suigračica / saigračica

suhača

sujeta

suharak, gen. jd. suharka, nom. mn. suharci, gen. mn. suharaka

sujetan, gen. jd. sujetna; odr. sujetni

suho (pril.)

sujevjerje

suhoća

sujevjernost, instr. jd. sujevjernosti / sujev­ jer­nošću

suhodo, gen. jd. suhodola suhodolina

sujevjeran, gen. jd. sujevjerna; odr. su­jev­jerni

sukati, prez. sučem, pril. sad. sučući, gl. im. sukanje

suhogrudost, instr. jd. suhogrudosti / suhog­ ru­došću

sukladno (pril.)

suhomeđina

sukno, gen. jd. sukna, gen. mn. sukana

suhomesnat, gen. jd. suhomesnata; odr. su­ homesnati

suknja, gen. mn. sukanja / suknji

suhomrazica suhonjav, gen. jd. suhonjava; odr. su­ho­nja­vi suhonjavost, instr. jd. suhonjavosti / suho­nja­ vošću

sukrvičast, gen. jd. sukrvičasta; odr. su­kr­ vičasti sukrvičav, gen. jd. sukrvičava; odr. su­kr­vi­čavi sulinar / solunar / sulunar, gen. jd. sulinara sultanija

suhoparan, gen. jd. suhoparna; odr. su­ho­ parni

sultanijin

suhoparno (pril.)

sumagličast, gen. jd. sumagličasta; odr. suma­ gličasti

suhoparnost, instr. jd. suhoparnosti / su­ho­ par­nošću suhoruk, gen. jd. suhoruka; odr. suhoru­ki suhorukost, instr. jd. suhorukosti / suhoru­ koš­ću suhotan, gen. jd. suhotna; suhotna, suhotno suhovina

sulunar / solunar / sulinar, gen. jd. sulunara

sumahnit, gen. jd. sumahnita; odr. su­mah­niti sumahnut, gen. jd. sumahnuta; odr. su­mah­ nuti sumahnuto (pril.) sumahnutost, instr. jd. sumahnutosti / su­mah­nutošću sumbul / zumbul, nom. mn. sumbuli

suhozemac, gen. jd. suhozemca, nom. mn. suhozemci

sumnja, gen. mn. sumnja / sumnji

suhozeman, gen. jd. suhozemna; odr. su­ho­ zemni

sumnjati, prez. sumnjam, prid. rad. sumnjao, pril. sad. sumnjajući, gl. im. sumnjanje

671

sumnjičav

672

sumnjičav, gen. jd. sumnjičava; odr. sum­nji­ čavi sumnjičavac, gen. jd. sumnjičavca, nom. mn. sumnjičavci sumnjičavica sumnjičavo (pril.)

sunčac, gen. jd. sunčaca sunčan, gen. jd. sunčana; odr. sunčani (: sunce) sunčanica sunčanik, nom. mn. sunčanici

sumnjičavost, instr. jd. sumnjičavosti / sum­ nji­čavošću

sunčati, prez. sunčam, prid. rad. sunčao, prid. trp. sunčan, pril. sad. sunčajući, gl. im. sun­čanje

sumnjičiti, prez. sumnjičim, prid. rad. sum­ njičio, prid. trp. sum­njičen

sunđer

sumnjiv, gen. jd. sumnjiva; odr. sumnji­vi sumnjivac, gen. jd. sumnjivca, vok. jd. sum­ njivče, gen. mn. sumnjivaca sumnjivica sumnjivo (pril.) sumornost, instr. jd. sumornosti / su­mor­ noš­ću

sunđerić sunet / sunnet, gen. jd. suneta sunetiti, prez. sunetim, pril. sad. suneteći, gl. im. sunećenje sunetlija sunija / sunit, nom. mn. sunije sunijski / sunitski

sumporača

sunit / sunija, gen. jd. sunita, nom. mn. suniti

sumporovodik / sumporovodonik

sunitski / sunijski

sumračak, gen. jd. sumračka, nom. mn. sum­ rač­ci, gen. mn. sumračaka

sunizam, gen. sunizma

sumračan, gen. jd. sumračna; odr. sum­rač­ni sumračić, instr. jd. sumračićem sumračina

sunnet / sunet suočavati, prez. suočavam, pril. sad. suočava­ jući, gl. im. suočavanje

sumračje

suočiti, prez. suočim, prid. rad. suočio, prid. trp. suočen, gl. im. suočenje

sumrak, nom. mn. sumraci

suosjećajan / saosjećajan, gen. jd. suosjećajna

sunarodnički / sunarodnjački, gen. jd. sunarod­ničkog(a) / sunarodnjačkog(a)

suosjećati, prez. suosjećam, pril. sad. su­os­ jećajući, gl. im. suosjećanje; i saosjećati

sunasljednik, vok. jd. sunasljedniče, nom. mn. sunasljednici

suosnivač / saosnivač, gen. jd. suosnivača

sunasljedništvo, gen. mn. sunasljedništava / sunasljedništva

suparnički, gen. jd. suparničkog(a)

sunašce, gen. jd. sunašca, gen. mn. su­naš­ca suncobran suncokret, nom. mn. suncokreti

suosnivačica / saosnivačica suparnik, vok. jd. suparniče, nom. mn. su­par­ nici suparništvo, gen. jd. suparništva, gen. mn. suparništava / su­par­niš­tva

surevnjivost

supatnički / sapatnički supatnik / sapatnik, vok. jd. supatniče, nom. mn. supatnici

suprotstavljen, gen. jd. suprotstavljena; sup­ rot­stavljena, suprotstavljeno suprug, vok. jd. supruže, nom. mn. supruzi

super; super benzin, super film

supruga, dat./lok. jd. suprugi / supruzi

superioran, gen. jd. superi­orna

supružnički

supermarket, nom. mn. supermarketi

supružnik, vok. jd. supružniče, nom. mn. sup­ruž­nici

supersila suplemenica / saplemenica suplemenički / saplemenički suplemenik / saplemenik, vok. jd. sup­le­me­ ni­če, nom. mn. suplemenici suposjednica / saposjednica suposjednički / saposjednički suposjednik / saposjednik, vok. jd. su­pos­jed­ niče, nom. mn. suposjednici supotpis / sapotpis

supružništvo supstanca / supstancija supstancijalan, gen. jd. supstancijalna; odr. supstancijalni supstandard supstantiv supstitucija supstrat, gen. jd. supstrata, nom. mn. sup­ strati suptrop, nom. mn. suptropi

supotpisati, prez. supotpišem, prid. trp. supotpisan; i sapotpisati

suptropski, gen. jd. suptropskog(a)

supotpisnica / sapotpisnica

suputnica / saputnica

supotpisnički / sapotpisnički

suputnički / saputnički

supotpisnik / sapotpisnik, vok. jd. su­pot­pis­ ni­če, nom. mn. supotpisnici

suputnik / saputnik, vok. jd. suputniče, nom. mn. suputnici

supovac, gen. jd. supovca, gen. mn. supovaca

sura, gen. jd. sure, nom. mn. sure, gen. mn. su­ra (isl.)

supredsjednica supredsjednik, vok. jd. supred­sjedniče, nom. mn. supredsjednici supremacija suprotnost, instr. jd. suprotnosti / suprot­ noš­ću suprotstaviti, prez. suprotstavim, prid. rad. suprotstavio, pril. pr. suprotstavivši suprotstavljati, prez. suprotstav­ljam, prid. trp. suprotstavljan, pril. sad. suprotstavlja­ jući, gl. im. suprotstavljanje

suradnički / saradnički suradnik / saradnik, vok. jd. surad­ni­če, nom. mn. suradnici suradništvo / saradništvo, gen. jd. su­rad­ niš­tva, gen. mn. suradništava / suradništva suradnja / saradnja surađivati, prez. surađujem, prid. rad. sura­ đivao, pril. sad. su­ra­đujući; i sarađivati surevnjivost, instr. jd. surevnjivosti / surev­ nji­vošću

673

surfati

674

surfati, prez. surfam, pril. sad. surfajući, gl. im. surfanje

sušac, gen. jd. sušca, gen. mn. sušaca

surla, gen. mn. surla / surli

sušanj, gen. jd. sušnja, nom. mn. sušnji / suš­ njevi, gen. mn. sušanja / sušnjeva

surutka / sirutka, dat./lok. jd. suruci / su­rutki

suši, gen. jd. sušija

suseljanin, gen. jd. suseljanina, nom. mn. suseljani

sušičav, gen. jd. sušičava; odr. su­ši­čavi

suseljanka, dat./lok. jd. suseljanki

sušionica

susjed, gen. mn. susjeda susjeda / susjetka

sušiti, prez. sušim, pril. sad. sušeći, gl. im. sušenje

susjedni, gen. jd. susjednog(a)

sutjeska, dat./lok. jd. sutjesci (klisura)

susjedov

sutkinja / sudinica

susjedski, gen. jd. susjedskog(a)

sutlija / sutlijaš

susjedstvo, gen. jd. susjedstva, gen. mn. susjedstava / susjedstva

sutra; do sutra, od sutra, danas-sutra

susjetka / susjeda, dat./lok. jd. susjetki

sutrašnji, gen. jd. sutrašnjeg(a)

susjetkin

suučesnica / saučesnica

susljedan, gen. jd. susljedna

suučesnički / saučesnički

susnježica suspenzija

suučesnik / saučesnik, vok. jd. suučes­niče, nom. mn. suučesnici

suspreći, prez. suspregnem, aor. suspregoh, imp. sus­preg­ni, prid. rad. suspregao, prid. trp. suspregnut; i suspregnuti

suučesništvo / saučesništvo, gen. jd. suučes­ niš­tva, gen. mn. suučesništava / suučes­ niš­tva

suspregnuti, prez. suspregnem, aor. suspre­ gnuh, prid. rad. sus­pre­gnuo; i suspreći

suučestvovanje / saučestvovanje

susretljivost, instr. jd. susretljivosti / susret­ lji­vošću

suvisao, gen. jd. suvisla; odr. suvisli

sustajati, prez. sustajem susteći, prez. sustegnem, prid. rad. sustegao; i sustegnuti sustegnuti, prez. sustegnem, prid. rad. suste­ gnuo; i susteći

sušičavost, instr. jd. sušičavosti / suši­ča­vošću

sutradan

suurednički / saurednički suvislost, instr. jd. suvislosti / suvislošću suvišak, gen. jd. suviška, nom. mn. su­viš­ci, gen. mn. suvišaka suvišan, gen. jd. suvišna; odr. suviš­ni suviše (pril.)

sustići, prez. sustignem, aor. sus­tigoh, imp. sustigni, prid. rad. sustigao, sustigla; i sustignuti

suvlasnički, gen. jd. suvlasničkog(a)

sustignuti, prez. sustignem, aor. sustignuh, prid. rad. sus­tig­nuo, sus­tignula; i sustići

suvlasništvo, gen. jd. suvlasništva, gen. mn. suvlasništava / suv­las­ništva

suvlasnik, vok. jd. suvlasniče, nom. mn. suv­ las­nici

svanuće

suvozač, gen. jd. suvozača, nom. mn. suvozači

svađalo

suvozačica

svađati, prez. svađam, prid. rad. svađao, pril. sad. sva­đa­jući, gl. im. svađanje

suvremen / savremen, gen. jd. suvremena; odr. suvremeni

svagda (pril.); jednom za svagda / zasvagda

suvremenica / savremenica

svagdanji / svagdašnji

suvremenik / savremenik, vok. jd. suvreme­ ni­če, nom. mn. suvremenici

svagdašnjica

suvremeno / savremeno (pril.)

svagdašnjost, instr. jd. svagdašnjosti / svag­ daš­njošću

suzavac, gen. jd. suzavca, nom. mn. suzavci, gen. mn. suzavaca

svagdje / svugdje (pril.)

suzbijati, prez. suzbijam, prid. rad. suzbijao, prid. trp. suzbijan suzbiti, prez. suzbijem, imp. suzbij, suzbijmo, prid. rad. suzbio, prid. trp. suzbijen suzdržljivost, instr. jd. suzdržljivosti / suz­ drž­ljivošću suzivati, prez. suzujem, pril. sad. suzujući, gl. im. suzivanje; i su­žavati sužanj, gen. jd. sužnja, nom. mn. suž­nji / sužnjevi, gen. mn. sužanja / sužnjeva

svȃk, gen. jd. svaka, vok. jd. svače, nom. mn. svakovi svakad (pril.) svakakav, gen. jd. svakakva / svakakvog(a); svakakva, sva­kak­vo svaki, gen. svakog(a), dat./lok. svakom(e); svaka, sva­ko; svaki put svakidanji / svakidašnji, gen. jd. sva­kida­ njeg(a) / sva­kidašnjeg(a) svakidašnjica

sužanjstvo

svako, gen. svakog(a), dat./lok. sva­kom(e)

sužavati, prez. sužavam, pril. sad. sužavajući, gl. im. suža­va­nje; i suzivati

svakodnevan, gen. jd. svakodnevna; odr. sva­ kodnevni

suždrebna (o kobili)

svakodnevica / svakodnevnica

suživjeti se, prez. suživim se, prid. rad. su­ živio se, suživjela se, pril. pr. su­živ­jevši se; i saživjeti se

svakodnevno (pril.)

svačiji, gen. svačijeg(a)

svakojako (pril.)

svadba, gen. mn. svadba / svadbi

svakoji (zam.)

svadljivac, gen. jd. svadljivca, vok. jd. svad­ ljiv­če, nom. mn. svadljivci, gen. mn. svad­ lji­vaca

svakovrsnost, instr. jd. svakovrsnosti / sva­ko­ vrs­nošću

svakojak, gen. jd. svakojaka; odr. svakojaki

svadljivčev

svakovrstan, gen. jd. svakovrsna; odr. sva­ kovrsni

svađa, gen. mn. svađa

svakud(a) (pril.)

svađalački, gen. jd. svađalačkog(a)

svana (pril.)

svađalica, nom. mn. svađalice

svanuće

675

svanuti

676

svanuti, 3. l. jd. prez. svane

svećenički, gen. jd. svećeničkog(a)

svanjavati, 3. l. jd. prez. svanjava, gl. im. sva­ njavanje; i svanjivati

svećenik, vok. jd. svećeniče, nom. mn. sve­će­ ni­ci

svanjivati, 3. l. jd. prez. svanjuje, gl. im. svanji­ vanje; i svanjavati

svećeništvo

svariv / svarljiv; odr. svarivi / svarljivi svast, gen. jd. svasti, instr. jd. svasti / svašću svastičić, instr. jd. svastičićem

svećenstvo svediv / svodiv / svodljiv; odr. svedivi svedržeći, gen. jd. svedržećeg(a)

svastić, instr. jd. svastićem

svehnuti, prez. svehnem, prid. rad. svehao / svehnuo, svehla / svehnula, pril. pr. sve­ havši / sveh­nuv­ši

svastika, dat./lok. jd. svastici / svastiki

svejednako (pril.)

svašta, gen. svačeg(a), dat./lok. svačem(u)

svejedno

svaštarija, nom. mn. svaštarije svaštojed, nom. mn. svaštojedi

svekar, gen. jd. svekra, nom. mn. svekri, gen. mn. svekara

svat, nom. mn. svati / svatovi, gen. mn. svata / svatova, dat./instr./lok. mn. svatima / sva­ tovima

svekolik, gen. jd. svekolika; odr. svekoliki svemirac, gen. jd. svemirca, nom. mn. sve­ mirci, gen. mn. svemiraca

svatko (ekspr.)

svemoć, gen. jd. svemoći, instr. jd. svemoći / svemoću

svastičina

svatovac, gen. jd. svatovca, vok. jd. sva­tov­če, gen. mn. svatovaca sve, gen. sveg(a), dat./lok. svemu, instr. svim; sve četiri, sve vri­jeme sveafrički sveamerički

svemoćan, gen. jd. svemoćna; odr. sve­moć­ni svemoćnica svemoćnik, vok. jd. svemoćniče, nom. mn. sve­moćnici

svebosanski, gen. jd. svebosanskog(a)

svemoćnost, instr. jd. svemoćnosti / sve­moć­ noš­ću

svebošnjački, gen. jd. svebošnjačkog(a)

svemoguć, gen. jd. svemoguća; odr. sve­mo­gući

svečan, gen. jd. svečana; odr. sveča­ni

svenarodni, gen. jd. svenarodnog(a)

svečano (pril.)

sveobuhvatan, gen. jd. sveobuhvatna; odr. sveobuhvatni

svečanost, instr. jd. svečanosti / sve­ča­nošću svečarski, gen. jd. svečarskog(a) svečeri (pril.) svečev

sveobuhvatljiv, gen. jd. sveobuhvatljiva; odr. sveobuhvatljivi sveobuhvatno (pril.)

svećenica

sveobuhvatnost, instr. jd. sveobuhvatnosti / sveobuhvatnošću

svećenicin

sveopći, gen. jd. sveopćeg(a)

svijetlocrven

sveopšti, gen. jd. sveopšteg(a) sveprisutnost, instr. jd. sveprisutnosti / sve­ prisutnošću sveska, gen. jd. sveske, dat./lok. jd. svesci, gen. mn. sve­saka / sveski sveslavenski, gen. jd. sveslavenskog(a) svesrdnost, instr. jd. svesrdnosti / sve­srd­ noš­ću svesti, prez. svedem, prid. rad. sveo, svela

svezak, gen. jd. sveska, nom. mn. svesci, gen. mn. svezaka sveznajući, gen. jd. sveznajućeg(a) sveznalac, gen. jd. sveznalca / sveznaoca, vok. jd. sveznalče / sveznaoče, gen. mn. svez­ na­laca sveznalački svežanj, gen. jd. svežnja, nom. mn. svežnjevi / svežnji, gen. mn. svežnjeva / svežanja svežnjić, instr. jd. svežnjićem

svesti, prez. svezem, prid. rad. svezao, svezla (: voziti)

svibanj, gen. jd. svibnja, nom. mn. svibnji, gen. mn. svibanja

svestranost, instr. jd. svestranosti / svestra­ nošću

svibanjski, gen. jd. svibanjskog(a)

sveščica

svići, prez. sviknem, prid. rad. svikao, prid. trp. sviknut, pril. pr. svikavši; i sviknuti

sveščić

svidjeti, prez. svidim, prid. trp. sviđen

sveštenik, vok. jd. svešteniče, nom. mn. sve­ šte­ni­ci

svidjeti se, prez. svidim se, prid. rad. svi­dio se, svidjela se, pril. pr. svidjevši se

sveštenstvo

sviđati, prez. sviđam, prid. rad. sviđao, pril. sad. sviđajući, gl. im. sviđanje (: svidjeti)

svetac, gen. jd. sveca, vok. jd. sveče, instr. jd. svecem, nom. mn. sveci, gen. mn. svetaca svetački svetkovati, prez. svetkujem, gl. im. svetko­ vanje svetkovina svetogrđe svetost, gen. jd. svetosti, instr. jd. svetosti / svetošću sveučilišni

sviđati se, prez. sviđam se, prid. rad. sviđao se, pril. sad. svi­đa­ju­ći se, gl. im. sviđanje svijati, prez. svijam, prid. rad. svijao, prid. trp. svijan, pril. sad. svijajući, gl. im. svijanje svijeća, gen. mn. svijeća svijećnjak, nom. mn. svijećnjaci svijest, instr. jd. svijesti / sviješću svijet, lok. jd. svijetu, nom. mn. svjetovi, gen. mn. svjetova

sveučilište

svijetao, gen. jd. svijetla; odr. svijetli; komp. svjetliji

sveudilj (pril.)

svijetleći / svjetleći, gen. jd. svijetlećeg(a)

sveukupan, gen. jd. sveukupna; odr. sve­ ukupni svevideći, gen. jd. svevidećeg(a) svevremen, gen. jd. svevremena

svijetliti, prez. svijetlim, prid. rad. svijetlio, pril. sad. svijet­le­ći, gl. im. svijetljenje (sijati, svijetliti se) svijetlocrven, gen. jd. svijetlocrvena; odr. svi­ jetlocrveni

677

svijetljeti

678

svijetljeti, prez. svijetlim, pril. sad. svijet­leći, gl. im. svijet­ljenje (postajati svijetao)

svjećarnica

svijetnjak, nom. mn. svijetnjaci (svitac)

svjećonoša

sviknuti, prez. sviknem, prid. rad. sviknuo, pril. pr. sviknuvši; i svići svilac, gen. jd. svilca, nom. mn. svilci, gen. mn. svilaca

svjećica, gen. mn. svjećica svjedočanstvo, gen. jd. svjedočanstva, gen. mn. svjedočanstava / svjedočanstva

svilokos

svjedočiti, prez. svjedočim, prid. rad. svje­ dočio, pril. sad. svje­do­čeći, gl. im. svjedo­ čenje

svinjac, gen. jd. svinjca, nom. mn. svinjci, gen. mn. svinjaca

svjedodžba, gen. mn. svjedodžaba / svje­ dodž­bi

svinjarija

svjedok, gen. jd. svjedoka, vok. jd. svje­doče, nom. mn. svjedoci, gen. mn. svjedoka

svinjče, gen. svinjčeta svirac, gen. jd. svirca, vok. jd. svirče, nom. mn. svirci, gen. mn. sviraca

svjedokinja svjesno (pril.)

svirač, gen. jd. svirača, vok. jd. sviraču, instr. jd. sviračem

svjesnost, instr. jd. svjesnosti / svjesnošću

sviračev

svještiti, prez. svještim, prid. rad. svještio

sviračica

svjetilo

svirački, gen. jd. sviračkog(a)

svjetiljčica

sviraljka, dat./lok. jd. sviraljci, gen. mn. svi­ raljki

svjetiljka, dat./lok. jd. svjetiljci, gen. mn. svje­ ti­ljaka / svjetiljki

svirka, dat./lok. jd. svirci, gen. mn. svirka / svirki

svjetina

svisoka (pril.) svitac, gen. jd. svica, nom. mn. svici, gen. mn. svitaca svitak, gen. jd. svitka, nom. mn. svici, gen. mn. svitaka

svjestan, gen. jd. svjesna; odr. svjesni

svjetioničar svjetionik, gen. jd. svjetionika, nom. mn. svje­ tionici svjetlac, gen. jd. svjetlaca svjetlarnik, nom. mn. svjetlarnici

svitati, 3. l. jd. prez. sviće, pril. sad. svi­ću­ći, gl. im. svitanje

svjetlati, prez. svjetlam, pril. sad. svjet­lajući, gl. im. svjetlanje

sviti, prez. svijem, imp. svij, svijmo, prid. trp. svijen

svjetleći / svijetleći, gen. jd. svjetlećeg(a) svjetlica

svitnjak, nom. mn. svitnjaci (učkur)

svjetlina

svjećar, gen. jd. svjećara, nom. mn. svjećari

svjetlo, gen. jd. svjetla, gen. mn. svjetala

svjećarica

svjetlobran

svrabljivost

svjetlomjer svjetlomrcati, 3. l. jd. prez. svjetlomrca, pril. sad. svjetlomrcajući, gl. im. svjetlomr­canje svjetlonoša, nom. mn. svjetlonoše svjetlook; odr. svjetlooki svjetlosni, gen. jd. svjetlosnog(a) svjetlost, gen. jd. svjetlosti, instr. jd. svjetlosti / svjetlošću svjetlucati, prez. svjetlucam, prid. rad. svje­ tlucao, pril. sad. svjet­lucajući, gl. im. svje­ tlucanje svjetlucav, gen. jd. svjetlucava; odr. svjet­ lucavi svjetlucavo (pril.) svjetonazor

svoditi, prez. svodim, prid. rad. svodio, prid. trp. svođen, pril. sad. svodeći, gl. im. svo­ đenje svodiv / svodljiv / svediv; odr. svodivi / svod­ ljivi svodnički svodnik, vok. jd. svodniče, nom. mn. svodnici svodništvo, gen. jd. svodništva, gen. mn. svodništava / svod­niš­tva svoj, gen./akuz. jd. svog(a) / svojeg(a), dat./ lok. jd. svom(e/u) / svojem(u), gen. mn. svojih svojatati, prez. svojatam, prid. rad. svo­jatao, pril. sad. svoja­ta­jući, gl. im. svojatanje svojedobno (pril.)

svjetovan, gen. jd. svjetovna; odr. svje­tov­ni

svojeglavost, instr. jd. svojeglavosti / svo­jeg­ la­vošću

svjetovati, prez. svjetujem, gl. im. svjetova­nje (zast.; savjetovati)

svojeručno (pril.)

svjetovnost, instr. jd. svjetovnosti / svjetov­ noš­ću svjetovnjački, gen. jd. svjetovnjačkog(a) svjetovnjak, gen. jd. svjetovnjaka, vok. jd. svje­tov­njače, nom. mn. svjetov­njaci svjetski, gen. jd. svjetskog(a) svjež, gen. jd. svježa; odr. svježi; komp. svježiji svježe (pril.) svježina svlačionica svlačiti, prez. svlačim, prid. rad. svlačio, pril. sad. svla­čeći, gl. im. svlačenje

svojevoljan, gen. jd. svojevoljna; odr. svo­je­ voljni svojevoljno (pril.) svojevremeno (pril.) svojevrstan, gen. jd. svojevrsna; odr. svo­ jevrsni svojih (pril.) svojina svojski (pril.) svojstven, gen. jd. svojstvena; odr. svojstveni svojstvo, gen. mn. svojstava / svojstva svojta, gen. jd. svojte, gen. mn. svojta / svojti svrab, nom. mn. svrabovi

svladati, prez. svladam, aor. svladah, prid. trp. svladan; i savladati

svrabež / svrbež, gen. jd. svrabeža / svrabeži

svladavati, prez. svladavam; i savladavati, savlađivati

svrabljiv, gen. jd. svrabljiva; svrabljiva, svrab­ ljivo

svladiv / svladljiv / savlad(lj)iv, gen. jd. svla­ diva / svladljiva

svrabljivost, instr. jd. svrabljivosti / svrablji­ voš­ću

679

svračak

680

svračak, gen. jd. svračka, nom. mn. svračci, gen. mn. svračaka svračić svračiji svraćati, prez. svraćam, imp. svraćaj, prid. rad. svraćao, prid. trp. svraćan, pril. sad. svraćajući, gl. im. svra­ćanje

svrhovito (pril.) svrhovitost, instr. jd. svrhovitosti / svrhovi­ toš­ću svrhunaravnost, instr. jd. svrhunaravnosti / svrhunaravnošću svrsishodan, gen. jd. svrsishodna; odr. svrsis­ hodni

svraka, dat./lok. jd. svraki, gen. mn. svraka

svrsishodno (pril.)

svratišni

svrsishodnost, instr. jd. svrsishodnosti / svr­ sis­hodnošću

svrbež / svrabež, gen. jd. svrbeža / svrbeži svrbjeti, 3. l. jd. prez. svrbi, prid. rad. svrbio, svrbjela, pril. sad. svrbeći, gl. im. svrb­lje­nje svrći, prez. svrgnem, aor. svrgoh, prid. rad. svrgao, prid. trp. svrgnut, pril. pr. svrgavši; i svrg­nu­ti svrdao / svrdlo, gen. jd. svrdla, nom. mn. svrd­li / svrdlovi, gen. mn. svrdala / svrd­ lo­va

svršavati, prez. svršavam, pril. sad. svr­ša­ vajući, gl. im. svršavanje; i svršivati svršetak, gen. jd. svršetka, nom. mn. svršeci, gen. mn. svršetaka svršivati, prez. svršujem, pril. sad. svr­šu­ju­ći, gl. im. svršivanje; i svrša­va­ti svrtati, prez. svrćem, pril. sad. svrćući, gl. im. svrtanje

svrdlić, instr. jd. svrdlićem

svrućiti, prez. svrućim, prid. trp. svrućen

svrdlo / svrdao, gen. jd. svrdla, gen. mn. svr­ da­la

svući, 1. l. jd. prez. svučem, 3. l. mn. prez. svuku, 1. l. jd. aor. svukoh, 2/3. l. jd. aor. svuče, imp. svuci, prid. rad. svu­kao, prid. trp. svučen

svrgnuće svrgnuti, prez. svrgnem, aor. svrgnuh, prid. rad. svrgnuo, prid. trp. svrgnut, pril. pr. svrgnuvši; i svrći

svud(a) (pril.) svudašnji

svrh (prij.)

svugdje / svagdje (pril.)

svrha, dat./lok. jd. svrsi, gen. mn. svrha

svukud(a) (pril.)

svrhovit, gen. jd. svrhovita; odr. svr­ho­vi­ti

šapatom

šalče, gen. jd. šalčeta (: šal) šalčić, instr. jd. šalčićem (: šal) šaldžija, dat./lok. jd. šaldžiji šaldžijin šaldžijski šaličica (: šalica)

Š šaban (8. mjesec musl. kalendara)

šalić (: šal) šaliti se, prez. šalim se, pril. sad. šaleći se, gl. im. šalje­nje šalvare (ž. pl. t.), dat./instr./lok. šalvarama

šablon, gen. jd. šablona

šaljivac, gen. jd. šaljivca, vok. jd. ša­ljiv­če, instr. jd. šaljivcem, gen. mn. šaljivaca

šačica (: šaka)

šaljivčev

šačni, gen. jd. šačnog(a) (: šaka)

šaljivčina

šadrvan, gen. jd. šadrvana, nom. mn. šadrvani

šaljivdžija, dat./lok. jd. šaljivdžiji

šafran, gen. mn. šafrana

šaljivdžijin

šah, gen. jd. šaha, lok. jd. šahu, nom. mn. šahovi

šaljivdžijski

šahin (soko)

šamački, gen. jd. šamačkog(a) (: Šamac, Šam­ čani)

šahirati, prez. šahiram, gl. im. šahiranje

šamarčina

šahist / šahista, gen. jd. šahista / šahiste, nom. mn. šahisti / šahiste

šamija

šahistica / šahistkinja šah-mat šahovnica šahovski, gen. jd. šahovskog(a) šaht, nom. mn. šahtovi šajba, gen. mn. šajbi

šamijica šampinjon, gen. jd. šampinjona šampion, gen. jd. šampiona šampionat, gen. jd. šampionata šampionka šampionski, gen. jd. šampionskog(a)

šajka, dat./lok. jd. šajci, gen. mn. šajka / šajki

šanac, gen. jd. šanca, nom. mn. šanci / šan­ če­vi, gen. mn. šanaca / šan­če­va

šajkača

šansa, gen. mn. šansa / šansi

šaka, dat./lok. jd. šaci, gen. mn. šaka

šansona

šakal, gen. jd. šakala

šapat, gen. jd. šapata / šapta

šalabajzer

šapatom (pril.)

681

šaptač

682

šaptač, vok. jd. šaptaču, instr. jd. šaptačem

šatra, gen. mn. šatra / šatri

šaptačica

šatrovački, gen. jd. šatrovačkog(a)

šaptaći

šav, gen. jd. šava, nom. mn. šavo­vi

šaptalac, gen. jd. šaptaoca, vok. jd. šaptaoče, instr. jd. šaptaocem, gen. mn. šaptalaca

ščepati, prez. ščepam, aor. ščepah, prid. rad. ščepao, prid. trp. ščepan

šaptaonica

ščešljati, prez. ščešljam, aor. ščešljah, imp. ščešljaj, prid. rad. ščešljao, ščešljala, prid. trp. ščešljan

šaptati, prez. šapćem, pril. sad. šapćući, gl. im. šaptanje šaptom (pril.) šaputati, prez. šapućem, pril. sad. ša­pu­ću­ći, gl. im. šaputanje šarac, gen. jd. šarca, nom. mn. šarci, gen. mn. šaraca šarančić šarančina šareniti, prez. šarenim, prid. rad. ša­renio, ša­renila, pril. sad. ša­re­neći, gl. im. ša­re­ njenje (činiti šarenim) šarenjeti, prez. šarenim, aor. šarenjeh, prid. rad. šarenio, šarenjela, pril. sad. ša­re­neći, gl. im. šarenjenje (postajati ša­ren) šargija, dat./lok. jd. šargiji šargijaš, gen. jd. šargijaša šargijati, prez. šargijam, gl. im. šargijanje šargijica šarka, dat./lok. jd. šarci, gen. mn. šarka / šarki šarlah šarplaninac, gen. jd. šarplaninca, nom. mn. šarplaninci, gen. mn. šarplaninaca

ščvrsnuti se, prez. ščvrsnem se, prid. rad. ščvrsnuo se šćapiti, prez. šćapim, prid. rad. šćapio, pril. pr. šćapivši šćućuriti se, prez. šćućurim se, aor. šćuću­rih se, prid. trp. šćuću­ren šeboj, gen. jd. šeboja, vok. jd. šeboje, instr. jd. šebojem šećer šećerana šećeraš, gen. jd. šećeraša šećerašica šećeriti, prez. šećerim, pril. sad. šećereći, gl. im. šećerenje šećerka šećerlema šećerli šećerluk, nom. mn. šećerluci šećerni, gen. jd. šećernog(a) šećernica

šart, nom. mn. šarti / šartovi

šefteli; šefteli sokak

šaržer, gen. jd. šaržera

šeftelija, dat./lok. jd. šefteliji (breskva)

šasija

šegačiti se, prez. šegačim se, pril. sad. še­ga­čeći se, gl. im. šegačenje

šašavac, gen. jd. šašavca, vok. jd. ša­šav­če, gen. mn. šašavaca šašavost, instr. jd. šašavosti / šašavošću

šegrtski, gen. jd. šegrtskog(a) šeh (šah.)

šestogodišnji

šehadet

šerijatskopravni (: šerijatsko pravo)

šeher, gen. jd. šehera

šerpa, gen. mn. šerpa / šerpi

šeher-ćehaja, gen. jd. šeher-ćehaje

šesnaest

šeherlija

šesnaesterac, gen. jd. šesnaesterca, nom. mn. šesnaesterci, gen. mn. šesnaesteraca

šehid, gen. jd. šehida, nom. mn. šehidi šehidski šehitluk, nom. mn. šehitluci šeik, nom. mn. šeici šejh, nom. mn. šejhovi šejhov šejhovski šejhul-islam, gen. jd. šejhul-islama

šesnaesteri / šesnaestori; šesnaestere, šesna­ estera šesnaesterica / šesnaestorica šesnaestero / šesnaestoro šesnaesti šesnaestinka, gen. mn. šesnaestinka / šesna­ estinki

šejtan, vok. jd. šejtane

šesnaestori / šesnaesteri; šesnaestore, šesna­ estora

šejtanluk, nom. mn. šejtanluci

šesnaestorica / šesnaesterica

šejtanov

šesnaestoro / šesnaestero

šejtanski

šest; pet-šest

šekovićki, gen. jd. šekovićkog(a) (: Šekovići, Šekovićani)

šesterac, gen. jd. šesterca, nom. mn. šesterci, gen. mn. šesteraca

šema / shema

šesteri / šestori; šestere, šestera

šematski / shematski

šesterica / šestorica

šenlučiti, prez. šenlučim, prid. rad. šen­lu­čio, pril. sad. šenlučeći, gl. im. šenlučenje

šestero / šestoro, gen. šesteroga šesterokatnica / šestokatnica

šenluk, nom. mn. šenluci

šesterokut

šepavost, instr. jd. šepavosti / šepavošću

šesterospratnica / šestospratnica

šerbe, gen. jd. šerbeta

šesterostran; odr. šesterostrani

šerbedžija

šestinka, gen. mn. šestinka / šestinki (muz.)

šerbetlija

šestočlan, gen. jd. šestočlana; odr. šes­toč­lani

šerbetnjak, nom. mn. šerbetnjaci šerefa, gen. jd. šerefe šeretluk, nom. mn. šeretluci šerijat šerijatski, gen. jd. šerijatskog(a)

šestodnevni šestogodišnjak, nom. mn. šesto­godišnjaci šestogodišnjakinja šestogodišnji, gen. jd. šestogodišnjeg(a) (6-go­ dišnji)

683

šestokatnica

684

šestokatnica / šesterokatnica

ševval / ševal (10. mjesec musl. kalendara)

šestomjesečni

šezdeset

šestoperac, gen. jd. šestoperca, gen. mn. šes­ to­peraca

šezdesetak

šestori / šesteri; šestore, šestora šestorica / šesterica šestoro / šestero šestosložan; odr. šestosložni šestospratnica / šesterospratnica šestostran; odr. šestostrani šestougao, gen. jd. šestougla šeststo (600); šest stotina šeststogodišnjica (600-godišnjica)

šezdeseti šezdesetina šezdesetogodišnji (60-godišnji) šibični šibljak, nom. mn. šibljaci šiblje, instr. šibljem šićar, gen. jd. šićara šićardžija, nom. mn. šićardžije šićardžijski, gen. jd. šićardžijskog(a)

šeststoti

šićariti, prez. šićarim, pril. sad. šićareći, gl. im. šićarenje

šeširdžija, nom. mn. šeširdžije

šifra, gen. mn. šifara / šifri

šeširdžijski šeširdžinica šeširić

šihta, gen. mn. šihta / šihti šiija / šiit / šija / šit, gen. jd. šiije

šeširlija

šiijski / šiitski / šijski / šitski, gen. jd. šiij­ skog(a)

šetač, gen. jd. šetača

šiit / šiija / šija / šit, gen. jd. šiita

šetačica

šiitski / šiijski / šijski / šitski, gen. jd. šiit­ skog(a)

šetački šetalac, gen. jd. šetaoca, vok. jd. šetao­če, instr. jd. šetaocem, gen. mn. šetalaca

šiizam, gen. šiizma

šetališni, gen. jd. šetališnog(a)

šija / šiija / šiit / šit, gen. jd. šije

šetaonica

šiktati, prez. šikćem, pril. sad. šikćući, gl. im. šiktanje

šetati, prez. šećem / šetam, imp. šeći / šetaj, pril. sad. šećući / šetajući, gl. im. še­ta­nje šetnja, gen. mn. šetnja / šetnji

šija (vrat)

šilte / šiljte, gen. jd. šilteta, nom. mn. šilteta

ševak, gen. jd. ševka, gen. mn. ševaka

šiljak, gen. jd. šiljka, nom. mn. šiljci, gen. mn. šiljaka

ševal / ševval (10. mjesec musl. kalendara)

šiljčić

ševarić

šiljeg, vok. jd. šilježe, nom. mn. šiljezi

ševarika, dat./lok. jd. ševarici

šiljež, gen. šilježi, instr. šilježi / šilježu

škakljati

šilježe, gen. jd. šilježeta šiljte / šilte, gen. jd. šiljteta, nom. mn. šiljte­ta šimi-cipele šimpanzo / čimpanza, nom. mn. šim­pan­zi šimšir-drvo šimširovina šimšir-sedlo šindra, gen. mn. šindra / šindri

širokotračan, gen. jd. širokotračna; odr. ši­ro­ kotračni šiša / šiše, gen. jd. šiše (tavanica) šišarac, gen. jd. šišarca (zool.) šišarka, dat./lok. jd. šišarci / šišarki, gen. mn. šišarki šiš-ćevap šiše / šiša (tavanica)

šinobus

šiška, dat./lok. jd. šišci / šiški, gen. mn. šiša­ka / šiški

šinter

šišmiš, nom. mn. šišmiši

šipak, gen. jd. šipka, nom. mn. šipci, gen. mn. šipaka

šištati, prez. šištim, pril. sad. šišteći, gl. im. šištanje

šiparac, gen. jd. šiparca, nom. mn. šiparci

šit / šiija / šija / šiit, gen. jd. šita

šiparački

šiti, prez. šijem, imp. šij, šijmo, prid. rad. šio, prid. trp. šiven, pril. sad. šijući, gl. im. šivenje

šipčani šipčica šipka, dat./lok. jd. šipci, gen. mn. ši­pa­ka / šip­ki šiprag / šipraga, nom. mn. šiprazi / šiprage šipražje šipurak, gen. jd. šipurka, nom. mn. ši­purci, gen. mn. šipuraka širilac / širitelj, gen. jd. širioca, vok. jd. širioče, nom. mn. širioci širina; u širinu širitelj / širilac širk, gen. ši­rka širok, gen. jd. široka; komp. širi širokobriješki, gen. jd. širokobriješkog(a) (: Široki Brijeg, Širokobriježani)

šitski / šiijski / šijski / šiitski, gen. jd. šitskog(a) šivač, gen. jd. šivača šivačica (ona koja šije) šivačnica šivaći, gen. jd. šivaćeg(a) šivaćica (sprava kojom se šije) šivati, prez. šivam, pril. sad. šivajući, gl. im. šivanje šivenje šizma, gen. mn. šizama / šizmi šizofreničar / šizofrenik šizofreničarka šizofrenija

širokočlan, gen. jd. širokočlana; odr. ši­ro­ko­ člani

šizofrenik / šizofreničar

širokogrud / širokogrudan, gen. jd. široko­ gruda / širokogrudna

škakljati, prez. škakljam, gl. im. škakljanje; i škakljiti

škaf, nom. mn. škafovi

685

škakljiti

686

škakljiti, prez. škakljim, gl. im. škakljenje; i škakljati

škriljac, gen. jd. škriljca, nom. mn. škriljci, gen. mn. škri­ljaca

škalj / čkalj (bot.)

škrinja

škanjac, gen. jd. škanjca, nom. mn. škanjci, gen. mn. ška­njaca (zool.)

škripac, gen. jd. škripca, instr. jd. škripcem, gen. mn. škripaca

škembast / škembav, gen. jd. škembasta / škem­bava

škripati, prez. škripam / škripljem, pril. sad. škripajući / škripljući, gl. im. škripa­nje; i škripiti

škembe, gen. jd. škembeta škembe-čorba, gen. jd. škembe-čorbe škembići (m. mn.)

