136 43 2MB
Papiamentu (Papiamento) Pages 39 [44]
x
Hbim: inv
fnm tem
Aem e
Ттт тутт.рм
vut
Mx mn jenquet жететін Mee е
awana TeenҮГ! ранды NTE TEED OEE RA нн Түзөтүү түтүн tasyon n Tx esa ev RU DSS nee Tre sbbannen SAY НЕН na TT ATA ее ENERO EMO ПИEUIS ЧЕНЕ DITEry?! Sis
pete STATI TIT TITIEFMIFIFITALINITIHs “neteern
qvis тагат ет. H TET IS coeSEYÈ RCLISE Не ا rt Eee ETүр, PaTETEE ыл ын м ыг A rr УУУ ЕУ er — di ————So on Prr TE GTL EE kilè T — rH минен H Hd иН 3 ИШНЕН es ET Tvest 5HT dise Don uA srana anawa gawa
amerT
ARTHUR L. TJIN-KON-FAT De -Е
|
22
©
e P
UNIVERSITY LIBRARIES
2
үс.
-
ww 1
gQ
Т NP А7 B €
Т Ч
RAS
“ЕС заа Nad K à À
OS”
-1
ысk зу Lo Mi SPS
AN
7895
P3 TLS 7289
“ DEDIKA NA MI YU RODERICK
LA ——
5»
SENA
ANA
YU
=
=
LAJ
PREFASIO Arthur ta publika
Ku e obra aki, buki di pensamentu.
Meskos anterior, esta
su di tres ku tabata e kaso
den su obranan "HENDE" i "PA DIBERTI", Arthur ta ekspone den "SPIL" tambe su vishon kritiko, realista i profundo riba kosnan di bida. E pensamentunan di Arthur ta ekspresa su filosofia di bida, i ta manifesta па mes momentu аіди opvio: su kompromiso Ки realidat. Su obranan ta algu ŭniko i su género algu nobo den literatura na papiamentu; di manera ku por konsidera Arthur sin mas komo e pionero den su kategoria. Sin embargo ta notabel, ku e echo aki no a hana masha menshon. E echo notabel aki no merese di pasa na
inatvertidamente
pa
istoria
di
literatura
papiamentu.
Un spil ta un opheto ku ta duna nos un imagen kasi eksakto di nos mes pa mira. Kasi eksakto, pasobra nos por mira únikamente nos aparensha, esta: nos aspekto
fisiko-eksterno,
i
no
nos
aspekto
psigiko-
interno.
E
obra
aki,
"SPIL",
ta
ofresé
tur
e
dos
aspektonan aki na bista di tur ku kier mira tantu nan mes, komo tambe otronan, den dje. Promé ku bo drenta den e kas di pensamentu di Arthur, Arthur ta risibi bo ku un poema den su balkon. ALBERTO SAMBO.
BIDA
ESTA
DUSHI
KASI
MI
MI
BIDA
NO
POR
T'ASINA
MI
ВА!
NUMA;
NOS
LO
KEDA
TA
BIRA
MI
BISTA
E TA
BON
MESTER
DAL
| NO
KERE
YEN
ESTA
MI TA SINTI
KU
TA
BIDA
ESTA
KU
E KONKISTA
BIBA BON
BIBA KARBON
MI TA НАЛА TUR HENDE BON TUR KOS TA LUSI BON = TENDE KUANTU HARIMENTU MI SHON ` MUNDU POR SIGUI SIN MI? =
DISKRIMINASHON
E diskriminado ta e neger
Ironia
di
di mas
grandi
di e neger
.....
mes.
diskriminashon
mes ta diskrimina
ta
ku
hopi
bes
nos
nos mes.
EDUKR ASHOI N -A EN A AA EINSE S SIENA NANS INI Un
di e tareanan
di un
Lia no di hustifika
Dehenerashon
otro
kuné
ku
enbes di esun
di
ta
edukadó
kosnan
humanidat
kuestioná
ku mester
ta di koregi
robes.
a
trese
e butadó
sigui e Ordu.
entre
di órdu
E
ta un bon karakter
profesor
a
duna
e
promé
les; ta si e prome
ridikulo рготе
i disiplina.
kende
bisa
pa
Difisil
preparashon
bon
un
sin
esnan
ра
pasport
sa mas
studiante
ku e
profesor......
