Spil

Citation preview

x

Hbim: inv

fnm tem

Aem e

Ттт тутт.рм

vut

Mx mn jenquet жететін Mee е

awana TeenҮГ! ранды NTE TEED OEE RA нн Түзөтүү түтүн tasyon n Tx esa ev RU DSS nee Tre sbbannen SAY НЕН na TT ATA ее ENERO EMO ПИEUIS ЧЕНЕ DITEry?! Sis

pete STATI TIT TITIEFMIFIFITALINITIHs “neteern

qvis тагат ет. H TET IS coeSEYÈ RCLISE Не ‫ا‬‎ rt Eee ETүр, PaTETEE ыл ын м ыг A rr УУУ ЕУ er — di ————So on Prr TE GTL EE kilè T — rH минен H Hd иН 3 ИШНЕН es ET Tvest 5HT dise Don uA srana anawa gawa

amerT

ARTHUR L. TJIN-KON-FAT De -Е

|

22

©

e P

UNIVERSITY LIBRARIES

2

үс.

-

ww 1

gQ

Т NP А7 B €

Т Ч

RAS

“ЕС заа Nad K à À

OS”

-1

ысk зу Lo Mi SPS

AN

7895

P3 TLS 7289

“ DEDIKA NA MI YU RODERICK

LA ——



SENA

ANA

YU

=

=

LAJ

PREFASIO Arthur ta publika

Ku e obra aki, buki di pensamentu.

Meskos anterior, esta

su di tres ku tabata e kaso

den su obranan "HENDE" i "PA DIBERTI", Arthur ta ekspone den "SPIL" tambe su vishon kritiko, realista i profundo riba kosnan di bida. E pensamentunan di Arthur ta ekspresa su filosofia di bida, i ta manifesta па mes momentu аіди opvio: su kompromiso Ки realidat. Su obranan ta algu ŭniko i su género algu nobo den literatura na papiamentu; di manera ku por konsidera Arthur sin mas komo e pionero den su kategoria. Sin embargo ta notabel, ku e echo aki no a hana masha menshon. E echo notabel aki no merese di pasa na

inatvertidamente

pa

istoria

di

literatura

papiamentu.

Un spil ta un opheto ku ta duna nos un imagen kasi eksakto di nos mes pa mira. Kasi eksakto, pasobra nos por mira únikamente nos aparensha, esta: nos aspekto

fisiko-eksterno,

i

no

nos

aspekto

psigiko-

interno.

E

obra

aki,

"SPIL",

ta

ofresé

tur

e

dos

aspektonan aki na bista di tur ku kier mira tantu nan mes, komo tambe otronan, den dje. Promé ku bo drenta den e kas di pensamentu di Arthur, Arthur ta risibi bo ku un poema den su balkon. ALBERTO SAMBO.

BIDA

ESTA

DUSHI

KASI

MI

MI

BIDA

NO

POR

T'ASINA

MI

ВА!

NUMA;

NOS

LO

KEDA

TA

BIRA

MI

BISTA

E TA

BON

MESTER

DAL

| NO

KERE

YEN

ESTA

MI TA SINTI

KU

TA

BIDA

ESTA

KU

E KONKISTA

BIBA BON

BIBA KARBON

MI TA НАЛА TUR HENDE BON TUR KOS TA LUSI BON = TENDE KUANTU HARIMENTU MI SHON ` MUNDU POR SIGUI SIN MI? =

DISKRIMINASHON

E diskriminado ta e neger

Ironia

di

di mas

grandi

di e neger

.....

mes.

diskriminashon

mes ta diskrimina

ta

ku

hopi

bes

nos

nos mes.

EDUKR ASHOI N -A EN A AA EINSE S SIENA NANS INI Un

di e tareanan

di un

Lia no di hustifika

Dehenerashon

otro

kuné

ku

enbes di esun

di

ta

edukadó

kosnan

humanidat

kuestioná

ku mester

ta di koregi

robes.

a

trese

e butadó

sigui e Ordu.

entre

di órdu

E

ta un bon karakter

profesor

a

duna

e

promé

les; ta si e prome

ridikulo рготе

i disiplina.

kende

bisa

pa

Difisil

preparashon

bon

un

sin

esnan

ра

pasport

sa mas

studiante

ku e

profesor......

