Smernice o najvažnijim zadacima Saveza komunista u razvijanju sistema društveno-ekonomskih i političkih odnosa

Table of contents :
Front Cover
SMERNICE O NAJVAŽNIJIM ZADACIMA SAVEZA ...

Citation preview

JN 9679

B

A5 S27 A5775

924,104

Y T I S R E

M

V

I

O

I

F

N

C

U

K

E H T

THE

LIBRARIE

IGAN

H C I M 1817

KOMUNIST

SMERNICE

O

NAJVAŽNIJIM

ZADACIMA

SAVEZA

KOMUNISTA

U

RAZVIJANJU

SISTEMA

DRUŠTVENO- EKONOMSKIH I POLITIČKIH

ODNOSA

cra

SMERNICE

O

NAJVAŽNIJIM

SAVEZA U

ZADACIMA

KOMUNISTA

RAZVIJANJU

SISTEMA

DRUŠTVENO- EKONOMSKIH I POLITIČKIH

KOMUNIST

ODNOSA

JN 9679

527 A5775

Izdaje: Novinsko-izdavačko preduzeće » KOMUNIST«, Beograd, Trg Marksa i Engelsa 11

Štampa: Beogradski grafički zavod, Beograd, Bulevar vojvode Mišića 17

AUG 13 '68 PL 480-YUG. SMERNICE O NAJVAŽNIJIM ZADACIMA SAVEZA KOMUNISTA U RAZVIJANJU SISTEMA DRUŠTVENO-EKONOMSKIH I POLITIČKIH ODNOSA

Na zajedničkoj sednici Predsedništva i Izvršnog komiteta CKSKJ, 20. maja o.g. , konstatovano je da se zaostaje u razradi koncepcija daljeg razvoja društveno- ekonomskog i političkog sistema, u pronalaženju pravih odgovora na aktuelna pitanja i u realizovanju usvojene politike Saveza komunista Jugoslavije, naročito u sprovođenju društveno-ekonomske reforme. Polazeći od tih ocena, a na osnovu uvodne reči druga Tita i svestrane diskusije o aktuelnoj društveno-ekonomskoj i političkoj situaciji, Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ su na zajedničkoj sednici 9. juna 1968. godine usvojili Smernice o najvažnijim zadacima Saveza komunista u razvijanju sistema društveno- ekonomskih i političkih odnosa.

Čitav naš društveni razvitak i savremena društvena zbivanja potvrđuju dalekosežan i trajan značaj orijentacije Saveza komunista Jugoslavije na društveno samoupravljanje , čijim je ostvarivanjem otvorena nova etapa u razvoju našeg socijalističkog društva. Načela Programa SKJ i Ustava, koja su izraz te orijentacije, postala su svojina i pokretačka snaga radnih ljudi naše zemlje. O tome svedoči i prihvatanje odluka Osmog kongresa i kursa privredne i društvene reforme. Sva naša iskustva i saznanja učvršćuju nas u uverenju razvoj samoupravljanja jedini mogući put za afirmaciju je da 3

socijalizma. Pretrpeli su poraz svi pokušaji da se onemogući ili zaustavi samoupravljačko-demokratski razvoj našeg društva. O tome svedoči i Četvrta sednica CKSKJ čiji se rezultati pokazuju i stalno potvrđuju u sve većoj demokratizaciji društvenih odnosa. U svakoj složenoj društvenoj situaciji i u svakom okršaju sa protivnicima socijalizma i samoupravljanja, jača društvena svest o neophodnosti razvoja samoupravljanja. Rukovodeći se takvim istorijskim iskustvima i rezultatima, Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ ocenjuju i nedavne studentske akcije na Beogradskom i nekim drugim univerzitetima. Zajedno sa svim radnim ljudima, komunisti podržavaju one zahteve i predloge koji teže ubrzavanju razvoja našeg društva u pravcu samoupravljanja i neposredne socijalističke demokratije i koji su izraz opravdanih težnji studenata i mlade generacije da se stvaralačkį, afirmišu u borbi za humanije i demokratskije odnose među ljudima. Oni podržavaju i zahteve da se uspešnije rešavaju problemi materijalnog i društvenog položaja studenata i mlade generacije uopšte, a univerziteta i sistema obrazovanja posebno. Kao i ogromna većina radnih ljudi Jugoslavije, komunisti istovremeno odlučno odbacuju one koncepcije i metode u razrešavanju problema te vrste koji znače napuštanje osnovnog kursa samoupravnog i demokratskog razvitka našeg društva. Zbog toga Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ odlučno podržavaju stavove koje je izrazio drug Tito u svojoj izjavi na televiziji kao i stavove koje su u svojim saopštenjima formulisali Predsedništvo i Izvršni komitet CKSK Srbije i Gradski komitet Saveza komunista Beograda. A, iz svih tih ocena jasno proizlazi zaključak da je bitan uslov uspešnog savladavanja socijalnih, ekonomskih i političkih teškoća i razmimoilaženja u našem društvu taj da se Savez komunista, zajedno sa svim progresivnim snagama, odlučno okrene zadacima i problemima daljeg napretka socijalističkih, samoupravnih i demokratskih odnosa i još upornijoj borbi za ostvarivanje ciljeva privredne i društvene reforme. Zbog sporosti i relativnog zaostajanja u razvoju samoupravnih društvenih odnosa , gomilali su se mnogi problemi i teže razrešavale društvene protivrečnosti koje su se svom snagom ispoljile u toku ostvarivanja društveno-ekonomske reforme. Zato je opravdana kritika radnih ljudi što se odlučnije i efikasnije ne realizuje idejno-politička platforma 4

Saveza komunista. Značajna uloga i odgovornost komunista je u tome da takvu vrstu kritike pretvore u stvaralačku društvenu akciju koja će za rezultat imati odlučnije razvijanje samoupravnog sistema i uspešnije rešavanje društvenih problema putem demokratskog dogovaranja i samoupravnog odlučivanja. Sa društvenom i privrednom reformom otvoren je put dugoročnog, dubokog preobražaja naše privrede i društva radi izgradnje razvijene i moderne privrede i društvene nadgradnje na načelima samoupravljanja. Reforma znači stalno podizanje produktivnosti i efikasnosti na svim područjima društvenog rada sa ciljem da se osigura brže podizanje životnog standarda radnih ljudi, veća zaposlenost i takav razvoj koji će, jačanjem materijalne osnove društva, stvarati uslove za svestran napredak nauke, obrazovanja, kulture, zdravstva i socijalne zaštite. Ostvareni rezultati već potvrđuju neophodnost i pravilnost prihvaćene politike i orijentacije privredne i društvene reforme. Radnička klasa snosi najveći teret reforme i daje najodlučniju podršku njenom ostvarivanju. Savez komunista će se zalagati za to da celo društvo , svi njegovi slojevi, ravnopravno nose breme i obaveze koje reforma nameće. Na sednici je izražena odlučnost da se dalje razvija i beskompromisno ostvaruje kurs privredne i društvene reforme. Radi toga je neophodno preduzimati efikasnije mere i brže rešavati probleme koji se javljaju u procesu reforme. Rezultati postignuti u ostvarivanju reforme obavezuju nas da svestranije sagledavamo činjenicu da se ona realizuje u objektivno teškim i složenim uslovima , da su teškoće u njenom ostvarivanju iznad očekivanih , da se mnoge mere ekonomske politike nisu blagovremeno donosile i dosledno ostvarivale i da je bilo nesnalaženja, kolebanja i otpora. Sve je to uslovilo niz nedostataka u oživotvorenju reforme , uticalo na usporeniju privrednu aktivnost od očekivane , a uz jače ispoljavanje onih teškoća i problema koji to usporavanje nužno prate. Stoga je zaključeno da se analizom izvršavanja petogodišnjeg plana, koja je u toku, utvrde rezultati u realizovanju reforme, odstupanja do kojih je u njenom ostvarivanju došlo i da se na toj osnovi predlože i preduzmu sve potrebne mere ekonomske politike za rešavanje osnovnih problema i zadataka privrednog razvoja u skladu sa ciljevima reforme. 5