škripiti, prez. škripim, pril. sad. škripeći, gl. im. škripljenje; i škripati

škija

škriputati, prez. škripućem, pril. sad. škripu­ ćući, gl. im. škriputanje

škiljavac, gen. jd. škiljavca, vok. jd. škiljavče, nom. mn. škiljavci

škrob / skrob

škiljavost, instr. jd. škiljavosti / škiljavošću šklopac, gen. jd. šklopca, nom. mn. šklopci škljocati, prez. škljocam, pril. sad. škljocajući, gl. im. škljo­canje škoditi, prez. škodim, aor. škodih, pril. sad. škodeći, gl. im. škođenje

škropac, gen. jd. škropca, gen. mn. škropaca škropionica škrt, gen. jd. škrta; odr. škrti; komp. škrtiji škrtac, gen. jd. škrca, nom. mn. škrci, gen. mn. škrtaca škrtost, instr. jd. škrtosti / škrtošću

škodljiv, gen. jd. škodljiva; odr. škod­lji­vi

škržni (: škrge)

škodljivost, instr. jd. škodljivosti / škodlji­ vošću

šlajpek

školovati, prez. školujem, pril. sad. školujući, gl. im. ško­lo­vanje

šlauf, nom. mn. šlaufi / šlaufovi

školstvo, gen. jd. školstva, gen. mn. školstava školj, gen. jd. školja školjčica školjka, dat./lok. jd. školjci, gen. mn. školja­ka / školjki škopac, gen. jd. škopca, nom. mn. škopci škorpija škorpion, gen. jd. škorpiona škrge (ž. mn.), gen. škrga škrgutati, prez. škrgućem, imp. škrgući, pril. sad. škrgućući, gl. im. škrgu­ta­nje

šlang / šlank (prid. neprom.) šlepati, prez. šlepam, pril. sad. šlepajući, gl. im. šlepanje šleper šlic, nom. mn. šlicevi šlifer, gen. mn. šlifera šljaka, dat./lok. jd. šljaci šljem, nom. mn. šljemovi šljivar, nom. mn. šljivari šljivarka, dat./lok. jd. šljivarki šljivić, instr. jd. šljivićem šljivik, nom. mn. šljivici

štafelaj

šljivopita

šou, gen. šoua; šou-biznis

šljivotoč

šovinist / šovinista, gen. jd. šovinista / šovi­ niste, nom. mn. šovi­nis­ti / šoviniste

šljivovača šljokadžija šljučiji (: šljuka) šljuka, dat./lok. jd. šljuci / šljuki šljunak, gen. jd. šljunka, nom. mn. šljunci, gen. mn. šljunaka

šovinistica / šovinistkinja šovinistički, gen. jd. šovinističkog(a) šovinistkinja / šovinistica špagete / špageti špahtla, instr. jd. špahtlom

šljunčan, gen. jd. šljunčana; odr. šljun­ča­ni

špajz, gen. jd. špajza

šljunčara

španski, gen. jd. španskog(a) (: Španija, Špan­ ci)

šljunčati, prez. šljunčam, pril. sad. šljun­čajući, gl. im. šljunčanje

špekulacija

šmajser

špekulant, gen. mn. špekulanata

šminka, dat./lok. jd. šminki

špekulantica / špekulantkinja

šmirgl

šperploča

šmrkati, prez. šmrčem, imp. šmrči, pril. sad. šmrčući, gl. im. šmr­kanje

špic, gen. jd. špica, nom. mn. špicevi

šnajder šnajderica / šnajderka šnala šnicla, nom. mn. šnicle, gen. mn. šnicli

špic-igrač špigla, gen. jd. špigle špijun, gen. jd. špijuna špijunaža

šnirati, prez. šniram, pril. sad. šnirajući, gl. im. šniranje

špijunirati, prez. špijuniram, prid. trp. špiju­ niran, pril. sad. špijunirajući, gl. im. špiju­ niranje

šnita, gen. mn. šnita

špijunka, gen. mn. špijunka / špijunki

šnura / šnjura

špijunski

šoder

špilja / spilja, gen. mn. špilja

šoferčina

špinat, gen. jd. špinata

šoferšajba

špirit / špiritus

šojka, gen. mn. šojka / šojki

šporet

šokački, gen. jd. šokačkog(a) (: Šokci)

šrafciger

šok-soba

šta / što, gen. čeg(a), dat./lok. čem(u); šta li

šoping, nom. mn. šopinzi

štabni (: štab)

šorc, instr. jd. šorcem

štafelaj, gen. jd. štafelaja

687

štagod

688

štagod / štogod (nešto)

štene, gen. jd. šteneta

štakor / stahor

štenećak, gen. jd. štenećaka, nom. mn. šte­ne­ ća­ci

štambilj, instr. jd. štambiljem štampač, gen. jd. štampača štampar, vok. jd. štampare / štamparu, instr. jd. štamparem / štamparom štamparija, dat./lok. jd. štampariji štamparstvo, gen. jd. štamparstva, gen. mn. štamparstava / štamparstva

štenić (: štene) štetan, gen. jd. štetna; odr. štetni štetiti, prez. štetim, pril. sad. šteteći, gl. im. štećenje štetnik, nom. mn. štetnici štetnost, instr. jd. štetnosti / štetnošću

štancati, prez. štan­cam; i štancovati

štetočina, nom. mn. štetočine

štancovati, prez. štancujem; i štancati

štetočinac, gen. jd. štetočinca, instr. jd. šte­to­ čin­cem, gen. mn. štetočinaca

štanga, gen. mn. štanga / štangi štapić, instr. jd. štapićem

štetočinski

štapićast, gen. jd. štapićasta; odr. šta­pi­ćas­ti

štetovati, prez. štetujem, pril. sad. štetu­ju­ći, gl. im. štetovanje

štavionica

štićenica

štaviše / štoviše (čest.)

štićenički, gen. jd. štićeničkog(a)

štaviti, prez. štavim, pril. sad. štaveći, gl. im. štavlje­nje

štićenik, vok. jd. štićeniče, nom. mn. štićenici

štedionica štedioničar štedioničarka štedionički štedjeti, prez. štedim, imperf. šteđah, prid. rad. štedio, štedjela, pril. sad. štedeći, gl. im. šteđenje

štih-proba štikla, gen. mn. štikala / štikli štipaljka, dat./lok. jd. štipaljci, gen. mn. šti­ palj­ki štipati, prez. štipam / štipljem, imp. štipaj / štip­lji, pril. sad. šti­pajući / štipljući, gl. im. štipanje štipavac, gen. jd. štipavca, gen. mn. štipavaca

štedljivac, gen. jd. štedljivca, vok. jd. šted­ ljivče, nom. mn. štedljivci

štirak / štirka, gen. jd. štirka / štirke, dat./lok. jd. štirku / štirci

štedljivost, instr. jd. štedljivosti / štedljivoš­ću

štit, nom. mn. štitovi

štednja, gen. mn. štednja / štednji

štitarka, nom. mn. štitarke

štednjak, nom. mn. štednjaci

štititi, prez. štitim, prid. trp. štićen, pril. sad. štiteći, gl. im. štićenje

štektati, prez. štekćem, imp. štekći, pril. sad. štekćući, gl. im. štektanje

štitnik, vok. jd. štitniče, nom. mn. štitnici

štenac, gen. jd. štenca, nom. mn. štenci

štitnjača

štenad, instr. štenadi / štenađu

štitonoša, nom. mn. štitonoše

šumeći

što / šta, gen. čeg(a), dat./lok. čem(u), akuz. što, instr. čim(e); što li

štrikaći, gen. jd. štrikaćeg(a)

štogdje (pril.)

štrojiti, prez. štrojim

štogod / štagod (nešto) štokad (pril.) štokavac, gen. jd. štokavca, vok. jd. štokav­če, gen. mn. štokavaca štokavka, dat./lok. jd. štokavki štokholmski, gen. jd. štokholmskog(a) (: Stockholm) štokoji, gen. jd. štokojeg(a)

štrojač štučiji štuka, dat./lok. jd. štuki šubha / šuhva šubheli / šuhveli šućmurast, gen. jd. šućmurasta; šućmurasta, šućmurasto šućur

štokrla / štokrlja

šugavac, gen. jd. šugavca, vok. jd. šugavče, gen. mn. šugavaca

štoperica

šuhva / šubha

štošta, gen. štočeg(a)

šuhveli / šubheli

štovalac / štovatelj, gen. jd. štovaoca / što­va­ te­lja, vok. jd. štovaoče / što­va­te­lju, instr. jd. štovaocem / štovate­ljem, gen. mn. što­va­ laca / štovatelja

šukoutičnica; šuko priključna mjesta

štovateljica / štovateljka

šukundjed

štovati, prez. štujem, prid. trp. štovan, gl. im. štovanje

šukununuče, gen. šukununučeta

štoviše / štaviše (čest.) štrajk, nom. mn. štrajkovi

šuljati se, prez. šuljam se, pril. sad. šuljajući se, gl. im. šu­lja­nje; i šunjati se

štrajkač, gen. jd. štrajkača

šuljevi (m. mn.)

štrajkačica

šuman, gen. jd. šumna; odr. šumni

štrajkački, gen. jd. štrajkačkog(a)

šumar, vok. jd. šumare / šumaru, instr. jd. šu­ ma­rem / šumarom

štrajkati, prez. štrajkam, pril. sad. štraj­kajući, gl. im. štrajkanje; i štrajkovati štrajkovati, prez. štrajkujem, pril. sad. štraj­ kujući, gl. im. štrajkovanje; i štrajkati

šukoutikač šukunbaba

šukununuk, nom. mn. šukununuci

šumarak, gen. jd. šumarka, nom. mn. šumarci, gen. mn. šumaraka šumarev / šumarov

štranjga

šumarija

štrcaljka, dat./lok. jd. štrcaljci / štr­caljki, gen. mn. štrcaljki

šumarov / šumarev

štrčati, prez. štrčim, pril. sad. štrčeći, gl. im. štrčanje

šumarstvo, gen. jd. šumarstva, gen. mn. šu­ marstava / šumarstva šumeći, gen. jd. šumećeg(a)

689

šumiti

690

šumiti, prez. šumim, prid. rad. šumio, šumila, pril. sad. šumeći, gl. im. šumljenje; i šum­ jeti

šuštaj

šumjeti, prez. šumim, prid. rad. šumio, šum­ jela, pril. sad. šumeći; i šumiti

šu-šu (uzv.)

šumokradica šund-literatura šunka, dat./lok. jd. šunci / šunki, gen. mn. šunka / šunki šunjati se, prez. šunjam se, pril. sad. šunjajući se, gl. im. šunjanje; i šuljati se šupalj, gen. jd. šuplja; odr. šuplji šupljača šuplje (pril.) šupljika, dat./lok. jd. šupljici šupljoglav, gen. jd. šupljoglava; odr. šup­ljo­ glavi šupljoglavac, gen. jd. šupljoglavca, vok. jd. šup­ljoglavče, gen. mn. šupljoglavaca

šuštati, prez. šuštim, pril. sad. šušteći, gl. im. šuštanje šut, nom. mn. šutovi šutećke (pril.) šutjeti, prez. šutim, imp. šuti, prid. rad. šu­tio, šutjela, pril. sad. šu­te­ći, gl. im. šućenje šutkati, prez. šutkam, pril. sad. šut­kajući, gl. im. šutkanje šutke (pril.) šutljiv, gen. jd. šutljiva; šutljiva, šutljivo šutljivac, gen. jd. šutljivca, vok. jd. šutljivče, gen. mn. šutljivaca šutljivčev šutljivica šutljivko šutljivost, instr. jd. šutljivosti / šutljivošću

šupljoglavka

šutnja, gen. mn. šutnja

šurak / šurjak, vok. jd. šurače, nom. mn. šuraci

švajcarski / švicarski, gen. jd. švajcar­skog(a) (: Švajcarska / Švicarska)

šurakinja / šurjakinja

švalerancija

šurična

švalja / švelja, gen. mn. švalja

šurjačić

švapski, gen. jd. švapskog(a) (: Švapska, Švabe)

šurjak / šurak, vok. jd. šurjače, nom. mn. šur­ jaci

švelja / švalja

šurjakinja / šurakinja šušanj, gen. jd. šušnja, nom. mn. šušnji / šuš­ njevi, gen. mn. šušanja / šušnjeva šuškati, prez. šuškam, pril. sad. šuškajući, gl. im. šuškanje šuškavac, gen. jd. šuškavca, nom. mn. šuš­ kavci, gen. mn. šuš­ka­va­ca

švercati, prez. švercam, pril. sad. švercajući, gl. im. švercanje; i švercovati švercovati, prez. švercujem; i švercati švicarski / švajcarski, gen. jd. švicar­skog(a) (: Švicarska / Švajcarska) švrćin, gen. jd. švrćina švrćo, nom. mn. švrće

tajnovito

tačkica tačno (pril.) tačnost, gen. jd. tačnosti, instr. jd. tačnosti / tačnošću taći, prez. taknem, aor. takoh, prid. rad. ta­kao, prid. trp. taknut, pril. pr. takavši; i taknuti tad(a) (pril.)

T

tadanji / tadašnji (prid.)

tabačić

tahograf

tabak, gen. jd. tabaka, nom. mn. tabaci tabakera

tahometar, gen. jd. tahometra, nom. mn. tahometri

tabakhana / tabhana

tahta

tabela

tahtara

tabija tabijat, dat./lok. jd. tabijatu, nom. mn. tabijati tabijatli tabla tablični, gen. jd. tabličnog(a) (: tablice) tabloid, gen. jd. tabloida tabu, gen. jd. tabua, nom. mn. tabui, gen. mn. tabua tabu (prid. neprom.); tabu tema tabure, gen. jd. taburea tacna, gen. mn. tacni tačan, gen. jd. tačna; tačna, tačno tačka, dat./lok. jd. tačci / tački, gen. mn. ta­ča­ka / tački; tačka zarez, tačkom zarezom

tadli (pril.); kadli-tadli tahan-halva, gen. jd. tahan-halve

tain tajac, gen. jd. tajca, nom. mn. tajci, gen. mn. tajaca tajfun, gen. jd. tajfuna tajga, dat./lok. jd. tajgi, gen. mn. tajga / tajgi tajiti, prez. tajim, pril. sad. tajeći, gl. im. tajenje tajkun tajming tajna, gen. mn. tajna / tajni tajni, gen. jd. tajnog(a) tajnica tajnički tajnik, vok. jd. tajniče, nom. mn. tajnici tajništvo, gen. mn. tajništava / tajništva

tačkast, gen. jd. tačkasta; tačkasta, tačkasto

tajno (pril.)

tačkati, prez. tačkam, pril. sad. tačkajući, gl. im. tačkanje

tajnost, instr. jd. tajnosti / tajnošću tajnovit, gen. jd. tajnovita; odr. tajnoviti

tačke (ž. pl. t.), gen. tačaka / tački

tajnovito (pril.)

691

tajnovitost

692

tajnovitost, instr. jd. tajnovitosti / tajnovi­ tošću

talac, gen. jd. taoca, vok. jd. taoče, instr. jd. tao­cem, nom. mn. taoci, gen. mn. talaca

takav, gen. jd. takva / takvog(a), dat./lok. jd. takvu / takvom(e)

talački

takmac, gen. jd. takmaca, vok. jd. tak­ma­če, gen. mn. takmaca takmačev takmičar, instr. jd. takmičarem / takmičarom

talasoterapija talaštvo (: talac) talenat / talent, gen. jd. talenta, gen. mn. tale­ nata

takmičarev / takmičarov

talilac, gen. jd. talioca, vok. jd. talioče, instr. jd. taliocem, gen. mn. talilaca

takmičarka, dat./lok. jd. takmičarki

talionica

takmičarov / takmičarev

talioničar

takmičarski

talionički

takmičiti se, prez. takmičim se, pril. sad. tak­ mičeći se, gl. im. takmičenje

talog, nom. mn. talozi

taknuti, prez. taknem, aor. taknuh, prid. rad. taknuo; i taći

tamburaški

taknuto-maknuto također (čest.) tako-tako (pril.) takozvani, gen. jd. takozvanog(a) taksa, gen. mn. taksa taksi, gen. jd. taksija, instr. jd. taksijem, nom. mn. taksiji taksimetar taksist / taksista, gen. jd. taksista / taksiste taksistica / taksistkinja taksi-vozač taktičan, gen. jd. taktična; taktična, taktično taktičar, vok. jd. taktičare / taktičaru taktičarka taktički

taman (čest.) tamjan, instr. jd. tamjanom tamničar, instr. jd. tamničarem / tamničarom tamničarka, dat./lok. jd. tamničarki tamnički tamniti, prez. tamnim, aor. tamnih, prid. rad. tamnio, tamnila, pril. sad. tam­ne­ći, gl. im. tamnjenje (činiti tamnim) tamnokos tamnoplav, gen. jd. tamnoplava; tam­no­pla­va, tamnoplavo tamnoput / tamnoputan, gen. jd. tamnoputa / tamnoputna tamnovati, prez. tamnujem, pril. sad. tam­nu­ jući, gl. im. tamnovanje tamnozelen, gen. jd. tamnozelena; tamnoze­ le­na, tamnozeleno

taktičnost, gen. jd. taktičnosti, instr. jd. tak­ tičnosti / tak­tičnošću

tamnjeti, prez. tamnim, aor. tamnjeh, prid. rad. tamnio, tamnjela, pril. sad. tam­neći, gl. im. tamnjenje (postajati ta­man)

taktika, dat./lok. jd. taktici

tamo-amo (pril.)

tefsir

tampon-zona

tarih, nom. mn. tarihi

tanahan / tanan, gen. jd. tanahna / tanana

tarikatski

tančati, prez. tančam, pril. sad. tančajući, gl. im. tančanje

taslačiti, prez. taslačim

tančina

tašlihan

taščija

tandara-mandara

tašna

tandrk, nom. mn. tandrci

tata-mata

tandrkati, prez. tandrčem, pril. sad. tan­dr­čući

tatar / tatarin, nom. mn. tatari (poštar konja­nik)

tangenta, gen. mn. tangenti

tautologija

tango, gen. jd. tanga

tavaf, gen. jd. tavafa, nom. mn. tavafi (op­ hodnja)

tankirati, prez. tankiram, pril. sad. tankira­ jući, gl. im. tankiranje; i tankovati, tenkovati tankoća tankoćutan, gen. jd. tankoćutna; odr. tan­ koćutni

tavanjača teatar, gen. jd. teatra, gen. mn. teatara teatrologija tecikuća

tankorepić

tečaj, nom. mn. tečajevi / tečaji

tankovati, prez. tankujem; i tankirati, tenkovati

tečajac, gen. jd. tečajca, gen. mn. tečajaca tečajka

tankovijast

tečajni

tankovrh

tečan, gen. jd. tečna; odr. tečni

tantijema

tečevina

tantra, gen. mn. tantra / tantri

tečić / tetić

tanjir, gen. jd. tanjira

tečićna / tetična

tanjirić

tečno (pril.)

taočev (: talac)

tečnost, instr. jd. tečnosti / tečnošću

taoist / taoista, gen. jd. taoista / taoiste

teći, prez. tečem, imperf. tecijah, imp. teci, prid. rad. te­kao, pril. sad. tekući, gl. im. tečenje

taoistica / taoistkinja taoizam, gen. taoizma taokinja (: talac) tapija

tedžvid, gen. jd. tedžvida teferič

tapiserija

teferičiti, prez. teferičim, pril. sad. tefe­ri­če­ći, gl. im. teferičenje

tarhana

tefsir, nom. mn. tefsiri

693

tefter

694

tefterdar

tekstopisac, gen. jd. tekstopisca, nom. mn. tekstopisci, gen. mn. tekstopisaca

tefteriti, prez. tefterim, pril. sad. teftereći, gl. im. tefterenje

tekući, gen. jd. tekućeg(a) tekućica

teget (prid. neprom.); teget haljina

tekućina

tegleći, gen. jd. teglećeg(a)

telac, gen. jd. telca, vok. jd. telče, nom. mn. tel­ci / teoci, gen. mn. telaca

tefter

tegliti, prez. teglim, pril. sad. tegleći, gl. im. tegljenje

telad, instr. teladi / telađu

tegljač, instr. jd. tegljačem

telal, gen. jd. telala, nom. mn. telali

tehiriti, prez. tehirim tehničar, instr. jd. tehničarem / teh­ni­čarom

telaliti, prez. telalim, pril. sad. telaleći, gl. im. telalje­nje

tehničarka, dat./lok. jd. tehničarki

tele, gen. jd. teleta

tehnički, gen. jd. tehničkog(a)

teleautomatika

tehnika, dat./lok. jd. tehnici

telećak, gen. jd. telećaka, nom. mn. telećaci

tehnokracija / tehnokratija

teleći, gen. jd. telećeg(a)

tehnokratski, gen. jd. tehnokratskog(a)

telefaks, gen. jd. telefaksa

tehnolog, nom. mn. tehnolozi

telefonist / telefonista, gen. jd. telefonista / telefoniste

tehnologica / tehnologinja tehnologija

tele­foni­sti­ca / telefonistkinja

tehnologinja / tehnologica

telegrafija

tehnološki, gen. jd. tehnološkog(a)

telegrafist / telegrafista, gen. jd. telegrafista / telegrafiste

tein, gen. teina teist / teista, gen. jd. teista / teiste, nom. mn. teisti / teiste

tele­grafistica / telegrafistkinja telekamera

teistica / teistkinja

telekomunikacije

teistički, gen. jd. teističkog(a)

teleks, gen. jd. teleksa

teistkinja / teistica

teleolog, nom. mn. teleolozi

teizam, gen. teizma

teleologija

tejemum / tejemmum

telepatija

teka, dat./lok. jd. teci

teleprinter

tekbir, nom. mn. tekbiri

teleskop

tekija

televizija

teklič / teklić

televizijski, gen. jd. televizijskog(a)

termički

televizorčić

teologija

telva

teoretičar

teljig, nom. mn. teljizi

teoretičarka

tematika, dat./lok. jd. tematici

teoretski, gen. jd. teoretskog(a)

tematski, gen. jd. tematskog(a)

teorija

temeljac, gen. jd. temeljca, gen. mn. teme­ljaca

teorijski, gen. jd. teorijskog(a)

temeljitost, instr. jd. temeljitosti / temeljito­ š­ću

tepavac, gen. jd. tepavca, vok. jd. tepavče, gen. mn. tepavaca

temeljni, gen. jd. temeljnog(a)

tepeluk, nom. mn. tepeluci

tempera-boja

tepih, nom. mn. tepisi

tempo, gen. jd. tempa, nom. mn. tempa

tepsija

tenda, gen. mn. tenda / tendi

tepsijaš

tendencija, dat./lok. jd. tendenciji

tepsijica

tendenciozan, gen. jd. tendenciozna; odr. tendenciozni

terapeutski

tendenciozno (pril.) tendžera teneće, gen. tenećeta tenećedžija tenećka, gen. jd. tenećke, dat./lok. jd. te­neć­ki tenisač / teniser tenisačica / teniserka teniser / tenisač teniserka / tenisačica teniski tenkist / tenkista, gen. jd. tenkista / tenkiste, nom. mn. tenkisti / tenkiste tenkovati, prez. tenkujem, pril. sad. tenkujući, gl. im. tenkovanje; i tankirati, tankovati tenor / tenore (muz.)

terapija terasa teravih-namaz, nom. mn. teravih-nama­zi teravija, dat./lok. jd. teraviji terazije (ž. pl. t.) tercijar tercijaran, gen. jd. tercijarna; odr. terci­jar­ni terdžuman terenac, gen. jd. terenca, vok. jd. terenče, gen. mn. terenaca terevenčiti, prez. terevenčim, pril. sad. tere­ venčeći, gl. im. terevenčenje terevenka, dat./lok. jd. terevenci, gen. mn. terevenka / terevenki terezija, dat./lok. jd. tereziji, nom. mn. terezije

tenzija

teritorij / teritorija, instr. jd. teritorijem / te­ri­torijom, nom. mn. teritoriji / teri­torije

teokracija / teokratija

teritorijalni, gen. jd. teritorijalnog(a)

teolog, nom. mn. teolozi

termički, gen. jd. termičkog(a)

695

terminologija

696

terminologija

tetična / tečićna

termoakumulacija

tetić / tečić

termoakumulacijski / termoakumulacioni, gen. jd. termoakumulacijskog(a) / termo­ akumulacionog(a)

tetka, dat./lok. jd. tetki, gen. mn. tetaka / tet­ki

termocentrala termodinamički termoelektrana termofor termoizolacijski / termoizolacioni termometar, gen. jd. termometra, nom. mn. termo­metri termos-boca terorist / terorista, gen. jd. terori­sta / teroriste teroristički, gen. jd. terorističkog(a) teroristkinja terzija terzijan

tetrebica / tetrijepka tetrebić tetrijeb, nom. mn. tetrebovi / tetrijebi tetrijepka / tetrebica tevba tevećelija tevhid, gen. jd. tevhida tezga, dat./lok. jd. tezgi, gen. mn. tezga / tezgi težačiti, prez. težačim, pril. sad. težačeći, gl. im. težačenje težački, gen. jd. težačkog(a) težaštvo težišnica težnja, gen. mn. težnja / težnji

terzijin

ticati, prez. tičem, imp. tiči, pril. sad. tičući, gl. im. ticanje

tesati, prez. tešem, pril. sad. tešući, gl. im. te­sanje

tifus

tesavuf / tesavvuf teslićki (: Teslić, Teslićani) tespih, gen. jd. tespiha tespihati, prez. tespiham, gl. im. tespihanje testament, gen. jd. testamenta, gen. mn. tes­ ta­menata testija teščati, prez. teščam teškoatletski (: teška atletika)

tifusni tigar, gen. jd. tigra, nom. mn. tigrovi tih, gen. jd. tiha; odr. tihi; komp. tiši tiho (pril.) tihoća tihost, instr. jd. tihosti / tihošću tijelce, gen. jd. tijelceta / tijelca, gen. mn. tijelca / tijelaca tijelo, nom. mn. tijela / tjelesa

teškoća, gen. jd. teškoće

tijesak, gen. jd. tijeska, nom. mn. tijesci / ti­jes­ kovi, gen. mn. tijesaka / tijes­ko­va

tetak, gen. jd. tetka, vok. jd. tetak, nom. mn. tet­kovi, gen. mn. tetaka

tijesan, gen. jd. tijesna; odr. tijesni; komp. tje­ sniji / tješ­nji

tjesnački

tijesniti, prez. tijesnim, pril. sad. tijes­ne­ći, gl. im. tiješnjenje

tištati, prez. tištim, pril. sad. tišteći, gl. im. tištanje; i tištiti

tijesno (pril.), komp. tjesnije / tješnje

tištiti, prez. tištim; i tištati

tijesto

titanij (hem.)

tiještiti, prez. tiještim, pril. sad. tiješteći, gl. im. tiještenje

tjedan

tik-tak / tika-taka (uzv.)

tjelašce / tjelešce, gen. jd. tjelašca / tjelaš­ce­ta, gen. mn. tjelašaca / tjelašca

tikva, gen. jd. tikve, gen. mn. tikava / tikvi

tjelesni, gen. jd. tjelesnog(a)

tikvenjača

tjelesnost, instr. jd. tjelesnosti / tjelesnošću

tilda, gen. mn. tilda / tildi timardžija

tjelešce / tjelašce, gen. jd. tjelešca / tje­leš­ce­ta, gen. mn. tjelešaca / tjelešca

tinejdžer

tjelohranitelj, instr. jd. tjelohraniteljem

tinejdžerica / tinejdžerka

tjelohraniteljica

tinejdžerski, gen. jd. tinejdžer­skog(a)

tjeme, gen. jd. tjemena

tinta, gen. mn. tinta / tinti tipfeler

tjemenac, gen. jd. tjemenca, nom. mn. tje­ menci, gen. mn. tjemenaca

tipičan, gen. jd. tipična; odr. tipični

tjemence, gen. jd. tjemenca / tjemenceta

tipično (pril.)

tjemeni, gen. jd. tjemenog(a)

tipka, dat./lok. jd. tipci, gen. mn. tipaka / tipki

tjemenica

tipkač

tjemenjača

tipkačica

tjena, gen. mn. tjena

tipologija

tjeralac, gen. jd. tjeraoca, nom. mn. tjeraoci

tip-top

tjeralica

tiranija tiranin, gen. jd. tiranina, nom. mn. tirani

tjerati, prez. tjeram, prid. trp. tjeran, pril. sad. tjerajući, gl. im. tjeranje

tisak, gen. jd. tiska

tjeskoba

tisuća; tisuću tri stotine (i) trideset; tisuću puta

tjeskoban, gen. jd. tjeskobna; odr. tjes­kob­ni

tisućinka, dat./lok. jd. tisućinki tisućiti (red. br.)

tjeskobnost, instr. jd. tjeskobnosti / tjeskob­ noš­ću

tisućljeće

tjesnac, gen. jd. tjesnaca

tisućljetni, gen. jd. tisućljetnog(a)

tjesnačan, gen. jd. tjesnačna; odr. tjesnač­ni

tišleraj, gen. jd. tišleraja

tjesnački

tjeskobno (pril.)

697

tjesnoća

698

tjesnoća tjesnogrud / tjesnogrudan, gen. jd. tjesno­ gruda / tjesnogrudna

tlačiti, prez. tlačim, prid. trp. tlačen, pril. sad. tlačeći, gl. im. tlačenje tlačni

tjesnogrudnost / tjesnogrudost, instr. jd. tje­ snogrudnosti / tjes­nogrudnošću, tjesno­ grudosti / tjes­nog­rudošću

tlakomjer, gen. jd. tlakomjera

tjestan, gen. jd. tjestana; odr. tjestani

tmuran, gen. jd. tmurna; odr. tmurni

tjestav, gen. jd. tjestava; odr. tjestavi tjesten, gen. jd. tjestena; odr. tjesteni tjestenina tješilac / tješitelj, gen. jd. tješioca / tješitelja, vok. jd. tješioče / tješitelju, gen. mn. tje­ši­ la­ca / tješitelja tješiteljica tješiti, prez. tješim, pril. sad. tješeći, gl. im. tješenje

tlo, gen. jd. tla, gen. mn. tala, dat./instr./lok. mn. tlima toalet-papir tobdžibaša tobdžija tobdžijski, gen. jd. tobdžijskog(a) tobolac, gen. jd. toboca / tobolca, nom. mn. tobolci, gen. mn. to­bolaca tobolčari (m. mn.) tobože (čest.)

tješnjati, prez. tješnjam, pril. sad. tješnja­jući, gl. im. tješnjanje

tobožnji, gen. jd. tobožnjeg(a)

tkač, gen. jd. tkača, vok. jd. tkaču tkački

točilac / točitelj, gen. jd. točioca, instr. jd. točiocem, gen. mn. točilaca

tkačnica

točilo

tkalac, gen. jd. tkalca, instr. jd. tkal­cem, nom. mn. tkalci, gen. mn. tkalaca

točionica

tkalački, gen. jd. tkalačkog(a)

točiteljica

tkalja tkanica

točiti, prez. točim, pril. sad. točeći, gl. im. to­ čenje

tkaonica

točkić

tkati, prez. tkam, aor. tkah, imp. tkaj, prid. rad. tkao, prid. trp. tkan, pril. sad. tkajući, gl. im. tkanje

toga, dat./lok. jd. togi

tko (ekspr.) tlačilac / tlačitelj, gen. jd. tlačioca / tlačite­lja, vok. jd. tlačioče / tlačitelju, gen. mn. tla­ čilaca / tlačitelja tlačiteljica

točak, gen. jd. točka, nom. mn. točkovi

točitelj / točilac

tojaga / toljaga, dat./lok. jd. tojazi tokača toki-voki tokmak, vok. jd. tokmače, nom. mn. tokmaci toksičan, gen. jd. toksična; odr. toksični tolerancija

trafika

toliko (pril.); koliko-toliko

torzo, nom. mn. torzi / torza

toljaga / tojaga, dat./lok. jd. toljazi, instr. jd. toljagom

totalitaristički

toničan, gen. jd. tonična tonmajstor

tovan, gen. jd. tovna; odr. tovni tovarčić

top (prid. neprom.); top-forma, top-lista

toviti, prez. tovim, prid. trp. tovljen, pril. sad. toveći, gl. im. tovljenje

topal (hrom)

tovljenik, nom. mn. tovljenici

topal / topao, gen. jd. topla; odr. topli; komp. top­liji

traboloz

topalast, gen. jd. topalasta; topalasta, topa­ las­to topao / topal, gen. jd. topla; odr. topli; komp. top­liji

trabunjati, prez. trabunjam, pril. sad. trabu­ njajući, gl. im. tra­bunjanje trač, nom. mn. tračevi; trač-partija tračak, gen. jd. tračka, nom. mn. tračci, gen. mn. tračaka

topčić

tračara

topionica topioničar

tračati, prez. tračam, pril. sad. tračajući, gl. im. tračanje

topionički

tračer

toplokrvan, gen. jd. toplokrvna; odr. top­lo­ krvni

tračerica / tračerka

toplomjer

tračica

topljiv, gen. jd. topljiva; odr. topljivi

trački, gen. jd. tračkog(a) (: Trakija, Tračani)

topljivost, instr. jd. topljivosti / topljivošću

tračnica, nom. mn. tračnice

topnički topografija

traćiti, prez. traćim, prid. trp. traćen, gl. im. traćenje; i tratiti

topovnjača

tradicija

toranj, gen. jd. tornja, nom. mn. tornjevi

tradicijski, gen. jd. tradicijskog(a)

torba, gen. mn. torba / torbi

tradicionalan, gen. jd. tradicionalna; odr. tra­ dicionalni

torbačić torbak, nom. mn. torbaci torbičar torlački

tračerski

tradicionalist / tradicionalista, gen. jd. tradi­ cionalista / tradicionaliste tradicionalist­kinja

torpedo, nom. mn. torpedi / torpeda

tradicionalizam, gen. jd. tradicionalizma, nom. mn. tra­dicionalizmi

torzija

trafika, dat./lok. jd. trafici

699

trafostanica

700

trafostanica

tramvaj, instr. jd. tramvajem

tragač, instr. jd. tragačem

tramvajdžija

tragačica

tramvajdžijka

tragalac, gen. jd. tragaoca, vok. jd. tragaoče, gen. mn. tragalaca

tramvajdžijski

tragalački, gen. jd. tragalačkog(a) tragedija

tramvajski, gen. jd. tramvajskog(a) transakcija

tragičan, gen. jd. tragična; odr. tragični

transcendentalan, gen. jd. transcendentalna; odr. transcendentalni

tragičar

transformacija

tragičarka, dat./lok. jd. tragičarki

transformacijski / transformacioni

tragično (pril.)

transfuzija

tragičnost, instr. jd. tragičnosti / tragičnošću

transkripcija

tragika, dat./lok. jd. tragici

transplantacija

tragikomedija tragikomičan, gen. jd. tragikomična; odr. tra­ gikomični tragikomičar tragikomično (pril.) tragikomičnost, instr. jd. tragiko­mič­nos­ti / tragikomičnošću

transsibirski transverzala tranšeja, gen. jd. tranšeje tranzicija tratinčica

trajan, gen. jd. trajna; odr. trajni

tratiti, prez. tratim, prid. trp. traćen, pril. sad. trateći, gl. im. traćenje; i traćiti

trajati, prez. trajem, pril. sad. traju­ći, gl. im. trajanje

traumatičan, gen. jd. traumatična; odr. trau­ matični

trajekt, gen. mn. trajekata

traumatologija

trajna, gen. mn. trajna / trajni

traumatski

trajno (pril.)

travanj, gen. jd. travnja

trajnost, instr. jd. trajnosti / trajnošću

travanjski

trak, nom. mn. traci / trakovi

travar, instr. jd. travarem / travarom

traka, dat./lok. jd. traci

travarstvo, gen. mn. travarstava / travarstva

tralala / tra-la-la (uzv.)

travčica

traljavac, gen. jd. traljavca, vok. jd. traljav­če, gen. mn. traljavaca

travka, dat./lok. jd. travci / travki, gen. mn. tra­vaka / travki

traljavost, instr. jd. traljavosti / traljavošću

travnat, gen. jd. travnata; odr. travnati

trešnjev

travnički, gen. jd. travničkog(a) (: Travnik, Travničani)

trening, nom. mn. treninzi

travnjački

trenutačan, gen. jd. trenutačna; odr. tre­nu­ tačni

travnjak, nom. mn. travnjaci

trenutačno (pril.)

tražbina

trenutačnost, instr. jd. trenutačnosti / trenu­ tač­nošću

tražilac / tražitelj, gen. jd. tražioca / tra­žite­lja, instr. jd. tražiocem / tra­ži­te­ljem, gen. mn. tražilaca / tražitelja

trenutak, gen. jd. trenutka, nom. mn. trenuci, gen. mn. trenutaka

trbobolja

trenutan, gen. jd. trenutna; odr. trenutni

trbuh, nom. mn. trbusi

trenje, gen. trenja, instr. trenjem

trbuhozborac, gen. jd. trbuhozborca, vok. jd. trbuhozborče, gen. mn. trbuhozboraca

trepavičast, gen. jd. trepavičasta; odr. trepa­ vičasti

trbuščić

trepetaljka, dat./lok. jd. trepetaljci

trbušni, gen. jd. trbušnog(a)

trepetati, prez. trepećem, pril. sad. tre­pe­ću­ći, gl. im. trepetanje

trčati, prez. trčim, pril. sad. trčeći, gl. im. tr­ čanje trčkaralo trčkarati, prez. trčkaram, pril. sad. trč­ka­ra­ jući, gl. im. trčkaranje

trepetljika, dat./lok. jd. trepetljici trepka, dat./lok. jd. trepci, gen. mn. trepaka / trepki treplja, gen. mn. trepalja / treplji

trčke (pril.)

treptaj, nom. mn. treptaji

trećepozivac, gen. jd. trećepozivca, gen. mn. tre­ćepozivaca

treptati, prez. trepćem, pril. sad. trepćući, gl. im. treptanje

trećerazredan, gen. jd. trećerazredna; odr. trećerazredni

treptjeti, prez. treptim, imp. trepći, prid. rad. trep­tio, treptjela, pril. sad. trepteći

treći, gen. jd. trećeg(a); treći put

tresak, gen. jd. treska, nom. mn. tres­ci / tre­ skovi, gen. mn. tresaka / tres­kova

trećina trećinski treha trehnuti, prez. trehnem, prid. rad. trehnuo, prid. trp. trehnut; i tresnuti trenerica / trenerka, dat./lok. jd. trenerici / trenerki, gen. mn. tre­nerica / trener­ki (ona koja trenira sportiste) trenerka, dat./lok. jd. trenerci, gen. mn. tre­ ner­ki (sportska odjeća)

treska, dat./lok. jd. tresci / treski tresnuti, prez. tresnem, prid. rad. tresnuo, prid. trp. tresnut; i trehnuti tresti, prez. tresem, aor. tresoh, imperf. tre­ sijah, prid. rad. tresao, prid. trp. tresen, pril. sad. tresući, gl. im. tresenje treščica trešnja, gen. mn. trešanja / trešnji trešnjev / trešnjov

701

trešnjevac

702

trešnjevac / trešnjovac, gen. jd. trešnjevca, gen. mn. trešnjevaca

trideseti

trešnjevača / trešnjovača (rakija) trešnjevina / trešnjovina (drvo)

tridesetogodišnjak, nom. mn. tridesetogodiš­ njaci

trešnjo (vrsta graha)

tridesetogodišnjakinja

trešnjov / trešnjev

tridesetogodišnji (30-godišnji)

trešnjovac / trešnjevac, gen. jd. trešnjovca, gen. mn. trešnjovaca

tridesetorica / trideseterica

trešnjovača / trešnjevača (rakija)

tridesetpetogodišnjica (35-godišnjica)

trešnjovina / trešnjevina (drvo)

trijas

treštati, prez. treštim, pril. sad. trešteći, gl. im. treštanje

trijebiti, prez. trijebim, prid. trp. trijeb­ljen, pril. sad. trijebeći, gl. im. trijeb­lje­nje

trezvenost, instr. jd. trezvenosti / trezve­noš­ću

trijem, nom. mn. trijemovi

trgač, instr. jd. trgačem

trijesak, gen. jd. trijeska, nom. mn. tri­jesci, gen. mn. trijesaka

trgačica trgalac, gen. jd. trgaoca, instr. jd. trgaocem, gen. mn. trgalaca trgati, prez. trgam, pril. sad. trgaju­ći, gl. im. trganje trgnuti, prez. trgnem, 1. l. jd. aor. trgnuh / trgoh, 2/3. l. jd. aor. trgnu / trže, prid. rad. trgnuo / tr­gao

tridesetodnevni (30-dnevni)

tridesetoro / tridesetero

trijeska, dat./lok. jd. trijesci / trijeski, gen. mn. trijesaka / trijes­ki triješće trijezan, gen. jd. trijezna; odr. trijezni; komp. trezniji trijezniti, prez. trijeznim, pril. sad. trijezneći, gl. im. triježnjenje

trgovac, gen. jd. trgovca, vok. jd. tr­gov­če, instr. jd. trgovcem, gen. mn. trgovaca

trijezno (pril.)

trgovački, gen. jd. trgovačkog(a)

trijumf, gen. mn. trijumfa

trgovčev

trijumfalan, gen. jd. trijumfalna

tri, gen. triju, dat./instr./lok. trima

trijumvirat

tricikl, gen. mn. tricikla / tricikala

trilijun / trilion

tričarija

trilogija

tričav, gen. jd. tričava; odr. tričavi

trim-staza

tričavost, instr. jd. tričavosti / tričavošću

trinaest

trideset

trinaestero / trinaestoro

trideseterica / tridesetorica

trinaesti

tridesetero / tridesetoro, gen. trideseteroga

trinaestica

trijeznost, instr. jd. trijeznosti / trijeznošću

trokut

trinaestoro / trinaestero

trocijevan, gen. jd. trocijevna; odr. tro­ci­jevni

trinitroglicerin

trocijevka, dat./lok. jd. trocijevci / tro­ci­jev­ki, gen. mn. troc(i)jevaka / trocijevki

trinitrotoluol

tročetvrtinski, gen. jd. tročetvrtinskog(a)

trio, gen. jd. trija, instr. jd. triom, nom. mn. tri­ji

tročlan, gen. jd. tročlana; tročlana, tročlano

triptih, nom. mn. triptisi, gen. mn. triptiha

trodijelan, gen. jd. trodijelna; odr. trodi­jel­ni

triput; tri puta

trodimenzionalan, gen. jd. trodimenzionalna

trista / tristo; tri stotine

trodnevni

tristogodišnjica (300-godišnjica)

trofej, gen. jd. trofeja

tristoti, gen. jd. tristotog(a)

trofejni, gen. jd. trofejnog(a)

trivijalan, gen. jd. trivijalna

troglav, gen. jd. troglava; troglava, troglavo

trka, dat./lok. jd. trci

trogočad, instr. trogočadi / trogočađu

trkač, gen. jd. trkača

trogoče, gen. trogočeta

trkačev

trogodac, gen. jd. trogoca, vok. jd. tro­go­če, nom. mn. trogoci, gen. mn. trogodaca

trkačica trkački, gen. jd. trkačkog(a) trkaći, gen. jd. trkaćeg(a) trkališni trkalište trkati, prez. trčem, imp. trči, pril. sad. tr­čući trkati se, prez. trkam se trnac, gen. jd. trnca, nom. mn. trnci, gen. mn. trnaca trnak, gen. jd. trnka, nom. mn. trnci, gen. mn. trnaka trnić, instr. jd. trnićem trnina / trnjina trobojan, gen. jd. trobojna; odr. trobojni trobojka, dat./lok. jd. trobojci, gen. mn. tro­ bo­jaka / trobojki trobojnica trocijevac, gen. jd. trocijevca, gen. mn. troci­ je­vaca

trogodišnjak, nom. mn. trogodišnjaci trogodišnjakinja trogotka trohej, gen. jd. troheja trohejski troje, gen. trog(a) trojezičan, gen. jd. trojezična; odr. troje­zič­ni trojezičnost, instr. jd. trojezičnosti / troje­zič­ noš­ću troji, gen. trojih, dat./instr./lok. trojim(a); tro­ je, troja trojica, dat./lok. trojici trojka, dat./lok. jd. trojci / trojki, gen. mn. tro­ jaka / trojka / trojki trojke (ž. mn.), gen. trojaka / trojka / trojki trojni, gen. jd. trojnog(a) trojstvo, gen. mn. trojstava / trojstva trokut, nom. mn. trokuti / trokutovi