Pa un alumno no ta masha importante kuantu i un maestro sa;
importantisimo
ta e kapasidat
di e maestr
di por pasa su saber pa e alumno.
Un
di
e
fayonan
di
mas
|
grandi
No
tin un
E reakshon
miho
na
kurso
momento
indika hopi biaha
i diferente
promé
ta pidi plaka
sugeri
esaki......
Un
di
e
humanidat un
homber
seksual.
di mas
muhe
provokashon
di
grandi
komun
pa amor
resultadonan
ta
e
i esun
muhe
ta
entre
ta
sinta
di dos ta
prinsipal na
un
ta ku esun
dehenerashon
ku e diferensia
i un
kas.
| МОНЕ
di e diferensianan
prostituta
di un
na
e grado di edukashon.
НОМВЕК
Un
ku edukashon
nan
di
entre parti
komprenshon
mas
Tin
heteroseksual пап
esnan
ku
ku
pasa
pa
rekonose
ku
ta
ku
maskulino
ser
ta
ta homoseksual.
Prostitushon forma
di
pa hana
No tin mihó
Matrimonio
sinti
i Of
"rekonosimentu".
"make-up"
ta
kapasidat
e
ku skuridat.
instituto
ku hopi
uza komo preteksto p'asina nan no kum obligashonnan
10
base
komo
tin ......ПО reglanan. mester
matrimonio
Un
di trabou.
.
|
p.
|
4 4Ч
ta
un |
Amistat
ta
E
fisiko
parti
e mama
di amor.
di hende
ku
mas
ku
tur
ta dirigi mundu
ta ...... e parti seksual.
Hopi
тиһе
ta
transforma
hotel
i of
restorant
luga di hasi di dje un
HUSTISIA E echo
ku un
ku bo a kometé
hana
pa
nan nan
kas
otro
den
un
Котрапего,
па
luga di amor
i karino.
- INHUSTISIA
otro
tambe
a komete
no ta nifika
un
fayo
ku bo so no por
kastigu.
11
ta
Aparentemente
pa
publiko
е
inhustu
hendenan
kumbini
(masa/pueblo)
pensa
ta
positivo.
Е
Inhustisia
otro;
pero
ta
loke
hendenan
ta
komete
ku
ku na final ta resulta kontra nan GE
mes.
ji
Lei sirbi
12
t'ei lei.
pa
sirbi
hende;
hende
no
t'ei p E
e
IMPRESHON
Aparentemente ta di mas
- PREHUISIO
e aparensia fisiko di un hende
importansha
pa su
personalidat
ku
su abilidatnan.
Ta
husga
hasi,
hopi
sino
pa
hende e
no
lokenan
pa
e loke
ta bisa
пап
(t)a
ku nan
(t)a
hasi.
ISTORIA
Kriminalnan falsifika
Istoria
pasa
moral
ta
tur
esnan
ku
ta
istoria.
no
ta
e
loke
ku
abo
ta
hana
ku
a
sino e loke ku a pasa.
13
КОМО51МЕМТО
по
ku
kapas
Hendenan
mester
"importante"
hendenan mes
ku e puesto
Pa
bo
tin
eksito ta
amistat
e
konformá
den
bo
si
bo
e
mester
ta
mundu
ku
no
ta
sa
un
aparenta
asepta
ku
nesesariamente
kapasidat real.
e no sa n =
14
garantia di sal
к
kos
di sa un
kore riesgo di subi su nivel di ignoransi
i no
nan
aki
KOS.
Esun
di j
di konsehero.
nesesariamente
importante
tin
Konosimentu
i sentimentu
ta
di mas importante
pa domina
Sensato
ku ora
ta
esnan
bisa ku nan
no
bisa ku nan
sa algu.
Un
hende
ku sa
un hende
un
faktornan
un idioma.
nan
sa
i ora nan
un
tiki
ta
sa hopi ta
tiki di hopi ta meskos
ku
ku sa hopi di nada.
E diferensha persona
sa nada,
e dos
ku
outodidakt
basiko un
entre
preparashon
un outodidakt formal
ta
i un ku
un
sa tur loke e kier sa i un persona
ku preparashon
formal
disidi ku e mester
sa tur loke otronan
a
sa.