1

Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ smatraju da je neophodno da Savezna, republičke i opštinske skupštine i radne organizacije, pored već preduzetih, preduzimaju dalje, odlučnije i efikasnije mere koje će obezbediti ubrzano ostvarivanje ključnih zadataka privredne i društvene reforme : dinamiziranje proizvodnje ; povećanje izvoza i razvijanje i proširivanje unutrašnjeg tržišta ; intenzivnije prestrojavanje i modernizacija privrede i stalno povećavanje njene efikasnosti; stvaranje uslova za dalji razvoj poljoprivredne proizvodnje; porast zaposlenosti i stabilan porast životnog standarda radnih ljudi. Društveno-političke zajednice treba da odlučno i dosledno sprovode dogovorenu politiku raspodele između društveno-političkih zajednica i privrede koja će obezbediti veća sredstva privredi. Neophodno je podsticati i podržavati orijentaciju radnih organizacija u privredi na pravilan raspored i upotrebu sredstava, kako bi se ciljevi reforme uspešno ostvarivali. I

Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ pridaju izuzetan značaj razvijanju odnosa u oblasti društveno-ekonomskog sistema. Doslednije i potpunije ostvarivanje društvene i privredne reforme stalno postavlja nove zadatke koje treba rešavati, traži da se svi elementi i oblici društvenog sistema neprestano prilagođavaju, usavršavaju i izgrađuju u skladu sa samoupravnim društvenim odnosima i jačanjem uloge radnog čoveka u celokupnom sistemu društvene reprodukcije. 1. Na sadašnjoj etapi razvoja, samoupravljanje i deetatizacija nužno se ostvaruju u uslovima robne proizvodnje. Otuda veliki značaj ima ekonomsko osamostaljivanje radnih organizacija i izgrađivanje samoupravnih društvenih odnosa i saradnje među njima putem tržišta i njihovim neposrednim povezivanjem sa privredama drugih zemalja. Razvoj ovih odnosa u uslovima robne proizvodnje i tržišta nosi u sebi određene protivrečnosti i izvore nekih opasnosti i deformacija u razvoju socijalističkih odnosa. Prevazilaženje takvih protivrečnosti objektivno je moguće i mora se tražiti u svesnom samoupravnom usmeravanju tržišne privrede, a ne u vraćanju na administrativno upravljanje privredom i na etatističke odnose.

6

Polazeći od radnog čoveka u udruženom radu kao osnovnog nosioca društvene reprodukcije, samoupravna struktura celokupnog društva treba da se tako organizuje i osposobi da usmerava i kontroliše tržišne odnose i usklađuje ih sa načelima socijalističkog društva. U tom pogledu veliki značaj ima razvijanje integracionih procesa u neposrednoj proizvodnji i drugim oblastima društvenog rada. 2. U centru pažnje nalazi se nekoliko bitnih pitanja iz oblasti sticanja, utvrđivanja i raspodele dohotka . Društvena i privredna reforma postavila je, kao osnovu društveno-ekonomskih odnosa da dohodak, odnosno uslovi i rezultati rada u celini, budu pod što neposrednijom kontrolom radnog čoveka u udruženom radu . Na toj osnovi utvrđen je i neposredan zadatak da se ostvari veće učešće radnih organizacija u realizovanom dohotku. Neophodno je razraditi sistem dohotka kao osnovu integrisanja svih vrsta delatnosti u jedinstven proces društvenog rada u okviru kojeg svako stiče dohodak prema rezultatima rada. Odnosi između radnih ljudi u različitim delatnostima treba da se uspostavljaju i sve više razvijaju slobodno i neposredno, na samoupravnoj osnovi. U tržišnim odnosima još nisu dovoljno i na odgovarajući način utvrđeni objektivniji uslovi sticanja dohotka i razrađeni instrumenti i mehanizmi koji obezbeđuju dosledniju raspodelu prema radu . Stoga ima velikih razlika u dohocima i u ličnim dohocima između pojedinih grana delatnosti i grupacija koje nisu zasnovane na rezultatima rada, već na dohotku u kojem su sadržani elementi rente, ekstra dohotka, monopolskog položaja itd . Takve pojave narušavaju realne odnose u društvenoj reprodukciji , izazivaju u socijalnom i ekonomskom smislu neopravdane razlike i rađaju političke probleme. Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ smatraju da treba što pre usavršiti uslove i mere koji utiču na sticanje dohotka i istovremeno razraditi instrumentarij koji će delovati u pravcu ekonomski normalnog izdvajanja sredstava za proširenu reprodukciju i za lične dohotke, a u zavisnosti od realno ostvarenih rezultata i opštih odnosa u ličnim dohocima. U istom cilju neophodno je na odgovarajući način usavršiti instrumente plana i društvenog utvrđivanja uslova rada i privređivanja, konstituisati i razvijati sistem samoupravnog

7

dogovaranja i sporazumevanja, kako između samih radnih organizacija u privredi i drugim društvenim delatnostima, tako i između privrede, sindikata i odgovornih organa društveno-političkih zajednica. Svemu tome treba da bude prilagođen i poreski sistem. 3. Neminovno je da se u odnosima raspodele dohotka između društveno-političkih zajednica i privrede utvrdi pravac i dinamika deetatizacije u oblasti reprodukcije. Treba pripremiti odgovarajuće mere da se što pre prevaziđu ostaci etatističkog otuđivanja sredstava od proizvođača, kao što su bivši investicioni fondovi Federacije i drugih društveno-političkih zajednica. U tom smislu valja pripremiti ukidanje ili izmenu fiskalnog karaktera onih instrumenata (na primer, kamata na poslovni fond) koji služe kao metod etatističkog otuđivanja sredstava za proširenu reprodukciju . Nužnu koncentraciju sredstava za određene potrebe razvojne politike i za ostvarivanje drugih zadataka koji proističu iz ustavnih funkcija Federacije i drugih društveno-političkih zajednica, treba ostvarivati rešenjima koja bi se prilagodila samoupravnom karakteru privređivanja. 4. U našim odnosima ima i drugih oblika i načina otuđivanja sredstava od samoupravljača. Takvih pojava i tendencija ima u načinu poslovanja i unutrašnjim odnosima spoljnotrgovinskih i reeksportnih organizacija, osiguravajućih zavoda, banaka, stambenih preduzeća i drugih organizacija koje imaju sličan položaj . Stoga će se preduzeti efikasne mere i iznaći sistemska rešenja, kako bi se te pojave sprečile i odnosi doslednije razvijali na osnovama samoupravnog povezivanja ovih delatnosti i udruženih proizvođača koji stvaraju sredstva. Banke treba da ostvaruju svoju ekonomski opravdanu funkciju koncentracije i cirkulacije sredstava radnih organizacija kao instrument udružene privrede. Udruženi radni ljudi, čijim sredstvima one raspolažu , treba da samoupravno odlučuju o najracionalnijoj upotrebi sredstava banaka . 5. Savremenija proizvodnja zahteva stabilnije i skladnije funkcionisanje tržišta i organizovaniju, moderniju trgovinu. To traži povezivanje proizvodne i razvojne politike sa stalnim istraživanjem i analiziranjem tržišta, povezanost proizvodnih i trgovinskih organizacija, uređivanje njihovih međusobnih odnosa i odgovornosti u pogledu proizvodnje i plasmana, modernizaciju trgovinske mreže i njeno veće oslanja-