703

trolejbus

704

trolejbus

trovačica

trolejbuski / trolejbusni

trožičan, gen. jd. trožična; odr. trožični

trolistan, gen. jd. trolisna; odr. trolisni

trpeljivost, instr. jd. trpeljivosti / trpe­lji­vošću

troljetan, gen. jd. troljetna; odr. troljetni

trpezarija

tromeč

trpezarijski, gen. jd. trpezarijskog(a)

tromeđa

trpež, gen. jd. trpeža

tromjesečan; odr. tromjesečni

trpjeti, prez. trpim, imperf. trpljah, prid. rad. trpio, trpjela, pril. sad. trpeći, gl. im. trpljenje

tromjesečje, nom. mn. tromjesečja tromjesečnik, nom. mn. tromjesečnici tronoške (pril.) tronožac, gen. jd. tronošca, nom. mn. tro­ noš­ci, gen. mn. tronožaca troposfera tropostotni trosatni trosjed troska, dat./lok. jd. trosci / troski troskok, nom. mn. troskoci trosložan, gen. jd. trosložna; odr. tros­lož­ni trosoban, gen. jd. trosobna; odr. trosobni trošač trošadžija trošadžijka trošak, gen. jd. troška, nom. mn. troškovi trošan, gen. jd. trošna; odr. trošni troškovnik, nom. mn. troškovnici trošnost, instr. jd. trošnosti / trošnošću trotoar, instr. jd. trotoarom trotonac, gen. jd. trotonca, gen. mn. trotona­ca trougao, nom. mn. trougli / trouglovi

trpkost, instr. jd. trpkosti / trpkošću trska, dat./lok. jd. trsci trstika, dat./lok. jd. trstici trščak / tršćak, gen. jd. trščaka, nom. mn. trščaci trščan, gen. jd. trščana; odr. trščani tršćak / trščak, gen. jd. tršćaka, nom. mn. tršćaci trti, prez. tarem / trem, aor. trh, imp. tari, prid. rad. tro, trla, prid. trp. trven / trt, pril. sad. tarući, gl. im. trenje / trvenje trtični, gen. jd. trtičnog(a) trt-mrt (uzv.) trubač, instr. jd. trubačem trubačica trubački trućalo trućati, prez. trućam, pril. sad. trućajući, gl. im. tru­ća­nje trudnički, gen. jd. trudničkog(a) trudnoća truhlež, gen. jd. truhleža / truhleži

trouglast, gen. jd. trouglasta; odr. trouglasti

truhliti, prez. truhlim, pril. sad. truhleći, gl. im. truhljenje; i truhnuti

trovač, gen. jd. trovača

truhlo (pril.)

tumačiti

truhlost, instr. jd. truhlosti / truhlošću

prid. trp. tučen, pril. sad. tukući, pril. pr. tukavši, gl. im. tučenje

truhnuti, prez. truhnem, prid. rad. truh­nuo, pril. sad. truhnući, pril. pr. truhnuvši, gl. im. truh­njenje; i truhliti

tuđ; odr. tuđi

truho, gen. jd. truhla; odr. truhli; truhla, truhlo

tuđica

trunčica trunka, dat./lok. jd. trunci, gen. mn. trunki trupac, gen. jd. trupca, gen. mn. trupaca trupačke / trupački (pril.) truplo, gen. mn. trupala / trupla trusiti, prez. trusim, pril. sad. truseći, gl. im. trušenje truska, dat./lok. jd. trusci, gen. mn. trusaka / truski trzalački, gen. jd. trzalačkog(a) trzalica / trzaljka, dat./lok. jd. trzalici / trzaljci tržišni, gen. jd. tržišnog(a) tuba; Eustahijeva tuba tuberkuloza tucač, gen. jd. tucača, vok. jd. tucaču tucanik, gen. jd. tucanika, nom. mn. tucanici

tuđe tuđin, gen. jd. tuđina, nom. mn. tuđini tuđina tuđinac, gen. jd. tuđinca, vok. jd. tu­đin­če, gen. mn. tuđinaca tuđinka, dat./lok. jd. tuđinki, gen. mn. tu­đinki tuđinski tuđiti, prez. tuđim, pril. sad. tu­đe­ći, gl. im. tuđenje tufahija, nom. mn. tufahije tufegdžija tufna, gen. mn. tufna / tufni tuga, dat./lok. jd. tuzi tugaljivost, instr. jd. tugaljivosti / tugaljivoš­ću tugovanka, dat./lok. jd. tugovanci, gen. mn. tugovanka / tugovanki tuhaf / tuhafli (prid. neprom.)

tuce, gen. jd. tuceta, nom. mn. tuceta

tuhinjati, prez. tuhinjam, pril. sad. tuhinja­ ju­ći, gl. im. tuhinjanje

tuc-muc (uzv.)

tuka, dat./lok. jd. tuki

tuč, gen. tuča

tukac, gen. jd. tukca, vok. jd. tukče, gen. mn. tu­kaca

tuča, gen. mn. tuča tučak, gen. jd. tučka, nom. mn. tučci / tuč­ko­vi, gen. mn. tučaka / tučkova

tuliti, prez. tulim, pril. sad. tuleći, gl. im. tu­ljenje tulumba, gen. mn. tulumbi

tučan, gen. jd. tučana; odr. tučani (bronzan)

tuljac, gen. jd. tuljca, gen. mn. tuljaca

tučnjava

tuljak, gen. jd. tuljka, nom. mn. tuljci, gen. mn. tuljaka

tučonosan, gen. jd. tučonosna; odr. tučo­nos­ni tući, 1. l. jd. prez. tučem, 3. l. mn. prez. tuku, 1. l. jd. aor. tukoh, 2/3. l. jd. aor. tuče, imperf. tucijah, imp. tuci, prid. rad. tukao,

tumač, vok. jd. tumaču, instr. jd. tumačem tumačiti, prez. tumačim, pril. sad. tu­ma­če­ći, gl. im. tumačenje

705

tundra

706

tundra, gen. mn. tundra / tundri

turkologija

tunelogradnja

turkologinja

tunguzija (pren.)

turneja

tunika, dat./lok. jd. tunici

turpija, dat./lok. jd. turpiji

tunovina / tunjevina

turpijati, prez. turpijam, pril. sad. turpijajući, gl. im. turpijanje

tupadžija, nom. mn. tupadžije tupiti, prez. tupim, prid. rad. tupio, tupila, pril. sad. tupeći, gl. im. tupljenje (činiti tupim) tupjeti, prez. tupim, prid. rad. tupio, tup­je­la, gl. im. tupljenje (postajati tup) tupoća tupoglavac, gen. jd. tupoglavca, vok. jd. tu­pog­lavče, gen. mn. tupoglavaca tupoglavost, instr. jd. tupoglavosti / tupogla­ voš­ću tupost, instr. jd. tuposti / tupošću turbančić turbe, gen. jd. turbeta, dat./lok. jd. tur­be­tu, nom. mn. turbeta turbina turbomlazni, gen. jd. turbomlaznog(a) turbulencija turcizam, gen. jd. turcizma, gen. mn. turci­ zama turčinak, gen. jd. turčinka, nom. mn. turčinci, gen. mn. turčinaka (bot.) turčiti, prez. turčim, pril. sad. turčeći, gl. im. turčenje turist / turista, gen. jd. turista / turiste, nom. mn. turisti / turiste turistički, gen. jd. turističkog(a)

turšija tust, gen. jd. tusta; odr. tus­ti; komp. tustiji tuš, instr. jd. tušem, nom. mn. tuševi tuš-kabina tutanj, gen. jd. tutnja, nom. mn. tutnjevi tutnjati, prez. tutnjam, pril. sad. tutnjaju­ći, gl. im. tutnjanje tutnjiti, prez. tutnjim, pril. sad. tutnjeći, gl. im. tutnjenje tutundžija tuzemni, gen. jd. tuzemnog(a) tužaljka, dat./lok. jd. tužaljci, gen. mn. tužaljka / tužaljki tužba, gen. mn. tužba / tužbi tužbeni, gen. jd. tužbenog(a) tužibaba, nom. mn. tužibabe tužilac / tužitelj, gen. jd. tužioca, vok. jd. tu­ ži­oče, instr. jd. tužiocem, gen. mn. tu­ži­la­ca tužilački / tužiteljski tužilaštvo / tužiteljstvo, gen. jd. tuži­laš­tva, gen. mn. tužilaštava / tužilaš­tva tužitelj / tužilac, instr. jd. tužiteljem tužiteljica / tužiteljka tužiteljski / tužilački

turistkinja

tužiteljstvo / tužilaštvo, gen. jd. tuži­telj­stva, gen. mn. tužiteljstava / tuži­teljstva

turizam, gen. jd. turizma, gen. mn. turizama

tvar, instr. jd. tvari / tvarju

turkolog, nom. mn. turkolozi

tvoj, gen. jd. tvog(a) / tvojeg(a); tvoja, tvoje

tvrtka

tvorac, gen. jd. tvorca, vok. jd. tvorče, gen. mn. tvoraca

tvrdoglavac, gen. jd. tvrdoglavca, vok. jd. tvr­ dog­lavče, gen. mn. tvrdoglavaca

tvorački

tvrdoglavost, instr. jd. tvrdoglavosti / tvr­dog­ lavošću

tvorba, gen. mn. tvorba / tvorbi tvorić tvorničar, vok. jd. tvorničare / tvor­ni­ča­ru

tvrdokornost, instr. jd. tvrdokornosti / tvrdo­ kor­nošću

tvornički, gen. jd. tvorničkog(a)

tvrdokrilac, gen. jd. tvrdokrilca, vok. jd. tvr­ dok­rilče, nom. mn. tvrdokrilci, gen. mn. tvrdokrilaca

tvrdičiti, prez. tvrdičim, pril. sad. tvrdičeći, gl. im. tvrdičenje

tvrdolinijaš, gen. jd. tvrdolinijaša tvrdolinijašica

tvrdičluk, nom. mn. tvrdičluci

tvrdostjen, gen. jd. tvrdostjena; odr. tvr­dos­ tjeni

tvorničarka, dat./lok. jd. tvorničarki

tvrditi, prez. tvrdim, imperf. tvrđah, pril. sad. tvrdeći, gl. im. tvrđenje tvrdnuti, prez. tvrdnem, gl. im. tvrdnjenje tvrdnja, gen. mn. tvrdnja / tvrdnji tvrdo (pril.), komp. tvrđe tvrdoća

tvrđava tvrđavni / tvrđavski, gen. jd. tvrđavnog(a) / tvrđavskog(a) tvrtka, dat./lok. jd. tvrtki, gen. mn. tvrtka / tvrtki

707

ubitačan, gen. jd. ubitačna; ubitačna, ubi­ tačno

708

ubiti, prez. ubijem, imp. ubij, ubijmo, prid. trp. ubijen ublažavati, prez. ublaža­vam, pril. sad. ublaža­ vajući, gl. im. ublažavanje; i ublaživati ublaživati, prez. ublažujem, pril. sad. ublažu­ jući, gl. im. ublaživanje; i ublažavati

U

ubleha ublehaš

uagditi, prez. uagdim

ublijedjeti, prez. ublijedim, prid. rad. ub­li­ jedio, ublijedjela, pril. pr. ublijedjevši

uavizati, prez. uavizam, prid. trp. uavizan (razg.); i uhavizati

ublizu (pril.)

ubačaj, dat./lok. jd. ubačaju, instr. jd. uba­ ča­jem, nom. mn. ubačaji ubadača, gen. jd. ubadače ubandačiti se, prez. ubandačim se ubehutiti se, prez. ubehutim se, prid. rad. ube­hutio se ubestrag (pril.) ubica / ubojica ubijati, prez. ubijam, pril. sad. ubijajući, gl. im. ubijanje ubijediti, prez. ubijedim, prid. trp. ubije­đen, gl. im. ubjeđenje ubijeliti, prez. ubijelim, prid. trp. ubije­ljen

uboj, nom. mn. uboji ubojica / ubica, vok. jd. ubojico / ubojice, nom. mn. ubojice ubojit, gen. jd. ubojita; odr. ubojiti ubojito (pril.) ubojitost, instr. jd. ubojitosti / ubojitošću ubojstvo / ubistvo, gen. jd. ubojstva, gen. mn. ubojstava uboški (: ubogi) ubražđivati, prez. ubražđujem, gl. im. ubraž­ đi­vanje ubrojati, prez. ubrojim, imp. ubroji / ubroj, prid. trp. ubrojan; i ubrojiti

ubilački, gen. jd. ubilačkog(a)

ubrojiti, prez. ubrojim, imp. ubroji / ubroj, prid. trp. ubrojen; i ubrojati

ubilježiti, prez. ubilježim, prid. trp. ubilježen, pril. pr. ubilježivši

ubrojiv; odr. ubrojivi

ubirač, gen. jd. ubirača ubiračica ubirati, prez. ubirem, pril. sad. ubirući, gl. im. ubiranje ubistvo / ubojstvo, gen. jd. ubistva, gen. mn. ubis­tava

ubruščić (: ubrus) ubrzač, gen. jd. ubrzača ubrzo (pril.) ubuduće (pril.) ubuđati se, prez. ubuđam se; i ubuđaviti se ubuđaviti se, prez. ubuđavim se; i ubuđati se

učitelj

ucijediti, prez. ucijedim, prid. trp. ucije­đen

učesnica

ucijelo (pril.)

učesnik, vok. jd. učesniče, nom. mn. učesnici

ucijeniti, prez. ucijenim, prid. trp. ucije­njen, pril. pr. ucijenivši

učestalo / učestano (pril.)

ucjena, gen. mn. ucjena ucjenjivač, instr. jd. ucjenjivačem ucjenjivačica

učestalost, instr. jd. učestalosti / učestalošću učestan, gen. jd. učestana; odr. učestani učestano / učestalo (pril.)

ucjenjivački, gen. jd. ucjenjivačkog(a)

učestati, prez. učestam, prid. rad. učestao, pril. pr. učestavši

ucjenjivati, prez. ucjenjujem, pril. sad. ucje­ njujući, gl. im. ucjenjivanje

učestvovati, prez. učestvujem, pril. sad. učes­ tvujući, gl. im. učestvovanje

ucviliti, prez. ucvilim, prid. trp. ucviljen, pril. pr. ucvilivši

učešće

ucviljeno (pril.) učač, instr. jd. učačem, nom. mn. učači učađaviti, prez. učađavim, prid. trp. uča­đav­ ljen učahurenost, instr. jd. učahurenosti / uča­hu­ re­nošću učahuriti se, prez. učahurim se, prid. trp. uča­ hu­ren, pril. pr. učahurivši se učahurivati se, prez. učahurujem se učalučiti se, prez. učalučim se učas (pril.) učen, gen. jd. učena; učena, učeno učenica

učetvero / učetvoro (pril.) učetverostručiti, prez. učetverostručim, prid. trp. učetverostručen učetvoro / učetvero (pril.) učevan, gen. jd. učevna; odr. učevni učilišni učilište učilo učinak, gen. jd. učinka, nom. mn. učinci, gen. mn. učinaka učinilac / učinitelj, gen. jd. učinioca / učini­ telja, gen. mn. učinilaca / učinitelja učiniteljica

učenički, gen. jd. učeničkog(a)

učiniti, prez. učinim, prid. trp. učinjen, pril. pr. učinivši

učenik, vok. jd. učeniče, nom. mn. učenici

učinkovit, gen. jd. učinkovita; odr. učin­ko­viti

učeno (pril.)

učinkovito (pril.)

učenost, instr. jd. učenosti / učenošću

učinkovitost, instr. jd. učinkovitosti / učin­ko­ vi­tošću

učenjački učenjak, gen. jd. učenjaka, vok. jd. učenjače, nom. mn. uče­nja­ci

učionica učionički, gen. jd. učioničkog(a)

učenjakinja

učitati, prez. učitam, prid. trp. učitan

učenje

učitelj, instr. jd. učiteljem

709

učiteljevati

710

učiteljevati, prez. učiteljujem, pril. sad. učite­ ljujući, gl. im. učiteljevanje; i uči­te­ljo­vati učiteljica učiteljicin učiteljovati, prez. učiteljujem, pril. sad. učite­ ljujući, gl. im. učiteljova­nje; i učite­ljevati učiteljski, gen. jd. učiteljskog(a)

udadba, gen. mn. udadaba / udadbi (zast.) udadbeni udah, nom. mn. udasi udahnuti, prez. udahnem, imp. udahni, prid. trp. udahnut, pril. pr. udahnuvši udahnjivati, prez. udahnjujem, gl. im. udah­ nji­vanje

učiti, prez. učim, prid. trp. učen, pril. sad. učeći, gl. im. učenje

udaja

učkur učlaniti, prez. učlanim, prid. trp. učlanjen

udaljavati, prez. udaljavam, pril. sad. uda­lja­ vajući, gl. im. udaljavanje; i uda­ljivati

učlanjivati, prez. učlanjujem, pril. sad. učla­ njujući, gl. im. učlanji­va­nje

udaljivati, prez. udaljujem, pril. sad. uda­lju­ jući, gl. im. udaljivanje; i uda­lja­vati

učmalost, instr. jd. učmalosti / učmalošću

udarac, gen. jd. udarca, gen. mn. udaraca

učmao, gen. jd. učmala; odr. učmali

udarač, gen. jd. udarača, vok. jd. udara­ču, instr. jd. udaračem

učmati, prez. učmam učo, gen. jd. uče / uča, vok. jd. učo učtiv, gen. jd. učtiva; odr. učtivi učtivo (pril.) učtivost, instr. jd. učtivosti / učtivošću učvrstiti, prez. učvrstim, prid. trp. uč­vrš­ćen, gl. im. učvršćenje učvršćivač, gen. jd. učvršćivača učvršćivati, prez. učvršćujem, pril. sad. uč­vr­ šćujući, gl. im. učvršćivanje ućariti, prez. ućarim, prid. rad. ućario, prid. trp. ućaren

udalj (pril.)

udaračica udaraljka, dat./lok. jd. udaraljci, gen. mn. udaraljka / udaraljki udarnički, gen. jd. udarničkog(a) udati, prez. udam, prid. trp. udata / udana, pril. pr. udavši udavača udavati, prez. udajem / udavam, imp. udaji / udavaj, pril. sad. udajući / udavajući, gl. im. udavanje udavljenički

ućeifiti, prez. ućeifim, prid. rad. ućeifio

udavljenik, vok. jd. udavljeniče, nom. mn. udav­ljenici

ući, prez. uđem, aor. uđoh, imp. uđi, prid. rad. ušao, pril. pr. ušavši

udesetostručiti, prez. udesetostručim, gl. im. udesetostručenje

ućoravo (pril.)

udesno (pril.)

ućuškati, prez. ućuškam, prid. trp. ućuškan

udevetostručiti, prez. udevetostručim, gl. im. udevetostručenje

ućušnuti, prez. ućušnem, prid. rad. ućušnuo, pril. pr. ućušnuvši

udičar

udžamiti

udičarka udičast udičica udijeliti, prez. udijelim, prid. trp. udije­ljen, pril. pr. udijelivši udijevati, prez. udijevam, pril. sad. udijeva­ jući, gl. im. udijevanje

udovoljavati, prez. udovoljavam, pril. sad. udovoljavajući; i udovolji­va­ti udovoljivati, prez. udovoljujem, pril. sad. udovoljujući; i udovoljavati udrveniti se, prez. udrvenim se udubiti, prez. udubim, prid. trp. udubljen, gl. im. udubljenje; i udupsti

udio / udjel, gen. jd. udjela

udubljavati, prez. udublja­vam, pril. sad. udu­ bljavajući, gl. im. udubljavanje; i udubljivati

uditi, 3. l. jd. prez. udi, prid. rad. udio, gl. im. uđenje

udubljivati, prez. udubljujem, pril. sad. udu­ bljujući, gl. im. udubljivanje; i udubljavati

udjel / udio, gen. jd. udjela

uduhati, prez. uduham / udušem

udjeljivati, prez. udjeljujem, pril. sad. ud­jelju­ jući, gl. im. udjeljivanje

uduhnuti, prez. uduhnem, imp. uduh­ni, prid. trp. uduh­nut (ugasiti duhanjem); i udunuti

udilj (pril.)

udjenuti, prez. udjenem, prid. rad. udje­nuo, udjenula, prid. trp. udje­nut, pril. pr. udje­ nuvši; i udjesti, udjeti

udunuti, prez. udunem, imp. uduni, prid. trp. udu­nut (ugasiti duhanjem); i uduhnuti

udjesti, prez. udjedem, prid. rad. udio, ud­je­la, pril. pr. udjevši; i udjenuti, ud­je­ti

udupsti, prez. udubem, prid. rad. udubao, udubla, prid. trp. uduben; i udubiti

udjeti, prez. udijem, prid. rad. udio, ud­je­la, pril. pr. udjevši; i udjenuti, udjesti

udušiti, prez. udušim, aor. uduših, prid. rad. udušio, prid. trp. udušen

udno (prij.)

udvadesetostručiti, prez. udvadesetos­tru­čim, gl. im. udvadesetostručenje

udobnost, instr. jd. udobnosti / udobnošću udomaćiti se, prez. udomaćim se, prid. trp. udomaćen udostojiti, prez. udostojim, prid. rad. udo­s­ tojio udovac, gen. jd. udovca, vok. jd. udovče, nom. mn. udovci, gen. mn. udovaca udovački, gen. jd. udovačkog(a) udovaštvo (: udovac) udovica udovicin udovički, gen. jd. udovičkog(a) udovištvo (: udovica)

udvajati, prez. udvajam, pril. sad. udvajajući, gl. im. udvajanje udvarač, gen. jd. udvarača, instr. jd. udva­ račem udvaračica udvarački udvoje (pril.) udvojiti, prez. udvojim, prid. trp. udvojen udvorički udvostručiti, prez. udvostručim, prid. trp. ud­vostručen, gl. im. udvostručenje udžamiti, prez. udžamim, prid. trp. udžam­ ljen

711

udžbenički

712

udžbenički

ugljenik / ugljik, gen. ugljenika

udžbenik, nom. mn. udžbenici

ugljenmonoksid

udžera / hudžera

ugljenohidrat / ugljikohidrat

uđuture (pril.)

ugljenokop, nom. mn. ugljenokopi

ugađač, gen. jd. ugađača

ugljični / ugljenični, gen. jd. ugljičnog(a) (: ugljik)

ugađačica ugađati, prez. ugađam, prid. trp. ugađan, pril. sad. ugađajući, gl. im. ugađanje

ugljik / ugljenik

ugalj, gen. uglja

ugnijezditi se, prez. ugnijezdim se, prid. trp. ugniježđen, pril. pr. ugnijezdivši se, gl. im. ugnježđenje

uganuće ugao, gen. jd. ugla, nom. mn. uglovi ugaoni, gen. jd. ugaonog(a) ugarak, gen. jd. ugarka, nom. mn. ugarci, gen. mn. ugaraka

ugljikohidrat / ugljenohidrat

ugnječiti, prez. ugnječim, prid. trp. ug­nje­čen ugnjetač, instr. jd. ugnjetačem ugnjetačica

uginuće

ugnjetački

uglačati, prez. uglačam, prid. trp. uglačan

ugnjetavati, prez. ugnjetavam

ugladiti, prez. ugladim, prid. trp. uglađen

ugodnički

uglađeno (pril.)

ugođaj, instr. jd. ugođajem, nom. mn. ugo­đa­ji

uglađenost, instr. jd. uglađenosti / uglađe­ noš­ću

ugojenost, gen. jd. ugojenosti, instr. jd. ugoje­ nosti / ugoje­noš­ću

uglas (pril.)

ugojiti, prez. ugojim, prid. trp. ugojen

uglast, gen. jd. uglasta; uglasta, uglasto

ugorjeti se, prez. ugorim se, prid. rad. ugo­rio se, ugorjela se

uglavljivati, prez. uglavljujem, pril. sad. ug­lav­ ljujući uglavnom uglednički uglednik, vok. jd. ugledniče, nom. mn. ug­led­ nici ugljen, gen. ugljena ugljenčić, instr. jd. ugljenčićem ugljendioksid ugljeni, gen. jd. ugljenog(a) ugljenični / ugljični, gen. jd. ugljeničnog(a) (: ugljenik)

ugostitelj, instr. jd. ugostiteljem ugostiteljka, dat./lok. jd. ugostiteljki ugostiteljski, gen. jd. ugostiteljskog(a) ugošćavati, prez. ugošćavam, pril. sad. ugoš­ ćavajući, gl. im. ugošćavanje; i ugošćivati ugošćivati, prez. ugošćujem, pril. sad. ugoš­ ćujući, gl. im. ugošćivanje; i ugošćavati ugovarač, gen. jd. ugovarača, vok. jd. ugova­ raču ugovaračica ugovarački, gen. jd. ugovaračkog(a)

ujagmiti

ugraditi, prez. ugradim, prid. trp. ug­ra­đen ugrađivati, prez. ugrađujem, gl. im. ugra­ đivanje ugrijanost, instr. jd. ugrijanosti / ugrijanošću ugrijati, prez. ugrijem, imp. ugrij, ug­rij­mo, prid. trp. ugrijan ugristi, prez. ugrizem, prid. rad. ugrizao, prid. trp. ugrizen

uhititi, prez. uhitim, prid. trp. uhićen, gl. im. uhićenje uhljebiti, prez. uhljebim, prid. trp. uh­ljeb­ljen, gl. im. uhljebljenje uho, gen. jd. uha, nom. mn. uši, gen. mn. ušiju, dat./instr./lok. mn. ušima; do uši­ju uhobolja uhoda, nom. mn. uhode

ugrizak, gen. jd. ugriska, nom. mn. ugrisci, gen. mn. ugrizaka

uhodanost, instr. jd. uhodanosti / uhoda­ noš­ću

ugruhati se, prez. ugruham se, prid. trp. ugruhan

uhodati se, prez. uhodam se, prid. trp. uho­ dan, pril. pr. uhodavši se

ugrušak, gen. jd. ugruška, nom. mn. ugrušci, gen. mn. ugrušaka

uhodavati se, prez. uhodavam se, pril. sad. uhodavajući se, gl. im. uhodavanje

ugursuz, vok. jd. ugursuze ugursuzluk, nom. mn. ugursuzluci ugusto (pril.) uh (uzv.) uhaberiti, prez. uhaberim, prid. rad. uha­be­rio uhapsiti, prez. uhapsim, prid. trp. uhap­šen

uhoditi, prez. uhodim, prid. trp. uho­đen, pril. sad. uhodeći, gl. im. uho­đenje uholaža uhor / huhor, instr. jd. uhorom (krijesta) uhoriti, prez. uhorim, prid. trp. uhoren uhraniti, prez. uhranim, prid. trp. uhra­njen

uhapšenica

uhranjenost, instr. jd. uhranjenosti / uhra­ njenošću

uhapšenički

uhu (uzv.)

uhapšenik, vok. jd. uhapšeniče, nom. mn. uhap­šenici

uhvatiti, prez. uhvatim, prid. trp. uhvaćen

uhar, gen. jd. uhara; uhar / zauhar mi je uhasuliti, prez. uhasulim, prid. trp. uha­su­ljen

uhvatljivost, instr. jd. uhvatljivosti / uhvatlji­ voš­ću

uhat, gen. jd. uhata; uhata, uhato

uigrati, prez. uigram, prid. trp. uig­ran

uhavizati, prez. uhavizam, prid. trp. uhavizan (razg.); i uavizati

uigravati, prez. uigravam, pril. sad. uigrava­ jući, gl. im. uigravanje

uhelaćiti, prez. uhelaćim, prid. trp. uhelaćen, pril. pr. uhelaćivši

uime (prij.); u ime

uherenost, instr. jd. uherenosti / uherenošću

uistinu (čest.)

uheriti, prez. uherim, prid. trp. uheren, pril. pr. uherivši

ujagmiti, prez. ujagmim, prid. rad. ujagmio, pril. pr. ujagmivši

uhvatljiv, gen. jd. uhvatljiva; odr. uh­vat­lji­vi

uinad / uinat / uzinad (pril.)

713

ujahati

714

ujahati, prez. ujašem, aor. ujahah, imp. ujaši, prid. rad. ujahao, pril. pr. ujahavši ujahivati, prez. ujahujem, pril. sad. uja­hu­jući, gl. im. ujahivanje ujak, vok. jd. ujače, nom. mn. ujaci, gen. mn. ujaka

ujednačivati, prez. ujednačujem, pril. sad. ujednačujući, gl. im. ujed­načivanje; i ujed­ načavati ujedno (pril.) ujesen (pril.)

ujam, gen. jd. ujma, nom. mn. ujmovi

ujesti, prez. ujedem, prid. rad. ujeo, prid. trp. ujeden

ujarmiti, prez. ujarmim, prid. trp. ujarm­ljen

ujkin / ujkov

ujdurisati, prez. ujdurišem; i uzdurisati

ujko, gen. jd. ujke / ujka

ujdurma / uzdurma, gen. mn. ujdurma / ujdur­mi

ujkov / ujkin

ujedanput (pril.) ujedared (pril.) ujedati, prez. ujedam, pril. sad. ujeda­jući, gl. im. ujedanje ujedinilac / ujedinitelj ujediniteljica ujediniti, prez. ujedinim, prid. trp. ujedinjen, gl. im. ujedi­njenje ujedinjavati, prez. ujedinjavam, gl. im. uje­di­ njavanje; i ujedinjivati ujedinjenost, instr. jd. ujedinjenosti / ujedi­ nje­nošću

ujna, gen. mn. ujna / ujni ujo, gen. jd. uje / uja (: ujak) ujutro / ujutru (pril.) ukajditi, prez. ukajdim, prid. trp. ukajđen ukajtiti, prez. ukajtim ukalufiti, prez. ukalufim, prid. trp. ukalufljen; i ukalupiti ukalupiti, prez. ukalupim, prid. trp. ukalup­ ljen; i ukalufiti ukinuće ukipiti se, prez. ukipim se, prid. rad. ukipio se ukiseliti, prez. ukiselim, prid. trp. ukise­ljen

ujedinjenje

ukivač, vok. jd. ukivaču, instr. jd. ukivačem

ujedinjivati, prez. ujedinjujem, gl. im. ujedi­ nji­vanje; i ujedinjavati

ukletost, instr. jd. ukletosti / ukletošću

ujedljiv, gen. jd. ujedljiva; ujedljiva, ujed­ljivo ujedljivost, instr. jd. ujedljivosti / ujedljivoš­ću ujednačavati, prez. ujednačavam, pril. sad. ujednačavajući, gl. im. ujed­na­čavanje; i ujednačivati

ukliještenost, instr. jd. ukliještenosti / ukliješ­ tenošću ukliještiti, prez. ukliještim, prid. trp. ukli­ ješ­ten, gl. im. uklještenje uključiti, prez. uključim, prid. trp. uk­lju­čen, gl. im. uključenje

ujednačeno (pril.)

uključiv, gen. jd. uključiva; odr. uk­lju­či­vi

ujednačenost, instr. jd. ujednačenosti / ujed­ na­čenošću

uključivati, prez. uključujem, pril. sad. uklju­ čujući, gl. im. uključivanje

ujednačiti, prez. ujednačim, prid. trp. ujed­ načen, gl. im. ujednačenje

uključivost, instr. jd. uključivosti / uključi­ voš­ću

ukuhati

uknjižba, gen. mn. uknjižaba / uknjižbi

ukraj

ukočeno (pril.)

ukrajinski, gen. jd. ukrajinskog(a) (: Ukra­ jina, Ukrajinci)

ukočenost, instr. jd. ukočenosti / ukoče­nošću ukočenje ukočiti, prez. ukočim, prid. trp. uko­čen, pril. pr. ukočivši ukoliko (vez.) ukoljenčiti, prez. ukoljenčim ukonačiti, prez. ukonačim ukopčati, prez. ukopčam, aor. ukopčah, prid. trp. ukopčan ukopčavati, prez. ukopčavam, gl. im. ukop­ča­ vanje ukoračiti, prez. ukoračim

ukrašavati, prez. ukrašavam, gl. im. ukra­ša­ va­nje; i ukrašivati ukrašivati, prez. ukrašujem, gl. im. ukra­ši­ va­nje; i ukrašavati ukratko ukrhati, prez. ukrham ukrivo (pril.) ukroćavati, prez. ukroćavam, gl. im. ukro­ća­ vanje; i ukroćivati ukroćivati, prez. ukroćujem, gl. im. ukroći­ va­nje; i ukroćavati

ukoričavati, prez. ukoričavam, gl. im. uko­ri­ ča­vanje; i ukoričivati

ukrotilac / ukrotitelj, gen. jd. ukrotioca / uk­ro­titelja, vok. jd. ukrotioče / ukro­ti­telju, instr. jd. ukrotiocem / ukrotite­ljem, gen. mn. ukrotilaca / ukrotitelja

ukoričiti, prez. ukoričim, aor. ukoričih, prid. trp. ukoričen

ukrstiti, prez. ukrstim, aor. ukrstih, prid. trp. ukršten

ukoričivati, prez. ukoričujem, gl. im. ukori­či­ vanje; i ukoričavati

ukršćivati, prez. ukršćujem, gl. im. ukrš­ći­ va­nje; i ukrštavati

ukorijeniti, prez. ukorijenim, aor. uko­rijenih, prid. trp. ukorijenjen

ukrštati, prez. ukrštam, pril. sad. ukrštajući, gl. im. ukrštanje

ukorijenjenost, instr. jd. ukorijenjenosti / uko­rijenjenošću

ukrštavati, prez. ukrštavam, gl. im. ukršta­ va­nje; i ukršćivati

ukorjenjivati, prez. ukorjenjujem, gl. im. uko­rjenjivanje

ukrućivati, prez. ukrućujem, pril. sad. ukru­ ćujući, gl. im. ukrućivanje

ukoso (pril.)

ukrug (pril.)

ukoštac (pril.)

ukrupno (pril.)

ukovitlac (pril.)

ukrutiti, prez. ukrutim, prid. trp. ukrućen

ukovrčiti, prez. ukovrčim, prid. trp. uko­ vr­čen; i ukovrdžiti

ukućanin, nom. mn. ukućani

ukorak (pril.)

ukovrdžiti, prez. ukovrdžim, prid. trp. ukovr­ džen; i ukovrčiti ukraće (pril.)

ukućanka, dat./lok. jd. ukućanki, gen. mn. ukućanki ukuhati, prez. ukuham, aor. ukuhah, prid. trp. ukuhan

715

ukuhavati

716

ukuhavati, prez. ukuhavam, pril. sad. ukuha­ vajući, gl. im. ukuhavanje

ulijegati, 3. l. jd. prez. uliježe, pril. sad. ulije­ žući, gl. im. ulijeganje

ukupnost, instr. jd. ukupnosti / ukupnošću

ulijeniti se, prez. ulijenim se, aor. ulijenih se, prid. rad. ulijenio se, prid. trp. ulijenjen

ukusnost, instr. jd. ukusnosti / ukusnošću ulagač, gen. jd. ulagača, instr. jd. ulagačem ulagačev ulagačica ulagački ulagivač, vok. jd. ulagivaču, instr. jd. ulagi­ va­čem

ulijepiti, prez. ulijepim, aor. ulijepih, prid. trp. ulijepljen ulijetati, prez. ulijećem, pril. sad. ulijećući, gl. im. ulijetanje ulijevati, prez. ulijevam, pril. sad. uli­je­va­jući, gl. im. ulijevanje; i ulivati ulijevo (pril.)

ulagivačica

ulište

ulagivački

uliti, prez. ulijem, aor. ulih, imp. ulij, ulijmo, prid. trp. uliven

ulančiti, prez. ulančim, aor. ulančih, prid. trp. ulančen ular / jular, gen. jd. ulara

ulivati, prez. ulivam, pril. sad. ulivajući, gl. im. ulivanje; i ulijevati

ulazak, gen. jd. ulaska, nom. mn. ulasci, gen. mn. ulazaka

ulizički, gen. jd. ulizičkog(a)

uleći, prez. ulegnem, aor. ulegoh, prid. rad. ulegao; i ulegnuti

ulomak, gen. jd. ulomka, nom. mn. ulomci, gen. mn. ulomaka

ulegnuće

uložak, gen. jd. uloška, nom. mn. ulošci, gen. mn. uložaka

ulegnuti, prez. ulegnem, aor. uleg­nuh, prid. rad. ulegnuo; i uleći

uloga, dat./lok. jd. ulozi

ultradesničar

ulema; reisul-ulema

ultradesničarka

ulema-medžlis, gen. jd. ulema-medžlisa

ultrakratki

uletjeti, prez. uletim, aor. uletjeh, imp. uleti, prid. rad. uletio, uletjela

ultraljevičar

uličar, vok. jd. uličare / uličaru, instr. jd. uli­ ča­rem / uličarom uličarka, dat./lok. jd. uličarki, gen. mn. uli­ čarka / uličarki uličarski, gen. jd. uličarskog(a) uličica

ultraljevičarka ultraljubičast, gen. jd. ultraljubičasta; odr. ultraljubičasti ultrazvučan, gen. jd. ultrazvučna; odr. ultra­ zvučni ultrazvuk

ulični, gen. jd. uličnog(a)

ulubiti, prez. ulubim, prid. trp. ulub­ljen, pril. pr. ulubivši; i ulupiti

uličnjak, vok. jd. uličnjače, nom. mn. ulič­nja­ci

ulučiti, prez. ulučim

umivaonik

uludo (pril.) ulupiti, prez. ulupim, prid. trp. ulupljen, pril. pr. ulupivši; i ulubiti uljanik, nom. mn. uljanici uljanoplav, gen. jd. uljanoplava; odr. ulja­no­ plavi uljepljivati, prez. uljepljujem, gl. im. uljep­lji­ vanje

umanjivati, prez. umanjujem, pril. sad. uma­ njujući, gl. im. umanjivanje umastiti, prez. umastim, aor. umastih, prid. trp. umašćen umašćivati, prez. umašćujem, pril. sad. uma­ šćujući, gl. im. umašćivanje umet / ummet umetač, instr. jd. umetačem

uljepšanost, instr. jd. uljepšanosti / uljep­ša­ nošću

umetak, gen. jd. umetka, nom. mn. umeci, gen. mn. umetaka

uljepšati, prez. uljepšam, prid. trp. uljep­šan, pril. pr. uljepšavši, gl. im. uljepšanje

umetati, prez. umećem, pril. sad. ume­ću­ći, gl. im. umetanje

uljepšavati, prez. uljepšavam, pril. sad. uljep­ šavajući, gl. im. uljepšavanje

umetnuti, prez. umetnem, prid. trp. umetnut

uljetiti se, prez. uljetim se, prid. rad. uljetio se, prid. trp. uljećen, pril. pr. uljetivši se

umijesiti, prez. umijesim, aor. umijesih, prid. trp. umiješen

uljez, gen. jd. uljeza, gen. mn. uljeza

umiješanost, instr. jd. umiješanosti / umi­je­ ša­nošću

uljuditi, prez. uljudim, aor. uljudih, prid. trp. uljuđen uljuđivati, prez. uljuđujem, pril. sad. ulju­đu­ jući, gl. im. uljuđivanje umaći, prez. umaknem, aor. umakoh, prid. rad. umakao, pril. pr. uma­kav­ši; i umaknuti umak, nom. mn. umaci umakati, prez. umačem, pril. sad. uma­ču­ći, gl. im. umakanje umaknuti, prez. umaknem, aor. umak­nuh, prid. rad. umaknuo, pril. pr. umak­nuv­ši; i umaći umalo (pril.) uman, gen. jd. umna; odr. umni umanjenik, nom. mn. umanjenici umanjilac / umanjitelj, gen. jd. uma­nji­oca / umanjitelja, gen. mn. uma­njilaca / uma­ nji­telja

umijeće

umiješati, prez. umiješam, prid. trp. umi­ ješan, pril. pr. umiješavši umiriti, prez. umirim, prid. trp. umiren, pril. pr. umirivši, gl. im. umirenje umirivati, prez. umirujem, gl. im. umirivanje umirovljenica umirovljenički umirovljenik, vok. jd. umirovljeniče, nom. mn. umirovljenici umirući, gen. jd. umirućeg(a) umišljaj, instr. jd. umišljajem umišljenost, instr. jd. umišljenosti / umiš­lje­ noš­ću umiti, prez. umijem, imp. umij, umijmo, prid. trp. umiven umivaonica umivaonik, nom. mn. umivaonici

717

umjeren

718

umjeren, gen. jd. umjerena; odr. um­je­reni

umnost, instr. jd. umnosti / umnošću

umjereno (pril.)

umnožač, instr. jd. umnožačem

umjerenost, instr. jd. umjerenosti / umje­re­ noš­ću

umnožak, gen. jd. umnoška, nom. mn. um­noš­ci, gen. mn. umnožaka

umjerenjački

umnožavač / umnoživač, gen. jd. umno­ža­ va­ča

umjerenjak, vok. jd. umjerenjače, nom. mn. um­jerenjaci umjerenjaštvo umjesno (pril.) umjesnost, instr. jd. umjesnosti / umjes­nošću

umnožavačica / umnoživačica umnožavati, prez. umnožavam, pril. sad. umno­žavajući, gl. im. umno­žavanje; i umno­živati

umjestan, gen. jd. umjesna; odr. umjesni

umnoženik, gen. jd. umnoženika, nom. mn. umnoženici

umjesto (prij.)

umnožilac / umnožitelj

umješan, gen. jd. umješna; odr. umješni (: umje­ti)

umnoživač / umnožavač

umješno (pril.) umješnost, instr. jd. umješnosti / umješnošću umjetan, gen. jd. umjetna; odr. umjetni umjeti, prez. umijem, aor. umjeh, imperf. umijah, prid. rad. umio, umjela, pril. sad. umijući umjetnica umjetnički, gen. jd. umjetničkog(a) umjetnik, vok. jd. umjetniče, nom. mn. um­jet­nici umjetnina, gen. mn. umjetnina umjetnost, instr. jd. umjetnosti / umjetnošću umlačiti, prez. umlačim, prid. trp. umla­čen umlatiti, prez. umlatim, prid. trp. um­la­ćen ummet / umet umnik, vok. jd. umniče, nom. mn. umnici

umnoživačica / umnožavačica umnoživati, prez. umnožujem, pril. sad. um­nožujući, gl. im. umnoživanje; i um­no­ žavati umnjak, nom. mn. umnjaci umobolnički umobolnik, vok. jd. umobolniče, nom. mn. umobolnici umobolnost, instr. jd. umobolnosti / umobol­ noš­ću umočiti, prez. umočim, aor. umočih, prid. trp. umočen umorstvo, gen. mn. umorstava / umorstva umrijeti, prez. umrem, aor. umrijeh, prid. rad. umro, umrla, pril. pr. umrijevši umrtvljavati, prez. umrtvljavam, pril. sad. umrtvljavajući; i umrtvlji­va­ti

umnogom(e) (pril.)

umrtvljenost, instr. jd. umrtvljenosti / umrt­ vlje­nošću

umnogostručiti, prez. umnogostručim, prid. trp. umnogostručen, pril. pr. umnogos­ tručivši

umučati, prez. umučim, aor. umučah

umrtvljivati, prez. umrtvljujem, pril. sad. umrtvljujući; i umrtvljavati

uništavati

umućivati, prez. umućujem, pril. sad. umu­ ćujući, gl. im. umućivanje umuzejiti, prez. umuzejim, prid. rad. umu­ zejio, prid. trp. umuzejen unajmiti, prez. unajmim, aor. unajmih, prid. trp. unajmljen unajmljenik, vok. jd. unajmljeniče, nom. mn. unajmljenici unajmljivač, gen. jd. unajmljivača, instr. jd. unajmljivačem unajmljivačica unajmljivati, prez. unajmljujem, pril. sad. unajmljujući, gl. im. unajmljivanje unakarađivati, prez. unakarađujem, pril. sad. unakarađujući, gl. im. unakarađiva­nje unakrsno (pril.) unakrst (pril.) unakrstan, gen. jd. unakrsna; odr. una­krs­ni unaokolo (pril.)