Pa un alumno no ta masha importante kuantu i un maestro sa;

importantisimo

ta e kapasidat

di e maestr

di por pasa su saber pa e alumno.

Un

di

e

fayonan

di

mas

|

grandi

No

tin un

E reakshon

miho

na

kurso

momento

indika hopi biaha

i diferente

promé

ta pidi plaka

sugeri

esaki......

Un

di

e

humanidat un

homber

seksual.

di mas

muhe

provokashon

di

grandi

komun

pa amor

resultadonan

ta

e

i esun

muhe

ta

entre

ta

sinta

di dos ta

prinsipal na

un

ta ku esun

dehenerashon

ku e diferensia

i un

kas.

| МОНЕ

di e diferensianan

prostituta

di un

na

e grado di edukashon.

НОМВЕК

Un

ku edukashon

nan

di

entre parti

komprenshon

mas

Tin

heteroseksual пап

esnan

ku

ku

pasa

pa

rekonose

ku

ta

ku

maskulino

ser

ta

ta homoseksual.

Prostitushon forma

di

pa hana

No tin mihó

Matrimonio

sinti

i Of

"rekonosimentu".

"make-up"

ta

kapasidat

e

ku skuridat.

instituto

ku hopi

uza komo preteksto p'asina nan no kum obligashonnan

10

base

komo

tin ......ПО reglanan. mester

matrimonio

Un

di trabou.

.

|

p.

|

4 4Ч

ta

un |

Amistat

ta

E

fisiko

parti

e mama

di amor.

di hende

ku

mas

ku

tur

ta dirigi mundu

ta ...... e parti seksual.

Hopi

тиһе

ta

transforma

hotel

i of

restorant

luga di hasi di dje un

HUSTISIA E echo

ku un

ku bo a kometé

hana

pa

nan nan

kas

otro

den

un

Котрапего,

па

luga di amor

i karino.

- INHUSTISIA

otro

tambe

a komete

no ta nifika

un

fayo

ku bo so no por

kastigu.

11

ta

Aparentemente

pa

publiko

е

inhustu

hendenan

kumbini

(masa/pueblo)

pensa

ta

positivo.

Е

Inhustisia

otro;

pero

ta

loke

hendenan

ta

komete

ku

ku na final ta resulta kontra nan GE

mes.

ji

Lei sirbi

12

t'ei lei.

pa

sirbi

hende;

hende

no

t'ei p E

e

IMPRESHON

Aparentemente ta di mas

- PREHUISIO

e aparensia fisiko di un hende

importansha

pa su

personalidat

ku

su abilidatnan.

Ta

husga

hasi,

hopi

sino

pa

hende e

no

lokenan

pa

e loke

ta bisa

пап

(t)a

ku nan

(t)a

hasi.

ISTORIA

Kriminalnan falsifika

Istoria

pasa

moral

ta

tur

esnan

ku

ta

istoria.

no

ta

e

loke

ku

abo

ta

hana

ku

a

sino e loke ku a pasa.

13

КОМО51МЕМТО

по

ku

kapas

Hendenan

mester

"importante"

hendenan mes

ku e puesto

Pa

bo

tin

eksito ta

amistat

e

konformá

den

bo

si

bo

e

mester

ta

mundu

ku

no

ta

sa

un

aparenta

asepta

ku

nesesariamente

kapasidat real.

e no sa n =

14

garantia di sal

к

kos

di sa un

kore riesgo di subi su nivel di ignoransi

i no

nan

aki

KOS.

Esun

di j

di konsehero.

nesesariamente

importante

tin

Konosimentu

i sentimentu

ta

di mas importante

pa domina

Sensato

ku ora

ta

esnan

bisa ku nan

no

bisa ku nan

sa algu.

Un

hende

ku sa

un hende

un

faktornan

un idioma.

nan

sa

i ora nan

un

tiki

ta

sa hopi ta

tiki di hopi ta meskos

ku

ku sa hopi di nada.

E diferensha persona

sa nada,

e dos

ku

outodidakt

basiko un

entre

preparashon

un outodidakt formal

ta

i un ku

un

sa tur loke e kier sa i un persona

ku preparashon

formal

disidi ku e mester

sa tur loke otronan

a

sa.