8

nje na istraživačku i razvojnu službu, razvijanje sistema unutrašnjih odnosa u samoj trgovini. Rešenjima u sistemu i politikom svih društveno-političkih zajednica treba prilagoditi celokupan sistem trgovine potrebama potrošnje i razvoju proizvodnje i promenama društvenim odnosima. Pri tome valja onemogućavati monopolističke pojave, zatvaranje tržišta, a ujedno obezbeđivati da društvena sredstva u trgovini i dohodak, po načinu stvaranja i reprodukcije, budu usklađeni sa sistemskim rešenjima u ostalim delatnostima. 6. Očito je da razvijanje sistema dohotka zahteva dalje usavršavanje sistema cena. Uporedo sa procesom liberalizacije i otklanjanja suvišnog administrativnog mešanja u odnose cena, i kao uslov za to, treba stvarati materijalne i društvene pretpostavke za što stabilnije odnose i, pored drugih mera, efikasnije organizovati i konstituisati samoupravni mehanizam društvenog dogovaranja o odnosima น cenama (radnih organizacija i njihovih asocijacija, sindikata i društveno-političkih zajednica). 7. Potrebno je brže, doslednije i odlučnije usavršavati i razvijati spoljnotrgovinski sistem i devizni režim. I u ovoj oblasti nužno je ostvariti takve odnose koji obezbeđuju da radni ljudi u udruženom radu budu neposredni nosioci uključivanja naše privrede u međunarodnu podelu rada, da snose ekonomsku odgovornost za to i da se koriste efektima koje ostvaruju u svom poslovanju. Uz oslobađanje ovih odnosa suvišnih administrativnih intervencija, potrebne su i određene društvene planske akcije da bi se aktivnost radnih organizacija u ovoj oblasti društveno usmeravala i usklađivala sa opštim ciljevima privrednog razvoja.

8. Polazeći od usvojene političke orijentacije, neophodno je da se sistem i praksa planiranja razrade i prilagode samoupravnoj strukturi društva kako po metodu, tako i po organizaciji. Planiranje mora da izrasta iz radnih organizacija i da se zasniva na dogovorima između njih, njihovih udruženja i komora, sindikata i društveno-političkih zajednica. Na taj način bi sami radni ljudi neposredno uticali na formiranje planskih ciljeva i zadataka i na mere kojima bi se ti planovi ostvarivali. Tim putem bi i politika proširene reprodukcije, razvoj materijalne osnove privrede i drugih društvenih delatnosti, modernizacija, integraciona kretanja i svi

9

drugi elementi ekonomskog razvoja, postali sastavni deo samoupravnim dogovorom utvrđene politike . Ostvarujući svoj uticaj na te dogovore, društveno -političke zajednice treba da svojim merama omoguće njihovo usklađivanje i sprovođenje. Koristeći se rezultatima naučnoistraživačkog rada, zadatak planskih organa jeste u tome da pruže naučnoanalitičku osnovu za samoupravno utvrđivanje politike razvoja i za usklađivanje njenih elemenata između grupacija proizvođača, grana privrede i ostalih društvenih delatnosti. 9. Ostvarivanje razvoja privredno nedovoljno razvijenih republika i krajeva čini jednu od bitnih osnova našeg sistema i utvrđene politike. Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ smatraju da je neophodno, u skladu sa promenama u društveno-ekonomskom sistemu, usavršavati i učiniti efikasnijim sistem finansiranja njihovog razvoja putem Fonda i drugih oblika finansiranja . 10. Izgradnja samoupravnog preduzeća mora se zasnivati na principu da se u svim oblicima udruživanja rada -- integracije radnog čoveka i radne jedinice, pogona, fabrike, kombinata, pa do velikih složenih organizacija - ostvaruje samoupravljanje i dohodak. Tim putem se vrši usklađivanje njihovih interesa, obezbeđuje jedinstvo tehnološkog procesa i stalna modernizacija. To treba da osigura savremeni razvitak proizvodnje i na toj osnovi veći dohodak. Dosadašnja iskustva pokazuju da je potrebno izmeniti propise o preduzeću i omogućiti takvu izgradnju samoupravnog preduzeća koje će biti doslednije zasnovano na neposrednom odlučivanju proizvođača i njihovim interesima. Organizovanje samoupravnog preduzeća treba da bude izraz savremenih dostignuća naučno- tehnološkog progresa i samoupravnih ekonomskih odnosa. Potrebno je odlučnije raditi na tome da se unutrašnji ekonomski odnosi u radnim organizacijama, celokupno samoupravno dogovaranje i odlučivanje, uređuju na ekonomskim kategorijama (kao što su cene, kredit i druge), odnosno na objektivnim merilima rezultata rada udruženog radnika, radne jedinice, odnosno svih radnih zajednica u kojima se ostvaruje samoupravljanje i dohodak.

Putem planiranja kao samoupravnog dogovora treba povezivati interese svih proizvođača i njihovih radnih zajednica u cilju iznalaženja najsavremenijih tehnoloških i ekonomskih rešenja za celu samoupravnu organizaciju. Tim putem treba 10

da se ostvari povezivanje tržišta i razvojnih mogućnosti radne organizacije. Stabilnost položaja radnog čoveka zahteva da se u planu utvrđuju uslovi sticanja i raspodele dohotka ― ličnih dohodaka i akumulacije za razvoj radne organizacije. Cirkulacija sredstava akumulacije unutar radnih organizacija i njihovih asocijacija mora se zasnivati na ekonomskom interesu radnog čoveka, radne jedinice i radne organizacije, a bez vanekonomskih, monopolskih i sličnih uticaja. Akumulacija se ne sme otuđivati od radnih ljudi koji je stvaraju. Radi toga je potrebno razvijati i usavršavati kreditni i prometni mehanizam i instrumente. Slobodna cirkulacija sredstava treba da se ostvaruje na osnovu uslova utvrđenih samoupravnim dogovorom. Izgradnja samoupravnih odnosa u radnim organizacijama traži da se jasno razgraniči odnos između samoupravljanja i rukovođenja procesima tehnologije i rada. Rukovođenje procesima tehnologije zahteva punu odgovornost onih radnih ljudi - stručnjaka kojima se to poverava, jer je to neophodnost savremene organizacije proizvodnje. Komunisti se moraju odlučno suprotstavljati pokušajima da se radni ljudi dovedu u položaj najamnih radnika i svakoj menadžerskoj , tehnokratskoj i sličnoj tendenciji i praksi kojom se otuđuje odlučivanje o uslovima i rezultatima rada od neposrednih proizvođača. Položaj stručnih službi u samoupravnoj radnoj organizaciji mora se temeljiti na samoupravljanju i dohotku. To zahteva i iznalaženje određenih rešenja kojima će se njihov društveno-ekonomski položaj dovesti u sklad sa položajem neposrednih proizvođača. Saglasno potrebi da se jača odgovornost, nužno je zaoštriti kriterije stručnih, moralnih i političkih kvalifikacija za izbor rukovodećih radnika u samoupravnim radnim organizacijama. To zahteva i dopunsko i stalno obrazovanje i usavršavanje kadra u skladu sa potrebama savremene proizvodnje i samoupravljanja. Neophodna je neprekidna i svestrana društvena pomoć radnim kolektivima od svih organizovanih društvenih snaga Saveza komunista, Saveza sindikata, drugih društvenih organizacija, komora, naučnih i obrazovnih institucija — kako bi se što uspešnije u radnim organizacijama razvijao sistem samoupravnih odnosa i otklanjali ostaci administrativnog uređivanja privrednih odnosa. 11