unepovrat (pril.) unesrećavati, prez. unesrećavam, gl. im. unes­ re­ćavanje; i unesrećivati unesrećenica unesrećenik, gen. jd. unesrećenika, nom. mn. unesrećenici unesrećitelj unesrećiteljica unesrećiti, prez. unesrećim, aor. unesrećih, prid. trp. unesrećen unesrećivati, prez. unesrećujem, gl. im. unes­ rećivanje; i unesrećavati unevrat (pril.) unezvijeren, gen. jd. unezvijerena; odr. unez­ vijereni unezvijereno (pril.) unezvijerenost, instr. jd. unezvijerenosti / unezvijerenošću

unapređenje

unići, prez. uniđem, aor. uniđoh, imp. uniđi, prid. rad. unišao

unapređivač, gen. jd. unapređivača

unifikacija

unapređivačica

uniforma, gen. mn. uniforma / uniformi

unapređivati, prez. unapređujem, pril. sad. unapređujući, gl. im. unap­ređivanje

unija

unaprijed (pril.) unaprijediti, prez. unaprijedim, aor. unapri­ je­dih, prid. trp. unaprijeđen

unijat unijatiti, prez. unijatim, prid. trp. uni­ja­ćen, gl. im. unijaćenje

unatoč (prij.)

unijeti, prez. unesem, prid. rad. unio, unijela, prid. trp. une­sen / unijet, pril. pr. uni­jev­ši

unatrag (pril.)

uništač, gen. jd. uništača

unatraške (pril.)

uništačica

unazad (pril.) unazađivati, prez. unazađujem, pril. sad. unazađujući, gl. im. unazađivanje unedogled (pril.) unekoliko (pril.)

uništavalac / uništavatelj, gen. jd. uništa­ vaoca / uništavatelja uništavateljica / uništava­teljka uništavati, prez. uništavam, pril. sad. uniš­ta­ vajući, gl. im. uništavanje

719

uništiti

720

uništiti, prez. uništim, prid. trp. uništen unitaristički, gen. jd. unitarističkog(a) univerzitetski, gen. jd. univerzitetskog(a) unoćati se, 3. l. jd. prez. unoća se unosač unosačica unovčavati, prez. unovčavam, gl. im. unov­ča­ vanje; i unovčivati unovčiti, prez. unovčim, aor. unovčih, prid. trp. unovčen

uobičajiti, prez. uobičajim, prid. trp. uo­bi­ čajen uobličavati, prez. uobličavam, gl. im. uob­li­ča­ vanje; i uobličivati uobličenost, instr. jd. uobličenosti / uobli­če­ noš­ću uobličiti, prez. uobličim, aor. uobličih, prid. trp. uobličen, gl. im. uobli­če­nje uobličivati, prez. uobličujem, gl. im. uob­li­či­ vanje; i uobličavati uobručiti, prez. uobručim, prid. trp. uobru­čen

unovčivati, prez. unovčujem, gl. im. unov­či­ va­nje; i unovčavati

uočavati, prez. uočavam, pril. sad. uočavajući, gl. im. uoča­va­nje

unučad, instr. unučadi / unučađu

uoči (prij.)

unuče, gen. unučeta

uočiti, prez. uočim, aor. uočih, prid. trp. uočen

unučica unučić, nom. mn. unučići unuk, vok. jd. unuče, nom. mn. unuci unuka, dat./lok. jd. unuci unutar (prij.)

uočljiv, gen. jd. uočljiva; odr. uočljivi uočljivost, instr. jd. uočljivosti / uočljivošću uokolo (pril.) uokrug (pril.)

unutarjezički

uopćavati, prez. uopćavam, pril. sad. uop­ća­ vajući, gl. im. uopćavanje; i uop­ći­vati

unutarnji / unutrašnji, gen. jd. unutarnjeg(a)

uopće

unutarnjopolitički / unutrašnjopoli­tič­ki

uopćeno (pril.)

unutra (pril.)

uopćenost, instr. jd. uopćenosti / uopćenošću

unutrašnji / unutarnji unutrašnjopolitički / unutarnjopoli­tič­ki

uopćiti, prez. uopćim, prid. trp. uopćen, pril. pr. uopćivši, gl. im. uopćenje

unutrašnjost, instr. jd. unut­raš­njos­ti / unu­ trašnjošću

uopćivati, prez. uopćujem, pril. sad. uop­ću­ jući, gl. im. uopćivanje; i uopćavati

unjkati, prez. unjkam, pril. sad. unjkajući, gl. im. unjkanje

uopštavati, prez. uopštavam

unjkav, gen. jd. unjkava; unjkava, unjkavo

uopšteno (pril.)

uobičajen, gen. jd. uobičajena; odr. uo­bi­čajeni

uopštiti, prez. uopštim

uobičajenost, instr. jd. uobičajenosti / uobi­ ča­jenošću

uortačiti se, prez. uortačim se, prid. rad. uor­ tačio se

uopšte

upravljački

uostalom (čest.)

upokojiti, prez. upokojim, prid. trp. upoko­jen

upakirati, prez. upakiram, prid. rad. upa­ kirao, prid. trp. upakiran; i upakovati

upola (pril.)

upakovati, prez. upakujem, prid. trp. upa­ kovan; i upakirati

upopriječiti se, prez. upopriječim se, prid. trp. upopriječen

upomoć (čest.)

upaljač, instr. jd. upaljačem

upoprijeko (pril.)

upaljenik, vok. jd. upaljeniče, nom. mn. upa­ lje­nici

uporedba / usporedba, gen. jd. upo­red­be, gen. mn. uporedbi

upamtiti, prez. upamtim, prid. trp. upamćen

uporediti, prez. uporedim, pril. pr. upo­re­ divši; i usporediti

upasti, prez. upadnem, prid. rad. upao, upa­la, pril. pr. upavši upečatljiv, gen. jd. upečatljiva; odr. upe­čat­ljivi

uporediv / usporediv, gen. jd. uporediva; upo­re­diva, uporedivo

upečatljivost, instr. jd. upečatljivosti / upe­ čat­ljivošću

uporedivost / usporedivost, instr. jd. upore­ di­vosti / uporedivošću

upeći, prez. upečem, aor. upekoh, imp. upeci, prid. rad. upe­kao, prid. trp. upečen

uporedo / usporedo (pril.)

upijač, instr. jd. upijačem

upoređivati, prez. upoređujem, pril. sad. upo­ ređujući, gl. im. upo­re­đivanje; i uspoređivati

upijati, prez. upijam, imp. upijaj, pril. sad. upijajući, gl. im. upijanje

uporišni

upisivač, gen. jd. upisivača

uposliti, prez. uposlim, prid. trp. uposlen, gl. im. uposlenje

upisnik, vok. jd. upisniče, nom. mn. upisnici upitnik, nom. mn. upitnici upitnost, instr. jd. upitnosti / upitnošću uplaćivati, prez. uplaćujem, pril. sad. up­la­ ćujući, gl. im. uplaćivanje uplatilac / uplatitelj, gen. jd. uplati­oca, nom. mn. uplatioci upletati, prez. uplećem, pril. sad. up­le­ću­ći; i uplitati uplitati, prez. uplićem, pril. sad. uplićući; i upletati uplovljavati, prez. uplov­lja­vam; i uplovljivati

upošljavati, prez. upošljavam, pril. sad. upoš­ ljavajući, gl. im. upošljava­nje upotrebljavati, prez. upotrebljavam, pril. sad. upotrebljavajući; i upotreb­ljivati upotrebljivati, prez. upotrebljujem, pril. sad. upotrebljujući; i upotreb­ljavati upotrebljivost, instr. jd. upotrebljivosti / upot­reb­ljivošću upotrijebiti, prez. upotrijebim, aor. upo­t­ri­ je­bih, prid. trp. upotrijebljen upoznavati, prez. upoznajem, imp. upoznaji, pril. sad. upoznajući

uplovljivati, prez. uplovljujem; i uplovljavati

upravljač, instr. jd. upravljačem

upljuvak, gen. jd. upljuvka, nom. mn. up­ljuv­ci, gen. mn. upljuvaka

upravljački, gen. jd. upravljačkog(a)

upravljačica

721

upravnički

722

upravnički

upućivački, gen. jd. upućivačkog(a)

upravnik, vok. jd. upravniče, nom. mn. up­rav­ nici

upućivati, prez. upućujem, pril. sad. upu­ću­ jući

upravo uprazno (pril.)

uputiti, prez. uputim, prid. trp. upućen, pril. sad. upućujući, gl. im. upućivanje

uprćen, gen. jd. uprćena; uprćena, uprćeno

uputno (pril.)

upreći, prez. upregnem, aor. upregoh, prid. rad. upregao, prid. trp. upregnut; i upregnuti

uputstvo, gen. jd. uputstva

upregnuti, prez. upregnem, aor. upregnuh, prid. rad. upregnuo, prid. trp. up­reg­nut; i upreći upriječiti, prez. upriječim, prid. trp. upri­je­čen

ura (uzv.) uračunati, prez. uračunam, prid. trp. ura­ ču­nat uračunavati, prez. uračunavam, pril. sad. ura­ čunavajući, gl. im. uračuna­va­nje

uprijeko (pril.)

uračunljiv, gen. jd. uračunljiva; odr. ura­čun­ ljivi

uprijeti, prez. uprem, aor. uprijeh, prid. rad. upro, uprla, prid. trp. uprt

uračunljivost, instr. jd. uračunljivosti / ura­ čun­ljivošću

upriličiti, prez. upriličim, prid. trp. up­ri­li­čen

urahatiti se, prez. urahatim se, prid. rad. ura­ hatio se

upristojiti, prez. upristojim, pril. pr. upristo­ jivši uprkos / usprkos (prij.)

uranak, gen. jd. uranka, nom. mn. uranci, gen. mn. uranaka

upropanj (pril.)

uranij, gen. uranija, instr. ura­ni­jem

upropastiti, prez. upropastim, prid. trp. up­ro­ pašćen / upropašten

uravnilovka, dat./lok. jd. uravnilovci

uprostiti, prez. uprostim, prid. trp. uproš­ćen / uprošten uprskati, prez. uprskam / upršćem, prid. trp. uprs­kan uprste (pril.); poznavati uprste

uravnoteženost, instr. jd. uravnote­že­nos­ti / uravnoteženošću urbanistički, gen. jd. urbanističkog(a) urbanizacija urea

uprtiti, prez. uprtim, prid. trp. uprćen

ureći, prez. urečem / ureknem, aor. urekoh, imp. ureci / urekni, prid. rad. urekao, prid. trp. urečen / ureknut

uprtnjača

uredba, gen. mn. uredaba / uredbi

upućen, gen. jd. upućena; odr. upuće­ni

urednički

upućenost, instr. jd. upućenosti / upućenošću

urednik, vok. jd. uredniče, nom. mn. urednici

upućivač, vok. jd. upućivaču, instr. jd. upu­ći­ vačem

uredništvo, gen. jd. uredništva, gen. mn. uredništava / ured­niš­tva

uprtač, gen. jd. uprtača, instr. jd. uprtačem

usitno

uredski, gen. jd. uredskog(a)

urudžbeni, gen. jd. urudžbenog(a)

uredu; uredu je

usađivati, prez. usađujem, pril. sad. usa­đu­ jući, gl. im. usađivanje

uređaj, instr. jd. uređajem, nom. mn. uređaji uređenje

usahlost, instr. jd. usahlosti / usahlošću

uređivač, gen. jd. uređivača

usahnuće

uređivačica

usahnuti, prez. usahnem, prid. rad. usahao / usahnuo, usahla / usahnula

uređivački, gen. jd. uređivačkog(a) uređivati, prez. uređujem, pril. sad. ure­đu­ jući, gl. im. uređivanje urijediti, prez. urijedim, aor. urijedih, prid. trp. urijeđen urijetko (pril.) urjeđati, prez. urjeđam, prid. rad. urjeđao urlik, nom. mn. urlici urlikati, prez. urličem, imp. urliči, pril. sad. urličući urnek, nom. mn. urneci urođen, gen. jd. urođena; urođena, urođeno urođenica

usamljenički usamljeništvo, gen. mn. usamljeništava / usam­ljeništva usamljenost, instr. jd. usamljenosti / usam­ lje­nošću useljenički, gen. jd. useljeničkog(a) useljenik, vok. jd. useljeniče, nom. mn. use­ lje­nici useljenje ushićenost, instr. jd. ushićenosti / ushiće­ noš­ću ushit, gen. jd. ushita

urođenički

ushititi, prez. ushitim, prid. trp. ushićen, gl. im. ushićenje

urođenik, vok. jd. urođeniče, nom. mn. uro­ đe­nici

ushodati se, prez. ushodam se, prid. rad. ushodao se, pril. pr. ushodavši se

urođenost, instr. jd. urođenosti / urođenošću urok, nom. mn. uroci

ushtjeti, prez. ushtijem / ushtjednem, prid. rad. ushtio, ushtjela

urologija

usidjelica

urotnički

usijanje

urotnik, vok. jd. urotniče, nom. mn. urotnici

usijati, prez. usijam, prid. trp. usijan, gl. im. usijanje

uručilac / uručitelj, gen. jd. uruči­oca / uruči­ telja, gen. mn. uručilaca / uručitelja uručiteljica uručiti, prez. uručim, prid. trp. uručen, gl. im. uručenje uručivati, prez. uručujem, pril. sad. uru­ču­ jući, gl. im. uručivanje

usijecati, prez. usijecam, pril. sad. usi­je­ca­jući, gl. im. usijecanje usisati, prez. usisam / usišem, prid. trp. usisan usisavač / usisivač, instr. jd. usisava­čem / usi­ si­vačem usitno (pril.)

723

usitnjavati

724

usitnjavati, prez. usitnjavam, gl. im. usitnja­ vanje; i usitnjivati usitnjivati, prez. usitnjujem, gl. im. usitnji­ va­nje; i usitnjavati usjecati, prez. usjecam (: sjecati) usjeckati, prez. usjeckam usjeći, prez. usiječem, imp. usijeci, prid. rad. us­je­kao, prid. trp. usječen usjediti se, prez. usjedim se, prid. rad. us­je­dio se, usjedila se; i usjedjeti se

uskočke (pril.) uskočki, gen. jd. uskočkog(a) (: uskoci) uskoća uskoglavost, instr. jd. uskoglavosti / us­kog­la­ vošću uskogrud, gen. jd. uskogruda; uskogruda, us­kogrudo uskogrudan, gen. jd. uskogrudna; uskogrudna, uskogrudno

usjedjeti se, prez. usjedim se, prid. rad. us­jedio se, usjedjela se; i usjediti se

uskogrudnost / uskogrudost, instr. jd. uskogrudnosti / us­kog­rudnošću, uskogru­ dosti / uskog­rudošću

usjek, nom. mn. usjeci, gen. mn. usjeka

uskok, vok. jd. uskoče, nom. mn. uskoci

usjeka, dat./lok. jd. usjeci

uskokodakati se, prez. uskokodačem se

usjeklina

uskometražni, gen. jd. uskometražnog(a)

usjelina

uskoro (pril.)

usjesti, prez. usjednem, prid. rad. usjeo, pril. pr. usjevši

uskost, instr. jd. uskosti / uskošću

usjev, gen. mn. usjeva

uskotračan, gen. jd. uskotračna; odr. us­ko­ tračni

uskipjeti, prez. uskipim, prid. rad. uski­pio, uskipjela

uskraćivati, prez. uskraćujem, pril. sad. uskraćujući, gl. im. uskraćivanje

uskladiv / uskladljiv

uskrsni / uskršnji, gen. jd. uskrsnog(a)

usklađenost, instr. jd. usklađenosti / uskla­đe­ noš­ću usklađivati, prez. usklađujem, pril. sad. uskla­ đujući, gl. im. uskla­đi­vanje

uskrsnuće uskršnji / uskrsni, gen. jd. uskršnjeg(a) uslijed / usljed (prij.)

usklični, gen. jd. uskličnog(a)

uslijediti, prez. uslijedim, prid. rad. usli­je­dio

uskličnik, nom. mn. uskličnici

uslov, gen. mn. uslova

usklično (pril.)

uslovan, gen. jd. uslovna; odr. uslovni

uskličnost, instr. jd. uskličnosti / uskličnošću

usloviti, prez. uslovim, prid. trp. uslovljen

usklik, nom. mn. usklici

uslovljavati, prez. uslovljavam, pril. sad. uslovljavajući, gl. im. uslovljavanje

uskliknuti, prez. uskliknem usko (pril.), komp. uže uskočiti, prez. uskočim, prid. rad. uskočio, pril. pr. uskočivši

uslovno (pril.) usluga, dat./lok. jd. usluzi usljed / uslijed (prij.)

uspravnost

usmenost, instr. jd. usmenosti / usmenošću usmjeravač / usmjerivač, gen. jd. usmjera­ vača usmjeravačica / usmjerivačica usmjeravati, prez. usmjeravam, pril. sad. usmjeravajući, gl. im. usmjeravanje usmjerenost, instr. jd. usmjerenosti / usmje­ re­nošću usmjerenje

uspijevati, prez. uspijevam, prid. rad. us­pi­ jevao, uspijevala, pril. sad. uspijeva­ju­ći, gl. im. uspijevanje uspinjača uspio, gen. jd. uspjela; odr. uspjeli uspjeh, nom. mn. uspjesi, gen. mn. uspje­ha uspješan, gen. jd. uspješna; odr. uspješni uspješno (pril.)

usmjeriti, prez. usmjerim, prid. trp. us­mje­ren

uspješnost, instr. jd. uspješnosti / uspješ­ noš­ću

usmjerivač / usmjeravač, gen. jd. usmjeri­ vača

uspjeti, prez. uspijem, imp. uspij, uspijmo, prid. rad. uspio, uspjela, pril. pr. uspjevši

usmjerivačica / usmjeravačica

usplahiren, gen. jd. usplahirena; odr. us­pla­ hireni

usmrćivati, prez. usmrćujem, pril. sad. usmr­ ćujući, gl. im. usmrćivanje

usplahireno (pril.)

usmrditi, prez. usmrdim, prid. rad. usmr­dio, usmrdila, pril. pr. usmrdivši

usplahirenost, instr. jd. usplahirenosti / us­pla­hirenošću

usmrdjeti se, prez. usmrdim se, prid. rad. usmrdio se, usmrdjela se, prid. trp. usmr­đen, pril. pr. usmrdjevši se

usplahiriti, prez. usplahirim, prid. trp. uspla­ hiren

usmrtiti, prez. usmrtim, prid. trp. us­mr­ćen, gl. im. usmrćenje usnenozubni usni, gen. jd. usnog(a) (: usta) usniti, prez. usnijem / usnim, prid. rad. usnio uspaljenički

usplamtjeti, prez. usplamtim, prid. rad. usplamtio, usplamtjela uspokojavati, prez. uspokojavam uspokojiti, prez. uspokojim, prid. trp. uspo­ kojen usporedba / uporedba, gen. jd. usporedbe, gen. mn. usporedbi

uspaničeno (pril.)

usporediti, prez. usporedim, gl. im. us­po­re­ đe­nje; i uporediti

uspaničiti, prez. uspaničim, prid. trp. uspa­ ničen, pril. pr. uspaničivši

usporediv / uporediv, gen. jd. usporediva; us­po­rediva, usporedivo

uspavanka, dat./lok. jd. uspavanci, gen. mn. uspavanka / uspavanki

usporedivost / uporedivost, instr. jd. uspo­re­ divosti / usporedivošću

uspavljivač, vok. jd. uspavljivaču, instr. jd. uspavljivačem

usporedo / uporedo (pril.)

uspeće

uspoređivati, prez. uspoređujem; i upore­đi­ va­ti

uspijati, prez. uspijam, pril. sad. uspijajući, gl. im. uspijanje

uspravnost, instr. jd. uspravnosti / us­prav­ noš­ću

725

usprkos

726

usprkos / uprkos (prij.) uspuhati se, prez. uspuham se / uspušem se, prid. trp. uspuhan usput (pril.) usputan, gen. jd. usputna; odr. usputni usrdnost, instr. jd. usrdnosti / usrdnošću usrećavati, prez. usrećavam, pril. sad. usreća­ vajući, gl. im. us­re­ća­va­nje; i usrećivati usrećenost, instr. jd. usrećenosti / usreće­ noš­ću usrećilac / usrećitelj, gen. jd. usrećioca / us­re­ ći­telja, vok. jd. usrećioče / us­re­ćitelju, gen. mn. usrećilaca / usre­ći­telja usrećiteljica usrećiti, prez. usrećim, aor. usrećih, prid. trp. usrećen usrećivati, prez. usrećujem, pril. sad. usreću­ jući, gl. im. usre­ći­va­nje; i usrećavati usred (prij.) usredotočenost, instr. jd. usredotoče­nos­ti / us­re­dotočenošću usredotočiti, prez. usredotočim, prid. trp. usredotočen, gl. im. usredotočenje usredotočivati, prez. usredotočujem, gl. im. us­redotočivanje usredsređivati, prez. usredsređujem, pril. sad. usredsređujući, gl. im. usredsređivanje usredsrijediti, prez. usredsrijedim, prid. trp. usredsrijeđen usredsrijeđenost, instr. jd. usredsrijeđenosti / usredsrijeđenošću usta (s. pl. t.), gen. usta, dat./instr./lok. us­ti­ma ustaći, prez. ustaknem, aor. ustakoh, prid. rad. ustakao; i ustaknuti ustajalost, instr. jd. ustajalosti / ustajalošću ustajao, gen. jd. ustajala; odr. ustajali

ustajati, prez. ustajem, pril. sad. ustajući, gl. im. ustajanje ustaknuti, prez. ustaknem, aor. us­tak­nuh, prid. rad. ustaknuo; i ustaći ustalac, gen. jd. ustalca / ustaoca, vok. jd. ustalče / ustaoče, instr. jd. ustalcem / us­ta­ ocem, gen. mn. ustalaca ustalački ustanak, gen. jd. ustanka, nom. mn. ustanci, gen. mn. ustanaka ustanički ustanik, vok. jd. ustaniče, nom. mn. ustanici ustanovljavati, prez. ustanovljavam, pril. sad. ustanovljavajući, gl. im. ustanovljavanje; i ustanovljivati ustanovljivati, prez. ustanovljujem, pril. sad. ustanovljujući, gl. im. ustanovljivanje; i ustanovljavati ustašca (s. pl. t.) ustavnopravni (: ustavno pravo) ustavobranilac / ustavobranitelj, gen. jd. us­tavobranioca / ustavobranitelja ustavotvorac, gen. jd. ustavotvorca, gen. mn. ustavotvoraca ustavotvoran, gen. jd. ustavotvorna; odr. ustavotvorni ustavotvornost, instr. jd. ustavotvor­nosti / ustavotvornošću usteći, prez. ustegnem, prid. rad. ustegao, prid. trp. ustegnut, pril. pr. ustegavši; i ustegnuti ustegnuti, prez. ustegnem, prid. rad. uste­ gnuo, prid. trp. ustegnut, pril. pr. usteg­ nuv­ši; i usteći usto (čest.); uz to ustobočiti se, prez. ustobočim se, prid. trp. ustobočen

uščuvati

ustoličiti, prez. ustoličim, prid. trp. us­to­li­čen, gl. im. ustoličenje

ustvrđivati, prez. ustvrđujem, pril. sad. ustvr­ đujući, gl. im. ustvrđivanje

ustopce / ustopice (pril.)

usuđivati se, prez. usuđujem se, pril. sad. usu­ đujući se, gl. im. usuđivanje

ustostručiti, prez. ustostručim, prid. trp. ustostručen

usukati, prez. usučem, imp. usuči

ustrajan, gen. jd. ustrajna; odr. ustrajni

usuprot (prij.)

ustrajati, prez. ustrajem, pril. sad. ustrajući, pril. pr. ustra­javši

ususret (pril.); u susret

ustrajavati, prez. ustrajavam, pril. sad. ustra­ javajući, gl. im. ustrajavanje

usvajačica

ustrajno (pril.) ustrajnost, instr. jd. ustrajnosti / ustraj­nošću ustranu (pril.) ustrčati, prez. ustrčim, prid. rad. ustr­čao, pril. pr. ustrčavši ustrebati, prez. ustrebam, prid. rad. ustrebao, pril. pr. ustrebavši ustreptalost, instr. jd. ustreptalosti / ustrep­ talošću ustreptati, prez. ustrepćem, imp. ustrepći, prid. rad. ustrep­tao ustrijeliti, prez. ustrijelim, prid. trp. ustri­je­ ljen, pril. pr. ustrijelivši ustrkati se, prez. ustrčem se ustrojavati, prez. ustrojavam, pril. sad. ustro­ javajući, gl. im. ustrojavanje ustrojiti, prez. ustrojim, prid. trp. ustrojen ustručavati se, prez. ustručavam se, pril. sad. ustručavajući se, gl. im. ustručavanje

usvajač, vok. jd. usvajaču usvajački usvajati, prez. usvajam, pril. sad. usvajajući, gl. im. usvajanje usvijetliti, prez. usvijetlim, prid. rad. us­vi­ jetlio, usvijetlila, prid. trp. usvijet­ljen (uči­ niti svijetlim) usvijetljeti se, prez. usvijetlim se, prid. rad. usvijetlio se, usvijetljela se (postati svi­ jetao) usvojenica usvojenički usvojenik, vok. jd. usvojeniče, nom. mn. us­vo­jenici usvojilac / usvojitelj, gen. jd. usvojioca / usvojitelja, nom. mn. usvojioci / usvojitelji usvojiteljica usvojiti, prez. usvojim, aor. usvojih, prid. trp. usvojen, gl. im. usvojenje uš, gen. jd. uši, instr. jd. uši / ušju, gen. mn. uši / ušiju, dat./instr./lok. mn. ušima

ustuk, nom. mn. ustuci

ušančiti, prez. ušančim, aor. ušančih, prid. trp. ušančen

ustupak, gen. jd. ustupka, nom. mn. ustupci, gen. mn. ustupaka

uščuti se, 3. l. jd. prez. uščuje se

ustvari (čest.)

uščuvanost, instr. jd. uščuvanosti / ušču­va­ noš­ću

ustvrditi, prez. ustvrdim, prid. trp. ustvrđen, pril. pr. ustvrdivši

uščuvati, prez. uščuvam, prid. rad. uščuvao, prid. trp. ušču­van

727

ušće

728

ušće, instr. jd. ušćem ušćuliti, prez. ušćulim

ušuljati se, prez. ušuljam se, prid. rad. ušuljao se; i ušunjati se

ušećeriti, prez. ušećerim, prid. trp. ušećeren

ušunjati se, prez. ušunjam se; i ušuljati se

ušetati, prez. ušećem / ušetam, imp. ušeći / ušetaj

ušutjeti, prez. ušutim, prid. rad. ušu­tio, ušu­ tjela, pril. pr. ušut­jev­ši

ušićariti, prez. ušićarim, prid. trp. ušićaren

ušutkati, prez. ušutkam, prid. trp. ušutkan

uširoko (pril.)

ušutkavati, prez. ušutkavam, pril. sad. ušut­ kavajući, gl. im. ušutkavanje; i ušutkivati

ušitak, gen. jd. ušitka, nom. mn. ušici, gen. mn. ušitaka ušiti, prez. ušijem, imp. ušij, ušijmo, prid. trp. ušiven uška, gen. mn. ušaka / uški uškopiti, prez. uškopim, prid. trp. uškop­ljen ušljivac, gen. jd. ušljivca, vok. jd. ušljivče, gen. mn. ušljivaca ušmrkati, prez. ušmrčem, prid. trp. ušmrkan; i ušmrknuti ušmrknuti, prez. ušmrknem; i ušmrkati ušni (: uho) uštap uštapiti se, prez. uštapim se, prid. trp. uš­tap­ ljen uštedjeti, prez. uštedim, prid. rad. ušte­dio, uštedjela, prid. trp. ušte­đen

ušutkivati, prez. ušut­kujem, pril. sad. ušutku­ jući, gl. im. ušutkivanje; i ušutkavati utaći, prez. utaknem, aor. utakoh, prid. rad. utakao; i utaknuti utaja utajiti, prez. utajim, prid. trp. utajen, pril. pr. utajivši utajivač, gen. jd. utajivača utajivačica utaknuti, prez. utaknem, aor. utaknuh, prid. rad. utaknuo; i utaći utamanilac / utamanitelj, gen. jd. utama­ nioca / utamanitelja utamanjivač utamanjivačica utamničenica

ušteđevina

utamničenik, nom. mn. utamničenici

ušteđivati, prez. ušteđujem, gl. im. ušte­ điva­nje

utamničiti, prez. utamničim, prid. trp. utam­ ničen, gl. im. utamničenje

uštinuti, prez. uštinem, imp. uštini, prid. trp. uštinut

utanačavati, prez. utanačavam, gl. im. uta­na­ čavanje; i utanačivati

uštipak, gen. jd. uštipka, nom. mn. uštipci, gen. mn. uštipaka

utanačiti, prez. utanačim, prid. trp. uta­na­čen, gl. im. utanačenje

uštogljenost, instr. jd. uštogljenosti / uštog­ lje­nošću

utanačivati, prez. utanačujem, gl. im. uta­na­či­ vanje; i utanačavati

uštrojiti, prez. uštrojim, prid. trp. uštro­jen

utančati, prez. utančam

utovarivati

uteći, prez. utečem / uteknem, 1. l. jd. aor. utekoh, 2/3. l. jd. aor. ute­če, imp. uteci / utek­ni, prid. rad. utekao, pril. pr. ute­kavši uteg, nom. mn. utezi, dat./instr./lok. mn. ute­ zi­ma utega, dat./lok. jd. utezi utemeljiti, prez. utemeljim, prid. trp. uteme­ ljen, gl. im. utemeljenje utemeljivač, instr. jd. utemeljivačem

utjeravati, prez. utjeravam, pril. sad. utjerava­ jući, gl. im. utjeravanje; i utjerivati utjerivač, instr. jd. utjerivačem utjerivačica utjerivački utjerivati, prez. utjerujem, pril. sad. utjeru­ jući, gl. im. utjeriva­nje; i utjeravati utješan, gen. jd. utješna; utješna, utješno

utemeljivačica

utješilac / utješitelj

utemeljivački

utješiteljica / utješiteljka

uticaj / utjecaj, nom. mn. uticaji

utješiti, prez. utješim, prid. trp. utješen

uticajan / utjecajan, gen. jd. uticajna; odr. uticajni

utješiv / utješljiv, gen. jd. utješiva / utješ­lji­va; odr. utješivi / utješ­lji­vi

uticati, prez. utičem, pril. sad. uti­čući (: utaći)

uto / utom (pril.)

uticati, prez. utičem, imp. utiči, pril. sad. uti­ čući, gl. im. uticanje (ulijevati se; vršiti uticaj); i utjecati

utočište

utičnica

utok, nom. mn. utoci

utihnuti, prez. utihnem, prid. rad. utihnuo, pril. pr. utih­nuv­ši

utoliko (čest.)

utikač, instr. jd. utikačem utilitaristički

utočiti, prez. utočim, aor. utočih, prid. trp. utočen

utom / uto (pril.) utopija, dat./lok. jd. utopiji utopijski, gen. jd. utopijskog(a)

utisak, gen. jd. utiska, nom. mn. utisci, gen. mn. utisaka

utopljenički

utjecaj / uticaj, nom. mn. utjecaji

utopljenik, vok. jd. utopljeniče, nom. mn. utop­ljenici

utjecajan / uticajan; odr. utjecajni utjecati, prez. utječem, imp. utječi, pril. sad. utječući (ulijevati se; vršiti utjecaj); i uticati utjeha, dat./lok. jd. utjehi / utjesi utjeloviti, prez. utjelovim, prid. trp. utje­lov­ ljen, gl. im. utjelovljenje utjerati, prez. utjeram, aor. utjerah, prid. trp. utjeran

utorak, gen. jd. utorka, nom. mn. utorci, gen. mn. utoraka utovarivač, vok. jd. utovarivaču, instr. jd. uto­ varivačem utovarivačica utovarivački utovarivati, prez. utovarujem, pril. sad. uto­ varujući, gl. im. utova­ri­vanje

729

utrčati

730

utrčati, prez. utrčim, prid. rad. utrčao, pril. pr. utrčavši utrčavati, prez. utrčavam, pril. sad. utr­ča­va­ jući, gl. im. utrčavanje utrijeti, prez. utarem / utrem; i utrti utrka, dat./lok. jd. utrci utrkivati se, prez. utrkujem se, pril. sad. utr­ kujući se, gl. im. utrkivanje utrnuće utrnuo, gen. jd. utrnula; odr. utrnuli utroje (pril.) utrostručavati, prez. utrostručavam, pril. sad. utrostručavajući, gl. im. utrostru­ča­va­nje; i utrostručivati utrostručiti, prez. utrostručim, prid. trp. utrostručen, gl. im. utrostručenje utrostručivati, prez. utrostručujem, pril. sad. utrostručujući, gl. im. utrostručiva­nje; i utrostručavati utrošak, gen. jd. utroška, nom. mn. utrošci, gen. mn. utrošaka utrti, prez. utarem / utrem, aor. utri­jeh, imp. utri, prid. rad. utro, prid. trp. utrt / utrven, pril. pr. utrvši; i utrijeti utržak, gen. jd. utrška, nom. mn. utršci, gen. mn. utržaka utučeno (pril.)

uvakat (pril.; u pravo vrijeme) uvakufiti, prez. uvakufim, prid. rad. uva­ku­fio, prid. trp. uvakufljen uvakufljavati, prez. uvakufljavam, gl. im. uva­ kufljavanje; i uvakufljivati uvakufljivati, prez. uvakufljujem, gl. im. uva­ kufljivanje; i uvakufljavati uvarak, gen. jd. uvarka, nom. mn. uvarci, gen. mn. uvaraka uvarisati, prez. uvarišem, prid. trp. uva­ri­san, gl. im. uvarisanje uveče / uvečer (pril.) uvećanica uvećati, prez. uvećam, prid. trp. uvećan, gl. im. uvećanje uvećavati, prez. uvećavam, pril. sad. uve­ća­ vajući, gl. im. uvećavanje uvehlost, instr. jd. uvehlosti / uvehlošću uvehnuće uvehnulost, instr. jd. uvehnulosti / uvehnu­ loš­ću uvehnuti, prez. uvehnem, aor. uvehnuh, imp. uvehni, prid. rad. uvehao / uvehnuo, uvehla / uvehnula, pril. pr. uvehnuvši uveličati, prez. uveličam, prid. trp. uve­ličan uveličavajući, gen. jd. uveličavajućeg(a)

utučenost, instr. jd. utučenosti / utuče­noš­ću

uveličavati, prez. uveličavam, pril. sad. uve­ ličavajući, gl. im. uveličava­nje

utući, prez. utučem, imp. utuci, prid. trp. utučen

uvelike / uveliko (pril.)

utuk, nom. mn. utuci

uveseljavati, prez. uve­seljavam, pril. sad. uve­ seljavajući, gl. im. uveseljavanje; i uveseljivati

ututanj (pril.) utuživost, instr. jd. utuživosti / utuži­voš­ću utvrdo (pril.)

uveseljivati, prez. uveseljujem, pril. sad. uve­ seljujući, gl. im. uveseljivanje; i uveseljavati

utvrđivati, prez. utvrđujem, pril. sad. ut­vr­ đujući, gl. im. utvrđivanje

uvidjeti, prez. uvidim, prid. rad. uvi­dio, uvi­ djela, pril. pr. uvidjevši

utva, gen. mn. utava / utvi

uvredljivost

uviđaj, instr. jd. uviđajem uviđajni uviđati, prez. uviđam, pril. sad. uvi­đa­ju­ći, gl. im. uviđanje uviđavan, gen. jd. uviđavna; odr. uvi­đav­ni

uvjetovanost, instr. jd. uvjetovanosti / uvje­ to­vanošću uvjetovati, prez. uvjetujem, prid. trp. uvje­ tovan, pril. sad. uv­je­tujući, gl. im. uvjeto­ vanje

uviđavno (pril.)

uvježbanost, instr. jd. uvježbanosti / uv­jež­ba­ nošću

uviđavnost, instr. jd. uviđavnosti / uvi­đav­ noš­ću

uvježbati, prez. uvježbam, prid. trp. uv­jež­ban

uvijač, instr. jd. uvijačem uvijača uvijati, prez. uvijam, imp. uvijaj, pril. sad. uvi­ jajući, gl. im. uvijanje uvijek (pril.) uvijeno (pril.) uvirati, prez. uvirem, pril. sad. uvirući, gl. im. uviranje uvis (pril.) uviti, prez. uvijem, imp. uvij, uvijmo, prid. trp. uvijen

uvježbavati, prez. uvježbavam, pril. sad. uvježbavajući, gl. im. uvježbavanje uvlačiti, prez. uvlačim, pril. sad. uvla­če­ći, gl. im. uvlačenje uvlaka, dat./lok. jd. uvlaci uvlas (pril.) uvodilac / uvoditelj, gen. jd. uvodioca / uvo­ ditelja, gen. mn. uvodilaca / uvoditelja uvodničar, vok. jd. uvodničare / uvodničaru uvodničarka uvodničarski, gen. jd. uvodničarskog(a)

uvjeravati, prez. uvjeravam, pril. sad. uvjera­ vajući, gl. im. uvjerava­nje

uvodnički

uvjerenost, instr. jd. uvjerenosti / uvjere­ noš­ću

uvojak, gen. jd. uvojka, nom. mn. uvojci, gen. mn. uvojaka

uvjeriti, prez. uvjerim, prid. trp. uvjeren, pril. pr. uvjerivši, gl. im. uvjerenje

uvoznički

uvodnik, nom. mn. uvodnici

uvjerljiv, gen. jd. uvjerljiva; odr. uv­jer­ljivi

uvraćati, prez. uvraćam, gl. im. uvraća­nje (:  uv­ratiti)

uvjerljivo (pril.)

uvreda, gen. mn. uvreda

uvjerljivost, instr. jd. uvjerljivosti / uvjerlji­ voš­ću

uvredilac / uvreditelj, gen. jd. uvredi­oca / uvreditelja

uvjet, gen. mn. uvjeta

uvrediteljica

uvjetan, gen. jd. uvjetna; odr. uvjetni

uvredljiv, gen. jd. uvredljiva; odr. uv­red­ljivi

uvjetar (pril.)

uvredljivo (pril.)

uvjetno (pril.)

uvredljivost, instr. jd. uvredljivosti / uvred­lji­ vošću

uvjetnost, instr. jd. uvjetnosti / uvjetnošću

731

uvreti

732

uvreti, 3. l. jd. prez. uvrije / uvri, prid. rad. uvrio / uvreo uvrh (prij.)

uzajmljivačica uzajmljivati, prez. uzajmljujem, pril. sad. uzajmljujući, gl. im. uzaj­mljivanje

uvrijediti, prez. uvrijedim, prid. trp. uvri­ je­đen, pril. pr. uvrijedivši

uzak, gen. jd. uska; odr. uski; komp. uži

uvrijeđeno (pril.)

uzaman (pril.)

uvrijeđenost, instr. jd. uvrijeđenosti / uvrije­ đe­nošću uvrijeti, 3. l. jd. prez. uvre (: uvirati) uvriježenost, instr. jd. uvriježenosti / uvrije­ že­nošću uvriježiti se, 3. l. jd. prez. uvriježi se, prid. trp. uvriježen, pril. pr. uvriježivši se

uzalud / uzaludno (pril.) uzan, gen. jd. uzana; odr. uzani; komp. uzaniji uzao, gen. jd. uzla, nom. mn. uzli / uzlovi uzaptiti, prez. uzaptim, prid. trp. uzapćen uzasebice (pril.) uzastopce / uzastopice (pril.) uzastopno (pril.)

uvrstiti, prez. uvrstim, prid. trp. uvršćen / uvrš­ten, gl. im. uvršćenje / uvrštenje

uzastopnost, instr. jd. uzastopnosti / uzasto­ pnošću

uvršćivati, prez. uvršćujem, gl. im. uvrš­ći­ va­nje; i uvrštavati

uzasve (čest.)

uvrštavati, prez. uvrštavam, gl. im. uvršta­ va­nje; i uvršćivati

uzavrelost, instr. jd. uzavrelosti / uzavreloš­ću

uzašašće (rel.)

uvrtač, instr. jd. uvrtačem

uzavreti, prez. uzavrijem / uzavrim, prid. rad. uzavreo, uzavrela, pril. pr. uzavrevši

uvrtati, prez. uvrćem, imp. uvrći, prid. rad. uvrtao, pril. sad. uvrćući

uzbihuzuriti, prez. uzbihuzurim, aor. uzbi­ huzurih, prid. trp. uzbi­hu­zuren

uvrtjeti, prez. uvrtim, prid. rad. uvrtio, uvrt­ jela, prid. trp. uvrćen, pril. pr. uvrtjevši

uzbjesnjeti, prez. uzbjesnim, prid. rad. uzbje­ snio, uzbjesnjela, pril. pr. uzbjesnjevši

uvući, prez. uvučem, aor. uvu­koh, prid. rad. uvu­kao, prid. trp. uvu­čen

uzbrdice (pril.)

uz(a) (prij.); uz nju, uza me, uza nj, uza stra­ nu, uz to

uzbrežje

uzbrdo (pril.)

uzahan, gen. jd. uzahna; odr. uzah­ni (ekspr.)

uzbuđenost, instr. jd. uzbuđenosti / uz­bu­đe­ noš­ću

uzajaman, gen. jd. uzajamna; odr. uza­jam­ni

uzbuđenje

uzajamnost, instr. jd. uzajamnosti / uzajam­ noš­ću

uzbuđivati, prez. uzbuđujem, pril. sad. uz­bu­ đujući, gl. im. uzbuđivanje

uzajmica

uzbunljiv / uzbunjiv

uzajmiti, prez. uzajmim, prid. trp. uzaj­mljen, pril. pr. uzajmivši

uzbunjivati, prez. uzbunjujem, pril. sad. uz­bu­nju­jući, gl. im. uzbunjivanje

uzajmljivač, gen. jd. uzajmljivača

uzda, gen. mn. uzda / uzdi

uzjahati

uzdah, nom. mn. uzdasi, gen. mn. uzdaha

uzetost, instr. jd. uzetosti / uzetošću

uzdahnuti, prez. uzdahnem, imp. uz­dah­ni, prid. rad. uzdahnuo, pril. pr. uzdahnuvši

uzgajač, gen. jd. uzgajača, instr. jd. uzgajačem

uzdarje uzdići, prez. uzdignem, aor. uzdigoh, prid. rad. uzdigao, uzdigla; i uzdignuti uzdignuće

uzgajačica uzgajalište uzgajatelj uzgajateljica

uzdignuti, prez. uzdignem, aor. uzdig­nuh, prid. rad. uzdignuo, uzdig­nu­la; i uzdići

uzgajati, prez. uzgajam, imp. uzgajaj, pril. sad. uzgajajući, gl. im. uzgajanje

uzdihati se, prez. uzdišem se, prid. rad. uz­ di­hao se; i uzdisati se

uzgajivač, gen. jd. uzgajivača, instr. jd. uzga­ jivačem

uzdihivati, prez. uzdihujem

uzgajivačica

uzdisaj, nom. mn. uzdisaji

uzgoj

uzdisati, prez. uzdišem

uzgojitelj, instr. jd. uzgojiteljem

uzdisati se, prez. uzdišem se, prid. rad. uz­ di­sao se; i uzdihati se

uzgojiteljica

uzdlaku (pril.)