15

LESAMENTU

Buki ta un forma

di refleho

No keda den bruki,

Hende

di mundu.

lesa buki.

ku of sin bista

mester

lesa buki pe

hana un punto di bista.

|

Un pais sin buki ta komparabel ku ta tapa sin duki.

РЕ

TR

Buki

i mundu

humanidat.

ku un H

=

ta e maestronan pri E

Ра

rekonose

loke

Bobo

bo no

loke sa;

i sabi

informashon

bo

e

sa,

ра

deskubri

buki.

lesa

ningun via

tabata

ta

keda

amigu

ofendi

i maestro

buskando ku

yama

buki.

LOGRO

Aseptando

parse

di

1 FAYO

kapasidat

ta

e

prome

di

paso

esnan

establesi

pa

nos

mes

ta

haŭa

rekonosimentu.

Hopi

hende

no ta logra masha

den bida, debi

na ku nan a alarga nan hubentut

demasiado.

17

hende

Hopi

un

defensa

krea ta faya debi na ku nan ta tin un di s e b n e n a pa nan akton

defensa.

ku

Esnan

ta

prinsipalmente

laga

nan

di otronan,

logronan

depende

mayoria

di biaha

ta sali engana.

Ta

importante

importante

kiko

un

hende

ta na ki momentu

logra;

di su bida

logr'é.

Hopi hende no ta logra pasobra nan gr a logra sino pasobra otronan a lo no logra.

18

mas el

|

Adelanto

ta e pio akshon kudishi.

hende

kontra

ku bo por desplega

MOTIVASHON

Kursonan

di

motivashon

tin

praktika

Кото

resultado

demotiva

di

forma

un

hopi ku

artifisial

biaha

den

hendenan

ta

bira

"motiva".

Notabel

ta e echo

ku mayoria

papia di motivashon

Hopi

di esnan

hustamente demotivashon

tin un bon

ku ta papia

esnan

ku

ta

di esnan

ku ta

posishon.

di motivashon

ko-responsabel

ta

pa е

di siertonan.

19

POBRESA

1 RIKESA

Hopi hende ta bira pober no pasobra nan no tin

sen

basiko; hende

ра

sino

kumpli

Ки

пап

nesesidatnan

pasobra

nan

kier

biba

riku.

Ta parse di ta masha

riku ku nunka tabata

Keĥa

pober den

bashi

interesante pa e hende

tabata

pober

pa bisa ku є

pasado.

ta parse

un echo ekspresa.

"I

manera

di ta mas un mod

NN NI

PODER

Aparentemente

di

ku

antemano

iregularidatnan

legalisa

Reunion

loke

ta

e

importante

asuntunan

ta

reserva

por

garantisá

hendenan

pretende

p'asina

na nan

hende

"medidanan

ku

pa

ku

por kontinua.

ku

ta

konstantemente,

Hopi

poder

hende

aparentemente

altu

Puestonan

kontenido

di un

opinion

di lei.

ta sinonimo

esnan

- PUESTO

пап

ku

puesto

di

tin

по

duna

puesto.

ku

general"

tin

poder

p'asina

gusta

tuma

atende

sierto

personal. 21

POLITIKA

Politika hendenan

"Mi E

no

hasi

inkapas

ta

periodistanan

ta

uza

for di nan

ра

“Ки

entre

kita

kurpa.

ta loke ta tene kada

hendenan

un te при

sko

boluntariamente

diktado of un diktado.

Eu.

|

Na luga di bini ku un solushon, poli

"P hopi biaha ta rekori na dicho

pa "derota" nan kontrinkant ч ап. 22

pa

inbestigae

mi

"lo

ekspreshonnan

mandatarionan

p'asina

fasil

forma

un

karera.

altura",

na

ES

Elekshon

ta

biaha

hopi

к.

otro

`

POSITIVO

Hendenan di luna

negativo

lumina

Hendenan

nos

positivo

1 NEGATIVO

ta esnan enbes

ku kier

di esun

ta esnan

pa e lus

di solo.

ku kier tapa

solo

ku un dede.

Hendenan

negativo

ekspreshonnan

ku nan

Tantu

partinan

aktonan

gusta

positivo,

yena

nan

p'asina

nan

boka por

ku sigui

negativo.

negativismo

negativo

komo

positivismo

tin

nan

i positivo.