Posebno, treba dalje izgrađivati ulogu i organizacioni sistem Saveza sindikata , kako bi ova organizacija bila snažan oslonac radnih ljudi u razvijanju samoupravljanja, njihovih uzajamnih odnosa i solidarnosti. Sindikati treba da postanu nosilac organizovane pomoći svih društvenih snaga u svakodnevnom radu i razvitku samoupravljanja. 11. U ostvarivanju politike raspodele prema rezultatima rada u sadašnjim složenim uslovima, javljaju se određena kolebanja, otpori i deformacije. Zbog razlika u uslovima privređivanja i u ostvarenim rezultatima, javljaju se znatne razlike u visini pojedinačnih ličnih dohodaka. Stoga je potrebno da se kroz celokupan sistem oporezivanja obezbedi doslednije ostvarivanje načela da svi građani , koji stiču viši lični dohodak, više i doprinose podmirivanju zajedničkih potreba. Radi toga se treba koristiti progresivnim oporezivanjem, diferenciranom politikom poreza na promet i drugim poreskim oblicima. Opšti porast proizvodne snage društvenog rada osnovni je uslov za realizovanje politike stalnog podizanja realnih ličnih dohodaka , i za istovremeno smanjivanje razlika među njima. Zbog otežanih uslova u kojima se nalazi privreda, pojedina preduzeća zapala su u materijalne teškoće. U njima su lični dohoci relativno niski . Potrebno je preduzeti konkretne korake kako bi se radnim organizacijama, koje imaju ekonomsku perspektivu, obezbedila sredstva iz fondova zajedničkih rezervi. Tamo gde nije moguć takav razvoj , neophodno je organizovanom društvenom akcijom obezbediti prekvalifikaciju radnika da bi im se omogućilo dalje uključivanje u proizvodnju. Minimalni lični dohoci u pojedinim granama i regionima treba da se utvrđuju sporazumom između radnih organizacija odgovarajućih grana , sindikata i društveno-političkih zajednica. U tom smislu nužno je što pre pripremiti odgovarajuća rešenja. Sa tog stanovišta treba preciznije utvrditi funkciju i politiku zajedničkih rezervnih fondova radnih organizacija, kojima će se radni ljudi služiti u svojoj solidarnoj akciji za rešavanje privremenih teškoća.

12. Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ konstatuju da se nedovoljno efikasno rešavaju problemi zaposlenosti i zapošljavanja. Neophodna je veoma organizovana i povezana društvena akcija na svim nivoimà da bi se ova pitanja

12

uspešnije rešavala . Probleme zapošljavanja treba istrajno i efikasno rešavati menjanjem i svestranijim razvitkom privredne strukture, što mora da se izrazi u programima ekonomskog razvoja, prestrojavanja, modernizacije i rekonstrukcije privrede i društvenih delatnosti. Pri utvrđivanju politike zapošljavanja i razvoja treba voditi računa o tome da će relativno sve manji broj ljudi biti direktno angažovan u sferi materijalne proizvodnje, a sve više u drugim oblastima društvenog rada , čiji brži razvoj postaje preduslov za efikasnije privređivanje. Zapošljavanje stručnjaka, naročito mladih, jedan je od bitnih uslova za uspešno ostvarivanje reforme. Da bi se to moglo ostvariti, neophodno je slamati sve otpore koji imaju svoje izvore u kratkovidosti pojedinih radnih organizacija, pritiscima primitivizma i tendencijama konzerviranja postojeće, inače nepovoljne kvalifikacione strukture. 13. Neodložne su promene propisa u oblasti radnih odnosa koji očigledno sputavaju afirmaciju radničkog samoupravljanja. Zakonodavstvo u ovoj , i u sličnim oblastima, treba da radnim kolektivima ostavi više prostora za samostalno rešavanje, na osnovu samoupravnih akata. Mnoga od tih pitanja mogu se rešavati dogovorom između radnih organizacija i sindikata. 14. Neophodno je razvijati samoupravljanje u stambenoj oblasti, sa gledišta šireg i efikasnijeg uključivanja korisnika stanova u upravljanje stambenom privredom. Tekućim merama obezbeđena su sredstva za povećanje obima stambene izgradnje, što će doprineti boljem korišćenju građevinskih i pratećih kapaciteta i većoj zaposlenosti . Potrebno je razraditi sistem mera kojima će se stvoriti uslovi za racionalizaciju stambene izgradnje, za izgradnju jeftinijih stanova i za što veće angažovanje ličnih sredstava u tu svrhu. 15. Instrumentima sistema i politikom raspodele valja obezbediti da se celokupna budžetska potrošnja kreće u granicama ostvarenih prihoda. Odlučno nastojati da se dalje izgrađuje budžetski sistem, od komune do Federacije, i to na osnovama koje sprečavaju stihijno povećanje budžetske potrošnje na štetu razvoja privrede. Neophodno je obezbediti kontrolu radnih ljudi nad upotrebom budžetskih sredstava na svim nivoima. 16. Intenziviranje napora na razvoju nauke i jačanje njenog uticaja na praksu , jedan je od presudnih činilaca druš-