uzgor (pril.)

uzdravlje (čest.)

uzgred (pril.)

uzdrhtalo (pril.)

uzičica

uzdrhtalost, instr. jd. uzdrhtalosti / uzdrhta­ loš­ću

uzići, prez. uziđem, imp. uziđi, prid. rad. uzišao

uzdrhtati, prez. uzdrhtim / uzdršćem, imp. uz­drh­ti / uzdršći, prid. rad. uzdrhtao

uzgojiti, prez. uzgojim, prid. trp. uzgojen

uzidati, prez. uzidam / uziđem, imp. uzidaj / uziđi

uzdržljiv, gen. jd. uzdržljiva; odr. uz­drž­lji­vi

uziđivati, prez. uziđujem, pril. sad. uzi­đu­jući, gl. im. uziđivanje

uzdržljivost, instr. jd. uzdržljivosti / uzdrž­lji­ voš­ću

uzimati, prez. uzimam / uzimljem, pril. sad. uzimajući / uzimljući

uzdurisati, prez. uzdurišem; i ujdurisati

uzimu (pril.)

uzdurma / ujdurma

uzinad / uinad / uinat (pril.)

uzduž

uzinaditi se, prez. uzinadim se; i uzinatiti se

uzemljiti, prez. uzemljim, prid. trp. uzem­ljen, gl. im. uzemljenje

uzinatiti se, prez. uzinatim se; i uzinaditi se

uzemljivač, gen. jd. uzemljivača uzenđija uzengija, dat./lok. jd. uzengiji

uziti, prez. uzim, prid. trp. užen, pril. sad. uzeći, gl. im. uženje uzjahati, prez. uzjašem, imp. uzjaši, prid. rad. uzjahao, pril. pr. uzjahavši

733

uzjahivati

734

uzjahivati, prez. uzjahujem, pril. sad. uz­ja­ hujući, gl. im. uzjahivanje uzječati, prez. uzječim uzjoguniti se, prez. uzjogunim se, prid. trp. uzjogunjen, pril. pr. uzjogunivši se uzlazak, gen. jd. uzlaska, nom. mn. uzlasci, gen. mn. uzlazaka uzletište uzletjeti, prez. uzletim, prid. rad. uzletio, uzletjela, pril. pr. uzletjevši uzlić uzlijetati, prez. uzlijećem, imp. uzlijeći, pril. sad. uzlijećući, gl. im. uzlijetanje uzmaći, prez. uzmaknem, aor. uzma­koh, prid. rad. uzmakao; i uzmaknuti

uznemiriti, prez. uznemirim uznemirivati, prez. uznemirujem, pril. sad. uznemirujući, gl. im. uznemirivanje; i uznemiravati uznemirujući, gen. jd. uznemirujućeg(a) uzničar uzničarka uznijeti, prez. uznesem, prid. rad. uznio, uznijela, prid. trp. uznesen / uznijet uzobijestiti se, prez. uzobijestim se, prid. trp. uzobiješćen / uzobiješten, pril. pr. uzobi­ jestivši se uzoholiti se, prez. uzoholim se, pril. pr. uzo­ holivši se

uzmah, nom. mn. uzmasi

uzoholjavati se, prez. uzoholjavam se; i uzoholjivati se

uzmahati, prez. uzmašem, prid. rad. uz­ ma­hao, pril. pr. uzmahavši

uzoholjivati se, prez. uzoholjujem se; i uzoholjavati se

uzmahivati, prez. uzmahujem, pril. sad. uz­ mahujući, gl. im. uzma­hi­vanje

uzorak, gen. jd. uzorka, nom. mn. uzorci, gen. mn. uzoraka

uzmahnuti, prez. uzmahnem, prid. rad. uz­ mah­nuo

uzoritost, instr. jd. uzoritosti / uzoritošću

uzmak, nom. mn. uzmaci uzmaknuti, prez. uzmaknem, aor. uz­mak­nuh, prid. rad. uzmaknuo; i uzmaći

uzor-majka, dat./lok. jd. uzor-majci uzrečica uzreti, prez. uzrim / uzrijem, pril. pr. uzrevši

uzmicati, prez. uzmičem, imp. uzmiči, pril. sad. uzmičući

uzročan, gen. jd. uzročna; odr. uz­ročni

uzmoći, prez. uzmognem, imp. uzmogni, prid. rad. uzmogao

uzročnik, vok. jd. uzročniče, nom. mn. uz­roč­ nici

uzmučiti, prez. uzmučim

uzročno (pril.)

uzmuhati se, prez. uzmuham se, prid. rad. uzmuhao se uznastojati, prez. uznastojim uznemiravajući, gen. jd. uznemiravajućeg(a) uznemiravati, prez. uzne­miravam, pril. sad. uznemiravajući, gl. im. uzne­mi­ravanje; i uznemirivati

uzročnica

uzročno-pos­lje­dični uzročnost, instr. jd. uzročnosti / uzročnošću uzrok, nom. mn. uzroci uzrujanost, instr. jd. uzrujanosti / uzruja­ noš­ću uzrujati, prez. uzrujam, prid. trp. uzrujan

užvakati,

uzrujavati, prez. uzrujavam, pril. sad. uzruja­ vajući, gl. im. uzrujavanje uzurpacija uzveličati, prez. uzveličam uzvični, gen. jd. uzvičnog(a) uzvičnik, nom. mn. uzvičnici uzvičnost, instr. jd. uzvičnosti / uzvič­nošću uzvihoriti, prez. uzvihorim uzvik, nom. mn. uzvici uzvjetar (pril.); uz vjetar uzvodan; odr. uzvodni uzvodno (pril.) uzvodu (pril.); uz vodu uzvraćati, prez. uzvraćam, pril. sad. uz­vra­ ćajući, gl. im. uzvraćanje uzvrtjeti se, prez. uzvrtim se, prid. rad. uz­vrtio se, uzvrtjela se, pril. pr. uzvrtjevši se užad, instr. užadi / užađu užasan, gen. jd. užasna; odr. užasni užditi, prez. uždijem / uždim, aor. uždih, prid. rad. uždio, uždila, prid. trp. uždiven

užgati, prez. užgam, prid. trp. užgan užitak, gen. jd. užitka, nom. mn. užici, gen. mn. užitaka uživalac / uživatelj, gen. jd. uživaoca, instr. jd. uživaocem, gen. mn. uživalaca uživancija uživatelj / uživalac, gen. jd. uživatelja, instr. jd. uživateljem, gen. mn. uživatelja uživjeti se, prez. uživim se, aor. uživjeh se, prid. rad. uživio se, uživjela se, prid. trp. uživljen, pril. pr. uživjevši se uživljavati se, prez. uživljavam se, pril. sad. uživljavajući se, gl. im. uživljavanje; i uživljivati se uživljivati se, prez. uživljujem se, pril. sad. uživljujući se, gl. im. uživljivanje; i uživljavati se uživo (pril.) užlijebiti, prez. užlijebim, prid. trp. už­li­jeb­ ljen, pril. pr. užlijebivši, gl. im. užljebljenje užlijebljenost, instr. jd. užlijebljenosti / už­li­ jeb­ljenošću užljebina

uže, gen. jd. užeta, nom. mn. užeta

užljebljenje

užeći, prez. užežem, aor. užegoh, imp. užeži, prid. rad. užegao, prid. trp. užežen, pril. pr. užegavši

užutiti, prez. užutim, prid. rad. užu­tio, užu­ tila, prid. trp. užućen (učiniti žu­tim)

užegnuti se, 3. l. jd. prez. užegne se, prid. rad. užegnuo se, užegnula se, pril. pr. uže­ gnuvši se uželjeti se, prez. uželim se, prid. rad. uže­lio se, uželjela se, pril. pr. uželjevši se

užutjeti, prez. užutim, prid. rad. užutio, užu­ tjela, pril. pr. užutjevši (postati žut) užvakati, prez. užvaćem / užvačem, imp. užvaći / užvači, prid. rad. užvakao, prid. trp. užvakan

735

vakat, gen. jd. vakta, dat./lok. jd. vaktu, gen. mn. vakata

736

vakcinacija vakif, nom. mn. vakifi vaktija vakuf

V

vabac, gen. jd. vapca, nom. mn. vapci, gen. mn. vabaca vabak, gen. jd. vapka, nom. mn. vapci, gen. mn. vabaka vabiti, prez. vabim, prid. rad. vabio, pril. sad. vabeći, gl. im. vabljenje vadičep, instr. jd. vadičepom vaditi, prez. vadim, prid. trp. vađen, gl. im. vađenje vadžib (isl.) vaga, dat./lok. jd. vagi vagabund / vagabundo vagač, instr. jd. vagačem vagati, prez. vagam / važem, imp. vagaj / va­ži, pril. sad. vagajući / važući vagon vagon-restoran vaiz, gen. jd. vaiza, nom. mn. vaizi vaiza

vakufnama, dat./instr./lok. mn. vakufna­mama vakufski, gen. jd. vakufskog(a) vakum / vakuum, gen. vakuma / vakuuma val, gen. jd. vala, nom. mn. valovi / vali vala (čest.) valencija valentnost, gen. jd. valentnosti, instr. jd. valentnosti / valentnošću valerijana valija, dat./lok. jd. valiji, vok. jd. valija / va­li­jo, nom. mn. valije, gen. mn. valija vallahi (čest.) valni, gen. jd. valnog(a) valorizacija valutak, gen. jd. valutka, nom. mn. valuci, gen. mn. valutaka valjak, gen. jd. valjka, nom. mn. valjci, gen. mn. valjaka valjaonica valjaoničar valjaoničarka

vajan; odr. vajni

valjčan, gen. jd. valjčana; odr. valjčani

vajar, gen. jd. vajara, vok. jd. vajare / vajaru

valjčić, instr. jd. valjčićem

vajarica / vajarka

valjda (čest.)

vajati, prez. vajam

valjušak, gen. jd. valjuška, nom. mn. va­ljuš­ci, gen. mn. valjušaka

vajkati se, prez. vajkam se, pril. sad. vajka­jući se, gl. im. vajkanje

vampir, gen. jd. vampira, nom. mn. vampiri

vascio

vampirica vampirski, gen. jd. vampirskog(a) van / vani (pril.)

vapnenac, gen. jd. vapnenca, instr. jd. vap­ nen­cem, gen. mn. vapnenaca vapnenački

vanadij, instr. vanadijem

vapno

vanblokovski, gen. jd. vanblokovskog(a)

varalac, gen. jd. varaoca, nom. mn. varaoci, gen. mn. va­ra­laca

vanbračni, gen. jd. vanbračnog(a) vani / van (pril.) vanilija vanmaterični / vanmaternični vannastavni vanparnični, gen. jd. vanparničnog(a) vanpartijac, gen. jd. vanpartijca, nom. mn. vanpartijci, gen. mn. vanpartijaca

varalački, gen. jd. varalačkog(a) (: varalac) varalica, vok. jd. varalice / varalico varalički, gen. jd. varaličkog(a) (: varalica) varenika, dat./lok. jd. varenici vareški, gen. jd. vareškog(a) (: Vareš, Varešaci) varićak, gen. jd. varićaka, nom. mn. varićaci varijabilan, gen. jd. varijabilna

vanpartijka

varijabla, gen. mn. varijabla / varijabli

vanserijski

varijacija

vansezonski, gen. jd. vansezonskog(a)

varijacijski / varijacioni

vanstranački, gen. jd. vanstranačkog(a)

varijanta, gen. mn. vari­janata / varijanti

vansudski, gen. jd. vansudskog(a)

varijete, gen. jd. varijetea, nom. mn. varijetei, gen. mn. varije­tea

vanškolski, gen. jd. vanškolskog(a) vanvremenski, gen. jd. vanvremenskog(a) vanzakonski, gen. jd. vanzakonskog(a) vanzemaljac, gen. jd. vanzemaljca, nom. mn. vanzemaljci, gen. mn. vanzemaljaca vanzemaljka vanzemaljski, gen. jd. vanzemaljskog(a) vanjski, gen. jd. vanjskog(a) vanjskopolitički, gen. jd. vanjskopolitič­ kog(a) (: vanjska politika) vanjština vapeći / vapijući, gen. jd. vapećeg(a) / vapi­ jućeg(a) vapiti, prez. vapijem / vapim, prid. rad. vapio, pril. sad. va­pi­jući / vapeći, gl. im. vapljenje

varijetet, gen. jd. varijeteta, nom. mn. varije­ teti, gen. mn. va­rijeteta varilac, gen. jd. varioca, vok. jd. varioče, instr. jd. variocem, gen. mn. varilaca varilački varionica varjača, instr. jd. varjačom varka, dat./lok. jd. varci, gen. mn. varka / varki varoš, gen. jd. varoši / varoša varošanin, gen. jd. varošanina, nom. mn. varošani varošanka, dat./lok. jd. varošanki varoški, gen. jd. varoškog(a) (: varoš, Varoš) vascio, gen. jd. vascijela; odr. vascijeli

737

vaservaga

738

vaservaga

vavoljak, gen. jd. vavoljka, nom. mn. vavoljci

vasijet (oporuka)

vaza / vazna

vasiona

vazal, gen. jd. vazala

vasionski, gen. jd. vasionskog(a)

vazalni / vazalski, gen. jd. vazalnog(a) / vazalskog(a)

vaskrsni / vaskršnji, gen. jd. vaskrsnog(a) / vaskršnjeg(a) (: Vaskrs)

vazda (pril.)

vaspitač

vazdan (pril.)

vaspitačica

vazdanak, gen. jd. vazdanka, nom. mn. vaz­ dan­ci, gen. mn. vazdanaka

vaspitno-obrazovni vašar vaška, dat./lok. jd. vašci / vaški, gen. mn. vašaka / vaški (pas) vat, gen. mn. vata / vati vaterpolist / vaterpolista, gen. jd. vaterpo­ lista / vaterpoliste vaterpolistica vaterpolo, gen. vaterpola vaterpolski, gen. jd. vaterpolskog(a) vatmetar, gen. jd. vatmetra, nom. mn. vatmetri vatra, gen. mn. vatara / vatri

vazduh vazduhoplovstvo vazdušni vazna / vaza važeći, gen. jd. važećeg(a) važnost, gen. jd. važnosti, instr. jd. važnosti / važnošću večati, prez. večim, pril. sad. večeći, gl. im. večanje veče / večer, gen. jd. večera / večeri; dobro veče / dobra večer večera večeras (pril.); do večeras, od večeras

vatrenjača

večerašnji, gen. jd. večerašnjeg(a)

vatrogasac, gen. jd. vatrogasca, vok. jd. vat­ro­ gašče, gen. mn. vatrogasaca

večerati, prez. večeram, prid. rad. veče­rao, pril. pr. večeravši, gl. im. večera­nje

vatrogasni, gen. jd. vatrogasnog(a) vatrogaščev

večeravati, prez. večeravam, gl. im. večera­ va­nje

vatromet

večeri / večerom (pril.)

vatropoklonstvo

večernjak, nom. mn. večernjaci

vatrostalan, gen. jd. vatrostalna; odr. vat­ros­ talni

večernji, gen. jd. večernjeg(a)

vatsat

već

vaučer

većati, prez. većam (postajati veći)

vavijek

većina

večerom / večeri (pril.)

velija

većinom (čest.)

velemaj­storica

većinski, gen. jd. većinskog(a)

velemajstorski

većinski (pril.)

veleposjed

većma (čest.)

veleposjednica

vedar, gen. jd. vedra; vedra, vedro

veleposjednik, nom. mn. veleposjednici

vedrac, gen. jd. vedraca

veleposlanica

vedrica / vjedrica

veleposlanik, gen. jd. veleposlanika, nom. mn. veleposlanici

vedro / vjedro (posuda) vegetacija vegetarijanac, gen. jd. vegetarijanca, nom. mn. vegetarijanci, gen. mn. vegetarijanaca vegetarijanka vegetarijanski, gen. jd. vegetarijanskog(a) vegetarijanstvo vehabija, nom. mn. vehabije vehad / vehat, gen. jd. vehda / vehta; vehda / veh­ta, vehdo / vehto vehementan, gen. jd. vehe­mentna vehnuti, prez. vehnem, prid. rad. ve­hao / veh­ nuo, vehla / vehnula, pril. sad. vehnući, gl. im. vehnjenje

veleposlanstvo, gen. mn. veleposlan­stava / ve­leposlanstva veleprodaja veleprodajni, gen. jd. veleprodaj­nog(a) velesajam, gen. jd. velesajma, nom. mn. vele­ sajmi / velesajmovi, gen. mn. velesajmova velesila veleslalom veletrgovac, gen. jd. vele­trgovca, instr. jd. ve­le­trgovcem, gen. mn. veletrgovaca veletrgovački veletrgovina veletrgovkinja

veleban, gen. jd. velebna

veleuvaženi, gen. jd. veleuvaženog(a)

velebilje

veličajan; odr. veličajni

velečasni, gen. jd. velečasnog(a)

veličanstven, gen. jd. veličanstvena; odr. veli­ čanstveni

velegrad, nom. mn. velegradi / velegradovi velegradski, gen. jd. velegrad­skog(a) veleizdaja veleizdajnica veleizdajnički, gen. jd. veleizdajničkog(a)

veličanstveno (pril.) veličanstvenost, instr. jd. veličans­tve­nos­ti / ve­ličanstvenošću veličanstvo

veleizdajnik, vok. jd. veleizdajniče, nom. mn. veleizdajnici

veličati, prez. veličam, prid. rad. veličao, prid. trp. veličan, pril. sad. veli­ča­ju­ći, gl. im. veličanje

veleljepan, gen. jd. veleljepna; odr. ve­le­ljep­ni

veličina, gen. mn. veličina

velemajstor

velija

739

velik

740

velik, gen. jd. velika; odr. ve­li­ki; komp. veći velikodostojnik, nom. mn. veliko­dostojnici

vesalce, gen. jd. vesalca / vesalceta, gen. mn. ve­salaca

velikodržavni, gen. jd. velikodržavnog(a)

veselnički

velikodušan, gen. jd. velikodušna; odr. ve­li­ kodušni

veselnik, vok. jd. veselniče, nom. mn. vesel­ ni­ci

velikodušno (pril.)

veselost, instr. jd. veselosti / veselošću

velikodušnost, instr. jd. velikodušnosti / ve­li­ kodušnošću

veseljački, gen. jd. veseljačkog(a)

velikokalibarski velikokladuški (: Velika Kladuša)

veseo, gen. jd. vesela; komp. veseliji; vesela, ve­selo

velikomučenica

veslač, instr. jd. veslačem

velikomučenik, nom. mn. veliko­­muče­nici

veslačica

velikoposjed

veslački, gen. jd. veslačkog(a)

velter-kategorija

veslo, gen. jd. vesla, gen. mn. vesala

veljača

vesternizacija

veljački

vesti, prez. vezem, prid. rad. vezao, vezla, prid. trp. vezen, pril. sad. ve­zu­ći, gl. im. vezenje

venecijanski (: Venecija, Venecijanci) venerični, gen. jd. veneričnog(a)

veseljak, vok. jd. veseljače, nom. mn. vese­lja­ci

veš, instr. jd. vešom

venerologija

veš-mašina, gen. jd. veš-mašine

ventilacija

veto, gen. jd. veta

ventilacijski / ventilacioni

veza; u vezi s(a)

veo, gen. jd. vela, nom. mn. velovi, akuz. mn. ve­love

vezač, instr. jd. vezačem

veoma (čest.)

vezilac, gen. jd. vezioca, vok. jd. vezio­če, instr. jd. veziocem, gen. mn. vezi­la­ca

vepar, gen. jd. vepra, nom. mn. vepri / vep­ ro­vi, gen. mn. vepara / veprova

vezačica

veznički, gen. jd. vezničkog(a)

verač, gen. jd. verača

veznik, nom. mn. veznici

veračica

veznjak, nom. mn. veznjaci (sport.)

veresija

vibracija

verifikacija

vic, instr. jd. vicem, nom. mn. vicevi

verifikacijski / verifikacioni versifikacija

viceadmiral, gen. jd. viceadmirala, nom. mn. viceadmirali

verzija, gen. mn. verzija

vicepredsjednik

vijuga

viceprvak

vihorno (pril.)

vičan, gen. jd. vična; vična, vično

vijača

video, gen. jd. videa, nom. mn. videi

vijačni / vijčani (: vijci)

videoigra

vijadukt, gen. jd. vijadukta, gen. mn. vi­ja­du­ kata / vijadukta

videokamera videokaseta videonadzor videorekorder videospot, nom. mn. videospotovi videoteka, dat./lok. jd. videoteci videozapis vidikovac, gen. jd. vidikovca, gen. mn. vidi­ ko­vaca vidjelac, gen. jd. vidioca, vok. jd. vidioče, nom. mn. vidioci, gen. mn. vidjelaca vidjelica vidjelo, gen. mn. vidjela; na vidjelo

vijak, gen. jd. vijka, nom. mn. vijci, gen. mn. vi­jaka vijalica vijalište vijati, prez. vijam, pril. sad. vijajući, gl. im. vija­nje vijavica vijčani / vijačni (: vijci) vijčanik, gen. jd. vijčanika, nom. mn. vijča­ nici, gen. mn. vijča­nika vijećati, prez. vijećam, prid. rad. vijećao, pril. sad. vije­ća­ju­ći, gl. im. vijećanje vijeće, instr. jd. vijećem

vidjeti, prez. vidim, aor. vidjeh, imperf. viđah, imp. vidi, prid. rad. vi­dio, vidjela, prid. trp. viđen, pril. sad. videći, pril. pr. vidjevši

vijećnica

vidokrug, nom. mn. vidokruzi

vijećnik, vok. jd. vijećniče, nom. mn. vijeć­ni­ci

vidovitost, instr. jd. vidovitosti / vido­vi­tošću

vijek, nom. mn. vijekovi / vjekovi

vidovnjački, gen. jd. vidovnjačkog(a) vidra, gen. mn. vidara / vidri

vijenac, gen. jd. vijenca, nom. mn. vijenci, gen. mn. vijenaca

viđati, prez. viđam, prid. rad. viđao, prid. trp. viđan, pril. sad. viđa­jući, gl. im. viđanje

vijest, gen. jd. vijesti, instr. jd. vijesti / viješću, nom. mn. vijesti, gen. mn. vijesti

viđenost, instr. jd. viđenosti / viđenošću

vijoglav, gen. jd. vijoglava; odr. vijog­la­vi

viđenje; iz viđenja, po viđenju

vijoglavac, gen. jd. vijoglavca, nom. mn. vijo­ glavci

viganj, gen. jd. vignja, nom. mn. vignjevi, gen. mn. vignjeva vihor, nom. mn. vihori / vihorovi vihoran vihoriti, prez. vihorim, prid. rad. vihorio, pril. sad. vihoreći, gl. im. vihorenje

vijećnički

vijoglavka, dat./lok. jd. vijoglavki vijoglavost, instr. jd. vijoglavosti / vi­jog­la­­ voš­ću vijorog vijuga, dat./lok. jd. vijuzi, gen. mn. vijuga

741

vijugast

742

vijugast / vijugav, gen. jd. vijugasta; odr. vi­ju­ gasti vijugati, prez. vijugam, prid. rad. vijugao, pril. sad. vijugajući, gl. im. vijuganje vijugav / vijugast, gen. jd. vijugava; odr. vi­ju­ gavi vijugavo (pril.) vijugavost, instr. jd. vijugavosti / vijugavoš­ću vika, dat./lok. jd. vici vikač, instr. jd. vikačem, nom. mn. vikači vikačica

vinograd, nom. mn. vinogradi vinopija, nom. mn. vinopije vinorodan, gen. jd. vinorodna; odr. vino­rodni vinotočje vinovnički vinovnik, vok. jd. vinovniče, nom. mn. vi­nov­ nici vinovništvo, gen. mn. vinovništava viola (muz.) violina (muz.)

vikački

violinist / violinista, gen. jd. violinista / violi­ niste, nom. mn. violi­nis­ti / violiniste

vikarija

violinistica / violinistkinja

vikarijat, gen. jd. vikarijata

violinski, gen. jd. violinskog(a)

vikati, prez. vičem, imp. viči, pril. sad. vičući, gl. im. vikanje

violist/ violista, gen. jd. violista / violiste, nom. mn. violisti / violiste

vikend-aranžman

violistica / violistkinja

vikend-kuća, gen. jd. vikend-kuće

violončelist/ violončelista, gen. jd. violonče­ lista / violončeliste, nom. mn. violončelisti / violončeliste

vikinški, gen. jd. vikinškog(a) (: Vikinzi) vilajet vilajetski, gen. jd. vilajetskog(a) vilenjački, gen. jd. vilenjačkog(a) vilenjak, vok. jd. vilenjače, nom. mn. vile­nja­ci vilični (: vilica) vilogorka viljuščica viljuška, dat./lok. jd. viljušci, gen. mn. vi­lju­ ša­ka / viljuški vinarija vince, gen. jd. vinca (: vino) vinčester

violončelistica / violončelistkinja violončelo, nom. mn. violončela (muz.) vir, gen. jd. vira, dat./lok. jd. viru, nom. mn. virovi viranija vircburški (: Würzburg) virdžinija (bot.) virić, instr. jd. virićem viršla, gen. mn. viršli virtualan / virtuelan, gen. jd. virtualna / vir­ tuelna

vindjaka, dat./lok. jd. vindjaci

visak, gen. jd. viska, nom. mn. visci / vis­ko­vi, gen. mn. visaka / viskova

vinogorje

viseći, gen. jd. visećeg(a)

više-manje

visibaba

visokoškolski, gen. jd. visokoškolskog(a)

visija

visost, gen. jd. visosti, instr. jd. visosti / visošću

visinomjer, instr. jd. visinomjerom

visuljak, gen. jd. visuljka, nom. mn. visuljci

visiti, prez. visim, pril. sad. viseći, gl. im. višenje

višak, gen. jd. viška, nom. mn. viškovi / višci, gen. mn. višaka

viski, nom. mn. viskiji, gen. mn. viskija

višeboj, nom. mn. višeboji

visočanstvo

višebojac, gen. jd. višebojca, nom. mn. više­ boj­ci, gen. mn. višebojaca

visočica visočje visočki, gen. jd. visočkog(a) (: Visoko, Viso­ čani) visok, gen. jd. visoka; komp. viši visoko (pril.), komp. više visokocijenjen, gen. jd. visokocijenjena; odr. visokocijenjeni visokogradnja visokokaloričan, gen. jd. visokokalo­rič­na; odr. visokokalorični visokokvalificiran / visokokvalifikovan, gen. jd. visokokvalificirana / vi­so­ko­kva­li­ fi­kovana; odr. viso­ko­kva­li­fi­cirani / vi­so­ kokvalifikovani visokokvalitetan, gen. jd. visokokvalitetna; odr. visokokvalitetni visokonaponski visokoobrazovan, gen. jd. visokoobrazovana; odr. visokoobrazovani visokoparan; odr. visokoparni visokorazvijen; odr. visokorazvijeni visokorizičan; odr. visokorizični visokorodan visokoškolac, gen. jd. visokoškolca, vok. jd. visokoškolče, nom. mn. visokoškolci, gen. mn. visokoškolaca visokoškolka, dat./lok. jd. visokoškol­ki

višebojan, gen. jd. višebojna; odr. višebojni, gen. jd. višebojnog(a) višebojka višecijevan, gen. jd. višecijevna; odr. vi­še­ cijevni višečlan, gen. jd. višečlana; odr. višeč­la­ni višečlanost, instr. jd. višečlanosti / višečla­ noš­ću višedijelan, gen. jd. višedijelna; odr. vi­še­ dijelni višedijelnost, instr. jd. višedijelnosti / višedi­ jel­nošću višednevni višeetnički višefazan; odr. višefazni višeglasan; odr. višeglasni višeglasje višeglasnost, gen. jd. višeglasnosti, instr. jd. višeglasnosti / višeglasnošću višegodišnji, gen. jd. višegodišnjeg(a) višejezički, gen. jd. višejezičkog(a) višejezičnost, gen. jd. višejezičnosti višekomponentan; odr. višekomponentni višekratnost, instr. jd. višekratnosti / više­ krat­nošću više-manje (pril.)

743

višemilionski

744

višemilionski / višemilijunski

višnjičica

višemjesečni

vitak, gen. jd. vitka; komp. vitkiji; vitka, vit­ko

višenacionalan; odr. višenacionalni

vitamin; C-vitamin / vitamin C

višenamjenski

vitao / vitlo, gen. jd. vitla, nom. mn. vitlovi

višeput (pril.); više puta

viteški, gen. jd. viteškog(a)

višesatni

viteštvo, gen. mn. viteštava / viteštva

višeslojan, gen. jd. višeslojna; odr. vi­še­s­lojni

vitez, vok. jd. viteže, nom. mn. vitezi / vitezo­vi

višeslojnost, instr. jd. višeslojnosti / višesloj­ nošću

viti, prez. vijem, imperf. vi­jah, imp. vij, vijmo, prid. rad. vio, prid. trp. vijen, pril. sad. viju­ći, gl. im. vijenje

višesložan višespratan višestoljetan; odr. višestoljetni višestran; odr. višestrani višestranačje višestruk, gen. jd. višestruka; odr. višes­tru­ki višestrukost, instr. jd. višestrukosti / višes­ tru­košću višeškolac, gen. jd. višeškolca, vok. jd. više­ škol­če, instr. jd. više­škol­cem, gen. mn. više­ ško­laca višeškolka, dat./lok. jd. višeškolki viševjekovan; odr. viševjekovni višeznačan, gen. jd. višeznačna; odr. vi­še­značni višeznačnica višeznačno (pril.) višeznačnost, instr. jd. višeznačnosti / vi­še­ značnošću

vitičast, gen. jd. vitičasta; odr. vitičasti vitičav, gen. jd. vitičava; odr. vitičavi vitkoća vitkost, instr. jd. vitkosti / vitkošću vitlić vitlo / vitao, gen. jd. vitla, gen. mn. vitala vitorog, gen. jd. vitoroga; odr. vitorogi vitre (ž. pl. t.), dat./instr./lok. vitrama vizija vizionar, gen. jd. vizionara, vok. jd. vizionare / vizionaru vizionarka vizionarski vizionarstvo vizitkarta, gen. mn. vizitkarata / vizit­kar­ti vizualno / vizuelno (pril.) vižla, gen. mn. vižla / vižli

višnja, gen. mn. višanja

vižlast / vižljast

višnjev, gen. jd. višnjeva

vječan, gen. jd. vječna; odr. vječni

višnjevac, gen. jd. višnjevca, nom. mn. viš­ njevci

vječit, gen. jd. vječita; odr. vječiti

višnjevača

vječitost, instr. jd. vječitosti / vječitošću

višnji, gen. jd. višnjeg(a)

vječnik

vječito (pril.)

vjeroučiteljski

vječno (pril.)

vjernik, vok. jd. vjerniče, nom. mn. vjernici

vječnost, instr. jd. vječnosti / vječnošću

vjerništvo, gen. jd. vjerništva, gen. mn. vjerni­ štava / vjerništva

vjedrica / vedrica vjedro / vedro, gen. mn. vjedara (posuda) vjeđa, gen. mn. vjeđa vjekovan, gen. jd. vjekovna; vjekovna, vje­ kov­no vjekovati, prez. vjekujem, pril. sad. vje­ku­jući, gl. im. vjekovanje vjekovit

vjerno (pril.) vjernost, gen. jd. vjernosti, instr. jd. vjernosti / vjernošću vjerodavac, gen. jd. vjerodavca, nom. mn. vje­ rodavci, gen. mn. vjerodavaca vjerodostojan, gen. jd. vjerodostojna; odr. vjerodostojni vjerodostojno (pril.)

vjekovječnost, instr. jd. vjekovječnosti / vje­ kov­ječnošću

vjerodostojnost, instr. jd. vjerodostojnosti / vjerodostojnošću

vjekovni, gen. jd. vjekovnog(a)

vjeroispovijed / vjeroispovijest, instr. jd. vje­ roispovijedi / vjeroispovijeđu, vjeroispo­ vijesti / vjeroispoviješću

vjenčac, gen. jd. vjenčaca vjenčani, gen. jd. vjenčanog(a) vjenčanica vjenčanje vjenčati, prez. vjenčam, aor. vjen­čah, prid. trp. vjenčan, pril. pr. vjenčavši vjenčavati, prez. vjenčavam, pril. sad. vjenča­ vajući, gl. im. vjen­ča­va­nje

vjerojatan / vjerovatan, gen. jd. vjerojatna; odr. vjerojatni vjerojatno / vjerovatno (čest.) vjerojatnoća / vjerovatnoća vjerojatnost / vjerovatnost, instr. jd. vjero­jat­ nosti / vjerojatnošću

vjenčić, gen. jd. vjenčića

vjeroloman, gen. jd. vjerolomna; odr. vje­ rolomni

vjera, gen. mn. vjera

vjerolomnica

vjeran, gen. jd. vjerna; odr. vjerni; komp. vjer­ niji

vjerolomnički

vjerenica vjerenički vjerenik, vok. jd. vjereniče, nom. mn. vje­re­ ni­ci vjeridba, gen. mn. vjeridaba / vjeridbi vjeriti, prez. vjerim, prid. trp. vjeren, pril. pr. vjerivši

vjerolomnik, vok. jd. vjerolomniče, nom. mn. vjerolomnici vjerolomstvo, gen. jd. vjerolomstva, gen. mn. vjerolomstava / vje­ro­lomstva vjeronaučni vjeronauk / vjeronauka, dat./lok. jd. vjero­ nauku / vjeronauci vjeroučitelj, instr. jd. vjeroučiteljem

vjernica

vjeroučiteljica

vjernički

vjeroučiteljski

745

vjerovatan

746

vjerovatan / vjerojatan, gen. jd. vjerovatna; odr. vjerovatni vjerovati, prez. vjerujem, prid. rad. vjerovao, pril. sad. vjeru­ju­ći, gl. im. vjerovanje vjerovatno / vjerojatno (čest.) vjerovatnoća / vjerojatnoća vjerovatnost / vjerojatnost, instr. jd. vje­ro­ vat­nosti / vjerovatnošću vjerovjesnički vjerovjesnik, vok. jd. vjerovjesniče, nom. mn. vjerovjesnici vjerovjesništvo vjerovnica vjerovnik, vok. jd. vjerovniče, nom. mn. vje­ rov­nici vjerozakon vjerozakonski vjerski, gen. jd. vjerskog(a)

vještica, vok. jd. vještice / vještico vještičiji vještina, gen. mn. vještina vješto (pril.) vjetar, gen. jd. vjetra, nom. mn. vjet­ro­vi / vjetri (poet.), gen. mn. vjetrova / vjetara; niz vjetar / nizvjetar, uz vjetar / uzvjetar vjetren, gen. jd. vjetrena; odr. vjet­reni vjetrenast / vjetrenjast, gen. jd. vjetrenasta; odr. vjetrenasti vjetrenica vjetrenjača vjetrenjak, nom. mn. vjetrenjaci vjetrenjast / vjetrenast, gen. jd. vjetrenjasta; odr. vjet­re­njasti vjetrić, instr. jd. vjetrićem vjetrina

vjesnica, gen. mn. vjesnica

vjetriti, prez. vjetrim, prid. rad. vjetrio, pril. sad. vjetreći, gl. im. vjetrenje

vjesnik, vok. jd. vjesniče, nom. mn. vjes­nici

vjetrobran

vješala (s. pl. t.)

vjetrobranski

vješalica

vjetrogonja

vješalo vješati, prez. vješam, prid. rad. vješao, prid. trp. vješan, pril. sad. vješajući, gl. im. vje­ šanje

vjetrokaz vjetrolom vjetrometina

vješt, gen. jd. vješta; odr. vješti

vjetromjer

vještac, gen. jd. vješca, vok. jd. vješče, nom. mn. vješci, gen. mn. vještaca

vjetropir, vok. jd. vjetropire, instr. jd. vjet­ro­ pi­rom, nom. mn. vjetropiri

vještačiti, prez. vještačim, prid. rad. vještačio, pril. sad. vještačeći, gl. im. vještačenje

vjetropirast; odr. vjetropirasti

vještački, gen. jd. vještačkog(a)

vjetrovit; odr. vjetroviti

vještak, vok. jd. vještače, nom. mn. vještaci vještakinja

vjetropirka, dat./lok. jd. vjetropirki vjetrovitost, gen. jd. vjetrovitosti, instr. jd. vjetrovitosti / vjetrovitošću

vlažnost

vjetrovka, dat./lok. jd. vjetrovci, gen. mn. vje­ trovka / vjetrovki

vlasac, gen. jd. vlasca, nom. mn. vlasci, gen. mn. vlasaca

vjetrušina / vjetruština

vlasenički (: Vlasenica, Vlaseničani)

vjeverica

vlasnički, gen. jd. vlasničkog(a)

vjeveričica

vlasnik, vok. jd. vlasniče, nom. mn. vlasnici

vjeveričić, instr. jd. vjeveričićem

vlasništvo, gen. mn. vlasništava / vlasništva

vjeveričiji

vlast, instr. jd. vlasti / vlašću

vježba, gen. mn. vježba / vježbi

vlastan, gen. jd. vlasna; vlasna, vlasno

vježbač, vok. jd. vježbaču, instr. jd. vjež­ba­čem

vlastelinka, dat./lok. jd. vlastelinki

vježbačica

vlastelinstvo, gen. jd. vlastelinstva, gen. mn. vlastelinstava / vlastelinstva

vježbački (: vježbači) vježbaći (koji služi za vježbanje) vježbalište

vlastelski / vlasteoski vlastitost, instr. jd. vlastitosti / vlastitošću

vježbanka, dat./lok. jd. vježbanci, gen. mn. vježbanki

vlastodavac, gen. jd. vlastodavca, vok. jd. vlas­ todavče, instr. jd. vlastodav­cem, gen. mn. vlastodavaca

vježbaonica

vlastodavka

vježbati, prez. vježbam, prid. rad. vježbao, prid. trp. vježban, pril. sad. vježba­ju­ći, gl. im. vježbanje

vlastodržac, gen. jd. vlastodršca, vok. jd. vlas­ todršče, nom. mn. vlastodršci, gen. mn. vlastodržaca

vježbovni

vlastodržački

vlačiti, prez. vlačim, prid. rad. vlačio, prid. trp. vlačen, pril. sad. vlačeći, gl. im. vlačenje

vlastohlepan; odr. vlastohlepni

vladajući, gen. jd. vladajućeg(a) vladalac, gen. jd. vladaoca, vok. jd. vla­da­oče, instr. jd. vladaocem, gen. mn. vladalaca vladalački vladika, dat./lok. jd. vladici, vok. jd. vladika / vladiko vlaga, dat./lok. vlazi vlah, nom. mn. vlasi (pejor.) vlahaluk (pejor.) vlaka, dat./lok. jd. vlaci vlakno, gen. mn. vlakana / vlakna vlas, gen. jd. vlasi, instr. jd. vlasi

vlastoljubac, gen. jd. vlastoljupca, vok. jd. vlas­toljupče, nom. mn. vlastoljupci, gen. mn. vlastolju­ba­ca vlastoljubivost, gen. jd. vlastoljubivosti, instr. jd. vlasto­ljubivosti / vlastoljubivošću vlastoljupka vlastoručan, gen. jd. vlastoručna; odr. vlas­ toručni vlastoručno (pril.) vlašićki, gen. jd. vlašićkog(a) (: Vlašić) vlat, gen. jd. vlati, instr. jd. vlati / vlaću, nom. mn. vlati vlažnost, gen. jd. vlažnosti, instr. jd. vlažnosti / vlažnošću

747

vo

748

vo, gen. jd. vola, vok. jd. vole, nom. mn. vo­lo­vi

vodir / vodijer, nom. mn. vodiri

vočić

voditelj, gen. jd. voditelja, vok. jd. voditelju, instr. jd. voditeljem

voćar, instr. jd. voćarem / voćarom voćarica / voćarka voćarski voćarstvo, gen. jd. voćarstva, gen. mn. voćar­ stava / vo­ćars­tva voće voćka, dat./lok. jd. voćci / voćki, gen. mn. vo­ća­ka / voćki voćkica voćni, gen. jd. voćnog(a)

voditeljica / voditeljka voditi, prez. vodim, imperf. vođah, prid. rad. vodio, prid. trp. vođen vodljivost, gen. jd. vodljivosti, instr. jd. vod­ ljivosti / vodlji­vošću vodnik, vok. jd. vodniče, nom. mn. vodnici vodniti, prez. vodnim, pril. sad. vodneći, gl. im. vodnjenje (razblaživati vodom) vodnjeti, prez. vodnim (postajati voden) vododerina

voćnjak, nom. mn. voćnjaci

vododijelnica

voda; niz vodu / nizvodu, uz vodu / uzvodu

vodogradnja

vodeći, gen. jd. vodećeg(a)

vodoinstalater

vodenast

vodojaža

vodenbuba

vodokotlić

vodenbuha

vodolija

vodencvijet, nom. mn. vodencvjetovi, gen. mn. vodencvjetova

vodomjer

vodenduh vodeničar, vok. jd. vodeničare / vodeničaru vodeničarev / vodeničarov vodenički / vodenični, gen. jd. vodeničkog(a) / vodeničnog(a) vodenjak, vok. jd. vodenjače, nom. mn. vode­ njaci

vodonik / vodik, gen. vodonika vodonoša vodoopskrbni vodopad, nom. mn. vodopadi vodopija, nom. mn. vodopije vodoplavan; odr. vodoplavni vodoprivreda

vodič, instr. jd. vodičem, nom. mn. vodiči (onaj koji vodi)

vodoravan, gen. jd. vodoravna

vodić (: vod)

vodostaj

vodijer / vodir, nom. mn. vodijeri

vodostanica

vodik / vodonik, gen. vodika

vodotok, nom. mn. vodotoci

vodilac, gen. jd. vodioca, vok. jd. vo­di­oče, instr. jd. vodiocem, gen. mn. vo­di­laca

vodotoranj, gen. jd. vodotornja, nom. mn. vodotornjevi

vodoskok, nom. mn. vodoskoci

vozić

vodovodni, gen. jd. vodovodnog(a)

vokalizacija

vodozemac, gen. jd. vodozemca, nom. mn. vodozemci, gen. mn. vodozemaca

voki-toki

vodstvo / vođstvo, gen. mn. vodstava

volej, gen. jd. voleja, instr. jd. volejem, nom. mn. voleji (sport.)

vođa

volfram (hem.)