23

PROBLEMA

Origen

di

hopi

asuntunan sino

problema

relashoná

mas

bien

ku

ku un e echo

no

ta

sinta

ke otro ku un

den

materia,

i tur

ta en i

buska di e balor ku nan tin of ta kere di tin of mester

tin.

Problema

ta

asepta

di

eksisti.....

e

tin

loke

ku

ningun

pero

ku

sin

hende

ta

embargo ta

E okashonadonan hustamente

di

esnan

problema

ku

pa

hopi

e mundu

aparenta di ta e solushonadonan

Si

nos

kada

naturalesa

unu

nos

lo

respeta i ta

ta

di afo

ta

di problema.

e

hana

biaha

reglanan

nos

den

di

menos

problema.

REDASHI

Hasidonan

konosi

Ta

un

konosi

di

redu

di den

un

echo

ku

pa

su

ta

konta

entre

esnan

mas

komunidat.

е

hasidó

redashinan,

di ku

redu esun

ta ku

mas e

ta

hasi redu riba dje.

25

RELIGION

Uza religion komo kapa ta mesun sensurabel uza kuchú di korta karni pe

ku por ehempel korta hende.

Si

solamente

un

porsiento

ta

tantu

di esnan

pretende

di

teorianan

den praktika; anto ta imposibel |

e mundu

religioso

ku

aki por ta asina dehenera.

buta

3

nar

TEORIA 1 PRAKTIKA E origen

Tin un

di teoria;

ta praktika.

ekspreshon

ku ta bisa:

"the right man

on the right place". Den

praktika

mayoria

"the big mouth

splikashon

nos

ta haŭa:

on the big place"

Inbestigashonnan

sientifikonan

di biaha

ta

teoriko

ta

e

hasi

loke

ku

p'asina

pa asuntunan

hopi

haña

biaha

un

praktiko.

27

TRANKILIDAT

Hendenan biaha

yama

asina

trankil

Trankilidat hopi biaha ta e forma i avansa

hopi

kaya

na kas.

intrankil

sa ta masha

den

mas okulto E

di agresividat.

i

VARIASHON

Si luna por a papia, hopi di esnan ku bot

e

klaridat

real,

Un

hasi

di solo

ta skonde nan identi

lo keda desenmaskara.

outoridat

miho

òf

kualkier

hende

di laga otronan s

ku di mustra otronan ribae m

gasta

mas

Kara

ta

i no

pa

por

ŭniko

e

mas

kier

hende

di

Mayoria

Hende

apátiko

ripara

ku

ku

nos

di dje.

rondo

biaha

komunidat

por

visibel

kontakto

hopi

nan

mas.

tin

tin ku e mundu

konsenshi

p'asina

по

ta ta

а

ku

esnan apresia

nan

aporte.

E "enemigu" kriminal

di mas

grandi

ni enfermedat

Solamente

posibilidat

esnan

di

sino

di hende

no ta e

...... realidat.

ku di ningun forma

por

komunika

den

ta den e

e

sentido

mas amplio di e palabra ta inosente i tambe ignorante. 29

Di

tur

akuerdo:

tin nos

unu

kada

Si no tabata ta

mundu

e

ta

| ku ta e talentonan b

ta

kende(nan) aki

Pero

iqual.

komunidat.

luga den

asina

determina

nobo,

hende

lo

talentc

e

tabata

muchu 3

dinamiko.

Un

di

e

karakteristikanan

di

desaroyo ta, ku algun hende so ta "sa" tur kos.

Komberti funesto

un

hobi

ku komberti

den un trabou Ac

n

ku

Realidat

ta

mustra

asepta

е

siguiente

komunidat,

maske

tin mal

nan

sina

b) Hendenan

pudiente

c) Hendenan

ku poder

ta

e satanas

tolera

i of

di

деп

gruponan

a) Hendenan

Plaka

ta

nos

di mas

manera:

grandi

ku

mundu

konose.

Un hende mas

tantu

lubidando

egoista ku

un

di mas

ta perhudika

hende

ku

ta

yuda

su mes otronan

su mes.

No tin un mihó

invershon

ku bondat.

31

dos

Amor

di

tambe

ta konta

"Ta

depende"

mashá

uza

pa

pa amor

ta

un

esnan

esun

ta

banda

ideal......esej`

pa patria.

kombinashon

débil

di

palabra

ku kier pretendé

di tin madures.