13

tvenog razvitka . Veće i šire korišćenje naučnoistraživačkog i razvojnog rada u svim delatnostima traži neposrednije i trajnije povezivanje naučnoistraživačkih ustanova sa praksom i potrebama radnih organizacija. Na toj osnovi obezbeđivati zajedničko finansiranje ovog rada od strane radnih organizacija, njihovih udruženja i društveno- političkih zajednica . Ostvarivanje takve orijentacije neminovno je povezano sa odlučnim slamanjem otpora protiv primene nauke u proizvodnji i svim društvenim delatnostima koji izviru iz primitivizma , tehnokratskog konzervativizma i birokratskog monopola. Potrebni su veći napori na prevazilaženju tendencija zatvaranja pojedinih naučnih institucija i radnih organizacija. 17. Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ konstatuju da se veoma sporo reformiše obrazovni sistem i da ga je potrebno temiljito menjati. Reč je o tome da se izgradi takav sistem obrazovanja koji će odgovarati potrebama razvitka savremenih proizvodnih snaga i stvaralačkih sposobnosti omladine i radnih ljudi i izgrađivanja socijalističkih odnosa. Takav sistem obrazovanja će doprinositi integrisanju svih sfera društvenog rada i svih slojeva društva. Na taj način će obrazovanje služiti premošćivanju jaza između fizičkog i umnog rada. Neophodno je odlučno raditi na konsolidovanju zajednica obrazovanja u kojima će o svim pitanjima zajednički odlučivati radne organizacije u privredi, obrazovanju i drugim delatnostima, građani, društveno-političke zajednice i društvene organizacije. Povezivanjem i udruživanjem sredstava centralizovanih u republici, odnosno u republičkoj zajednici obrazovanja , i sredstava u pojedinim zajednicama obrazovanja, a i drugim merama treba obezbediti da se celokupna samoupravna organizacija obrazovanja razvija kao integrirani sistem, sposoban da planski razvija svoju delatnost i da usklađuje unutrašnje odnose. Brži razvoj samoupravljanja i dosledno ostvarivanje reforme univerziteta, jedini je put za efikasno rešavanje nagomilanih problema i za otvaranje dalje perspektive visokog školstva. Savez komunista će se boriti za to da se fakulteti i druge visokoškolske ustanove razvijaju kao samoupravne zajednice studenata, nastavnika i drugih radnika u njima. Neophodno je stvoriti uslove za puno učešće studenata u sa-

14

moupravljanju da bi mogli odgovorno uticati na rešavanje svih pitanja visokog školstva i svog vlastitog položaja. Savez komunista će se odlučno zalagati za poboljšavanje socijalne strukture studenata u korist radničke i seoske omladine. Radi toga, pri utvrđivanju politike kreditiranja i stipendiranja treba polaziti : od imovinskog stanja, sposobnosti i rezultata u studijama. Studenti treba neposredno da učestvuju u utvrđivanju i ostvarivanju te politike, u rešavanju svih drugih problema od kojih zavise uslovi studiranja i njihovog života, i da samostalno upravljaju objektima studentskog standarda. Prosečno trajanje studija je suviše dugo, što je društveno neopravdano i skupo. Takvo stanje se može prevladavati dubljim reformisanjem visokih škola, modernizacijom i intenzifikacijom njihovog rada, razvijanjem sistema aktivnog studija i jačanjem uloge i odgovornosti i nastavnika i studenata, kao subjekata nastavnog procesa. Organizacije Saveza komunista dužne su da izvrše političke analize uzroka stanja, slabosti i otpora na putu samoupravnog reformisanja obrazovnog sistema, naročito visokog školstva. Na temelju toga treba izraditi dugoročne programe akcija. Nužno je da u njihovom ostvarivanju aktivno učestvuju svi odgovorni društveni činioci, naročito nastavnici, školska i studentska omladina. 18. Potrebno je ubrzati rad na donošenju sistemskih rešenja u oblasti zdravstvenog osiguranja koja se nalaze u javnoj diskusiji. Pri tome valja polaziti od principa samoupravljanja i solidarnosti radnih ljudi u rešavanju osnovnih potreba zadravstvene zaštite i od jasnih ekonomskih odnosa između socijalnog osiguranja i zdravstvene službe. 19. Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ smatraju da promene u sistemu penzionog osiguranja treba da obezbede : prvo, postepeno uklanjanje razlika u visini penzijskih primanja osiguranika istih kategorija, koje nisu posledica razlika u radnim doprinosima ; drugo , da se izvori sredstava za penzijsko osiguranje, formiraju tako kako bi se omogućilo finansiranje tekućih potreba i stvaranje rezervi za ostvarenje prvog zadatka . 20. Očito je zaostajanje u organizovanju društvene brige o deci. Neophodno je da se putem samoupravnih dogovora radnih organizacija, društveno-političkih zajednica i drugih društvenih faktora neprestano radi na povećavanju broja

15

dečjih ustanova, postepenom organizovanju celodnevnog boravka dece u školi i drugim vidovima zbrinjavanja dece u skladu sa materijalnim mogućnostima. 21. U postojećim uslovima mogućno je da se neopravdano stiče dohodak i na osnovu posedovanja materijalnih dobara, kao što su : stanovi, vikend-kuće, zemljišni posed nepoljoprivrednika i dr. Koristeći se nedograđenošću sistema i neefikasnošću državnih organa, pojedinci iznajmljuju i preprodaju takva dobra i stiču neopravdano visoke lične prihode. To je predmet opravdanih političkih osuda. Potrebno je hitno preduzeti korake da se onemogući sticanje zarada tim putem, odnosno da se one opterete višom stopom poreza i društvenih doprinosa. 22. Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ smatraju da uspešno i brže ostvarivanje Rezolucije Savezne konferencije SSRNJ o ličnom radu sopstvenim sredstvima ima nesumnjiv značaj za privredni razvitak zemlje. Potrebno je, isto tako, sprečiti pokušaje da se, pod vidom udruženog rada, formiraju privatna preduzeća (na primer, posredničke agencije i slične organizacije), što je nespojivo sa našim ustavnim sistemom . Ustavne odredbe daju široke mogućnosti za razvijanje inicijative građana za udruživanje u radu, ali ta inicijativa. može biti realizovana samo u obliku socijalističkog preduzeća sa identičnim odnosima, pravima i obavezama kao i kod ostalih samoupravnih preduzeća . Organi uprave treba da efikasno i brzo sprečavaju svaku pojavu deformacije u ovoj oblasti. 23. Neminovna je potreba da odgovarajući društveni organi što pre usklade poreski sistem sa promenama koje su nastale u našim materijalnim i društvenim odnosima. U ostvarivanju toga zadatka treba, pored ostalog, poći od činjenice da poreski sistem i politika postanu jedan od važnih činilaca u planiranju i ekonomskoj politici svih društveno-političkih zajednica i da budu pouzdan osnov kojim će se otklanjati ekonomski neopravdane socijalne razlike . Time će se postići to da onaj ko više zaradi , više doprinosi privrednom razvoju i zajedničkoj potrošnji . Treba, pored toga, onemogućiti svaki oblik dohotka koji se stiče na osnovi suprotnoj našem sistemu. 24. Savez komunista će se istrajno zalagati za razvijanje socijalističke solidarnosti, za što humanije odnose među lju-

16

dima. On treba da bude na čelu društvene akcije protiv privilegija, parazitizma, birokratskog i drugog monopola, zanemarivanja društvenih obaveza, egoističkih zloupotreba, špekulacije i drugih vidova narušavanja socijalističkih normi društvenog ponašanja.