vođica

volić

vođstvo / vodstvo, gen. mn. vođstava

volšeban

vojačiti, prez. vojačim, pril. sad. vojačeći, gl. im. vojačenje

volt / volta, gen. mn. volta / volti voltamper

vojak, gen. jd. vojaka, vok. jd. vojače, nom. mn. vojaci

voltmetar, gen. jd. voltmetra, nom. mn. voltmetri

vojarna / vojarnica

volujski

vojevati, prez. vojujem, pril. sad. vojujući, gl. im. vojevanje

voluntarist / voluntarista, gen. jd. volunta­ rista / voluntariste

vojna (rat)

voluntaristica / voluntaristkinja

vojni, gen. jd. vojnog(a)

voluntaristički, gen. jd. voluntarističkog(a)

vojničina, nom. mn. vojničine

voluntaristkinja / voluntaristica

vojnički, gen. jd. vojničkog(a)

voljeti, prez. volim, imperf. voljah, prid. rad. volio, voljela, prid. trp. voljen, pril. sad. voleći, gl. im. voljenje

vojnik, vok. jd. vojniče, nom. mn. vojnici vojnomedicinski (: vojna medicina) vojnopolitički (: vojna politika) vojno-po­li­tički (: vojni i politički)

vosak, gen. jd. voska, nom. mn. voskovi voštan, gen. jd. voštana; odr. vošta­ni

vojska, dat./lok. jd. vojsci, gen. mn. vojski

voštiti, prez. voštim, prid. rad. voštio, prid. trp. voš­ćen / voš­ten, gl. im. vošćenje / voštenje

vojskovođa, vok. jd. vojskovođa / vojskovo­đo

votka, dat./lok. jd. votki, gen. mn. votki

vojvoda, vok. jd. vojvoda / vojvodo vojvodina

vozač, gen. jd. vozača, instr. jd. vozačem, nom. mn. vozači

vojvodski

vozačev

vojvodstvo, gen. mn. vojvodstava / vojvod­ stva

vozačica

vojvođanski, gen. jd. vojvođanskog(a) (: Voj­ vodina, Vojvođani)

vozaći, gen. jd. vozaćeg(a) (koji služi za vožnju)

vojvotkinja

vozak, gen. jd. voska

vokacija

vozić, gen. jd. vozića (: voz)

vozački, gen. jd. vozačkog(a) (: vozač)

749

voziti

750

voziti, prez. vozim, prid. trp. vožen, pril. sad. vozeći, gl. im. voženje

vratić (dem.: vrat; bot.)

vozovođa

vražić

vožd, nom. mn. voždovi vožnja, gen. mn. vožnja / vožnji vrabac, gen. jd. vrapca, vok. jd. vrapče, nom. mn. vrapci, gen. mn. vrabaca vrač, vok. jd. vraču, instr. jd. vračem, nom. mn. vračevi vračar, vok. jd. vračare / vračaru, nom. mn. vračari vračara / vračarica vračati, prez. vračam, prid. rad. vračao, pril. sad. vračajući, gl. im. vračanje (bajati) vraćati, prez. vraćam, prid. rad. vraćao, prid. trp. vraćan, pril. sad. vraćajući, gl. im. vra­ ćanje (: vra­ti­ti) vradžbina vrag, vok. jd. vraže, nom. mn. vragovi / vrazi vragolanka, dat./lok. jd. vragolanki vragolija, dat./lok. jd. vragoliji vranac, gen. jd. vranca, vok. jd. vranče, instr. jd. vrancem, nom. mn. vranci, gen. mn. vranaca vranić (: vrana)

vratolomija vražiji, gen. jd. vražijeg(a) vrbak / vrbik, nom. mn. vrbaci vrbaski, gen. jd. vrbaskog(a) (: Vrbas) vrbik / vrbak, nom. mn. vrbici vrč, gen. jd. vrča, instr. jd. vrčem, nom. mn. vr­čevi vȓći, prez. vršem, aor. vrhoh, imperf. vrsijah / vršah, imp. vrsi, prid. rad. vrhao, vrhla, prid. trp. vršen, pril. sad. vrhući, gl. im. vršenje; i vrijeći vȑći, prez. vrgnem, aor. vrgoh, prid. rad. vrgao; i vrgnuti vrebač, gen. jd. vrebača vrebačica vreća vrećast vrećica vrednica vrednoća vrednota, gen. mn. vrednota

vrapčarka, nom. mn. vrapčarke, gen. mn. vrapčarka / vrapčarki

vrednovati, prez. vrednujem, prid. rad. vrednovao, prid. trp. vrednovan, gl. im. vredno­va­nje

vrapčić, nom. mn. vrapčići, gen. mn. vrapčića

vređač, gen. jd. vređača

vrapčiji

vređačica

vraški (pril.) vrata (s. pl. t.), gen. vrata, dat./instr./lok. vra­ tima

vrelce / vreoce, gen. jd. vrelca, gen. mn. vre­ la­ca vrelište

vratar, vok. jd. vratare / vrataru, instr. jd. vra­ tarem / vratarom

vrelo, nom. mn. vrela

vratič / vratić (bot.)

vreo, gen. jd. vrela; vrela, vrelo

vremešan, gen. jd. vremešna; odr. vre­meš­ni

vrpčast

vreoce / vrelce, gen. jd. vreoca, gen. mn. vre­ la­ca vresina

vrijediti, prez. vrijedim, prid. rad. vrijedio, vrijedila, pril. sad. vrijedeći, gl. im. vrije­ đenje; i vrijedjeti

vretence, gen. jd. vretenca, nom. mn. vre­ tenca, gen. mn. vretenaca

vrijedjeti, prez. vrijedim, prid. rad. vrijedio, vrijedjela, pril. sad. vrijedeći; i vrijediti

vreti, prez. vrijem / vrim, prid. rad. vreo / vrio, vrela / vri­la, pril. sad. vrući / vrijući, gl. im. vrenje

vrijednica

vrganj, gen. jd. vrganja, nom. mn. vrganji vrgnuti, prez. vrgnem, imp. vrgni / vrzi, prid. rad. vrgnuo, prid. trp. vrgnut; i vȑći vrh, gen. jd. vrha, nom. mn. vrhovi; na vrhu / navrh jezika, na vrh / navrh brijega vrh (prij.) vrhbosanski, gen. jd. vrhbosanskog(a) (: Vrh­ bosna) vrhnje, gen. vrhnja vrhom (pril.)

vrijedno (pril.), komp. vrednije vrijednosni, gen. jd. vrijednosnog(a) vrijednosnica vrijednost, instr. jd. vrijednosti / vrijednošću vrijeđati, prez. vrijeđam, prid. rad. vrijeđao, prid. trp. vrijeđan, pril. sad. vri­je­đa­jući, gl. im. vrijeđanje vrijeme, gen. jd. vremena, instr. jd. vre­ me­nom, nom. mn. vremena; na vrijeme / navrijeme, s vremenom, s vremena na vrijeme

vrhovni, gen. jd. vrhovnog(a)

vrijes, gen. jd. vrijesa, dat./lok. jd. vrijesu, nom. mn. vresovi

vrhovnik, vok. jd. vrhovniče, nom. mn. vr­hov­ nici

vrijesak, gen. jd. vrijeska, nom. mn. vrijesci, gen. mn. vrijesaka

vrhovništvo, gen. mn. vrhovništava / vr­hov­ niš­tva

vriježa

vrhunac, gen. jd. vrhunca, instr. jd. vr­hun­cem, nom. mn. vrhunci, gen. mn. vrhunaca

vrisak, gen. jd. vriska, nom. mn. vrisci / vris­ ko­vi, gen. mn. vrisaka / vriskova

vrhunaravan; odr. vrhunaravni

vriska, dat./lok. jd. vrisci, gen. mn. vrisaka / vriski

vrhuniti, prez. vrhunim, pril. sad. vrhu­ne­ći, gl. im. vrhunjenje

vriježiti se, 3. l. jd. prez. vriježi se

vrhunski, gen. jd. vrhunskog(a)

vriskati, prez. vriskam, pril. sad. vriska­ju­ći, gl. im. vriskanje

vrhuška, dat./lok. jd. vrhušci / vrhuški, gen. mn. vrhuška / vrhuški

vrištati, prez. vrištim, prid. rad. vrištao, pril. sad. vrišteći, gl. im. vrištanje

vrijeći, prez. vršem, aor. vrhoh, imperf. vrsijah / vršah, imp. vrsi, prid. rad. vrhao, vrhla, prid. trp. vršen, pril. sad. vrhući, gl. im. vršenje; i vȓći

vrlo (čest.); vrlo dobar prijedlog, ocjena vrlo dobar, s(a) vrlo dobrim uspjehom

vrijedan, gen. jd. vrijedna; odr. vrijedni; komp. vredniji

vrljika, dat./lok. jd. vrljici, gen. mn. vrljika vrpca, gen. mn. vrpca / vrpci vrpčast, gen. jd. vrpčasta; vrpčasta, vrpčasto

751

vrsnik

752

vrsnik / vršnjak, vok. jd. vrsniče, nom. mn. vrsnici

vrućac, gen. jd. vrućca, nom. mn. vrućci, gen. mn. vrućaca

vrsnoća

vruće (pril.), komp. vruće

vrsta, gen. jd. vrste, gen. mn. vrsta / vrsti

vrućica

vrstan, gen. jd. vrsna; odr. vrsni; vrsna, vrsno

vrućina

vršaći

vrutak, gen. jd. vrutka, nom. mn. vruci, gen. mn. vrutaka

vršaj, lok. jd. vršaju, nom. mn. vršajevi vršak, gen. jd. vrška, nom. mn. vršci / vrš­ko­vi, gen. mn. vrša­ka / vrškova vrščić, gen. mn. vrščića (: vršak) vršidba, gen. mn. vršidaba / vršidbi vršika, dat./lok. jd. vršici vršilac / vršitelj, gen. jd. vršioca / vrši­te­lja, vok. jd. vršioče / vršitelju, instr. jd. vr­ši­ o­cem / vršiteljem, gen. mn. vr­ši­laca / vr­ši­ te­lja vrška, dat./lok. jd. vršci, gen. mn. vrški vršnjački, gen. jd. vršnjačkog(a) vršnjak / vrsnik, nom. mn. vršnjaci vrtača, gen. mn. vrtača vrteška, dat./lok. jd. vrtešci, gen. mn. vrteški vrtić, instr. jd. vrtićem vrtjeti, prez. vrtim, imperf. vrćah, prid. rad. vrtio, vrtjela, prid. trp. vrćen, pril. sad. vrteći, gl. im. vrćenje vrtlar, vok. jd. vrtlare / vrtlaru, instr. jd. vrt­ la­rem / vrtlarom

vrvjeti, prez. vrvim, imperf. vrvljah, prid. rad. vrvio, vrvjela, pril. sad. vrveći, gl. im. vrv­ ljenje vucibatina vuča vučad, gen. vučadi vučica vučić, instr. jd. vučićem, gen. mn. vučića vučiji, gen. jd. vučijeg(a) vučina vučjak, vok. jd. vučjače, nom. mn. vuč­ja­ci vučke / vučki (pril.) vučni (: vuča) vučnica (tehn.) vući, 1. l. jd. prez. vučem, 3. l. mn. prez. vuku, imperf. vucijah, imp. vuci, prid. trp. vu­čen, pril. sad. vukući, gl. im. vu­če­nje vudu-magija

vrtlarstvo, gen. mn. vrtlarstava / vrtlars­tva

vuk, vok. jd. vuče, nom. mn. vuci / vu­ko­ vi, gen. mn. vukova, dat./instr./lok. mn. vu­ci­ma / vukovima

vrtlog, nom. mn. vrtlozi

vukodlak, nom. mn. vukodlaci

vrtnja, gen. mn. vrtnja / vrtnji

vulgarizacija

vrtuljak, gen. jd. vrtuljka, nom. mn. vrtuljci, gen. mn. vrtuljaka

vulkanizacija

vruć, gen. jd. vruća; odr. vru­ći; komp. vrući

vunovlačara

zabrđanin

zabilježba, gen. mn. zabilježba / zabilježbi zabiti, prez. zabijem, imp. zabij, prid. rad. zabio, prid. trp. zabijen zablečati, prez. zablečim, prid. rad. zablečao zablehnuti se, prez. zablehnem se, prid. rad. zab­leh­nuo se; i zablenuti se zablehnuto / zablenuto (pril.)

Z

zablejati, prez. zablejim, prid. rad. zablejao

zabačenost, instr. jd. zabačenosti / zabače­ noš­ću

zabliještati, prez. zabliještim, aor. zabliješ­tah, prid. rad. zabliještao, zab­li­ještala, pril. pr. zabliještavši; i zabliještiti

zabačen, gen. jd. zabačena

zabadava (pril.) zabajatiti, prez. zabajatim, prid. rad. zabajatio zabavljač, vok. jd. zabavljaču, instr. jd. za­­bav­­ ljačem, nom. mn. zabavljači zabavljačica zabavljački zabavljati, prez. zabavljam, prid. rad. zabav­ ljao, gl. im. zabav­ljanje zabavnik, vok. jd. zabavniče, nom. mn. za­bav­ nici

zablenuti se, prez. zablenem se, prid. rad. zablenuo se; i zablehnuti se zablenuto / zablehnuto (pril.)

zabliještiti, prez. zabliještim, prid. rad. zabli­ ještio, prid. trp. zabli­ješten, pril. pr. zabli­ ještivši; i zabliještati zabludjelost, instr. jd. zabludjelosti / zablud­ je­lošću zabludjeti, prez. zabludim, prid. rad. zab­ lu­dio, zabludjela, pril. pr. zabludjevši zabljesnuti, prez. zabljesnem, aor. zab­ljes­nuh, pril. pr. zabljesnuvši zaboga (čest.)

zabavnjak, gen. jd. zabavnjaka, nom. mn. zabavnjaci

zaboljeti, 3. l. jd. prez. zaboli, prid. rad. zabolio, zaboljela, pril. pr. zaboljevši

zabijač, instr. jd. zabijačem

zabradatiti, prez. zabradatim, prid. rad. za­bradatio

zabijati, prez. zabijam, prid. rad. za­bijao, prid. trp. zabijan, pril. sad. zabijajući, gl. im. zabijanje

zabranjivač, gen. jd. zabranji­vača

zabijeliti, prez. zabijelim, prid. rad. zabi­je­lio, zabijelila, prid. trp. za­bi­jeljen, pril. pr. zabijelivši (uči­niti bijelim)

zabrazditi, prez. zabrazdim, prid. rad. zabrazdio, prid. trp. zab­raž­đen

zabranjivačica

zabijeljeti se, prez. zabijelim se, prid. rad. zabijelio se, zabijeljela se, pril. pr. zabije­ ljevši se (postati bi­jel)

zabražđivati, prez. zabražđujem, prid. rad. zabražđivao, pril. sad. zabražđujući, gl. im. zab­raž­đivanje

zabilješka, dat./lok. jd. zabilješci / za­bi­lješ­ki, gen. mn. zabi­lje­žaka / zabilješki

zabrđanin, gen. jd. zabr­­đanina, nom. mn. zabrđani

753

zabrđanka

754

zabrđanka, dat./lok. jd. zabrđanki zabrđe

zacijeniti, prez. zacijenim, prid. rad. zaci­ jenio, prid. trp. zaci­je­njen

zabreći, prez. zabreknem, aor. zabre­koh, prid. rad. zabrekao; i zabreknuti

zacijukati, prez. zacijučem, prid. rad. zaci­ jukao

zabreknuti, prez. zabreknem, aor. zab­rek­nuh, prid. rad. zabreknuo; i zabreći

zacjeljivati, prez. zacjeljujem, prid. rad. zacje­ ljivao, pril. sad. zac­jeljujući, gl. im. zacje­ ljivanje

zabremedet (čest.) zabrežje / zabriježje, nom. mn. zabrežja zabridjeti, 3. l. jd. prez. zabridi, prid. rad. zabridio, zabridjela, pril. pr. zabrid­jevši zabriježje / zabrežje, nom. mn. zabriježja zabrinjavaju­ći / zabrinjujući zabrojati, prez. zabrojim, imp. zabroj / zabroji, prid. rad. zabrojao, prid. trp. zabrojan, pril. pr. zabrojavši; i zabrojiti zabrojiti, prez. zabrojim, imp. zabroj / zabroji, prid. rad. zabrojio, prid. trp. zabrojen, pril. pr. zabrojivši; i zabrojati zabrujati, prez. zabrujim, prid. rad. zabrujao, pril. pr. zabrujavši; i zabrujiti zabrujiti, prez. zabrujim, prid. rad. zabrujio, pril. pr. zabrujivši; i zabrujati zabušantski (pril.) zacehnuti se, prez. zacehnem se, aor. za­ ceh­nuh se, pril. pr. zacehnuvši se; i zacenuti se

zacjenjivati, prez. zacjenjujem, gl. im. zacje­ nji­vanje zacrniti, prez. zacrnim, prid. rad. zacrnio, zacrnila, prid. trp. zacrnjen, pril. pr. zacr­ nivši (učiniti crnim) zacrnjeti se, prez. zacrnim se, prid. rad. zacrnio se, zacrnjela se, prid. trp. zacr­njen, pril. pr. zacrnjevši se (postati crn) zacrveniti, prez. zacrvenim, prid. rad. zacr­ venio, zacrvenila (učiniti crvenim) zacrvenjeti se, prez. zacrvenim se, prid. rad. zacrvenio se, zacrvenjela se, pril. pr. zacr­ venjevši se (postati crven) zacvičati, prez. zacvičim zacviliti, prez. zacvilim, prid. rad. zacvilio, zacvilila, pril. pr. zacvilivši; i zacviljeti zacviljeti, prez. zacvilim, prid. rad. za­cvilio, zacviljela, pril. pr. zacviljevši; i zacvi­li­ti zacvrčati, prez. zacvrčim

zacementirati, prez. zacementiram, prid. rad. zacementirao, prid. trp. zacementiran

zacvrkutati, prez. zacvrkućem / zacvr­kutam, prid. rad. zacvrkutao

zacenuti se, prez. zacenem se, pril. pr. za­ce­ nuvši se; i zacehnuti se zacičati, prez. zacičim, prid. rad. za­cičao

začaditi, prez. začadim, prid. rad. zača­dio, prid. trp. začađen, gl. im. začađe­nje; i začađiti

zacijeliti, prez. zacijelim, prid. rad. zacijelio, zacijelila, prid. trp. zacije­ljen, pril. pr. zaci­ jelivši (učiniti da zaraste)

začađaviti, prez. začađavim, prid. rad. zača­ đavio, začađavila, gl. im. zača­đav­lje­nje (učiniti čađavim)

zacijelo (čest.)

začađavjeti, prez. začađavim, prid. rad. zača­ đavio, začađavjela (postati čađav)

zacijeljeti, prez. zacijelim, prid. rad. zacijelio, zacijeljela, pril. pr. zacijeljevši (zarasti)

začađiti, prez. začađim; i začaditi

zadaća

začahurenost, instr. jd. začahurenosti / zača­ hu­renošću začahuriti se, prez. začahurim se, prid. rad. začahurio se, prid. trp. začahuren začaran, gen. jd. začarana; odr. začarani začarano (pril.) začaranost, gen. jd. začaranosti, instr. jd. začaranosti / zača­ra­noš­ću začarati, prez. začaram, prid. rad. začarao, prid. trp. začaran začaravati, prez. začaravam, pril. sad. začara­ vajući, gl. im. začaravanje

začin začiniti, prez. začinim, prid. rad. začinio, prid. trp. začinjen začinski (: začin) začinjač začinjačica začinjati, prez. začinjem, prid. trp. začinjan, pril. sad. začinjući, gl. im. zači­njanje (: za­četi) začinjavati, prez. začinjavam, pril. sad. za­či­ njavajući, gl. im. začinjavanje (: začiniti)

začas (pril.)

začitati se, prez. začitam se, prid. rad. začitao se, pril. pr. začitavši se

začeće

začkoljica

začelje, instr. jd. začeljem začepiti, prez. začepim, aor. začepih, prid. rad. začepio, prid. trp. začepljen začepljenost, instr. jd. začepljenosti / za­čep­ lje­nošću začepljenje začeprkati, prez. začeprkam, prid. rad. zače­ prkao, prid. trp. za­čeprkan začešljati, prez. začešljam, prid. rad. začešljao, prid. trp. za­češ­ljan začešljavati, prez. začešljavam, pril. sad. zače­ šljavajući, gl. im. začešljavanje začetak, gen. jd. začetka, nom. mn. za­če­ci, gen. mn. začetaka

začudan, gen. jd. začudna; odr. začudni začuditi, prez. začudim, prid. rad. začu­­dio, prid. trp. začuđen začudnost, instr. jd. začudnosti / začud­nošću začudo (čest.) začuđavati, prez. za­čuđa­vam, pril. sad. začu­ đavajući, gl. im. začu­đavanje; i začuđivati začuđeno (pril.) začuđenost, instr. jd. začuđenosti / za­ču­đe­ noš­ću začuđivati, prez. začuđujem, pril. sad. začu­ đujući, gl. im. začuđivanje; i začuđavati začuđujući, gen. jd. začuđujućeg(a)

začeti, prez. začnem, aor. za­čeh, imp. začni, prid. trp. začet, pril. pr. začevši

začuti se, prez. začujem se, aor. začuh se, prid. rad. začuo se, pril. pr. začuvši se

začetnica

zaći, prez. zađem, aor. zađoh, imp. zađi, prid. rad. za­šao

začetnički začetnik, vok. jd. začetniče, nom. mn. za­čet­ ni­ci

zaćoriti, prez. zaćorim, prid. rad. za­ćorio

začikavati, prez. začikavam; i začikivati

zaćurlikati, prez. zaćurličem, prid. rad. za­ćur­ likao

začikivati, prez. začikujem; i začikavati

zadaća

755

zadaćnica

756

zadaćnica zadah, nom. mn. zadasi zadahnuti, prez. zadahnem, aor. zadahnuh, prid. rad. zadahnuo, prid. trp. zadahnut zadahtano (pril.)

zadjenut, pril. pr. zadjenuvši; i zadjesti, zadjeti zadjesti, prez. zadjedem, aor. zad­jedoh, imp. zadjedi, pril. pr. zadjevši; i zadjenuti, zadjeti

zadahtati se, prez. zadaš­ćem se, prid. rad. zadahtao se

zadjeti, prez. zadijem, imp. zadij, prid. rad. zadio, zadjela, pril. pr. zadjevši; i zadjenuti, zadjesti

zadak, gen. jd. zatka, nom. mn. zaci / zat­ko­vi, gen. mn. zadaka

zadjevica

zadatak, gen. jd. zadatka, nom. mn. zadaci, gen. mn. zadataka zadati, prez. zadam, prid. trp. zadan / za­dat zadatost, instr. jd. zadatosti / zadatošću

zadjevojčiti se, prez. zadjevojčim se, prid. rad. zadjevojčila se zadnjonepčani zadocniti, prez. zadocnim, gl. im. za­doc­nje­nje

zadavati, prez. zadajem, pril. sad. za­da­ju­ći

zadojenost, gen. jd. zadojenosti, instr. jd. zadojenosti / zadojenošću

zadići, prez. zadignem, aor. zadigoh, prid. rad. zadigao; i zadignuti

zadojiti, prez. zadojim, prid. rad. za­dojio, zadojila, prid. trp. zadojen

zadignuti, prez. zadignem, aor. zadig­nuh, prid. rad. zadignuo; i zadići

zadovoljavajući, gen. jd. zadovoljavajućeg(a)

zadihano (pril.)

zadovoljiti, prez. zadovoljim, gl. im. zadovo­ lje­nje

zadihanost, instr. jd. zadihanosti / zadiha­ noš­ću

zadrečati, prez. zadrečim, prid. rad. zadrečao, pril. pr. zadrečavši

zadihati se, prez. zadišem se, imp. zadiši se, prid. rad. zadihao se, prid. trp. zadihan; i zadisati se

zadrhtati, prez. zadršćem, prid. rad. zadrhtao, zadrhtala; i zadrhtjeti

zadijevati, prez. zadijevam, prid. rad. zadi­ jevao, pril. sad. za­di­je­vajući, gl. im. zadi­ jevanje zadirkivač, gen. jd. zadirkivača zadirkivačica zadirkivati, prez. zadirkujem, prid. rad. zadirkivao, pril. sad. za­dirkujući, gl. im. zadirkivanje zadisati se, prez. zadišem se, imp. zadiši se, prid. rad. zadisao se; i zadihati se zadjenuti, prez. zadjenem, aor. zadjenuh, imp. zadjeni, prid. rad. zadje­nuo, prid. trp.

zadrhtjeti, prez. zadrhtim, prid. rad. za­drh­tio, zadrhtjela; i zadrhtati zadrhturiti, prez. zadrhturim zadrigao, gen. jd. zadrigla; odr. zadrigli zadrijemati, prez. zadrijemam / zadri­jem­ ljem, imp. zadrijemaj / zadrijem­lji, prid. rad. zadrijemao zadrijeti, prez. zadrem, aor. zadrijeh, prid. rad. zadro, zadrla, pril. pr. zadrijevši zadrška zadruga, dat./lok. jd. zadruzi zadružni, gen. jd. zadružnog(a)

zagranični

zadugo (pril.) zaduha, dat./lok. jd. zaduhi / zadusi zaduhati se, prez. zaduham se / za­du­šem se, imp. zaduhaj se / zaduši se zaduhnuti se, prez. zaduhnem se, aor. zaduhnuh se, prid. trp. zaduhnut zadušnica zadužbina zaduženost, instr. jd. zaduženosti / zaduže­ noš­ću

zaglupjeti, prez. zaglupim, prid. rad. zag­lu­pio, zaglupjela, pril. pr. zaglupjevši (postati glup) zaglupljivati, prez. zaglupljujem, pril. sad. zaglupljujući, gl. im. zaglupljivanje zaglupljujući, gen. jd. zaglupljujućeg(a) zagnojenost, instr. jd. zagnojenosti / zag­no­ je­noš­ću zagnojiti, prez. zagnojim, prid. rad. zag­nojio, prid. trp. zag­no­jen zagonetati, prez. zagonećem / zagonetam

zadžepak, gen. jd. zadžepka, nom. mn. za­dže­ p­ci, gen. mn. zadžepaka

zagonetka, dat./lok. jd. zagoneci / za­go­net­ki, gen. mn. zagonetaka / zagonetki

zafijukati, prez. zafijučem, imp. zafijuči, prid. rad. zafijukao

zagorčati, prez. zagorčam, prid. trp. zagorčan; i zagorčiti

zafrkancija

zagorčavati, prez. zagorčavam, gl. im. za­gor­ čavanje; i zagorčivati

zafrkantski zafrljačiti, prez. zafrljačim zagađenost, gen. jd. zagađenosti, instr. jd. zagađenosti / zaga­đe­noš­ću zagađenje zagađivač, instr. jd. zagađivačem, nom. mn. zagađivači zagađivati, prez. zagađujem, imp. za­ga­đuj, prid. rad. zagađivao, prid. trp. zagađivan, pril. sad. zagađujući, gl. im. zagađivanje

zagorčiti, prez. zagorčim, prid. rad. zagorčio, prid. trp. za­gor­čen; i zagorčati zagorčivati, prez. zagorčujem, gl. im. za­gor­či­ vanje; i zagorčavati zagorijel, gen. jd. zagorijeli zagorijevati, prez. zagorijevam, prid. rad. zagorijevao, gl. im. zago­ri­jevanje zagorje (: gorje) zagorjelina / zagorjetina

zagasitožut, gen. jd. zagasitožuta; odr. za­ga­ sitožuti

zagorjeti, prez. zagorim, prid. rad. zagorio, zagorjela, pril. pr. za­gor­jevši

zagladnjeti, prez. zagladnim, prid. rad. zag­ ladnio, zagladnjela, pril. pr. zag­lad­njevši

zagorjetina / zagorjelina

zaglavak, gen. jd. zaglavka, nom. mn. zag­lav­ci, gen. mn. zaglavaka

zagovaračica

zagluhnuti, prez. zagluhnem, prid. rad. zagluhnuo, pril. pr. zag­luh­nuvši zaglupiti, prez. zaglupim, prid. rad. za­glupio, zaglupila, prid. trp. zaglupljen, pril. pr. zaglupivši (učiniti glupim)

zagovarač, gen. jd. zagovarača zagovornički zagovornik, vok. jd. zagovorniče, nom. mn. za­govornici zagrajati, prez. zagrajim, prid. rad. zagrajao zagranični

757

zagrditi

758

zagrditi, prez. zagrdim, prid. rad. zagrdio, zagrdila, prid. trp. zagrđen, pril. pr. zagr­ divši (iskvariti)

zagudjeti, prez. zagudim, prid. rad. zagudio, zagudjela, pril. pr. zagudjevši

zagrdjeti, prez. zagrdim, prid. rad. zagrdio, zagrdjela, pril. pr. zagrdjevši (postati grdan)

zagustiti, prez. zagustim, prid. rad. za­gus­tio, zagustila, pril. pr. zagustivši (učiniti gus­ tim)

zagrebački, gen. jd. zagrebačkog(a) (: Zagreb, Zagrepčani)

zagustjeti, prez. zagustim, prid. rad. zagustio, zagustjela, pril. pr. zagustjevši (postati gusto)

zagrebati, prez. zagrebem, aor. zagrebah, prid. rad. zagrebao, zagre­bala; i zagrepsti zagrepsti, prez. zagrebem, aor. zag­reboh, prid. rad. zagrebao, zagreb­la; i zagrebati

zagukati, prez. zagučem, imp. zaguči

zagušljivac, gen. jd. zagušljivca, gen. mn. za­guš­ljivaca zahalakati, prez. zahalačem, imp. zahalači

zagrijanost, gen. jd. zagrijanosti, instr. jd. zagrijanosti / zagrijanošću

zahatariti, prez. zahatarim, prid. rad. za­ha­ tario, zahatarila; i zahatoriti

zagrijati, prez. zagrijem, imp. zagrij, zagrijmo, prid. rad. zagrijao, prid. trp. zagrijan

zahatoriti, prez. zahatorim, prid. rad. zaha­ torio, zahatorila; i zahatariti

zagrijavati, prez. zagrijavam, prid. rad. zagri­ javao, prid. trp. zagrijavan, pril. sad. zagri­ javajući, gl. im. zagrija­va­nje

zaheftati, prez. zaheftam, prid. trp. zahef­tan

zagristi, prez. zagrizem, imp. zagrizi, prid. rad. zagrizao, zagrizla, prid. trp. zagrizen

zahira

zagrižen, gen. jd. zagrižena; odr. zag­ri­že­ni (zadrt) zagriženo (pril.) zagriženost, instr. jd. zagriženosti / zag­ri­že­ noš­ću zagrižljiv, gen. jd. zagrižljiva; zag­riž­lji­va, zag­ rižljivo zagrižljivost, instr. jd. zagrižljivosti / zag­riž­ lji­vošću zagrmjeti, prez. zagrmim, prid. rad. zagr­mio, zagrmjela, pril. pr. zagrmjevši zagrtač, instr. jd. zagrtačem zagrtati, prez. zagrćem, imp. zagrći, pril. sad. zagrćući, gl. im. zagrtanje zagruhati, prez. zagruham, prid. rad. zag­ ru­hao

zahihotati se, prez. zahihoćem se, imp. zahi­ ho­ći se, prid. rad. zahihotao se zahititi, prez. zahitim, prid. trp. zahi­ćen zahlada zahladiti, prez. zahladim, prid. rad. zahladio, zahladila, prid. trp. zah­la­đen, pril. pr. zahladivši, gl. im. zahlađenje (učiniti hladnim) zahladniti, prez. zahladnim, prid. rad. zah­ ladnio, zahladnila, pril. pr. zahladnivši, gl. im. zahladnje­nje (učiniti hladnim) zahladnjeti, 3. l. jd. prez. zahladni, prid. rad. zah­ladnio, zahladnjela, pril. pr. zahlad­ njevši, gl. im. zahladnje­nje (postati hladno) zahlađivati, prez. zahlađujem, gl. im. zah­la­ đi­va­nje zahmet zahmetli (pril.) zahod

zainat

zahoditi, 3. l. jd. prez. zahodi, prid. rad. zahodio, pril. sad. zaho­de­ći, gl. im. zaho­ đenje

zahuktavati, prez. zahuktavam, prid. rad. zahuktavao, gl. im. za­huk­ta­vanje

zahodski

zahumski (: Zahumlje, Zahumci, zahumlje)

zaholcati se, prez. zaholcam se

zahvaćati, prez. zahvaćam, prid. rad. zah­ va­ćao, prid. trp. zahvaćan, pril. sad. zahva­ ćajući, gl. im. zahvaćanje; i zahvatati

zahoriti se, 3. l. jd. prez. zahori se, prid. rad. zahorio se, pril. pr. zahorivši se zahrđalost, instr. jd. zahrđalosti / zahrđa­ loš­ću zahrđati, prez. zahrđam, prid. rad. zahr­đao, pril. pr. zahrđavši zahripati, prez. zahripam / zahripljem, prid. rad. zahripao zahrkati, prez. zahrčem, imp. zahrči, prid. rad. zahrkao zahrzati, prez. zahržem, imp. zahrži, prid. rad. zahrzao, pril. pr. zahrzavši zahtijevati, prez. zahtijevam, prid. rad. zahti­ jevao, prid. trp. zahtijevan, pril. sad. zah­ti­ jevajući, gl. im. zahtijevanje

zahumlje (zabrđe)

zahvala zahvalan, gen. jd. zahvalna; zahvalna, zah­ val­no zahvaliti, prez. zahvalim, prid. rad. zahvalio, pril. pr. zah­va­livši zahvalnica zahvalno (pril.) zahvalnost, instr. jd. zahvalnosti / zahval­ nošću zahvaljivati, prez. zahvaljujem, prid. rad. zahvaljivao, pril. sad. zah­valjujući, gl. im. zahvaljiva­nje zahvaljujući (prij.)

zahtjev, gen. mn. zahtjeva

zahvat

zahtjevan, gen. jd. zahtjevna; odr. zah­tjev­ni

zahvatati, prez. zahvatam, prid. rad. zah­va­tao, prid. trp. zahvatan, pril. sad. zahvatajući, gl. im. zahvatanje; i zah­va­ćati

zahtjevno (pril.) zahučati, prez. zahučim, imp. zahuči, prid. rad. zahučao zahujati, 3. l. jd. prez. zahuji, prid. rad. zahujao zahukati, prez. zahučem, imp. zahuči zahuktalo / zahuktano (pril.) zahuktalost, instr. jd. zahuktalosti / zahukta­ loš­ću zahuktano / zahuktalo (pril.) zahuktanost, instr. jd. zahuktanosti / zahuk­ ta­nošću zahuktati, prez. zahukćem, aor. zahuktah, prid. rad. zahuktao, prid. trp. zahuktan

zahvatiti, prez. zahvatim, aor. zahvatih, prid. rad. zahvatio, prid. trp. zahvaćen zaimač, gen. jd. zaimača zaimača zaimati, prez. zaimam / zaimljem, imp. zai­ maj / zaimlji, prid. rad. zaimao, prid. trp. zaiman, pril. sad. zaimajući / za­im­ljući, gl. im. zaimanje zainad / zainat (pril.) zainaditi se, prez. zainadim se, prid. rad. zai­ nadio se, prid. trp. zainađen; i zainatiti se zainat / zainad (pril.)

759

zainatiti se

760

zainatiti se, prez. zainatim se, prid. rad. zai­ natio se, prid. trp. zainaćen; i zainaditi se zaintačiti, prez. zaintačim, prid. rad. zainta­čio zaiskati, prez. zaišćem / zaištem, imp. zaišći / zaišti

zajednički, gen. jd. zajedničkog(a) zajedništvo, gen. jd. zajedništva, gen. mn. za­jedništava / zajedništva zajemčeno / zajamčeno (pril.)

zaista (čest.)

zajemčiti, prez. zajemčim, prid. trp. za­jem­čen; i za­jam­čiti

zajahati, prez. zajašem, imp. zajaši, prid. rad. zajahao, prid. trp. zajahan; i zajašiti

zajeseniti, 3. l. jd. prez. zajeseni, prid. rad. zajesenilo

zajahivati, prez. zajahujem, gl. im. zajahi­vanje

zajesti se, prez. zajedem se, prid. rad. zajeo se

zajam, gen. jd. zajma, nom. mn. zajmovi

zajmiti, prez. zajmim, prid. rad. zajmio, prid. trp. zajmljen

zajamčeno / zajemčeno (pril.) zajamčiti, prez. zajamčim, prid. rad. zajamčio, prid. trp. za­jam­čen, pril. pr. zajamčivši; i zajemčiti zajapuriti se, prez. zajapurim se, prid. rad. zajapurio se, prid. trp. zajapuren zajašiti, prez. zajašim, prid. rad. zajašio, prid. trp. zajašen; i zajahati zajaukati, prez. zajaučem, imp. zajauči, prid. rad. zajaukao zajaziti, prez. zajazim, prid. rad. zajazio, prid. trp. zajažen

zajmodavac, gen. jd. zajmodavca, nom. mn. zajmodavci, gen. mn. zajmodavaca zajmodavka zajmoprimac, gen. jd. zajmoprimca, nom. mn. zajmoprimci, gen. mn. zajmoprimaca zajmotražilac / zajmotražitelj, gen. jd. zaj­ mo­tražioca / zajmotražitelja, vok. jd. zaj­ mo­tražioče / zajmotražitelju, gen. mn. zaj­ motražilaca / zaj­mo­tra­ži­telja zajulariti, prez. zajularim; i zaulariti zajutriti, 3. l. jd. prez. zajutri, prid. rad. zaj­ utrilo

zajažljiv, gen. jd. zajažljiva

zajužiti, 3. l. jd. prez. zajuži, prid. rad. zajužilo

zajecati, prez. zajecam, prid. rad. zajecao

zakačaljka, dat./lok. jd. zakačaljci, gen. mn. za­kačaljki

zaječati, prez. zaječim, imp. zaječi, prid. rad. zaječao zajedati, prez. zajedam, prid. rad. zajedao, pril. sad. zajedajući, gl. im. zajedanje zajedljiv, gen. jd. zajedljiva; odr. za­jed­lji­vi zajedljivac, gen. jd. zajedljivca, vok. jd. za­jed­ ljivče, gen. mn. zajedljivaca zajedljivčev zajedljivica

zakačiti, prez. zakačim, aor. zakačih, prid. trp. zakačen zakačka, dat./lok. jd. zakačci / zakački, gen. mn. zakačaka / zakački zakađenost, instr. jd. zakađenosti / za­ka­đe­ noš­ću zakađivati, prez. zakađujem, gl. im. zaka­đi­ va­nje

zajedljivo (pril.)

zakajmačiti, prez. zakajmačim, prid. trp. za­kaj­ mačen

zajedljivost, instr. jd. zajedljivosti / zajedlji­ vošću

zakaluđeriti, prez. zakaluđerim, prid. trp. za­ka­ luđeren

zakopčavati

zakapijati, prez. zakapijam, prid. rad. zaka­ pijao, prid. trp. zakapijan

zaključivati, prez. zaključujem, prid. rad. zaključivao, gl. im. zak­lju­či­vanje

zakarabasati, prez. zakarabasam, prid. rad. zakarabasao

zaključni, gen. jd. zaključnog(a)

zakasniti, prez. zakasnim, prid. rad. zakasnio, gl. im. zakašnjenje

zaključno (pril.)

zakašnjavati, prez. zakašnjavam, gl. im. za­kaš­njavanje; i zakašnjivati zakašnjivati, prez. zakašnjujem, gl. im. za­kaš­ njivanje; i zakašnjavati zakatančiti, prez. zakatančim, prid. trp. zaka­ tančen zakijametiti, prez. zakijametim, prid. rad. za­kijametio zakiseliti, prez. zakiselim, prid. rad. zakiselio, prid. trp. zakiseljen

zaključnica zakmečati, prez. zakmečim, prid. rad. zak­ mečao zakočiti, prez. zakočim, prid. rad. zakočio, prid. trp. zako­čen zakokodakati, prez. zakokodačem zakolačiti, prez. zakolačim, prid. rad. zako­ lačio, prid. trp. za­ko­lačen zakonačiti, prez. zakonačim, aor. za­ko­načih, prid. rad. zakonačio zakonik, nom. mn. zakonici

zakivak, gen. jd. zakivka

zakonodavac, gen. jd. zakonodavca, vok. jd. za­konodavče, instr. jd. zako­no­davcem, gen. mn. zakonodavaca

zakivka, dat./lok. jd. zakivci

zakonodavka

zaklepetati, prez. zaklepećem, imp. zakle­pe­ći

zakonodavni, gen. jd. zakonodavnog(a)

zakletva, gen. mn. zakletvi

zakonodavstvo

zakliještiti, prez. zakliještim, prid. trp. zak­li­ ješten

zakonomjeran, gen. jd. zakonomjerna; odr. zakonomjerni

zakliktati, prez. zaklikćem

zakonomjerno (pril.)

zaklopac, gen. jd. zaklopca, gen. mn. zaklo­ pa­ca

zakonomjernost, instr. jd. zakonomjernosti / za­konomjernošću

zaklopčić, instr. jd. zaklopčićem

zakonotvorac, gen. jd. zakonotvorca, vok. jd. zakonotvorče, instr. jd. za­ko­no­tvor­cem, gen. mn. zakonotvoraca

zakivač, instr. jd. zakivačem

zaključak, gen. jd. zaključka, nom. mn. zak­ ljuč­ci, gen. mn. zaključaka zaključati, prez. zaključam, prid. rad. za­klju­čao, prid. trp. zak­ljučan zaključavati, prez. zaključavam, pril. sad. zaključavajući, gl. im. zak­lju­čavanje zaključiti, prez. zaključim, prid. rad. zaključio, prid. trp. zak­lju­čen, gl. im. zaključenje

zakopčanost, instr. jd. zakopčanosti / za­kop­ ča­nošću zakopčati, prez. zakopčam, prid. rad. za­ko­ pčao, prid. trp. za­kop­čan zakopčavati, prez. zakopčavam, prid. rad. zakopčavao, prid. trp. zakopčavan, gl. im. za­kop­čavanje

761

zakoračiti

762

zakoračiti, prez. zakoračim, prid. rad. zako­ račio, pril. pr. zakoračivši

zakuhavati, prez. zakuhavam, gl. im. zaku­ha­ vanje

zakoračivati, prez. zakoračujem, pril. sad. zakoračujući, gl. im. zakoračivanje

zakukurijekati, prez. zakukuriječem; i za­ku­ ku­ri­kati

zakorijeniti se, prez. zakorijenim se, prid. trp. zakorijenjen

zakukurikati, prez. zakukuričem; i za­ku­ku­ ri­jekati

zakorio, gen. jd. zakorjela; odr. zakorjeli

zakupac, gen. jd. zakupca, vok. jd. za­kupče, instr. jd. zakupcem, gen. mn. zakupaca

zakorjelost, instr. jd. zakorjelosti / zakorje­ loš­ću

zakupački (: zakupci)

zakorjenjivati se, prez. zakorjenjujem se

zakupnički (: zakupnici)

zakorjeti, prez. zakorim, prid. rad. zakorio, zakorjela, pril. pr. zakorjevši

zakupnik, vok. jd. zakupniče, nom. mn. za­kup­nici

zakovrčati, prez. zakovrčam, prid. rad. zako­ vrčao, prid. trp. za­ko­vrčan; i zakovrdžati

zakupništvo, gen. mn. zakupništava / zakup­ niš­tva

zakovrdžati, prez. zakovrdžam, prid. rad. zakovrdžao, prid. trp. za­kovrdžan; i zakovrčati

zakupodavac, gen. jd. zakupodavca

zakratko (pril.) zakrčati, 3. l. jd. prez. zakrči, prid. rad. zakr­čao zakrčenost, instr. jd. zakrčenosti / zakr­če­ noš­ću zakrčiti, prez. zakrčim, prid. trp. zakrčen, gl. im. zakrčenje zakrečiti, prez. zakrečim, prid. trp. zak­re­čen, gl. im. zakrečenje

zakupoprimac, gen. jd. zakupoprimca zakuska, dat./lok. jd. zakusci, gen. mn. za­ku­ saka / zakuski zakutak, gen. jd. zakutka, nom. mn. za­kuci, gen. mn. zakutaka zakvačiti, prez. zakvačim, prid. rad. zakvačio, prid. trp. zak­va­čen zakvačka, dat./lok. jd. zakvačci / zak­vač­ki, gen. mn. zakvačaka / zakvački

zakreketati, prez. zakrekećem

zalagač, gen. jd. zalagača, vok. jd. zalagaču, instr. jd. za­la­ga­čem

zakrhati, prez. zakrham, aor. zakrhah, prid. trp. zakrhan

zalagačica

zakričati, prez. zakričim, prid. rad. zakričao

zalagaonica

zaksutra (pril.)