15
LESAMENTU
Buki ta un forma
di refleho
No keda den bruki,
Hende
di mundu.
lesa buki.
ku of sin bista
mester
lesa buki pe
hana un punto di bista.
|
Un pais sin buki ta komparabel ku ta tapa sin duki.
РЕ
TR
Buki
i mundu
humanidat.
ku un H
=
ta e maestronan pri E
Ра
rekonose
loke
Bobo
bo no
loke sa;
i sabi
informashon
bo
e
sa,
ра
deskubri
buki.
lesa
ningun via
tabata
ta
keda
amigu
ofendi
i maestro
buskando ku
yama
buki.
LOGRO
Aseptando
parse
di
1 FAYO
kapasidat
ta
e
prome
di
paso
esnan
establesi
pa
nos
mes
ta
haŭa
rekonosimentu.
Hopi
hende
no ta logra masha
den bida, debi
na ku nan a alarga nan hubentut
demasiado.
17
hende
Hopi
un
defensa
krea ta faya debi na ku nan ta tin un di s e b n e n a pa nan akton
defensa.
ku
Esnan
ta
prinsipalmente
laga
nan
di otronan,
logronan
depende
mayoria
di biaha
ta sali engana.
Ta
importante
importante
kiko
un
hende
ta na ki momentu
logra;
di su bida
logr'é.
Hopi hende no ta logra pasobra nan gr a logra sino pasobra otronan a lo no logra.
18
mas el
|
Adelanto
ta e pio akshon kudishi.
hende
kontra
ku bo por desplega
MOTIVASHON
Kursonan
di
motivashon
tin
praktika
Кото
resultado
demotiva
di
forma
un
hopi ku
artifisial
biaha
den
hendenan
ta
bira
"motiva".
Notabel
ta e echo
ku mayoria
papia di motivashon
Hopi
di esnan
hustamente demotivashon
tin un bon
ku ta papia
esnan
ku
ta
di esnan
ku ta
posishon.
di motivashon
ko-responsabel
ta
pa е
di siertonan.
19
POBRESA
1 RIKESA
Hopi hende ta bira pober no pasobra nan no tin
sen
basiko; hende
ра
sino
kumpli
Ки
пап
nesesidatnan
pasobra
nan
kier
biba
riku.
Ta parse di ta masha
riku ku nunka tabata
Keĥa
pober den
bashi
interesante pa e hende
tabata
pober
pa bisa ku є
pasado.
ta parse
un echo ekspresa.
"I
manera
di ta mas un mod
NN NI
PODER
Aparentemente
di
ku
antemano
iregularidatnan
legalisa
Reunion
loke
ta
e
importante
asuntunan
ta
reserva
por
garantisá
hendenan
pretende
p'asina
na nan
hende
"medidanan
ku
pa
ku
por kontinua.
ku
ta
konstantemente,
Hopi
poder
hende
aparentemente
altu
Puestonan
kontenido
di un
opinion
di lei.
ta sinonimo
esnan
- PUESTO
пап
ku
puesto
di
tin
по
duna
puesto.
ku
general"
tin
poder
p'asina
gusta
tuma
atende
sierto
personal. 21
POLITIKA
Politika hendenan
"Mi E
no
hasi
inkapas
ta
periodistanan
ta
uza
for di nan
ра
“Ки
entre
kita
kurpa.
ta loke ta tene kada
hendenan
un te при
sko
boluntariamente
diktado of un diktado.
Eu.
|
Na luga di bini ku un solushon, poli
"P hopi biaha ta rekori na dicho
pa "derota" nan kontrinkant ч ап. 22
pa
inbestigae
mi
"lo
ekspreshonnan
mandatarionan
p'asina
fasil
forma
un
karera.
altura",
na
ES
Elekshon
ta
biaha
hopi
к.
otro
`
POSITIVO
Hendenan di luna
negativo
lumina
Hendenan
nos
positivo
1 NEGATIVO
ta esnan enbes
ku kier
di esun
ta esnan
pa e lus
di solo.
ku kier tapa
solo
ku un dede.
Hendenan
negativo
ekspreshonnan
ku nan
Tantu
partinan
aktonan
gusta
positivo,
yena
nan
p'asina
nan
boka por
ku sigui
negativo.
negativismo
negativo
komo
positivismo
tin
nan
i positivo.