II U demokratizaciji našega društva postignuti su značajni uspesi, ali oni više nisu dovoljni da bi se u punoj meri usmerila inicijativa građana naše zemlje ka odgovornom društvenom odlučivanju. Borba za samoupravljanje je milione radnih ljudi naše zemlje pretvorila u svesne upravljače društvenim poslovima koji ne prihvataju slepo potčinjavanje svojstveno etatističkim i tehnokratskim sistemima, a ni pokroviteljski odnos društvenih organa i organizacija koje donose odluke. Mlađe generacije koje izražavaju i nove potrebe i nov pristup pojedinim vidovima razvitka društvenih i političkih odnosa, pogotovo osećaju da u postojećoj demokratskoj organizaciji našeg društva ne mogu uvek da nalaze dovoljno prostora za svoje potvrđivanje. Iako je politički sistem bitno demokratizovan, naročito na nekim područjima, očigledno je da ne postoji najpogodnija neposredna povezanost svih nivoa političkog odlučivanja sa samoupravnom društvenom osnovom. Još postoji veoma veliki raskorak između predstavničkih tela i organa društveno-političkih organizacija i neposredne demokratije kao revolucionarne samodelatnosti masa, kao oblika slobodnog izražavanja i formiranja interesa bazičnih socijalnih snaga. Organska povezanost svih organizama i oblika neposredne demokratije i predstavničkih tela, u kojima će interes samoupravno udruženog rada biti odlučujuća pokretačka snaga celokupnog političkog sistema, jeste ključno pitanje razvoja i stvarne pobede neposredne demokratije . Uže i šire društveno-političke zajednice još se na mnogim područjima ponašaju kao zatvoreni politički organizmi. To otežava da impulsi, težnje i inicijativa radnih ljudi koji se rađaju u samoupravnoj društvenoj praksi, dođu do neposrednog izražaja i da odlučujuće utiču na rad političkih centara. Stoga postoji opasnost da , umesto snaženja neposredne demokratije i odlučujućeg uticaja udruženog rada, jača dominacija raz17

nih osamostaljenih centara političke moći koji prisvajaju pravo da jedini predstavljaju interese i potrebe užih ili širih delova zajednice. Uzroci leže, pre svega, u presporoj i neodlučnoj akciji na izgrađivanju oblika i sredstava samoupravne neposredne demokratije i u njihovom nedovoljnom povezivanju u jedinstven sistem demokratskih institucija, prava i odgovornosti. Politički sistem je znatno opterećen starim odnosima i oblicima rukovođenja, upravljanja i odlučivanja koji ne odgovaraju visokom stepenu političke aktivnosti i društvene svesti samoupravljača. Zaostajanje u razvoju političkog sistema dovodi do izvesnih kolebanja i dezorijentacije, tako da se spontano pojavljuju i koncepcije koje odudaraju od kursa borbe za samoupravnu demokratiju. To pogoduje pritisku konzervativizma i sputava razmah progresivne socijalističke misli i akcije. Svi takvi i slični problemi utiču na mehanizam donošenja društvenih odluka, čineći ga sporim, nesmelim, nedovoljno efikasnim. U isto vreme zamagljuje se i gubi raspored demokratske političke odgovornosti, što izaziva i pojave političkog nepoverenja.

Takva situacija pogoduje i onim političkim snagama koje se pod plaštom borbe za demokratiju suprotstavljaju napretku socijalizma i samoupravne demokratije sa ideoloških pozicija buržoaske političke države ili birokratsko-etatističkog konzervativizma. Jedan od značajnih oblika ispoljavanja akcije antisamoupravnih snaga jesu zahtevi i težnje za tzv. političkim pluralizmom - koji ima poreklo u ideologiji građanskog liberalizma i za pretvaranje političkog sistema socijalističke samoupravne demokratije u višepartijski sistem. Drugi vid antisamoupravnih tendencija izražen je u ultralevičarskom radikalizmu koji traži slobodno polje delovanja raznih grupa za pritisak i to svim sredstvima, što bi takođe vodilo razaranju sistema samoupravne demokratije.

U interesu razvoja stvarnog demokratizma, ostvarenja dugoročnih ciljeva radničke klase i prava radnih ljudi da samostalno odlučuju o svom udruženom radu i rezultatima toga rada, Savez komunista i samoupravne snage društva neće dopustiti da se neposredna socijalistička demokratija 18

koju izgrađujemo rastače između težnji ka održavanju i obnavljanju birokratskih monopola i ka zasnivanju višepartijskog sistema. To je još jedan razlog više da se što ubrzanije pride daljem izgrađivanju političkog sistema, razvijanju sve viših oblika neposredne demokratije. Samoupravna demokratija već razvija i sposobna je da dalje razvija takvu slobodu čoveka, i takvo bogatstvo demokratskih oblika i sredstava kakvo nije mogao da ostvari nijedan demokratski sistem u istoriji čovečanstva. Ona je sposobna da postepeno prevaziđe sve oblike političkog monopola i otuđivanja funkcija društvenog upravljanja od radnog čoveka. Samoupravna demokratija ne može se dekretirati ili obezbediti samo odgovarajućim ustavnim odredbama. Za nju sve progresivne snage našeg društva, sa SKJ na čelu, moraju da se istrajno bore i to time što će menjati odnos snaga u našem društvu u pravcu stalnog jačanja samoupravljanja. Neophodno je smelije i brže otvarati celokupan politički sistem prema novim socijalističkim i demokratskim kretanjima i inicijativama u našem društvu, a pogotovo prema mlađim generacijama. Od društvene baze do najviših državnih, partijskih i drugih organa i organizacija treba razvijati organizaciju, demokratsku instituciju i obogaćivati odnose samoupravne demokratije. To zahteva upornu borbu protiv svih pokušaja da se kurs demokratizacije skrene bilo prema koncepcijama buržoaske političke države i monopola reprezentativnih političkih partija, bilo prema restauraciji državno-birokratskog ili tehnokratskog apsolutizma. Pored pomenutih teškoća i delovanja antisamoupravnih tendencija , bržem napretku suprotstavljaju se i otpori zaostale društvene svesti, i otpori onih konzervativnih društvenih snaga čiji ekonomski ili politički interesi i stavovi dolaze u sukob sa sistemom socijalističkog samoupravljanja. Nedovoljno odlučna idejna i politička borba komunista i svih progresivnih društvenih snaga protiv uticaja tih faktora u nekim slučajevima je dovela do pojava kolebanja u bitnim pitanjima daljeg razvitka socijalističkih društvenih odnosa. Sporo raščišćavanje nekih problema iz odnosa između Federacije i republika otežalo je efikasno delovanje i odlučivanje odgovornih organa, kako u Federaciji, tako i u republikama. 19

Svi ti i slični faktori i uzroci uticali su da su se presporo donosile odluke o rešavanju nekih gorućih problema našeg privrednog i društvenog razvoja. 1. Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ smatraju da u narednom periodu Savez komunista, odgovorni organi u Federaciji, republikama i opštinama, i sve društveno-političke organizacije , pre svega Socijalistički savez, sindikati i omladinske organizacije, treba da se bore za preduzimanje nužnih mera, kako bi se izgrađivali takvi odnosi i institucije neposredne demokratije da bi ona bila sve sposobnija da stvaralačku kritiku i demokratski dijalog orijentiše ka konstruktivnim socijalističkim rezultatima i da u takvim demokratskim odnosima ujedinjuje sve socijalističke snage našeg društva, posebno progresivne težnje mlade generacije. 2. Komunisti treba da se založe za to da unutrašnja organizacija Socijalističkog saveza postane sposobnija da efikasno podstiče i usmerava aktivnost građana, razvija dijalog među njima i njihovim organizacijama i na toj osnovi doprinosi formiranju stavova kojima će uticati na praksu odgovornih državnih i društvenih organa. Na taj način Socijalistički savez će se izgrađivati kao najširi samoupravni organizam celokupnog društva. Neophodno je da Savez komunista i njegovi članovi budu što više angažovani u celokupnoj aktivnosti Socijalističkog saveza kao njegova idejna i politička pokretačka snaga. Razrešavanje društvenih problema ne zavisi samo od odluka Saveza komunista, i od toga kakvi će biti stavovi koje on formuliše, već od toga da li radni ljudi prihvataju te stavove i pretvaraju ih u svoju sopstvenu volju i akciju i da li su spremni da se bore za njihovu realizaciju u svojim samoupravnim organizacijama i u celokupnim društvenim odnosima. Za realizovanje politike Saveza komunista od presudnog je značaja da komunisti budu sposobni da u demokratskom dijalogu u Socijalističkom savezu, sindikatima, omladinskim i drugim organizacijama i celokupnom mehanizmu samoupravljanja i neposredne demokratije, snagom argumenata i snagom svoje najprogresivnije orijentacije deluju na svest ljudi, pokreću ih na akciju i na taj način utiču na celokupan društveni razvoj . U takvoj demokratskoj borbi mišljenja komunisti izgrađuju i sebe i svoju politiku . 20

3. Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ razmotrili su sve veću i opravdanu društvenu kritiku upućenu rukovodećim telima zbog neefikasnosti u radu , sporog rešavanja sistemskih pitanja, nedovoljno efikasnog ostvarivanja društvene i privredne reforme, zbog kolebanja i sporosti u realizovanju zaključaka i odluka. Na sednici je ukazano i na to da treba preduzimati mere za efikasniji rad rukovodećih organa SKJ i Saveza komunista republika, pre svega u smislu samostalnog pokretanja i svestranog sagledavanja aktuelnih zadataka našeg društvenog života, bržeg rešavanja pitanja, usaglašavanja gledišta i jedinstvenijeg nastupanja u sprovođenju dogovorenih stavova. Neophodno je, isto tako, da efikasnije radi čitav skupštinski sistem i svi državni organi u Federaciji, republikama i komunama, da se poveća uticaj i odgovornost svih društveno-političkih organizacija . Politička odgovornost ne može biti samo opšta i načelna, nego se mora izražavati kao odgovornost određenih organa i ljudi za konkretnu politiku, njeno ostvarivanje i rezultate. Nosioci javnih ovlašćenja, koji ne postižu uspeh u radu, treba da ustupaju svoja mesta sposobnijima. 4. Skupštine će se razvijati kao uticajnija i efikasnija radna tela pre svega time što će se još neposrednije povezivati sa samoupravnom društvenom bazom i što će veća radnih zajednica još doslednije i brže razvijati i one svoje delatnosti koje ih čine najvišim samoupravnim telima za pojedine oblasti društvenog rada. Neophodno je da se razvija demokratski mehanizam skupština i na taj način što će podsticati i omogućavati da zakonodavna inicijativa u skupštinama ne bude u praksi ograničena na uprave i izvršne organe, ili na same organe skupština, kao što je do sada bio slučaj , već da ona u većoj meri proizlazi iz odnosa i saradnje skupština sa Socijalističsavezom, sindikatima i drugim društveno-političkim kim savezom, organizacijama, sa republikama, komunama i radnim organizacijama.

Da bi ostvarile svoju društveno-političku ulogu, skupštine će svoj rad zasnivati na širokoj povezanosti sa društveno-političkim, radnim i drugim organizacijama, i s naučnim institucijama, primenjujući najrazvijenije oblike dogovaranja sa njima i pronalazeći odgovarajući način njihovog učešća 21

u radu skupštinskih tela. Zahtevi i inicijativa, koji se formulišu u društveno-političkim organizacijama i mehanizmu neposredne demokratije, obavezuju predstavnička tela da ih razmotre i da prema njima zauzmu stav. Neophodno je da se skupštine oslobađaju onog rada koji, u skladu sa našim sistemom, treba da obavljaju izvršna tela, odnosno organi uprave. Odgovornost za ostvarivanje politike treba da se dosledno koncentriše u izvršnim telima i upravnim organima, koji u tom pogledu treba da imaju potpunu samostalnost, ali istovremeno da snose i punu odgovornost za svoj rad. 5. Upravni organi u Federaciji, republikama i komunama, više su orijentisani na pripremanje propisa i upravljanje na osnovu njih, a manje na njihovo izvršavanje propisa i proveravanje njihove efikasnosti u praksi. Često menjanje i brzo donošenje propisa, bez odgovarajućih analiza , konsultacija i priprema, stvara osećaj improvizacije i pravne nesigurnosti. Neizvršavanje propisa rađa često ozbiljne društvene i političke probleme. Uprava treba da se brže izgrađuje i prilagođava samoupravnoj strukturi društva, da bude sve kvalifikovanija po sastavu, da se intenzivnije povezuje sa naučnim institucijama i u svom radu više koristi naučnim rezultatima. To će doprineti njenoj efikasnosti u radu, praćenju pojava, u kontroli i izvršavanju zadataka u okviru svoje nadležnosti . Efikasnim delovanjem organa uprave i organizovanom društvenom akcijom najodlučnije zaoštriti borbu protiv neodgovornog tolerisanja pojava, kao što su: korupcija, špekulacija, egoistička zloupotreba društvene imovine, vlasti ili političkog uticaja, protiv privilegija i sticanja dohotka na način koji je suprotan socijalističkim i humanim odnosima u našem društvu . Uprava treba da brže modernizuje svoje poslovanje i učini ga funkcionalnijim . Valja preispitati iskustva samoupravne prakse organa uprave, s gledišta efikasnosti rada, sticanja i raspodele dohotka prema radu, društvene discipline i uticaja skupštinskih organa na strukturu i kvalitet rada uprave. 6. Treba razvijati na Ustavu zasnovane odnose između Federacije i republika na bazi suverenosti nacija i jedinstva društveno-političkog sistema Jugoslavije. U tom smislu treba

22

rasteretiti Federaciju pojedinih ekonomskih, zakonodavnih i organizacionih funkcija. 7. Predsedništvo i Izvršni komitet CKSKJ ukazuju na društveno-ekonomsku i socijalnu ulogu komune u udruživanju napora ljudi i radnih organizacija da samoupravno rešavaju svakodnevne socijalne, kulture i druge zajedničke potrebe. U tom smislu treba izgrađivati takve odnose u mesnim zajednicama i drugim organima samoupravljanja u komuni da se građani mogu što neposrednije dogovarati i odlučivati. Sistem finansiranja razvijati na bazi objedinjavanja materijalnih sredstava komune, radnih organizacija i građana. Radi ostvarivanja samoupravnih odnosa u komuni, nužno je odlučnije prevazilaziti veoma izražene elemente etatističkih, svojinskih odnosa prema radnim organizacijama i budžetski način finansiranja društvenih delatnosti. Jedna od najvažnijih pretpostavki za to jeste da sve radne organizacije, koje zadovoljavaju potrebe građana u komuni, pređu na sistem dohotka koji će zavisiti od rezultata njihovog rada. Potrebna je organizovana društvena akcija na razvijanju mesnih zajednica koje treba da se više usmere ka pomoći porodici i domaćistvu i rešavanju svakodnevnih potreba građana. Tu akciju treba zasnivati, pre svega, na načelima solidarnosti radnih ljudi i prevazilaženja socijalnih razlika u oblasti elementarnih socijalnih i kulturnih potreba radnog čoveka i porodice. U Socijalističkom savezu i drugim oblicima neposredne demokratije komunisti se moraju odlučno boriti za jačanje stvarnog uticaja građana na politiku komune i širih društveno-političkih zajednica.