zalahoriti, 3. l. jd. prez. zalahori, prid. rad. zalahorio

zakučast, gen. jd. zakučasta; odr. zaku­čas­ti

zalajati, prez. zalajem, prid. rad. zalajao

zakučasto (pril.)

zalazak, gen. jd. zalaska, nom. mn. za­lasci, gen. mn. zalazaka

zakučiti, prez. zakučim, aor. zakučih, prid. trp. zakučen (: kuka) zakućiti, prez. zakućim, aor. zakućih (: kuća)

zaleći, prez. zalegnem, prid. rad. zalegao; i za­leg­nuti

zakuhati, prez. zakuham, aor. zakuhah, prid. rad. zakuhao, prid. trp. zakuhan

zaleći se, 3. l. jd. prez. zaleže se, 3. l. mn. prez. zalegu se

zamađijati

zaleđavati, prez. zaleđa­vam, pril. sad. zaleđa­ vajući, gl. im. zaleđavanje; i zaleđivati

zalizak, gen. jd. zaliska, nom. mn. za­lis­ci, gen. mn. zalizaka

zaleđe

zalogaj, instr. jd. zalogajem

zaleđivati, prez. zaleđujem, pril. sad. za­le­ đujući, gl. im. zaleđivanje; i zaleđavati

zalogajčić, instr. jd. zalogajčićem zalogodavac, gen. jd. zalogodavca, vok. jd. za­lo­godavče, gen. mn. zalogoda­va­ca

zalegnuti, prez. zalegnem, imp. zalegni, prid. rad. zaleg­nuo, zaleg­nu­la; i zaleći

zalogodavka

zalehemiti, prez. zalehemim, prid. rad. za­le­ hemio, prid. trp. zalehemljen; i zalemiti

zalogoprimac, gen. jd. zalogoprimca, nom. mn. zalogoprimci

zalelujati, prez. zalelujam

zalogoprimateljica

zalemiti, prez. zalemim, prid. rad. zalemio, prid. trp. zalemljen; i za­le­hemiti

zalud(u) (pril.)

zalepetati, prez. zalepetam / zalepećem, prid. rad. zalepetao

zaluditi, prez. zaludim, prid. rad. za­ludio, za­ludila, prid. trp. za­lu­đen (učiniti lu­dim)

zaletjeti se, prez. zaletim se, prid. rad. za­le­tio se, zaletjela se

zaludjeti, prez. zaludim, prid. rad. zaludio, zaludjela, pril. pr. za­lud­jevši (postati kao lud)

zaliha, dat./lok. jd. zalihi

zaluđeno (pril.)

zalihost, instr. jd. zalihosti / zalihošću

zaluđenost, gen. jd. zaluđenosti, instr. jd. zaluđenosti / zaluđenošću

zalihostan, gen. jd. zalihosna; odr. zali­hos­ni zaliječiti, prez. zaliječim, prid. rad. zaliječio, prid. trp. zalije­čen, gl. im. zalječenje zalijegati, prez. zaliježem, imp. zaliježi, pril. sad. zaliježući, gl. im. zalijeganje zalijepiti, prez. zalijepim, prid. rad. zalijepio, prid. trp. zali­jep­ljen zalijetati se, prez. zalijećem se, prid. rad. zali­ jetao se, pril. sad. zalijećući se, gl. im. zali­ je­tanje

zaluđivati, prez. zaluđujem, prid. rad. zalu­ đivao, pril. sad. za­lu­đu­jući, gl. im. zaluđi­ vanje zalječivati, prez. zalječujem, prid. rad. zalje­ čivao, pril. sad. za­lje­čujući zaljepljivati, prez. zaljepljujem, pril. sad. za­ljepljujući, gl. im. zaljepljiva­nje zaljetiti se, 3. l. jd. prez. zaljeti se, prid. rad. zaljetilo se

zalijevati, prez. zalijevam, prid. rad. zalijevao, gl. im. zalijeva­nje; i zalivati

zaljev / zaliv, nom. mn. zaljevi, gen. mn. za­lje­va (geogr.)

zalistak, gen. jd. zaliska, nom. mn. za­lis­ci, gen. mn. zalistaka

zaljevača

zaliv / zaljev, nom. mn. zalivi, gen. mn. zaliva (geogr.)

zamaći, prez. zamaknem, aor. zamakoh, prid. rad. zamakao; i zamaknuti

zalivati, prez. zalivam, gl. im. zalivanje; i za­li­ jevati

zamađijati, prez. zamađijam, prid. trp. zama­ đijan

zaljubljenički, gen. jd. zaljubljeničkog(a)

763

zamah

764

zamah, nom. mn. zamasi, gen. mn. za­ma­ha zamahivati, prez. zamahujem, prid. rad. zamahivao, gl. im. za­ma­hi­vanje zamahnuti, prez. zamahnem, imp. za­mah­ni, prid. rad. zamahnuo, pril. pr. zamahnuvši zamajavati, prez. zamajavam, gl. im. zamaja­ vanje zamak, gen. jd. zamka, nom. mn. zamci / zamkovi, gen. mn. zamaka / zam­ko­va

zamijetiti, prez. zamijetim, prid. rad. zami­ jetio, prid. trp. za­mi­jećen zamisao, instr. jd. zamisli / zamišlju zamisliv, gen. jd. zamisliva; odr. zamis­li­vi zamislivo (pril.) zamjećivati, prez. zamjećujem, prid. rad. zamjećivao, gl. im. zam­je­ći­vanje zamjena, gen. mn. zamjena

zamakati, prez. zamačem, imp. zamači, pril. sad. zamačući

zamjenica

zamaknuti, prez. zamaknem, aor. za­mak­nuh, prid. rad. zamaknuo; i zamaći

zamjenik, vok. jd. zamjeniče, nom. mn. zam­ je­nici

zamalo (pril.)

zamjenljiv / zamjenjiv, gen. jd. zamjenljiva; odr. zamjenljivi

zamastiti, prez. zamastim, prid. rad. za­ma­ s­tio, prid. trp. zamašćen zamašćenost, gen. jd. zamašćenosti, instr. jd. zamaš­će­no­sti / zamašćenošću zamašćivati, prez. zamašćujem, pril. sad. za­ mašćujući, gl. im. zamašćiva­nje zambak, vok. jd. zambače, nom. mn. zamba­ci, gen. mn. zambaka zamčica zamečati, prez. zamečim zameketati, prez. zamekećem zameračiti, prez. zameračim, prid. rad. za­me­ račio zametak, gen. jd. zametka, nom. mn. zameci, gen. mn. zametaka

zamjenički, gen. jd. zamjeničkog(a)

zamjenljivost / zamjenjivost, instr. jd. zam­ jen­ljivosti / zamjenljivošću zamjenjiv / zamjenljiv, gen. jd. zamjenjiva; odr. zamjenjivi zamjenjivati, prez. zamjenjujem, prid. rad. zamjenjivao, pril. sad. zamjenjujući, gl. im. zam­je­nji­va­nje zamjenjivost / zamjenljivost, instr. jd. zam­ je­njivosti / zamjenjivošću zamjerak, gen. jd. zamjerka, nom. mn. zam­ jer­ci, gen. mn. zamjeraka zamjeralo zamjeran, gen. jd. zamjerna; odr. zam­jer­ni

zametati, prez. zamećem, imp. zameći, pril. sad. zamećući, gl. im. zametanje

zamjerati, prez. zamjeram, prid. rad. zamjerao, prid. trp. zamjeran, pril. sad. zamjera­ju­ći, gl. im. zamjera­nje

zamijeniti, prez. zamijenim, prid. rad. zami­ jenio, prid. trp. za­mi­jenjen

zamjeriti, prez. zamjerim, prid. rad. zamjerio, prid. trp. zamjeren

zamijesiti, prez. zamijesim, prid. rad. zami­ jesio, prid. trp. za­mi­ješen

zamjerka, dat./lok. jd. zamjerci, gen. mn. zam­jerka / zamjerki

zamiješati, prez. zamiješam, prid. rad. zami­ ješao, prid. trp. za­mi­ješan

zamjerljiv, gen. jd. zamjerljiva; odr. zam­jer­ ljivi

zaneseno

zamjetljiv, gen. jd. zamjetljiva; odr. zam­jet­ ljivi

zamrziti, prez. zamrzim, prid. rad. zamr­zio, zamrzila, pril. pr. zamrzivši; i za­mrzjeti

zamjetljivo (pril.)

zamrzivač, gen. jd. zamrzivača, instr. jd. zamrzivačem

zamjetljivost, instr. jd. zamjetljivosti / zam­ jet­ljivošću

zamrzjeti, prez. zamrzim, prid. rad. za­mr­zio, zamrzjela, pril. pr. zamrzjev­ši; i zamrziti

zamka, dat./lok. jd. zamci / zamki, gen. mn. zamka / zamki

zamučati, prez. zamučim (zašutjeti)

zamlačiti, prez. zamlačim, prid. rad. zamlačio, prid. trp. zamlačen, gl. im. zam­la­če­nje

zamučiti, prez. zamučim, prid. trp. zamu­čen (: muka)

zamlaćivati se, prez. zamlaćujem se, pril. sad. zamlaćujući se, gl. im. zamlaćivanje

zamućenost, instr. jd. zamućenosti / za­mu­će­ noš­ću

zamladiti, 3. l. jd. prez. zamladi, prid. rad. zamladio, prid. trp. zamlađen

zamući, prez. zamuk­nem, prid. rad. zamukao; i zamuknuti

zamlađivati, 3. l. jd. prez. zamlađuje, pril. sad. zamlađujući, gl. im. zamla­đi­va­nje zamlatiti, prez. zamlatim, prid. trp. zamlaćen

zamućivati, prez. zamućujem, prid. rad. zamućivao, prid. trp. zamućivan, pril. sad. zamuću­jući, gl. im. zamućivanje

zamočiti, prez. zamočim, prid. rad. zamočio, prid. trp. za­mo­čen

zamuknuti, prez. zamuknem, prid. rad. zamuknuo; i zamući

zamomčiti se, prez. zamomčim se, prid. rad. zamomčio se, pril. pr. zamomčivši se

zamutiti, prez. zamutim, prid. trp. za­mu­ćen

zamorac, gen. jd. zamorca, gen. mn. zamo­raca

zanatlija, dat./lok. jd. zanatliji, vok. jd. za­nat­ lija / zanatlijo

zamorče, gen. zamorčeta

zanačija

zamotuljak, gen. jd. zamotuljka, nom. mn. za­ motuljci, gen. mn. zamotuljaka

zanatlijin

zamračenost, gen. jd. zamračenosti, instr. jd. zamra­če­nosti / zamračenošću

zanatlijski

zamračiti, prez. zamračim, prid. rad. za­mračio, prid. trp. zam­račen, gl. im. za­mračenje

zanatstvo

zamračivati, prez. zamračujem, prid. rad. zamračivao, gl. im. zam­ra­­čivanje zamrći, prez. zamrknem, aor. zamrkoh, prid. rad. zamrkao, zamrkla; i zamrknuti zamrijeti, prez. zamrem, prid. rad. zam­ro, zamrla, pril. pr. zamrijevši zamrknuti, prez. zamrknem, aor. zamrk­nuh, prid. rad. zamrknuo, zamrk­nu­la; i za­mr­ći

zanatlijka, dat./lok. jd. zanatlijki zanatski, gen. jd. zanatskog(a) zanavijek (pril.) zanemariv / zanemarljiv, gen. jd. za­nemariva / zanemarljiva zanemoći, prez. zanemognem, aor. za­ne­ mo­goh, prid. rad. za­nemogao, pril. pr. zanemogavši zanesen, gen. jd. zanesena; odr. zaneseni zaneseno (pril.)

765

zanesenost

766

zanesenost, instr. jd. zanesenosti / zanese­ noš­ću

zaobići, prez. zaobiđem, imp. zaobiđi, prid. rad. zaobišao, prid. trp. zao­bi­đen

zanesenjački

zaobilazak, gen. jd. zaobilaska, nom. mn. za­o­ bilasci, gen. mn. zaobilazaka

zanesenjak, vok. jd. zanesenjače, nom. mn. za­ne­senjaci

zaobljenje

zanesenjaštvo, gen. jd. zanesenjaštva, gen. mn. zanesenjaštava / za­ne­senjaštva

zaodijevati, prez. zaodijevam, prid. rad. zao­ dijevao, gl. im. zaodi­je­vanje

zanijekati, prez. zaniječem, imp. zaniječi, prid. rad. zanijekao, prid. trp. zanijekan

zaodjenuti, prez. zaodjenem, aor. zaodjenuh, imp. zaod­je­ni, prid. rad. zaodjenuo, prid. trp. za­od­jenut; i zaodjesti, zaodjeti

zanijemiti, prez. zanijemim, prid. rad. za­ni­ jemio, zanijemila, prid. trp. zani­jem­ljen (učiniti nijemim) zanijemjelost, instr. jd. zanijemjelosti / zani­ jem­jelošću zanijemjeti, prez. zanijemim, prid. rad. za­ni­ jemio, zanijemjela (postati nijem)

zaodjesti, prez. zaodjedem, aor. zaodjedoh, imp. zaodjedi; i zaodjenuti, zaodjeti zaodjeti, prez. zaodijem, aor. za­od­jeh, imp. zaodij, prid. rad. zaodio, zaodjela, prid. trp. zaodjeven; i zaodjenuti, zaodjesti

zanijeti, prez. zanesem, aor. zanijeh, prid. rad. zanio, zanijela, prid. trp. zanesen / zanijet

zaostajati, prez. zaostajem, prid. rad. zao­ stajao, pril. sad. zaostajući, gl. im. zaosta­ janje

zanijetiti, prez. zanijetim, imp. zanijeti, prid. rad. zanijetio, pril. pr. zanijetivši (: nijet)

zaostao, gen. jd. zaostala; odr. zaostali

zanimacija

zaostatak, gen. jd. zaostatka, nom. mn. zaos­ ta­ci, gen. mn. zaostataka

zanoćati se, 3. l. jd. prez. zanoća se

zaostavština

zanoćiti, prez. zanoćim, prid. rad. zanoćio

zaova, gen. mn. zaova

zanoćivati, prez. zanoćujem, pril. sad. zano­ ćujući, gl. im. zanoćivanje

zaovičić / zaović, instr. jd. zaovičićem

zanovijet, gen. jd. zanovijeti, instr. jd. za­no­vi­ jeti / zanovijeću (bot.)

zaović / zaovičić, instr. jd. zaovićem

zaovična

zanovijetalica

zapad-jugozapad

zanovijetalo

zapadnoslavenski, gen. jd. zapadnoslaven­ skog(a)

zanovijetati, prez. zano­vi­je­tam, imp. zanovi­ jeći / zanovijetaj, prid. rad. zanovijetao, pril. sad. zanovijećući / zanovijetajući, gl. im. zanovijetanje zanjihati, prez. zanjiham / zanjišem, imp. zanjihaj / zanjiši, prid. rad. zanjihao, prid. trp. zanjihan zao, gen. jd. zla; odr. zli; komp. gori

zapadnjački, gen. jd. zapad­nja­čkog(a) zapadnjak, vok. jd. zapadnjače, nom. mn. za­padnjaci zapadnjakinja zapadnjaštvo zapah, nom. mn. zapasi

zapljeskati

zapahnuti, prez. zapahnem, prid. rad. za­pah­nuo, prid. trp. za­pah­nut zapahnjivati, prez. zapahnjujem, gl. im. za­pah­ njivanje zapaliti, prez. zapalim, prid. trp. zapaljen zapaljenje zapamćivati, prez. zapamćujem, pril. sad. zapamćujući, gl. im. zapam­ći­va­nje

zapirač, instr. jd. zapiračem zapisivač, gen. jd. zapisivača, nom. mn. za­pi­ sivači zapisivačica zapisničar, vok. jd. zapisničare / zapisničaru zapisničarka zapisnički

zapanjujuće (pril.)

zapištati, prez. zapištim

zapanjujući, gen. jd. zapanjujućeg(a)

zapjeniti, prez. zapjenim, prid. trp. zapjenjen

zapapričiti, prez. zapapričim

zapjenušati, prez. zapjenušam, prid. trp. zapjenušan, pril. pr. zapjenušavši

zapašćati, prez. zapašćam, prid. rad. za­pa­ š­ćao; i zapaštati zapaštati, prez. zapaštam, prid. rad. za­paš­tao; i zapašćati zapečatiti, prez. zapečatim, prid. rad. zape­ čatio, prid. trp. za­pe­čaćen

zapjevati, prez. zapjevam, prid. rad. zapjevao, pril. pr. zapjevavši zapjevušiti, prez. zapjevušim, prid. rad. zapje­ vušio zaplakati, prez. zaplačem, imp. zaplači

zapečenost, gen. jd. zapečenosti, instr. jd. zapečenosti / za­pečenošću

zaplamtjeti, prez. zaplamtim, prid. rad. zap­ lamtio, zaplamtjela, pril. pr. zap­lam­tjevši

zapećak, gen. jd. zapećka, nom. mn. za­pećci, gen. mn. zapećaka

zapláviti, prez. zaplavim, prid. rad. zap­la­vio, zaplavila, prid. trp. zaplavljen, pril. pr. zaplavivši (učiniti plavim)

zapeći, 1. l. jd. prez. zapečem, 3. l. mn. prez. zapeku, imp. zapeci, prid. trp. zape­čen zapeksiniti, prez. zapeksinim, prid. trp. za­peksinjen; i zapesiniti zapesiniti, prez. zapesinim, prid. trp. za­pe­ sinjen; i zapeksiniti

zaplavjeti, prez. zaplavim, prid. rad. zap­lavio, zaplavjela, prid. trp. zaplavljen, pril. pr. zaplavjevši (postati plav)

zapešće

zapletati, prez. zaplećem, imp. zapleći, pril. sad. zaplećući, gl. im. zapletanje; i zap­ litati

zapijati, prez. zapijam, pril. sad. zapijajući, gl. im. zapijanje

zaplijeniti, prez. zaplijenim, prid. rad. zapli­ jenio, prid. trp. zap­li­jenjen

zapijevati, prez. zapijevam, prid. rad. zapi­ jevao, pril. sad. za­pi­je­vajući, gl. im. zapije­ vanje (počinjati pjevati)

zaplitati, prez. zaplićem, imp. zaplići, pril. sad. zaplićući, gl. im. zaplitanje; i zap­le­ta­ti

zapijukati, prez. zapijučem

zapljenjivati, prez. zapljenjujem, pril. sad. zapljenjujući

zapinjač, vok. jd. zapinjaču, instr. jd. zapi­ nja­čem zapinjača

zapljena

zapljeskati, prez. zapljeskam / zaplješ­ ćem, imp. zapljeskaj / zaplješći

767

zapljesniviti

768

zapljesniviti, prez. zapljesnivim (učiniti plje­ snivim) zapljesnivjeti se, prez. zapljesnivim se, prid. rad. zapljesnivio se, zapljesnivjela se (postati pljesniv) započeti, prez. započnem, aor. započeh, imp. započni, prid. trp. započet započinjati, prez. započinjem, imp. zapo­či­nji, pril. sad. započinjući, gl. im. za­po­či­njanje zapodijevati, prez. zapodijevam, prid. rad. zapodijevao, gl. im. za­po­dijevanje zapodjenuti, prez. zapodjenem, aor. zapo­ djenuh, imp. zapod­je­ni, prid. rad. zapo­ djenuo, pril. pr. za­pod­jenuvši; i zapodjesti, zapodjeti zapodjesti, prez. zapodjedem, aor. zapo­ djedoh, imp. zapodjedi; i zapodjenuti, za­pod­jeti zapodjeti, prez. zapodijem, aor. zapodjeh, imp. za­po­dij, prid. rad. za­po­dio, za­pod­ jela, pril. pr. zapodjevši; i zapodjenuti, zapodjesti zaposjedati, prez. zaposjedam, pril. sad. za­po­ sjedajući, gl. im. zaposje­da­nje zaposjednuće zaposjednuti, prez. zaposjednem, aor. zapo­ sjednuh, imp. za­pos­jedni, prid. rad. zapos­ jednuo, prid. trp. za­posjednut, pril. pr. zaposjednuvši; i zaposjesti

zaposlenje zaposliti, prez. zaposlim, prid. rad. zaposlio, prid. trp. za­pos­len, gl. im. zapos­le­nje zapovijed / zapovijest, instr. jd. zapovijedi / zapovijeđu zapovijedati, prez. zapovijedam, imp. za­po­ vi­jedaj, prid. rad. zapovijedao, pril. sad. zapovije­da­jući, gl. im. zapovijedanje zapovijest / zapo­vijed, instr. jd. zapovijesti / zapoviješću zapovjedan, gen. jd. zapovjedna; odr. za­po­ vjedni zapovjediti, prez. zapovjedim, aor. za­po­v­je­dih, prid. rad. zapovjedio, prid. trp. zapovjeđen zapovjednica zapovjednički zapovjednik, vok. jd. zapovjedniče, nom. mn. zapovjednici zapovjedništvo, gen. jd. zapovjedništva, gen. mn. zapov­jed­niš­ta­va / za­povjedništva zapovjedno (pril.) zapovjednost, instr. jd. zapovjednosti / za­pov­jednošću zaprašivač zapravo (čest.) zaprečavati, prez. zaprečavam, gl. im. zap­re­ ča­vanje; i zaprečivati

zaposjesti, prez. zaposjednem, aor. zapo­ sjedoh, imp. za­pos­jed­ni, prid. rad. za­po­ s­jeo, zaposjela, prid. trp. zaposjednut, pril. pr. za­pos­jevši; i zaposjed­nu­ti

zaprečivati, prez. zaprečujem, gl. im. zap­re­či­ vanje; i zaprečavati

zaposlen; odr. zaposleni

zaprega, dat./lok. jd. zaprezi

zaposlenica

zapreka, dat./lok. jd. zapreci

zaposlenik, gen. jd. zaposlenika, nom. mn. zaposlenici

zapremina

zaposlenost, instr. jd. za­pos­le­nos­ti / zaposle­ nošću

zaprećivati, prez. zaprećujem, pril. sad. zap­ rećujući

zaprepastiti, prez. zaprepastim, prid. rad. zaprepastio, prid. trp. zaprepašten / zapre­ pašćen

zaratiti

zaprepašćeno / zaprepašteno (pril.) zaprepašćenost / zaprepaštenost, instr. jd. zap­repašćenosti / zaprepašćenoš­ću zaprepašćenje / zaprepaštenje zaprepašćivati, prez. zaprepašćujem, pril. sad. zaprepašćujući; i zaprepaštavati zaprepaštavati, prez. zaprepaštavam, pril. sad. zaprepaštavajući; i zaprepaš­ći­va­ti zaprepašteno / zaprepašćeno (pril.) zaprepaštenost / zaprepašćenost, instr. jd. zap­repaštenosti / zaprepaštenošću zaprepaštenje / zaprepašćenje zapretati, prez. zaprećem / zapretam, imp. zap­re­ći / zapretaj, pril. sad. zaprećući / zapre­ta­jući

zapuhivati, prez. zapuhujem, pril. sad. za­pu­ hujući, gl. im. zapuhivanje zapuhnuti, prez. zapuhnem, aor. zapuhnuh, prid. rad. zapuhnuo zapustiti, prez. zapustim, prid. rad. zapustio, prid. trp. za­puš­ten zapustjeti, 3. l. jd. prez. zapusti, prid. rad. za­pustio, zapustjela (postati pus­to) zapušač, instr. jd. zapušačem zapuštati, prez. zapuštam, prid. rad. zapuštao, prid. trp. zapuštan, pril. sad. zapuš­tajući zapuštenost, instr. jd. zapuštenosti / zapuš­te­ noš­ću zapútiti se, prez. zaputim se, prid. trp. zapućen

zapričati, prez. zapričam, prid. rad. zapričao

zaračunati, prez. zaračunam, prid. rad. zara­ čunao, prid. trp. zaračunat, pril. pr. zara­ čunavši

zapriječiti, prez. zapriječim, prid. rad. zapri­ ječio, prid. trp. zap­ri­ječen

zaračunavati, prez. zaračunavam, pril. sad. zaračunavajući, gl. im. za­računava­nje

zaprijeti, prez. zaprem, prid. rad. zapro, zaprla, pril. pr. zaprijevši

zaraćenost, gen. jd. zaraćenosti, instr. jd. zaraćenosti / zara­ćenošću

zaprijetiti, prez. zaprijetim, prid. rad. zapri­ jetio, prid. trp. zap­rijećen

zarad(i) (prij.)

zaprška, dat./lok. jd. zapršci, gen. mn. za­prš­ki / zapržaka

zarađivačica

zapt, dat./lok. zaptu zàptiti, prez. zaptijem, prid. trp. zap­ti­ven (začepiti) zȁptiti, prez. zaptim, gl. im. zapćenje (: zapt)

zarađivač zarađivati, prez. zarađujem, prid. rad. zara­ đivao, prid. trp. zarađivan, pril. sad. zara­ đujući zarana (pril.)

zaptivač, instr. jd. zaptivačem

zarastati, prez. zarastam, pril. sad. zarastajući; i zarašćivati

zapučak, gen. jd. zapučka, nom. mn. za­puč­ci, gen. mn. zapučaka

zarasti, 3. l. jd. prez. zaraste, prid. rad. za­ra­ stao, zarasla

zapučiti, prez. zapučim, aor. zapučih, prid. trp. zapučen

zarašćivati, prez. zarašćujem, prid. rad. zara­ šćivao, pril. sad. zarašćujući, gl. im. za­raš­ ći­va­nje; i zarastati

zapuhati, prez. zapuham / zapušem, imp. za­pu­haj / zapuši, prid. rad. zapuhao, prid. trp. zapu­han, pril. pr. zapuhavši

zaratiti, prez. zaratim, prid. rad. zaratio, prid. trp. zaraćen

769

zaravan

770

zaravan, gen. jd. zaravni

zasad(a) (pril.)

zaravanak, gen. jd. zaravanka, nom. mn. zara­ vanci, gen. mn. zaravanaka

zasađivati, prez. zasađujem, pril. sad. za­sa­ đujući, gl. im. zasađivanje

zaražljiv, gen. jd. zaražljiva; odr. za­raž­lji­vi

zaseban, gen. jd. zasebna; odr. zasebni

zaražljivost, instr. jd. zaražljivosti / zaražlji­ voš­ću

zaselak, gen. jd. zaselka / zaseoka, nom. mn. za­selci / zaseoci, gen. mn. zaselaka

zareći, prez. zarečem / zareknem, aor. zarekoh, prid. rad. zarekao

zasićavati, prez. zasićavam, gl. im. za­si­ća­ va­nje; i zasićivati

zaredati, prez. zaredam

zasićenost, instr. jd. zasićenosti / zasi­će­nošću

zaredom (pril.) zariti, prez. zarijem, prid. rad. zario

zasićivati, prez. zasićujem, gl. im. zasićiva­nje; i zasićavati

zarobljavati, prez. za­robljavam; i zarobljivati

zasigurno

zarobljenički, gen. jd. zarobljeničkog(a)

zasìjati, prez. zasijam, prid. rad. zasijao, pril. pr. zasijavši; i zasjati

zarobljenik, vok. jd. zarobljeniče, nom. mn. zarobljenici zarobljeništvo, gen. jd. zarobljeništva, gen. mn. zarobljeništava / zarob­lje­niš­tva zarobljivati, prez. zarobljujem; i zarobljavati zaručiti, prez. zaručim, prid. rad. zaručio, prid. trp. za­ručen zaručnica zaručnički zaručnik, vok. jd. zaručniče, nom. mn. za­ruč­ ni­ci zarudjeti, prez. zarudim, prid. rad. za­ru­dio, zarudjela, pril. pr. zarudjevši zaruđivati, prez. zaruđujem, pril. sad. zaru­ đujući zarumeniti, prez. zarumenim, prid. rad. za­ru­ menio, zarumenila, prid. trp. za­ru­me­njen, pril. pr. zaru­menivši (učiniti rumenim) zarumenjeti se, prez. zarumenim se, prid. rad. zarumenio se, zarumenjela se, pril. pr. zarumenjevši se (postati rumen) zarutavjeti, prez. zarutavim, prid. rad. za­ru­ tavio, zarutavjela

zàsijati, prez. zasijem, imp. zasij, zasijmo, prid. trp. zasijan (posijati) zasijavati, prez. zasijavam, pril. sad. zasi­ javajući, gl. im. zasijavanje zasijecati, prez. zasijecam, prid. rad. zasijecao, pril. sad. zasi­je­cajući, gl. im. zasijecanje (: zas­jeći) zasititi, prez. zasitim, aor. zasitih, prid. rad. zasitio, prid. trp. zasićen, gl. im. zasićenje zasjajiti, prez. zasjajim zasjati, prez. zasjam, prid. rad. zasjao, pril. pr. zasjavši; i zasìjati zasjeći, prez. zasiječem, imp. zasijeci, prid. rad. zasje­kao, zasjekla, prid. trp. zasječen zasjeda, gen. mn. zasjeda zasjedanje zasjedati, prez. zasjedam, prid. rad. zasjedao, pril. sad. zasje­da­jući zasjediti se, prez. zasjedim se, prid. rad. zasjedio se, zasjedila se; i zasjedjeti se zasjedjeti se, prez. zasjedim se, prid. rad. zasjedio se, zasjedjela se; i zasje­di­ti se

zastarjeti

zasjek, nom. mn. zasjeci zasjena zasjenak, gen. jd. zasjenka, nom. mn. zasjenci, gen. mn. zasjenaka zasjenčiti, prez. zasjenčim zasjeniti, prez. zasjenim, aor. zasjenih, prid. rad. zasjenio, prid. trp. zasjenjen, gl. im. zasjenjenje zasjenjavati, prez. zasjenjavam, gl. im. zasje­ njavanje; i zasjenjivati

sad. zasljepljavajući, gl. im. za­slje­pljavanje; i zasljepljivati zasljepljivati, prez. zasljepljujem, prid. rad. zasljepljivao, prid. trp. zasljepljivan, pril. sad. zasljepljujući, gl. im. zasljepljivanje; i zasljepljavati zasmijati, prez. zasmijem, imp. zasmij, za­smijmo, prid. trp. zas­mi­jan zasmijavati, prez. zasmijavam, pril. sad. za­smijavajući, gl. im. zasmijavanje

zasjenjenost, gen. jd. zasjenjenosti, instr. jd. zasjenjenosti / zasjenjenošću

zasmrditi, prez. zasmrdim, prid. rad. za­smrdio, zasmrdila (ispuniti smradom)

zasjenjivati, prez. zasjenjujem, pril. sad. zas­ jenjujući, gl. im. zasjenjivanje; i zasjenjavati

zasmrdjeti, prez. zasmrdim, prid. rad. zasmrdio, zasmrdjela (početi smrdjeti)

zasjesti, prez. zasjedem / zasjednem, imp. zas­ jedi / zasjedni, prid. rad. zasjeo, zas­je­la zaskočica zaskočiti, prez. zaskočim, prid. rad. zaskočio, prid. trp. zas­ko­čen zaslađivati, prez. zaslađujem, prid. rad. zasla­ đivao, pril. sad. zaslađujući, gl. im. zasla­ đivanje

zasniježiti, 3. l. jd. prez. zasniježi, prid. rad. zasniježio, pril. pr. zasniježivši zasnivač, gen. jd. zasnivača zasnivačica zasnivalac / zasnivatelj, gen. jd. zasnivaoca / zasnivatelja zaspati, 1. l. jd. prez. zaspim, 3. l. mn. prez. zas­pe / zaspu zastajati, prez. zastajem, prid. rad. zastajao

zaslijepiti, prez. zaslijepim, prid. rad. zas­li­ jepio, zaslijepila, prid. trp. zaslijepljen, gl. im. zasljepljenje (oduzeti, umanjiti moć vida)

zastajkivati, prez. zastajkujem, prid. rad. zastajkivao

zaslijepjeti, prez. zaslijepim, prid. rad. zas­ lijepio, zaslijepjela, pril. pr. zas­li­jepjevši (postati slijep)

zastarijevati, prez. zastarijevam, prid. rad. zastarijevao, gl. im. zas­ta­rijevanje

zaslijepljen, gen. jd. zaslijepljena; odr. zas­ lijepljeni zaslijepljeno (pril.) zaslijepljenost, instr. jd. zaslijepljenosti / zas­ li­jepljenošću

zastalno (pril.)

zastario, gen. jd. zastarjela; odr. zastar­je­li zastariv / zastarljiv, gen. jd. zastariva; odr. zastarivi zastarjelo (pril.)

zasluga, dat./lok. jd. zasluzi

zastarjelost, instr. jd. zastarjelosti / zastarje­ loš­ću

zasljepljavati, prez. zasljepljavam, prid. rad. zasljepljavao, prid. trp. za­sljepljavan, pril.

zastarjeti, prez. zastarim, prid. rad. zasta­rio, zastarjela

771

zastarljiv

772

zastarljiv / zastariv, gen. jd. zastarljiva; odr. zastarljivi

zasvjedočavati, prez. zasvjedočavam, gl. im. zasvjedočavanje; i zasvje­do­či­vati

zastiditi, prez. zastidim, prid. rad. zastidio, zastidila, prid. trp. zastiđen, pril. pr. zasti­ divši (zasramiti koga)

zasvjedočiti, prez. zasvjedočim, prid. trp. zasvjedočen, gl. im. za­svje­do­če­nje

zastidjeti se, prez. zastidim se, prid. rad. zastidio se, zastidjela se, prid. trp. zastiđen, pril. pr. zastidjevši se (osjetiti stid) zastirač, instr. jd. zastiračem zastranjivač, gen. jd. zastranjivača zastranjivačica zastrašujuće (pril.) zastrašujući, gen. jd. zastrašujućeg(a) zastrepjeti, prez. zastrepim, prid. rad. zas­ tre­pio, zastrepjela, pril. pr. zas­trep­jevši zastrijeti, prez. zastrem, prid. rad. zastro, prid. trp. zastrt, pril. pr. zastri­jev­ši; i zastrti zastrti, prez. zastrem, prid. rad. zastro, prid. trp. zastrt, pril. pr. zastrvši; i zastrijeti zastrujati, prez. zastrujim zastudjeti, 3. l. jd. prez. zastudi, 3. l. jd. aor. zas­tudje, prid. rad. zastudio, zastud­je­la zastupnički zastupnik, vok. jd. zastupniče, nom. mn. zas­ tup­nici zastupništvo, gen. mn. zastupništava / zas­ tup­ništva zasukati, prez. zasučem, aor. za­su­kah, imp. zasuči zasvagda (pril.); jednom zasvagda / za svagda zasvijetliti, prez. zasvijetlim, prid. rad. zas­ vijetlio, zasvijetlila, pril. pr. zas­vi­jet­livši; i zasvijetljeti zasvijetljeti, prez. zasvijetlim, prid. rad. zas­ vijetlio, zasvijetljela, pril. pr. zas­vi­jetljevši; i zasvijetliti

zasvjedočivati, prez. zasvjedočujem, gl. im. zasvjedočivanje; i zasvjedočavati zasvjetlucati, prez. zasvjetlucam, prid. rad. zasvjetlucao, pril. pr. zasvjetlucavši zasvrbjeti, prez. zasvrbim, prid. rad. zas­vr­bio, zasvrbjela zašećeriti, prez. zašećerim, imp. zašeće­ri, prid. rad. zašećerio, prid. trp. zašeće­ren zašehatiti, prez. zašehatim zaštedjeti, prez. zaštedim, prid. rad. zaš­te­dio, zaštedjela, prid. trp. zaš­te­đen zaštićivati, prez. zaštićujem, pril. sad. zaš­ti­ ćujući zaštititi, prez. zaštitim, prid. trp. zaštićen zaštitnički zašumjeti, prez. zašumim, prid. rad. zašumio, pril. pr. zašumjevši zašutjeti, prez. zašutim, prid. rad. za­šu­tio, zašutjela, pril. pr. zašutjevši zataći, prez. zataknem, aor. zatakoh, prid. rad. zatakao; i zataknuti zatajiti, prez. zatajim, imp. zataji, prid. rad. zatajio zataknuti, prez. zataknem, prid. rad. zata­ knuo, prid. trp. zataknut; i zataći zatamniti, prez. zatamnim, prid. rad. za­tam­nio, zatamnila, prid. trp. za­tam­njen, gl. im. zatamnjenje (učiniti tamnim) zatamnjeti, prez. zatamnim, prid. rad. za­tam­nio, zatamnjela, gl. im. zatamnjenje (postati taman) zataslačiti, prez. zataslačim, prid. rad. zata­ slačio

zaulariti

zàteći, prez. zatečem / zateknem, 1. l. jd. aor. za­tekoh, 2/3. l. jd. aor. zateče, prid. rad. zatekao, zatekla, prid. trp. za­te­čen, pril. pr. za­te­kav­ši

zatočiti, prez. zatočim, prid. rad. zatočio, prid. trp. zatočen

zàtēći, prez. zategnem, aor. zategoh, prid. rad. zategao, prid. trp. za­teg­nut; i za­teg­nuti

zatrčati se, prez. zatrčim se, prid. rad. zatrčao se, pril. pr. za­tr­čavši se

zategnuti, prez. zategnem, prid. rad. zate­ gnuo, prid. trp. zategnut; i zàtēći

zatočnik, vok. jd. zatočniče, nom. mn. za­toč­ ni­ci

zaticanje (: zaticati)

zatrčavati se, prez. zatrčavam se, prid. rad. zatrčavao se, pril. sad. zatrčavajući se, gl. im. zatr­čavanje

zaticati, prez. zatičem, prid. rad. zaticao, pril. sad. zatičući (: zataći)

zatreptjeti, prez. zatreptim, prid. rad. zatre­ p­tio, zatreptjela

zaticati, prez. zatičem, prid. rad. zaticao, pril. sad. zatičući (: zàteći); i zatjecati

zatrijeti, prez. zatrem, prid. rad. zatro, prid. trp. zatrven, pril. pr. zat­ri­jevši; i zatrti

zatiljak, gen. jd. zatiljka, nom. mn. zatiljci, gen. mn. zatiljaka

zatrti, prez. zatrem, prid. rad. zatro, prid. trp. zatrt, pril. pr. za­trv­ši; i zatrijeti

zatirač

zatrudnjeti, prez. zatrudnim, prid. rad. zat­ rudnjela, pril. pr. zatrudnjevši

zatiračica zatišje zatjecati, prez. zatječem, prid. rad. zatjecao, pril. sad. zatje­ču­ći, gl. im. zatjecanje (: zà­te­ ći); i zaticati zatjerati, prez. zatjeram, prid. rad. zatjerao, prid. trp. zatjeran zatjeravati, prez. zatjeravam, pril. sad. zat­ jeravajući, gl. im. zatjerava­nje; i zatje­ri­vati zatjerivati, prez. zatjerujem, pril. sad. zat­ jerujući, gl. im. zatjerivanje; i zatjeravati zato (pril.) zatočen, gen. jd. zatočena; zatočena, za­to­če­no zatočenica

zatući, prez. zatučem, aor. zatukoh, imp. zatuci, prid. rad. zatukao, prid. trp. zatučen zatupiti, prez. zatupim, prid. rad. za­tupio, za­tupila, prid. trp. zatup­ljen (učiniti tu­pim) zatupjelost, instr. jd. zatupjelosti / zatupje­ loš­ću zatupjeti, prez. zatupim, prid. rad. zatupio, zatupjela (postati tup) zatvarač, instr. jd. zatva­ra­čem, nom. mn. zatvarači zatvorenički, gen. jd. zatvoreničkog(a) zatvorenik, vok. jd. zatvoreniče, nom. mn. zat­vorenici

zatočenički, gen. jd. zatočeničkog(a)

zatvoreništvo, gen. mn. zatvoreništava / zat­ vo­reništva

zatočenik, vok. jd. zatočeniče, nom. mn. za­to­ čenici

zatvorenoplav, gen. jd. zatvorenoplava; odr. zatvorenoplavi

zatočeništvo, gen. mn. zatočeništava / za­to­če­ ništva

zauhar (pril.)

zatočenje

zaulariti, prez. zaularim, prid. trp. zaularen; i zajulariti

773

zaušci

774

zaušci (m. pl. t.) / zauške (ž. pl. t.), gen. zau­ šaka

zavidovićki (: Zavidovići, Zavidovićani)

zaušnjak, gen. jd. zaušnjaka

zavihoriti, prez. zavihorim, prid. rad. zavi­ horio, pril. pr. zaviho­riv­ši

zauvijek (pril.)

zavijač, instr. jd. zavijačem

zauzeće

zavijačica

zauzimati, prez. zauzimam / zauzim­ljem, pril. sad. zauzimajući / zauzimljući, gl. im. zau­ zimanje

zavíjati, prez. zavijam, prid. rad. zavijao, prid. trp. za­vijan, pril. sad. zavijajući, gl. im. zavijanje

zauzvrat (pril.) zavađač, gen. jd. zavađača

zàvijati, 3. l. jd. prez. zavije, prid. rad. zavijao, prid. trp. zavijan

zavađačica

zavijek(a) (pril.)