23
PROBLEMA
Origen
di
hopi
asuntunan sino
problema
relashoná
mas
bien
ku
ku un e echo
no
ta
sinta
ke otro ku un
den
materia,
i tur
ta en i
buska di e balor ku nan tin of ta kere di tin of mester
tin.
Problema
ta
asepta
di
eksisti.....
e
tin
loke
ku
ningun
pero
ku
sin
hende
ta
embargo ta
E okashonadonan hustamente
di
esnan
problema
ku
pa
hopi
e mundu
aparenta di ta e solushonadonan
Si
nos
kada
naturalesa
unu
nos
lo
respeta i ta
ta
di afo
ta
di problema.
e
hana
biaha
reglanan
nos
den
di
menos
problema.
REDASHI
Hasidonan
konosi
Ta
un
konosi
di
redu
di den
un
echo
ku
pa
su
ta
konta
entre
esnan
mas
komunidat.
е
hasidó
redashinan,
di ku
redu esun
ta ku
mas e
ta
hasi redu riba dje.
25
RELIGION
Uza religion komo kapa ta mesun sensurabel uza kuchú di korta karni pe
ku por ehempel korta hende.
Si
solamente
un
porsiento
ta
tantu
di esnan
pretende
di
teorianan
den praktika; anto ta imposibel |
e mundu
religioso
ku
aki por ta asina dehenera.
buta
3
nar
TEORIA 1 PRAKTIKA E origen
Tin un
di teoria;
ta praktika.
ekspreshon
ku ta bisa:
"the right man
on the right place". Den
praktika
mayoria
"the big mouth
splikashon
nos
ta haŭa:
on the big place"
Inbestigashonnan
sientifikonan
di biaha
ta
teoriko
ta
e
hasi
loke
ku
p'asina
pa asuntunan
hopi
haña
biaha
un
praktiko.
27
TRANKILIDAT
Hendenan biaha
yama
asina
trankil
Trankilidat hopi biaha ta e forma i avansa
hopi
kaya
na kas.
intrankil
sa ta masha
den
mas okulto E
di agresividat.
i
VARIASHON
Si luna por a papia, hopi di esnan ku bot
e
klaridat
real,
Un
hasi
di solo
ta skonde nan identi
lo keda desenmaskara.
outoridat
miho
òf
kualkier
hende
di laga otronan s
ku di mustra otronan ribae m
gasta
mas
Kara
ta
i no
pa
por
ŭniko
e
mas
kier
hende
di
Mayoria
Hende
apátiko
ripara
ku
ku
nos
di dje.
rondo
biaha
komunidat
por
visibel
kontakto
hopi
nan
mas.
tin
tin ku e mundu
konsenshi
p'asina
по
ta ta
а
ku
esnan apresia
nan
aporte.
E "enemigu" kriminal
di mas
grandi
ni enfermedat
Solamente
posibilidat
esnan
di
sino
di hende
no ta e
...... realidat.
ku di ningun forma
por
komunika
den
ta den e
e
sentido
mas amplio di e palabra ta inosente i tambe ignorante. 29
Di
tur
akuerdo:
tin nos
unu
kada
Si no tabata ta
mundu
e
ta
| ku ta e talentonan b
ta
kende(nan) aki
Pero
iqual.
komunidat.
luga den
asina
determina
nobo,
hende
lo
talentc
e
tabata
muchu 3
dinamiko.
Un
di
e
karakteristikanan
di
desaroyo ta, ku algun hende so ta "sa" tur kos.
Komberti funesto
un
hobi
ku komberti
den un trabou Ac
n
ku
Realidat
ta
mustra
asepta
е
siguiente
komunidat,
maske
tin mal
nan
sina
b) Hendenan
pudiente
c) Hendenan
ku poder
ta
e satanas
tolera
i of
di
деп
gruponan
a) Hendenan
Plaka
ta
nos
di mas
manera:
grandi
ku
mundu
konose.
Un hende mas
tantu
lubidando
egoista ku
un
di mas
ta perhudika
hende
ku
ta
yuda
su mes otronan
su mes.
No tin un mihó
invershon
ku bondat.