Da bi se što uspešnije realizovali zajednički interesi građana širih regiona, potrebno je razvijati raznovrsne oblike međuopštinske saradnje i povezivanja.

III Savremena društveno -ekonomska i idejno - politička zbivanja potvrđuju organsku povezanost i međusobnu uslovljenost borbe za društveno - ekonomsku reformu , za samoupravljanje i reformu Saveza komunista . Zato je neophodno energično i dosledno nastaviti započetu reorganizaciju Saveza 23

komunista koja treba da se izrazi u njegovom daljem revolucionisanju i prestrojavanju kroz neprestanu akciju na rasvetljavanju i rešavanju vitalnih problema društva. Sadašnji politički trenutak od Saveza komunista zahteva više stvaralaštva u razradi koncepcije razvoja sistema samoupravljanja i neprestanu, odlučnu i efikasnu akciju u ostvarivanju utvrđene politike . Svako zaostajanje u razvoju i sporost u delovanju Saveza komunista otežava samoupravnu društvenu akciju radnih ljudi i otvara prostor za uticaj birokratskih i drugih antisocijalističkih snaga. Radnička klasa je pokazala visok stepen socijalističke svesti, političke zrelosti i odgovornosti u odnosu na sva kolebanja u teškoćama borbe za reformu . Stalno se iznova potvrđuje da se sva progresivna kretanja društva zasnivaju na razvijanju i afirmaciji vodeće uloge radničke klase. Ima, međutim, nerazumevanja suštine i složenosti bitke za njenu emancipaciju i otpora jačanju njenog društveno-ekonomskog položaja i odlučujućeg uticaja na društvena kretanja. To obavezuje Savez komunista da poveća odgovornost prema stvarnim i trajnim interesima radničke klase , da se odlučno suprotstavlja svim pokušajima degradiranja uloge i tendencijama tutorstva prema radničkoj klasi . Za naše samoupravno društvo i za dalje revolucionisanje Saveza komunista od posebnog je značaja izrazito političko i društveno aktiviranje omladine radničke, seoske, studentske i srednjoškolske. Neophodno je da organizacije i forumi Saveza komunista, zajedno sa mladim ljudima i njihovim organizacijama, dublje sagledavaju stvarne potrebe i šire društvene preokupacije omladine, da učine sadržajnijim i savremenijim svoje delovanje na rešavanju ovih pitanja koja se tiču društvenog položaja i uloge mlade generacije, da prevazilaze inertnost, formalizam i nedoslednost u svojoj idejno-političkoj akciji . Savez komunista mora imati aktivan odnos prema težnjama i zahtevima mladih ljudi da postanu aktivan društveni i politički subjekt i da ponesu svoj deo odgovornosti za sudbinu i razvoj našeg samoupravnog društva. Potrebno je pojačati napore da se u redovima Saveza komunista i u njegovoj idejno -političkoj akciji nađu svi oni mladi ljudi koji na delu potvrđuju svoju spremnost da se stvaralački bore za socijalističke društvene odnose. U zaoštrenim međunarodnim odnosima i složenoj borbi za reformisanje društva na osnovama samoupravljanja, uočava se aktiviranje i međusobno povezivanje raznovrsnih

24

ostataka klasantisocijalističkih i opozicionih elemenata nog neprijatelja, reakcionarnih centara iz inostranstva, birokratske opozicije, nacionalističkih i unitarističkih elemenata, zagovornika buržoaskog višepartijskog sistema, političkog klerikalizma. Članovi, organizacije i organi Saveza komunista moraju znatno pojačati otvorenu političku i idejnu borbu i razvijati svoju akcionu sposobnost da bi blagovremeno razotkrivali suštinu svih idejnih struja i političkih akcija koje se socijalističkom razvoju našeg društva na suprotstavljaju osnovama samoupravljanja i pune ravnopravnosti naroda i narodnosti. Savez komunista mora brže razvijati takve odnose koji omogućavaju da se demokratskim putem pravovremeno dolazi do usaglašenih stavova i odluka o aktuelnim pitanjima i obezbedi puno jedinstvo u akciji. Ne može se tolerisati praksa da pojedini članovi u svom društvenom delovanju odstupaju od usvojenih principa i stavova Saveza komunista . Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije i njegovi organi, Predsedništvo i Izvršni komitet, imaju posebnu odgovornost i zadatke u izgrađivanju idejno-političke platforme za jedinstveno delovanje Saveza komunista i za efikasno ostvarivanje usvojene politike. Neophodno je da se u pripremama republičkih kongresa i IX kongresa SKJ obezbedi dinamičnije obnavljanje sastava foruma i organa Saveza komunista sposobnim i mlađim ljudima, naročito iz onih sredina koje su se afirmisale u borbi za reformu i za razvoj samoupravljanja. U neprekidnom nastojanju da otvara perspektivu stalnog jačanja proizvodnih snaga društvenog rada , poboljšavanja uslova života radnih ljudi i humanizacije društvenih odnosa, Savez komunista polazi od sadašnjih objektivnih materijalnih mogućnosti i uslova koji određuju okvire za realizovanje zahteva i interesa građana. Komunisti treba da jačaju svest radnih ljudi o tome da van njihovog rada, znanja, rezultata koje postižu i socijalističke solidarnosti , nema snage koja može omogućiti zadovoljavanje njihovih potreba.

Ukazujući ovim Smernicama na najvažnije zadatke Saveza komunista u razvijanju sistema društveno- ekonomskih i političkih odnosa, Predsedništvo i Izvršni komitet Central25

25

nog komiteta Saveza komunista Jugoslavije pozivaju komuniste da se na ovoj platformi odlučno i jedinstveno založe za efikasno rešavanje istaknutih problema u svim partijskim , državnim, samoupravnim telima i organizacijama, kako je određeno i jasno naglasio drug Tito u svojoj izjavi na televiziji 9. juna ove godine. Sve organizacije i forumi Saveza komunista treba da na osnovu stavova izraženih u ovim Smernicama razrade

konkretan program akcija, čije ostvarivanje treba da se poveže sa pripremama za IX kongres Saveza komunista Jugoslavije i republičke kongrese Saveza komunista. Predsedništvo, Izvršni komitet i komisije Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije ostvarivaće aktivnu saradnju sa odgovornim organima Federacije i rukovodećim telima Socijalističkog saveza, Saveza sindikata, Saveza omladine i drugih organizacija u razrađivanju i rešavanju problema na koje ukazuju ove Smernice. Predsedništvo i Izvršni komitet Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije će na svojim sednicama kontinuelno razmatrati posebne komplekse problema, koji su naznačeni u Smernicama radi svestranije razrade i konkretizacije stavova. Predsedništvo i Izvršni komitet će sukcesivno stavljati na dnevni red Centralnog komiteta SKJ ona pitanja za čije rešavanje će biti neophodne političke odluke Saveza komunista Jugoslavije .

BELEŠKE

BELEŠKE

BELEŠKE