zavađati, prez. zavađam, pril. sad. zavađajući, gl. im. zavađanje

zavijutak, gen. jd. zavijutka, nom. mn. zavi­ juci, gen. mn. zavijutaka

zavađenost, instr. jd. zavađenosti / zava­đe­ noš­ću

zavikati, prez. zavičem, imp. zaviči

zavapiti, prez. zavapim / zavapijem, prid. rad. zavapio zavarivač, gen. jd. zavarivača, vok. jd. zavari­ vaču, instr. jd. za­va­ri­vačem zavarivačica zavarivački zavazda (pril.) zavežljaj, instr. jd. zavežljajem zavežljajčić zavičaj, dat./lok. jd. zavičaju, instr. jd. za­vi­ ča­jem zavičajni, gen. jd. zavičajnog(a) zavičajnost, instr. jd. zavičajnosti / zavi­čaj­ noš­ću zavidjeti, prez. zavidim, aor. zavidjeh, imperf. zaviđah, prid. rad. za­vi­dio, zavidjela, pril. sad. zavideći, pril. pr. zavidjevši, gl. im. zaviđenje zavidljivac, gen. jd. zavidljivca, gen. mn. za­vid­ljivaca zavidnički

zavisan, gen. jd. zavisna; odr. za­vis­ni (: zavi­ siti) zavisno (pril.) zavisnost, instr. jd. zavisnosti / za­vis­nošću zavist, instr. jd. zavisti / zavišću zavitak, gen. jd. zavitka, nom. mn. zavici, gen. mn. zavitaka zavjera, gen. mn. zavjera zavjerenica zavjerenički zavjerenik, vok. jd. zavjereniče, nom. mn. zav­jerenici zavjereništvo, gen. jd. zavjereništva, gen. mn. zavjereništava / zav­je­reništva zavjeriti se, prez. zavjerim se, prid. rad. zavjerio se zavjesa, gen. mn. zavjesa zavještač, instr. jd. zavještačem zavještalac / zavještatelj, gen. jd. zavještaoca / zavještatelja, nom. mn. zavještaoci / zavje­ štatelji, gen. mn. zavještalaca / zavještatelja

zavući

zavještateljica / zavješ­ta­teljka

zavojevački

zavještati, prez. zavještam, prid. trp. zav­ ješ­tan, gl. im. zavještanje

zavojni, gen. jd. zavojnog(a)

zavjet zavjetni, gen. jd. zavjetnog(a)

zavojnica zavojničiti, prez. zavojničim

zavjetnica

zavoljeti, prez. zavolim, prid. rad. zavolio, zavoljela, pril. pr. zavoljevši

zavjetnički

zavračati, prez. zavračam (: vrač)

zavjetnik, vok. jd. zavjetniče, nom. mn. zav­ jet­nici

zavraćati, prez. zavraćam, prid. rad. zavraćao, prid. trp. zavraćan, pril. sad. zavraćajući, gl. im. zavraćanje (: zavratiti)

zavjetovati se, prez. zavjetujem se, pril. sad. zavjetujući se, gl. im. zavjetovanje zavjetrina zavlačiti, prez. zavlačim, prid. rad. zavlačio, prid. trp. zavlačen, pril. sad. zav­la­če­ći

zavrći, prez. zavrgnem, aor. zavrgoh, prid. rad. zavrgao, zavrgla; i za­vrg­nuti zavređivati, prez. zavređujem, pril. sad. zavre­ đujući, gl. im. zavređivanje

zavodilac / zavoditelj, gen. jd. zavodioca / za­voditelja

zavrgnuti, prez. zavrgnem, aor. zavrg­nuh, prid. rad. zavrgnuo, zavrgnula; i zavr­ći

zavodljivost, instr. jd. zavodljivosti / zavod­ lji­vošću

zavrijediti, prez. zavrijedim, aor. zavrijedih, prid. rad. zavrijedio, zavrijedila; i zav­ri­ jedjeti

zavodnički zavodništvo, gen. jd. zavodništva, gen. mn. za­vodništava / zavodništva zavodski

zavrijedjeti, prez. zavrijedim, aor. za­vri­ jed­jeh, prid. rad. zavrijedio, za­vri­jedjela; i zavrijediti

zavođač, vok. jd. zavođaču

zavrijeti, prez. zavrem, aor. zavrijeh, prid. rad. zavro, zavrla

zavođačica

zavriskati, prez. zavriskam

zavođački

zavrištati, prez. zavrištim, aor. zavriš­tah, prid. rad. zavrištao

zavođenje zavoj, instr. jd. zavojem, nom. mn. zavoji zavojačiti, prez. zavojačim zavojak, gen. jd. zavojka, nom. mn. zavojci, gen. mn. zavojaka zavojčić zavojevač, vok. jd. zavojevaču, instr. jd. za­vo­ je­vačem zavojevačica

završetak, gen. jd. završetka, nom. mn. za­vr­ še­ci, gen. mn. završetaka zavrtač, gen. jd. zavrtača zavrtanj, gen. jd. zavrtnja, instr. jd. zavrtnjem zavrtjeti, prez. zavrtim, prid. rad. zavrtio, zavrtjela, prid. trp. zavrćen, pril. pr. zavr­ tjevši zavući, prez. zavučem, aor. zavukoh, prid. rad. zavukao, zavukla, prid. trp. za­vu­čen

775

zazeleniti

776

zazeleniti, prez. zazelenim, prid. rad. za­ze­ lenio, zazelenila, prid. trp. za­ze­le­njen, pril. pr. zazelenivši (učiniti zelenim) zazelenjeti, prez. zazelenim, prid. rad. za­ zelenio, zazelenjela, pril. pr. zazelenjevši (početi zelenjeti)

zbiti, prez. zbijem, imp. zbij, zbijmo, prid. trp. zbijen zbiti se, 3. l. jd. prez. zbude se, prid. rad. zbio se zbjeći se, 3. l. jd. prez. zbjegne se; i zbjeg­nuti se

zazujati, prez. zazujim, prid. rad. zazujao

zbjeg, gen. jd. zbjega, nom. mn. zbjegovi

zazvečati, prez. zazvečim, prid. rad. zazvečao, pril. pr. zaz­ve­čavši

zbjegnuti se, 3. l. jd. prez. zbjegne se; i zbje­ći se

zazviždati, prez. zazviž­dim, prid. rad. zazviždao

zbježati se, 3. l. jd. prez. zbježi se

zazviždukati, prez. zazviždućem, imp. zaz­viž­ dući zazvučati, prez. zazvučim, prid. rad. zazvučao zažditi, prez. zaždijem, prid. rad. zaždio, prid. trp. zaž­di­ven zažeći, prez. zažežem, aor. zažegoh, prid. rad. zažegao zaželjeti, prez. zaželim, prid. rad. zaželio, pril. pr. zaželjevši zaživjeti, prez. zaživim, prid. rad. za­živio, zaživjela, pril. pr. zaživjevši zažmiriti, prez. zažmirim; i zažmuriti zažmuriti, prez. zažmurim; i zažmiriti zažutiti, prez. zažutim, prid. rad. za­žutio, za­žutila, prid. trp. zažućen, pril. pr. zažu­ tivši (učiniti žu­tim)

zbježište zblanuti se, prez. zblanem se, prid. trp. zblanut zbog (prij.) zbogom (čest.) zbornički, gen. jd. zborničkog(a) zbornik, vok. jd. zborniče, nom. mn. zbornici zborovođa zbrajati, prez. zbrajam, prid. rad. zbrajao, prid. trp. zbrajan, pril. sad. zbrajajući, gl. im. zbrajanje zbrati, prez. zberem, prid. rad. zbrao, prid. trp. zbran zbratimiti se, prez. zbratimim se, prid. rad. zbratimio se, prid. trp. zbratimljen zbrčkano (pril.)

zažutjeti, prez. zažutim, prid. rad. za­žu­tio, zažutjela, pril. pr. zažutjevši (postati žut)

zbrčkanost, instr. jd. zbrčkanosti / zbr­čka­ noš­ću

zbijač

zbrčkati, prez. zbrčkam, prid. trp. zbrč­kan

zbijačica

zbrda-zdola (pril.)

zbijati, prez. zbijam, prid. rad. zbijao, prid. trp. zbijan, pril. sad. zbijajući, gl. im. zbi­ janje

zbrinuti, prez. zbrinem, prid. trp. zbrinut

zbirčica

zbrka, dat./lok. jd. zbrci, gen. mn. zbrka

zbirka, dat./lok. jd. zbirci, gen. mn. zbirki

zbroj, gen. jd. zbroja, nom. mn. zbrojevi

zbrinjavati, prez. zbrinjavam, prid. rad. zbri­ njavao, gl. im. zbri­nja­vanje

zemaljski

zbrojati, prez. zbrojim, imp. zbroj / zbroji, prid. rad. zbrojao, prid. trp. zbrojan; i zbrojiti

zebra, gen. mn. zebara / zebra / zebri

zbrojiti, prez. zbrojim, imp. zbroj / zbroji, prid. rad. zbrojio, prid. trp. zbrojen; i zbrojati

zečad, instr. zečadi / zečađu

zbućkati, prez. zbućkam, prid. trp. zbuć­kan zdenac, gen. jd. zdenca, vok. jd. zdenče, instr. jd. zdencem, nom. mn. zdenci, gen. mn. zdenaca

zec, vok. jd. zeče, instr. jd. zecom, nom. mn. ze­čevi / zecovi zečak, gen. jd. zečka, vok. jd. zečku, nom. mn. zečci, gen. mn. zečaka zečar, vok. jd. zečare / zečaru zečarnik, nom. mn. zečarnici zeče, gen. zečeta

zdenčić

zečetina / zečevina

zdepastost, instr. jd. zdepastosti / zdepastoš­ću

zečev

zderati, prez. zderem

zečevina / zečetina

zdesna (pril.)

zečica

zdesna-slijeva (pril.)

zečić, instr. jd. zečićem

zdjela, gen. mn. zdjela

zečiji

zdjelast, gen. jd. zdjelasta; zdjelasta, zdjelasto

zečina

zdjelica

zečinjak, nom. mn. zečinjaci

zdjelični

zehra / zera

zdjeljati, prez. zdjeljam, prid. trp. zdjeljan

zejtin, instr. zejtinom

zdravičar

zekat

zdravlje, gen. zdravlja

zeko, gen. jd. zeke / zeka, dat./lok. jd. zeki / zeku

zdravorazumski, gen. jd. zdravorazum­ skog(a) zdravstveni, gen. jd. zdravstvenog(a)

zelembać, vok. jd. zelembaću, instr. jd. ze­lem­ baćem

zdravstvo

zelenaški (: zelenaš)

zdrmati, prez. zdrmam, prid. rad. zdrmao, prid. trp. zdrman

zelenaštvo, gen. jd. zelenaštva, gen. mn. zele­ naštava / zelenaštva

zdrobiti, prez. zdrobim, prid. rad. zdrobio, prid. trp. zdrob­ljen

zeleniti, prez. zelenim, prid. rad. zelenio, ze­le­ nila (činiti zelenim)

združiti, prez. združim, prid. rad. združio, prid. trp. združen

zeleno-plav

zdvajati, prez. zdvajam, prid. rad. zdvajao, pril. sad. zdvajajući, gl. im. zdvajanje

zelenjeti, prez. zelenim, prid. rad. zelenio, zelenjela (postajati zelen)

zebnja, gen. mn. zebnja / zebnji

zemaljski, gen. jd. zemaljskog(a)

zelenook, gen. jd. zelenooka; odr. ze­le­no­oki

777

zembilj

778

zembilj

zera / zehra

zemherije (ž. pl. t.)

zerdelija, dat./lok. jd. zerdeliji

zemička, dat./lok. jd. zemički

zerzevat, gen. jd. zerzevata

zemljački

zevak, gen. zevka

zemljak, vok. jd. zemljače, nom. mn. zemlj­a­ci

zevzečiti se, prez. zevzečim se, gl. im. zevze­ čenje

zemljakinja zemljan, gen. jd. zemljana; odr. zemljani zemljišni, gen. jd. zemljišnog(a) zemljišnoknjižni (: zemljišna knjiga) zemljodjelac, gen. jd. zemljodjelca, vok. jd. zem­ljodjelče, instr. jd. zemljodjelcem, gen. mn. zemljodjelaca

zevzek, vok. jd. zevzeče, nom. mn. zevzeci, gen. mn. zevzeka zezancija zgaditi, prez. zgadim, prid. trp. zgađen zgađati, prez. zgađam, pril. sad. zga­đa­ju­ći (: zgo­diti)

zemljomjer

zgarište

zemljomjerstvo

zgasnuti, prez. zgasnem

zemljopis

zglajzati, prez. zglajzam, prid. rad. zglajzao

zemljopisni

zglavak, gen. jd. zglavka, nom. mn. zglavci, gen. mn. zglavaka

zemljoposjed zemljoposjednica

zglave (pril.)

zemljoposjednički

zglavkari (m. mn.)

zemljoposjednik, vok. jd. zemljoposjed­niče, nom. mn. zemljoposjednici

zglob, nom. mn. zglobovi zglobni

zemljoposjedništvo, gen. mn. zem­ljo­pos­jed­ niš­tava / zemljoposjedništva

zglobobolja

zemljoradnica zemljoradnički zemljoradnik, vok. jd. zemljoradniče, nom. mn. zemljoradnici

zgnječiti, prez. zgnječim, prid. rad. zgnječio, prid. trp. zgnje­čen zgoditak, gen. jd. zgoditka, nom. mn. zgodici, gen. mn. zgoditaka zgoreg(a) (pril.)

zemljoradnja

zgotoviti, prez. zgotovim, prid. trp. zgo­tov­ljen

zemljotres zemuničar

zgranutost, instr. jd. zgranutosti / zgranuto­ š­ću

zemzem (voda); zemzem-voda

zgrbiti, prez. zgrbim, prid. trp. zgrbljen

zenički, gen. jd. zeničkog(a) (: Zenica, Zeni­ čani / Zeničaci)

zgrčenost, gen. jd. zgrčenosti, instr. jd. zgrče­ nosti / zgrče­nošću

zepsti, prez. zebem, imp. zebi, prid. rad. ze­bao, zebla, pril. sad. zebući

zgrčiti, prez. zgrčim, prid. rad. zgrčio, prid. trp. zgr­čen

zjenični

zgrebati, prez. zgrebem, prid. rad. zgre­bao, zgrebala, prid. trp. zgreban; i zgrep­sti

zijanćerski, gen. jd. zijanćerskog(a)

zgrepsti, prez. zgrebem, prid. rad. zgrebao, zgrebla, prid. trp. zgreben; i zgrebati

zijaret

zgrijati, prez. zgrijem, prid. rad. zgrijao, prid. trp. zgri­jan zgriješiti, prez. zgriješim, prid. rad. zgri­je­šio, pril. pr. zgriješivši zgristi, prez. zgrizem, prid. trp. zgrizen zgrnuti, prez. zgrnem zgromiti, prez. zgromim zgrtati, prez. zgrćem, imp. zgrći, pril. sad. zgr­ ćući, gl. im. zgrtanje zgrudati se, prez. zgrudam se, prid. rad. zgrudao se, prid. trp. zgrudan; i zgrudvati se zgrudvati se, prez. zgrudvam se, prid. rad. zgrudvao se, prid. trp. zgrudvan; i zgrudati se zgruhati, prez. zgruham, prid. rad. zgruhao, prid. trp. zgru­han

zijaniti, prez. zijanim, prid. rad. zijanio zijaretiti, prez. zijaretim, prid. rad. zijaretio, pril. sad. zijareteći zijati, prez. zijam, prid. rad. zijao, pril. sad. zijajući, gl. im. zijanje; i zjati zijev, nom. mn. zjevovi zijevalica, nom. mn. zijevalice zijevalo zijevati, prez. zijevam, prid. rad. zijevao, pril. sad. zi­je­va­ju­ći, gl. im. zijevanje zijevnuti, prez. zijevnem, aor. zijevnuh, prid. rad. zijevnuo, pril. pr. zijevnuvši zikr zildžija zima; pred zimu, u zimu zimija zimnjača

zguliti, prez. zgulim, prid. trp. zgu­ljen

zimogrižljiv / zimogrožljiv, gen. jd. zimogri­ žljiva / zimogrožljiva

zidar, vok. jd. zidare / zidaru, instr. jd. zida­rem / zidarom

zimušnji, gen. jd. zimušnjeg(a)

zidarstvo, gen. mn. zidarstava / zidarstva zidati, prez. zidam / ziđem (rij.), imp. zidaj / ziđi, pril. sad. zidajući / ziđući zift ziheraš, gen. jd. ziheraša, nom. mn. ziheraši ziherašica ziherica

zipka, dat./lok. jd. zipci, gen. mn. zipki zirak / zirka, gen. jd. zirka / zirke zjaka, dat./lok. jd. zjaci zjakati, prez. zjakam, prid. rad. zjakao zjala, nom. mn. zjale zjapiti, prez. zjapim, prid. rad. zjapio, pril. sad. zjapeći, gl. im. zjapljenje

zijafet

zjati, prez. zjam, pril. sad. zjajući, gl. im. zjanje; i zijati

zijan, gen. jd. zijana

zjena

zijanćer, vok. jd. zijanćere / zijanćeru

zjenica

zijanćerka

zjenični

779

zjevač

780

zjevač, gen. jd. zjevača

zlodjelo, gen. mn. zlodjela

zjevačica zlaćan; odr. zlaćani

zloduh, vok. jd. zloduše, nom. mn. zlodusi, gen. mn. zloduha

zlatar, vok. jd. zlatare / zlataru

zloglasnički

zlatnik, nom. mn. zlatnici

zloglasnik, vok. jd. zloglasniče, nom. mn. zlog­lasnici

zlatnorumen, gen. jd. zlatnorumena; odr. zlatnorumeni zlatonosan, gen. jd. zlatonosna; odr. zla­to­ nosni zlatoust, gen. jd. zlatousta; odr. zlatousti zlehud / zlehudan, gen. jd. zlehuda / zlehudna zlić zlikovac, gen. jd. zlikovca, vok. jd. zlikovče, instr. jd. zlikovcem, gen. mn. zlikovaca zlikovački zlo, gen. jd. zla, instr. jd. zlom, gen. mn. zala zlo (pril.), komp. gore zločest, gen. jd. zločesta; odr. zločesti zločin, gen. mn. zločina zločinac, gen. jd. zločinca, instr. jd. zločin­cem, nom. mn. zločinci, gen. mn. zločinaca

zlokobnost, instr. jd. zlokobnosti / zlokob­ noš­ću zlonamjeran, gen. jd. zlonamjerna; odr. zlo­ namjerni zlonamjernica zlonamjernik, vok. jd. zlonamjerniče, nom. mn. zlonamjernici zlonamjerno (pril.) zlonamjernost, instr. jd. zlonamjernosti / zlo­nam­jernošću zlopamtilo zlopamtiti, prez. zlopamtim, pril. sad. zlo­ pamteći, gl. im. zlopamćenje zlopatiti se, prez. zlopatim se, pril. sad. zlopa­ teći se, gl. im. zlopaćenje zlopatnica

zločinački, gen. jd. zločinačkog(a)

zlopatnički

zločinka zločinski, gen. jd. zločinskog(a)

zlopatnik, vok. jd. zlopatniče, nom. mn. zlo­ pat­nici

zločinstvo, gen. mn. zločinstava / zločinstva

zlopnjak, nom. mn. zlopnjaci

zloća, gen. jd. zloće

zloslutnica

zloćo, gen. jd. zloće / zloća, vok. jd. zloćo

zloslutnički

zloćud, gen. jd. zloćuda; odr. zloćudi

zloslutnik, vok. jd. zloslutniče, nom. mn. zlos­ lut­nici

zloćudan, gen. jd. zloćudna; odr. zlo­­­ćudni zloćudnica zloćudnik, vok. jd. zloćudniče, nom. mn. zlo­ ćud­nici zloćudnost, instr. jd. zloćudnosti / zloćud­ noš­ću

zlosretan, gen. jd. zlosretna; odr. zlos­ret­ni zlosretnica zlosretnički zlosretnik, vok. jd. zlosretniče, nom. mn. zlos­retnici

zob

zlostavljač, gen. jd. zlostavljača, vok. jd. zlo­ stavljaču zlostavljačica zloupotreba zloupotrebljavati, prez. zloupotrebljavam, pril. sad. zloupotrebljavajući, gl. im. zlou­ potrebljavanje; i zloupotrebljivati

zmijski, gen. jd. zmijskog(a) značaj, instr. jd. značajem značajan, gen. jd. značajna; odr. zna­čaj­ni značajka, dat./lok. jd. značajci, gen. mn. zna­ čajki značajno (pril.) značenjski, gen. jd. značenjskog(a)

zloupotrebljivati, prez. zloupotrebljujem, pril. sad. zloupotrebljujući, gl. im. zlo­u­ pot­rebljivanje; i zloupotrebljavati

značiti, prez. značim, prid. rad. značio, pril. sad. značeći, gl. im. značenje

zloupotrijebiti, prez. zloupotrijebim, prid. trp. zloupotrijebljen

značka, dat./lok. jd. značci / znački, gen. mn. značaka / znački

zlovoljnički

znak, nom. mn. znaci / znakovi, gen. mn. zna­ka (rij.) / znakova

zluradost, instr. jd. zluradosti / zluradošću zmaj, vok. jd. zmaju, instr. jd. zmajem, nom. mn. zma­je­vi zmajev zmajevac, gen. jd. zmajevca, nom. mn. zma­ je­vci (bot.) zmajski zmija, gen. jd. zmije, vok. jd. zmijo, instr. jd. zmijom

znalac, gen. jd. znalca, vok. jd. znalče, instr. jd. znalcem, nom. mn. znalci, gen. mn. znalaca znalački, gen. jd. znalačkog(a) znamenka, dat./lok. jd. znamenci, gen. mn. znamenka / znamenki znamenje

zmijar, gen. jd. zmijara

znanac, gen. jd. znanca, vok. jd. znanče, instr. jd. znancem, nom. mn. znanci, gen. mn. znanaca

zmijast

znanost, instr. jd. znanosti / znanošću

zmijčad, instr. zmijčadi / zmijčađu

znanstvenoistraživački (: znanstveno istra­ ži­va­nje)

zmijin zmijinjak, nom. mn. zmijinjaci zmijinji zmijoglav, gen. jd. zmijoglava; odr. zmi­jog­ lavi zmijoglavost, instr. jd. zmijoglavosti / zmi­ jog­lavošću zmijolik, gen. jd. zmijolika; odr. zmijoliki zmijolikost, instr. jd. zmijolikosti / zmijoli­ koš­ću

znoj, gen. jd. znoja znojan; odr. znojni znojavost, gen. jd. znojavosti, instr. jd. znoja­ vosti / znoja­vošću znojiti se, prez. znojim se, prid. rad. znojio se, pril. sad. znojeći se, gl. im. znojenje znojnica znojnik, nom. mn. znojnici zob, instr. zobi / zoblju

781

zobati

782

zobati, prez. zobam / zobljem, imp. zobaj / zoblji, pril. sad. zobajući / zobljući

zrcaliti se, prez. zrcalim se, prid. rad. zrcalio se, pril. sad. zrcaleći se, gl. im. zrcaljenje

zobnjača

zrelost, instr. jd. zrelosti / zrelošću

zodijački, gen. jd. zodijačkog(a)

zreo, gen. jd. zrela; zrela, zrelo

zodijak, nom. mn. zodijaci

zreti, prez. zrijem / zrim, prid. rad. zreo / zrio, zrela, pril. sad. zrijući, gl. im. zrenje

zograf zohva / zova zohvin / zovin zombi, gen. jd. zombija zoolog, nom. mn. zoolozi zoologija

zrikavac, gen. jd. zrikavca, vok. jd. zrikavče, instr. jd. zrikavcem, gen. mn. zrikavaca zrnce, gen. jd. zrnca / zrnceta, gen. mn. zrna­ca / zrnca zub, gen. mn. zuba / zubi

zoologinja

zubac, gen. jd. zupca, nom. mn. zupci, gen. mn. zubaca

zoološki, gen. jd. zoološkog(a)

zubarka, dat./lok. jd. zubarki

zor, gen. zora zora; pred zoru, u zoru

zubatac, gen. jd. zubaca, nom. mn. zubaci, gen. mn. zubataca

zorli (pril.)

zubić, gen. jd. zubića, instr. jd. zubićem

zova / zohva

zublja, gen. mn. zubalja / zublji

zovin / zohvin

zubnousneni

zračak, gen. jd. zračka, nom. mn. zračci, gen. mn. zračaka

zubobolja

zračan; odr. zračni

zubotehničarka, dat./lok. jd. zuboteh­ni­čarki

zračiti, prez. zračim, prid. rad. zračio, prid. trp. zračen, pril. sad. zračeći, gl. im. zra­ čenje

zubotehničarski, gen. jd. zubotehničarskog(a)

zračnica

zubotehnika, dat./lok. zubotehnici

zračnost, instr. jd. zračnosti / zračnošću

zučati, prez. zučim, pril. sad. zučeći

zrak / zraka, gen. jd. zraka / zrake, dat./lok. jd. zraku / zraci, nom. mn. zraci / zrake

zujara

zubotehničar

zubotehnički, gen. jd. zubotehničkog(a)

zrakoplov, nom. mn. zrakoplovi

zujati, prez. zujim, prid. rad. zujao, pril. sad. zujeći, gl. im. zu­janje

zrakoplovac, gen. jd. zrakoplovca, instr. jd. zrakoplov­cem, gen. mn. zrakoplovaca

zulhidže / zulhidždže, gen. jd. zulhidžeta / zulhidždžeta (12. mjesec musl. ka­len­dara)

zrakoplovka, dat./lok. jd. zrakoplovki

zulkade, gen. jd. zulkadeta (11. mjesec musl. kalendara)

zrakoplovstvo, gen. mn. zrakoplovstava / zra­ kop­lovstva

zulumćar, vok. jd. zulumćare / zulum­ća­ru

zvrčati

zulumćariti, prez. zulumćarim, pril. sad. zu­lum­ ćareći, gl. im. zulumćarenje zulumćarski, gen. jd. zulumćar­skog(a) zumbul / sumbul zupčani zupčanik, nom. mn. zupčanici

zvjerinjak, nom. mn. zvjerinjaci zvjerinje zvjerinji zvjerka, dat./lok. jd. zvjerci, gen. mn. zvjerki / zvjer­ka

zupčast, gen. jd. zupčasta; odr. zupčasti

zvjernuti, prez. zvjernem, prid. rad. zvjer­nuo, pril. pr. zvjernuvši

zupčić, instr. jd. zupčićem

zvjerokradica, nom. mn. zvjerokra­dice

zurna, gen. mn. zurna / zurni

zvjerski, gen. jd. zvjerskog(a)

zvaničan, gen. jd. zvanična; odr. zva­nič­ni

zvjerstvo, gen. jd. zvjerstva, gen. mn. zvjer­ stava / zvjerstva

zvaničnik, vok. jd. zvaničniče, nom. mn. zva­ nič­nici zvanično (pril.)

zvjezdan, gen. jd. zvjezdana; zvjezdana, zvjez­dano

zvati, prez. zovem, prid. trp. zvan / zvat

zvjezdarnica

zvečati, prez. zvečim, prid. rad. zvečao, pril. sad. zvečeći, gl. im. zvečanje

zvjezdast, gen. jd. zvjezdasta; zvjezdasta, zvjezdasto

zvečka, dat./lok. jd. zvečci / zvečki, gen. mn. zve­čaka / zvečki

zvjezdica

zvek / zveka, dat./lok. jd. zveku / zveci zveketati, prez. zvekećem, pril. sad. zve­ke­ćući zvijer, gen. jd. zvijeri, instr. jd. zvijeri / zvi­ jer­ju, nom. mn. zvijeri, gen. mn. zvijeri

zvjezdolik, gen. jd. zvjezdolika; odr. zvjez­ doliki zvjezdoznanac, vok. jd. zvjezdoznanče, gen. mn. zvjezdoznanaca zvjezdoznančev

zvijere, zb. zvjerad

zvonak, gen. jd. zvonka; odr. zvonki

zvijezda, vok. jd. zvijezdo, gen. mn. zvijezda zvizga, dat./lok. jd. zvizgi

zvonce, gen. jd. zvonca / zvonceta, gen. mn. zvo­naca / zvonca

zviždač, vok. jd. zviždaču, instr. jd. zviž­da­čem

zvončast, gen. jd. zvončasta; odr. zvon­čas­ti

zviždaljka, dat./lok. jd. zviždaljci, gen. mn. zviždaljka / zviž­daljki

zvončić, instr. jd. zvončićem, nom. mn. zvon­ čići

zviždati, prez. zviždim, prid. rad. zviždao, pril. sad. zviž­de­ći, gl. im. zviždanje

zvonik, nom. mn. zvonici

zvižduk, nom. mn. zvižduci

zvornički, gen. jd. zvorničkog(a) (: Zvornik, Zvorničani)

zviždukati, prez. zviždućem / zviždu­ čem, pril. sad. zviž­dućući / zviždučući

zvrčak, gen. jd. zvrčka, nom. mn. zvrčci, gen. mn. zvrčaka

zvjerati, prez. zvjeram, pril. sad. zvjerajući, gl. im. zvjeranje

zvrčati, prez. zvrčim, pril. sad. zvrčeći, gl. im. zvrčanje

783

zvrčka

784

zvrčka, dat./lok. jd. zvrčci / zvrčki, gen. mn. zvr­čaka / zvrčki

zvučiti, prez. zvučim, pril. sad. zvučeći, gl. im. zvučenje; i zvučati

zvrjati, prez. zvrjim, pril. sad. zvrjeći, gl. im. zvrjanje

zvučnik, nom. mn. zvučnici

zvrk, dat./lok. jd. zvrku, nom. mn. zvrkovi

zvučnost, instr. jd. zvučnosti / zvučnošću

zvrndovčina

zvuk, nom. mn. zvuci / zvukovi, gen. mn. zvu­ kova, dat./instr./lok. mn. zvucima / zvuko­ vima

zvučan, gen. jd. zvučna; odr. zvučni zvučati, prez. zvučim, pril. sad. zvučeći, gl. im. zvučanje; i zvučiti

zvučno (pril.)

zvukomjer, instr. jd. zvukomjerom

žbunić

žalopojka, dat./lok. jd. žalopojci, gen. mn. žalopo­jaka / žalopojka / ža­lopojki žalosnica žalosnički žalosnik, vok. jd. žalosniče, nom. mn. žalos­ ni­ci žalosno (pril.)

Ž žabac, gen. jd. žapca, instr. jd. žapcem, nom. mn. žapci, gen. mn. žabaca žabični (: žabica) žabljak / žabnjak, nom. mn. žabljaci

žalost, gen. jd. žalosti, instr. jd. žalosti / ža­lošću žalostan, gen. jd. žalosna; odr. žalosni; komp. žalosniji žalostiti, prez. žalostim, prid. rad. žalostio, prid. trp. žalošćen, pril. sad. žalos­teći, gl. im. ža­loš­ćenje žalostivno / žalostivo (pril.)

žablji

žandar, vok. jd. žandare / žandaru, nom. mn. žandari

žabnjak / žabljak, nom. mn. žabnjaci

žandarmerija

žabokrečina

žandarski

žacnuti se, prez. žacnem se

žanr, nom. mn. žanrovi

žaga, dat./lok. jd. žagi

žao (pril.), komp. žalije

žaket, gen. jd. žaketa

žaoka, dat./lok. jd. žaoci, gen. mn. žaoka

žal, gen. jd. žala / žali (bol)

žapče, gen. žapčeta (: žaba)

žalac, gen. jd. žalca, nom. mn. žalci, gen. mn. žalaca

žapčev

žalba, gen. mn. žalba / žalbi žalfija, dat./lok. jd. žalfiji (bot.) žalibože (čest.) žalilac / žalitelj, gen. jd. žalioca, vok. jd. žalioče, instr. jd. žaliocem, gen. mn. žalilaca žalilački / žaliteljski, gen. jd. žalilačkog(a) žalitelj / žalilac, gen. jd. ža­li­telja, vok. jd. žali­ telju, instr. jd. žaliteljem, gen. mn. žali­te­lja žaliteljski / žalilački, gen. jd. žaliteljskog(a) žaliti, prez. žalim, prid. trp. žaljen, gl. im. ža­ljenje

žarač, gen. jd. žarača, instr. jd. žaračem žarišni, gen. jd. žarišnog(a) žarki (prid.), komp. žarči žarkocrven, gen. jd. žarkocrvena; odr. žar­ kocrveni žar-ptica žbir, nom. mn. žbiri / žbirovi žbuka, dat./lok. jd. žbuci žbun, nom. mn. žbunovi žbunast, gen. jd. žbunasta; odr. žbunasti žbunić

785

žbunje

786

žbunje žderač, gen. jd. žderača žderačica žderati, prez. žderem, pril. sad. žde­ru­ći, gl. im. žderanje žditi, prez. ždim / ždijem, prid. rad. ždio ždral, nom. mn. ždralovi

žeći, 1. l. jd. prez. žežem, 3. l. mn. prez. žegu, aor. žegoh, imp. žezi, prid. rad. žegao, prid. trp. žežen, pril. sad. žegući žednjeti, prez. žednim, prid. rad. žednio, žed­ njela, pril. sad. žedneći, gl. im. žednjenje žeđ / žeđa, gen. jd. žeđi / žeđe, instr. jd. žeđi / žeđu, žeđom

ždrati, prez. ždrem, gl. im. ždranje

žeđati, prez. žeđam, pril. sad. žeđa­ju­ći, gl. im. žeđanje

ždrebad, instr. ždrebadi / ždrebađu

žega, dat./lok. jd. žezi

ždrebast, gen. jd. ždrebasta

žele, gen. jd. želea, nom. mn. želei, gen. mn. želea

ždrebećak, nom. mn. ždrebećaci ždrebeći ždrebešce, gen. jd. ždrebešca / ždrebešceta ždrebica ždrebna (prid.) ždrebnost, gen. jd. ždrebnosti, instr. jd. ždrebnosti / ždre­bno­šću ždrepčanik, gen. jd. ždrepčanika, nom. mn. ždrepčanici ždrepčić, instr. jd. ždrepčićem ždrijebac, gen. jd. ždrijepca, vok. jd. ždrijepče, instr. jd. ždrijepcem, nom. mn. ždrijepci, gen. mn. ždri­je­baca

želučani / želudačni, gen. jd. želučanog(a) želučina želud želudac, gen. jd. želuca, vok. jd. želuče, instr. jd. želucem, nom. mn. želuci, gen. mn. že­lu­daca želudačni / želučani, gen. jd. želudačnog(a) željeti, prez. želim, aor. željeh, imperf. že­ljah, prid. rad. želio, željela, prid. trp. željen, pril. sad. žele­ći, gl. im. željenje željezara željezni, gen. jd. željeznog(a)

ždrijebe, gen. jd. ždrebeta

željeznica

ždrijebiti se, 3. l. jd. prez. ždrijebi se, prid. rad. ždrijebila se, pril. sad. ždrijebeći se, gl. im. ždrijebljenje

željezničarka

ždrijelce, gen. jd. ždrijelca / ždrijelceta, gen. mn. ždrijelaca / ždrijelca ždrijelni, gen. jd. ždrijelnog(a) ždrijelo ždrijepčev, gen. jd. ždrijepčeva ždrijeti, prez. ždrem, prid. rad. ždro, pril. sad. ždrući, gl. im. ždrenje žećca (: žeđ)

željezničar, vok. jd. željezničare / že­ljez­ni­ča­ru željezničarski, gen. jd. željezničarskog(a) željeznički, gen. jd. željezničkog(a) željezo željezoprerađivač željezoprerađivački ženičica ženidba, gen. mn. ženidaba / ženidbi ženidbeni, gen. jd. ženidbenog(a)

žitorodan

ženik, nom. mn. ženici

žganci (m. pl. t.), gen. žganaca

ženiti, prez. ženim, prid. rad. ženio, pril. sad. ženeći, gl. im. ženjenje

žgoljavac, gen. jd. žgoljavca, vok. jd. žgo­ljav­če, nom. mn. žgoljavci, gen. mn. žgoljavaca

ženka, dat./lok. jd. ženki, gen. mn. ženka / ženki

žičan, gen. jd. žičana; odr. žičani

ženoljubac, gen. jd. ženoljupca, nom. mn. ženoljupci, gen. mn. ženoljubaca

žičara žičica

ženomrzac, gen. jd. ženomrsca, vok. jd. že­no­ mršče, nom. mn. ženomrsci, gen. mn. že­nomrzaca

žiće (življenje)

ženska, dat./lok. jd. ženskoj ženskadija

žilavac, gen. jd. žilavca, vok. jd. žilavče, nom. mn. žilavci

ženskost, instr. jd. ženskosti / ženskošću

žilavka, dat./lok. jd. žilavci / žilavki

ženstvenost, gen. jd. ženstvenosti, instr. jd. ženstvenosti / ženstvenošću

žilavost, instr. jd. žilavosti / žilavošću žilet, nom. mn. žileti

ženturača / ženturina (pejor.)

žiličast, gen. jd. žiličasta; odr. žili­časti

žepački, gen. jd. žepačkog(a) (: Žepče, Žep­ čaci)

žiličav, gen. jd. žiličava; odr. žiliča­vi

žeravka, dat./lok. jd. žeravci, gen. mn. žera­ vaka / žeravki

žioka, dat./lok. jd. žioci, gen. mn. žioka

židak, gen. jd. žitka; odr. žitki; komp. žiđi / žitkiji

žiličica

žersej, gen. žerseja

žir, gen. jd. žira, nom. mn. žirevi / žirovi

žestiti se, prez. žestim se, prid. rad. žestio se, pril. sad. žes­teći se, gl. im. žešćenje

žirant, gen. jd. žiranta, gen. mn. žiranata

žestok, gen. jd. žestoka; odr. žestoki; komp. žešći

žiri, gen. jd. žirija, instr. jd. žirijem, nom. mn. žiriji, dat./instr./lok. mn. žirijima

žetelac, gen. jd. žeteoca, vok. jd. žete­oče, instr. jd. žeteocem, nom. mn. žeteoci, gen. mn. žetelaca

žiriti, prez. žirim, pril. sad. žireći, gl. im. žirenje (: žir)

žetelački žeteočev žeti, prez. žanjem, aor. žeh, imp. žanji, prid. rad. žeo, žela, prid. trp. žet, pril. sad. žanjući; i žnjeti

žirantski

žiro, gen. žiroa (bank.) žiroračun, gen. jd. žiroračuna žiščica žiška, dat./lok. jd. žišci / žiški, gen. mn. žiški / žišaka / žižaka

žetva, gen. mn. žetava / žetvi

žitije (hist.)

žezlo, gen. mn. žezala / žezla

žitnjak, nom. mn. žitnjaci

žgadija

žitorodan, gen. jd. žitorodna; odr. žito­rod­ni

787

živac

788

živac, gen. jd. živca, nom. mn. živci, gen. mn. živaca

žižljivost, instr. jd. žižljivosti / žižljivoš­ću

živad, instr. živadi / živađu

žlijeb, dat./lok. jd. žlijebu, nom. mn. žljebovi

živahan, gen. jd. živahna; odr. živahni

žličica

živahno (pril.)

žlijebiti, prez. žlijebim, prid. trp. žlijeb­ljen, pril. sad. žlijebeći, gl. im. žlijeb­lje­nje

živahnost, instr. jd. živahnosti / živahnošću

žlijebni

živahnuti, prez. živahnem, imp. živahni, prid. rad. živahnuo

žlijebnjak, nom. mn. žlijebnjaci

živčan, gen. jd. živčana; odr. živčani

žljebast, gen. jd. žljebasta; odr. žljebasti

živčanost, gen. jd. živčanosti, instr. jd. živča­ nosti / živčano­šću

žljebić, instr. jd. žljebićem

živičiti, prez. živičim živičnjak, nom. mn. živičnjaci živinče, gen. živinčeta živinički, gen. jd. živiničkog(a) (: Živinice, Živiničani) živjeti, prez. živim, aor. živjeh, imperf. živ­ljah, prid. rad. živio, živjela, pril. sad. živeći, pril. pr. živ­jevši, gl. im. živ­ljenje živopisac, gen. jd. živopisca, nom. mn. živo­ pisci

žlijezda, gen. mn. žlijezda

žljebovit; odr. žljeboviti žljezdani, gen. jd. žljezdanog(a) žljezdanik, nom. mn. žljezdanici žljezdast, gen. jd. žljezdasta; odr. žljez­das­ti žljezdolik, gen. jd. žljezdolika; odr. žljez­doliki žljezdovit, gen. jd. žljezdovita; odr. žljez­doviti žmah žmarac, nom. mn. žmarci, gen. mn. žmaraca

živopisan, gen. jd. živopisna; odr. ži­vo­pis­ni

žmigavac, gen. jd. žmigavca, instr. jd. žmi­ gav­cem, nom. mn. žmigavci, gen. mn. žmi­ gavaca

živorođeni, gen. jd. živorođenog(a)

žmirećke (pril.)

živost, instr. jd. živosti / živošću

žmirećki (pril.)

životnost, instr. jd. životnosti / život­noš­ću

žmiriti, prez. žmirim, prid. rad. žmirio, pril. sad. žmireći, gl. im. žmirenje

životodajan / životodavan životopisac, gen. jd. životopisca, nom. mn. životopisci, gen. mn. životopi­saca životvoran, gen. jd. životvorna; odr. ži­vot­ vorni životvornost, instr. jd. životvornosti / život­ vor­nošću

žmurećke (pril.) žmurećki (pril.) žmuriti, prez. žmurim žnjeti, prez. žnjem, aor. žnjeh, imp. žnji, prid. rad. žnjeo, prid. trp. žnjeven; i žeti žohar

živući, gen. jd. živućeg(a)

žrec, gen. jd. žreca, nom. mn. žreci / žrečevi

žižak, gen. jd. žiška, nom. mn. žišci, gen. mn. ži­žaka

žrijeb, gen. jd. žrijeba, nom. mn. žrebovi / žri­ jebovi

žvaliti

žrijebati, prez. žrijebam, pril. sad. žrijeba­ju­ći, gl. im. žrijebanje žrvanj, gen. jd. žrvnja, dat./lok. jd. žrvnju, nom. mn. žrvnji / žrvnjevi žubor-voda, gen. jd. žubor-vode žuč, gen. jd. žuči, instr. jd. žuči / žučju, nom. mn. žuči žučan, gen. jd. žučna; odr. žučni

žurka, gen. mn. žurka / žurki žurnalist / žurnalista, gen. jd. žurnalista / žurnaliste žurnalistica / žurnalistkinja žurnalistički, gen. jd. žurnalističkog(a) žurnalistika, dat./lok. žurnalistici žurnalistkinja / žurnalistica

žučljiv, gen. jd. žučljiva; odr. žuč­lji­vi

žustrost, gen. jd. žustrosti, instr. jd. žustrosti / žustrošću

žučljivo (pril.)

žutičav, gen. jd. žutičava; odr. žutičavi

žučljivost, instr. jd. žučljivosti / žučljivošću

žutika, dat./lok. jd. žutici (bot.)

žučno (pril.)

žutiti, prez. žutim, prid. rad. žutio, žutila, pril. sad. žuteći, gl. im. žućenje (činiti žutim)

žučnost, instr. jd. žučnosti / žučnošću žućkast, gen. jd. žućkasta; odr. žućkasti

žutjeti, prez. žutim, prid. rad. žutio, žut­je­la, pril. sad. žuteći, gl. im. žućenje (postajati žut)

žućkastosmeđ, gen. jd. žućkastosmeđa; odr. žućkastosmeđi

žutokljunac, gen. jd. žutokljunca, instr. jd. žutokljun­cem, gen. mn. žutokljunaca

žućo, vok. jd. žućo

žutook, gen. jd. žutooka; odr. žutooki

žudjeti, prez. žudim, imperf. žuđah, prid. rad. žudio, žudjela, pril. sad. žudeći, gl. im. žuđenje

žutosmeđ, gen. jd. žutosmeđa; odr. žu­tos­međi

žučovod

žudnja, gen. mn. žudnja / žudnji žuđenica žuđenik, gen. jd. žuđenika, nom. mn. žu­đe­ nici žulj, nom. mn. žuljevi žumance, gen. jd. žumanca / žumanceta, gen. mn. žumanaca / žumanca županija županijski župnički župnik, vok. jd. župniče, nom. mn. župnici žurba, gen. mn. žurba / žurbi

žutovoljka, dat./lok. jd. žutovoljci, gen. mn. žutovoljaka / žutovoljki žutozelen, gen. jd. žutozelena; odr. žutozeleni žvaka, dat./lok. jd. žvaki žvakač, gen. jd. žvakača, nom. mn. žvakači žvakačica žvakaći, gen. jd. žvakaćeg(a) žvakati, prez. žvaćem / žvačem, imp. žvaći / žvači, prid. rad. žvakao, prid. trp. žvakan, pril. sad. žvaću­ći / žvačući, gl. im. žvakanje žvala, nom. mn. žvale žvalav, gen. jd. žvalava; odr. žvalavi žvaliti, prez. žvalim, prid. rad. žva­lio, žva­li­la, pril. sad. žvaleći, gl. im. žvaljenje

789

790

BILJEŠKE

BILJEŠKE

791

792

BILJEŠKE