31
dos
Amor
di
tambe
ta konta
"Ta
depende"
mashá
uza
pa
pa amor
ta
un
esnan
esun
ta
banda
ideal......esej`
pa patria.
kombinashon
débil
di
palabra
ku kier pretendé
di tin madures.
Un
nase
tera
kaminda
"sabi"
praktikamente
difisilmente
un
por progresa. = p T£dir
Hopi biaha e skuchadonan konta ku e kontadonan.
32
i tur
tin m ec
Es ku ta konosi di
eskandalo
komo
hopi
un hende
biaha
ta
ku tin miedu
han'e
den
hopi
eskandalo.
di
tera
Den
hende
ta
loko,
esun
normal
ta
den
ип
pasa pa loko.
Poko
di
nos
interesante
enfermedat
ta, ta parse
E
ku un
miho
di
mas
interesa
den
hasi
kosnan
manera
nan
materia.
no
bisa
di ta bastante
manera
interesa
realmente
ta
nos
materia,
E
ta
pa
kontagioso.
enfatisa
un
regla
ta
di
ehekut'e.
33
Biba
sin
muzik
ta
meskos
ku
kome
aros
sin H
SOUS.
Fe
ta
un
konfiansa
no
kontrola;
konfiansa
ta un fe kontrola.
Na
di
luga
bisa:
"el
a
yega
hopi
leu", m
por bisa na diferente okashon: "nan abent hopi
leu".
Hopi ta esnan
ku ta funshona na ali
di bahesa.
ih
E =
=
Mi no por bisa ku bo ta un no por bisa tampoko bo ta un
kriminal.
ku
kriminal |
ku tabatin
hende
Hopi i keda
ta kere
sin kere
hende
loke
nan
no
пап
mester
ta
un
hende
loke
pa
e
laga
kandela.
loke
loko
publikamente
huma
fabrika
ta
hende
impreshon
esnan
konsiente.
inkonsiente
Hopi
di
"alimento" hasi
kier
ku
"konsiente"
esnan
Un
hopi biaha
ta haĥa
Inkonsiensia
hopi
di
nos
mester
kere
kere......
ku
ta
ta
hasi
hasi
den
skondi.
Adaptashon
hopi
biaha
ta un forma
okulto
di
dehenerashon.
35
mihó surti
E biblioteka
......ta realidat.
q
Hendenan
(sabionan)
ku
konstantemente
na momentu
teorianan;
ta
ta sita
otronan
ku nan bini ku sierto
demostrá
ku
nan
ta P
intelektualmente
Dehenerashon
di humanidat
implakablemente loke ta papel
e
tanten
ku
goberna
nos.
di
mas
sentimentunan
individuo
kompleha.
por tin.
lo sigui su kurso nos
pel
ta
laga tur
no
ta
eksakto
di
Internashonal
imitashon
loke(nan)
ku
e
kosnan
di
internashonalmente
apresio i aseptashon.
ta
Ки
loke(nan)
afó ta
sino
e
hana
KONTENIDO PREFASIO BIDA DISKRIMINASHON EDUKASHON HOMBER
- ENSENANSA
I MUHE
HUSTISIA
- INHUSTISIA
IMPRESHON
- PREHUISIO
ISTORIA KONOSIMENTU LESAMENTU LOGRO
1 FAYO
MOTIVASHON POBRESA PODER
1 RIKESA
- PUESTO
POLITIKA
POSITIVO - NEGATIVO — —
PROBLEMA
5 6 7 7,8,9 9,10,11 1,1228 13
KONTENIDO REDASHI RELIGION TEORIA
| PRAKTIKA
TRANKILIDAT VARIASHON
25 26 27 28 28 t/k 37
из
E Arthur a nase di ana ta E maestro Arthur kos un
OUTOR
L. Tjin-Kon-Fat dia dos di mart 1955 na Korsou di profeshon di skol, ta mas ku tur outodidakt.
El a fungi pa ana sekretario
AA mires] нис 22
33::313:233333 ЭНЗ H 3345234, sa
di ana '82 "84 komo di Sosiedat
di Eskritornan Korso E ta Honest komo
di
un
hende
ku
tin
e ab
di deskribi un situashon komplika i kom ku algun palabra. Prueba el a duna ku su dos publikashonnan den fori | Arthur a publika dos buki di Ма айа 1975 i 1984 el respektivamente e bukinan titula * "PA DIBERTI".