Un

nase

tera

kaminda

"sabi"

praktikamente

difisilmente

un

por progresa. = p T£dir

Hopi biaha e skuchadonan konta ku e kontadonan.

32

i tur

tin m ec

Es ku ta konosi di

eskandalo

komo

hopi

un hende

biaha

ta

ku tin miedu

han'e

den

hopi

eskandalo.

di

tera

Den

hende

ta

loko,

esun

normal

ta

den

ип

pasa pa loko.

Poko

di

nos

interesante

enfermedat

ta, ta parse

E

ku un

miho

di

mas

interesa

den

hasi

kosnan

manera

nan

materia.

no

bisa

di ta bastante

manera

interesa

realmente

ta

nos

materia,

E

ta

pa

kontagioso.

enfatisa

un

regla

ta

di

ehekut'e.

33

Biba

sin

muzik

ta

meskos

ku

kome

aros

sin H

SOUS.

Fe

ta

un

konfiansa

no

kontrola;

konfiansa

ta un fe kontrola.

Na

di

luga

bisa:

"el

a

yega

hopi

leu", m

por bisa na diferente okashon: "nan abent hopi

leu".

Hopi ta esnan

ku ta funshona na ali

di bahesa.

ih

E =

=

Mi no por bisa ku bo ta un no por bisa tampoko bo ta un

kriminal.

ku

kriminal |

ku tabatin

hende

Hopi i keda

ta kere

sin kere

hende

loke

nan

no

пап

mester

ta

un

hende

loke

pa

e

laga

kandela.

loke

loko

publikamente

huma

fabrika

ta

hende

impreshon

esnan

konsiente.

inkonsiente

Hopi

di

"alimento" hasi

kier

ku

"konsiente"

esnan

Un

hopi biaha

ta haĥa

Inkonsiensia

hopi

di

nos

mester

kere

kere......

ku

ta

ta

hasi

hasi

den

skondi.

Adaptashon

hopi

biaha

ta un forma

okulto

di

dehenerashon.

35

mihó surti

E biblioteka

......ta realidat.

q

Hendenan

(sabionan)

ku

konstantemente

na momentu

teorianan;

ta

ta sita

otronan

ku nan bini ku sierto

demostrá

ku

nan

ta P

intelektualmente

Dehenerashon

di humanidat

implakablemente loke ta papel

e

tanten

ku

goberna

nos.

di

mas

sentimentunan

individuo

kompleha.

por tin.

lo sigui su kurso nos

pel

ta

laga tur

no

ta

eksakto

di

Internashonal

imitashon

loke(nan)

ku

e

kosnan

di

internashonalmente

apresio i aseptashon.

ta

Ки

loke(nan)

afó ta

sino

e

hana

KONTENIDO PREFASIO BIDA DISKRIMINASHON EDUKASHON HOMBER

- ENSENANSA

I MUHE

HUSTISIA

- INHUSTISIA

IMPRESHON

- PREHUISIO

ISTORIA KONOSIMENTU LESAMENTU LOGRO

1 FAYO

MOTIVASHON POBRESA PODER

1 RIKESA

- PUESTO

POLITIKA

POSITIVO - NEGATIVO — —

PROBLEMA

5 6 7 7,8,9 9,10,11 1,1228 13

KONTENIDO REDASHI RELIGION TEORIA

| PRAKTIKA

TRANKILIDAT VARIASHON

25 26 27 28 28 t/k 37

из

E Arthur a nase di ana ta E maestro Arthur kos un

OUTOR

L. Tjin-Kon-Fat dia dos di mart 1955 na Korsou di profeshon di skol, ta mas ku tur outodidakt.

El a fungi pa ana sekretario

AA mires] нис 22

33::313:233333 ЭНЗ H 3345234, sa

di ana '82 "84 komo di Sosiedat

di Eskritornan Korso E ta Honest komo

di

un

hende

ku

tin

e ab

di deskribi un situashon komplika i kom ku algun palabra. Prueba el a duna ku su dos publikashonnan den fori | Arthur a publika dos buki di Ма айа 1975 i 1984 el respektivamente e bukinan titula * "PA DIBERTI".