Runyambo-Kiswahili-English and English-Runyambo-Kiswahili lexicon 9987691013

2,319 558 1MB

English Pages 300 Year 2002

Report DMCA / Copyright

DOWNLOAD FILE

Polecaj historie

Runyambo-Kiswahili-English and English-Runyambo-Kiswahili lexicon
 9987691013

Citation preview

ORUNYAMBO MSAMIATI WA RUNYAMBO-KISWAHILI-KIINGEREZA NA

KIINGEREZA-RUNYAMBO-KISWAHILI [RUNYAMBO-KISWAHILI-ENGLISH AND

ENGLISH-RUNYAMBO-KISWAHILI LEXICON] Josephat M. Rugemalira

Languages of Tanzania [LOT] Project University of Dar es Salaam 2002

LOT Publications: Lexicon Series No. 1

Languages of Tanzania Project University of Dar es Salaam P.O.Box 35040 Dar es Salaam.

Cover map: SIL International

© Languages of Tanzania Project 2002

ISBN 9987 691 01 3

All rights reserved. No part of this publication may be reproduced or transmitted in any form or by any means, electronic or mechanical, including photocopying, recording or any information and retrieval system, without written permission from the copyright owner.

ii

UTANGULIZI 1. Madhumuni Orodha hii ya msamiati wa Runyambo ni ya kwanza yenye ukubwa kiasi hiki kuandaliwa. Orodha yenyewe imekusudiwa kukidhi mahitaji ya wasomaji wa aina mbili. Kwanza, kama ilivyokusudiwa katika mpangilio wa Mradi wa Lugha za Tanzania, itakidhi mahitaji ya watafiti isimu wanapofanya uchunguzi kwa kulinganisha data za lugha mbalimbali. Pili, katika jitihada za kukuza na kuhifadhi lugha za Tanzania, orodha hii itakidhi mahitaji ya msomaji wa kawaida, hasa yule ambaye lugha yake ya kwanza in Runyambo. Inatazamiwa kwamba msamiati huu utaweka msingi wa kutengeneza kamusi ya Runyambo, kuweka vigezo vya maandishi, na kuweka msukumo wa elimu ya kusoma na kuandika katika jamii ya Abanyambo. 2. Mpangilio Msamiati huu una sehemu mbili. Sehemu ya kwanza inaorodhesha maneno ya Runyambo na maelezo yake katika Kiswahili na Kiingereza. Sehemu ya pili inaorodhesha maneno ya Kiingereza na maelezo yake katika Kinyambo na Kiswahili. Viambishiawali katika sehemu zote mbili vimepangwa kabla ya safu ya maneno ya Runyambo, navyo ni vya aina mbili. Aina ya kwanza ni kiambishiawali cha kitenzi ku/kw. Aina ya pili ni kisabiki kiambishiawali cha nomino a/e/o, kama vile katika a-máte, e-citi, orúku. Karibu nomino zote zina kiambishi hiki isipokuwa nomino nyingi za ngeli ya ri (kama vile ikúru, itáma, íju …), majina ya rangi, nomino pekee (k.m Kakúru), na baadhi ya majina ya wanyama. Vivumishi na viwakilishi (vionyeshi, vimilikishi, viulizi) (katika Sehemu ya Kwanza) vimewekewa alama hii(@) katika safu ya viambishi, ikiashiria kuwa vinachukua maumbo ya upatanisho kutoka kwenye nomino husika. Mbali na maumbo haya, ni maumbo machache sana yasiyochukua kisabiki kiambishiawali k.m. bâmbe, nkána, íngaaha, ánga. Nomino zimeorodheshwa kialfabeti kwa kufuata kiambishi cha ngeli katika umoja. Umbo la wingi wa nomino limeingizwa iwapo i) ndilo umbo la kawaida lililopo, kama vile a-máte, e-bica, a-magara, ii) ndilo umbo linalojitokeza mara nyingi zaidi, k.m. iyengo/amayengo iii) linaleta maana maalumu, k.m. e-bihinzi/e-cihinzi, e-bireju/e-cireju, ikúru/a-makúru.

iii

Vitenzi vimeorodheshwa kwa mashina yake. Minyambuliko ya kawaida, yaani maumbo sababishi, husishi, tendewa, tendeka, na tendeana, hayakuorodheshwa isipokuwa pale yanapokuwa na maana maalum isiyotabirika, kama mifano hii inavyoonyesha: Ku-téma kata [limeorodheshwa] Ku-témera katia [umbo husishi; halikuorodheshwa] Ku-témesa fanya mtu/kitu kikate; saidia kukata [umbo sababishi; halikuorodheswa] Ku-témerera tengeneza barabara kuzunguka shamba ili kuzuia moto [maana maalum; limeorodheshwa] Ku-téera piga, gonga [limeorodheshwa] Ku-téérera kata/punguza majani ya mgomba [maana maalum; limeorodheshwa] Irabu ndefu zinaonyeshwa mara mbili (katika mfumo wa irabu tano) isipokuwa pale zinapotabirika kwa kanuni. Urefu usiotabirika: ku-siba funga [fupi] ku-siiba pitisha siku mahali [ndefu] o-butúzi uyoga [fupi] o-butúuzi ukazi [ndefu] o-musana jua kali [fupi] o-muzáana mtumishi [ndefu] Urefu wa kutabirika: i) irabu inayotangulia mlolongo wa nazali na konsonanti katika matamshi, kwa mfano, ku-jenda, ku-tunta) ii) irabu inayofuata mlolongo wa konsonanti na kiyeyusho katika matamshi, kwa mfano, kutwâra, ku-twera, ku-tyâza, o-rwôngo, a-kakwânzi. (Katika mifano miwili ya mwisho, kanuni moja tu ya urefushaji wa irabu inatumika). Irabuunganifu moja tu [ei] inapatikana, kwa mfano ku-béiha, ku-beija. Toni ya juu tu imebainishwa; toni isiyobainishwa ni ya chini, kwa mfano o-musúma. Othografia inaficha mabadiliko kama miungano ya sauti na udondoshajisauti katika matamshi. Jitihada imefanyika kubainisha toni kama ilivyo wakati wa kutamka neno moja peke yake lisilo katika kirai. Matamshi ya kirai Matamshi ya peke [omwaanagwééŋkóko] -> o-mwâna gwa e-nkóko ‘chick’ [e amayúkusiira] -> e-nyama ya o-kusiira ‘meat for distribution’ [kutúúŋgíβigúúnju] -> ku-tûnga e-bigúnju ‘keep animals’

iv

Maandishi yametumia alama za konsonanti zifuatazo:

p b

t d

c j

m

n

ny

f v

s z

zh

w

r

y

k g

h

Tofauti za lahaja kati ya Karagwe Magharibi (Marungu) na Mashariki (Migongo) hazikubainishwa waziwazi. Tofauti za maneno na maana kati ya sehemu mbalimbali zimeingizwa katika orodha hii bila kujaribu kuonyesha zilivyotawanyika. Hivyo kama neno fulani, kwa mfano, enceréje, linapatikana sehemu moja tu na siyo katika sehemu zingine, hali hiyo haikuashiriwa katika orodha hii. Lakini tofauti za matamshi zimeshughulikiwa kama ifuatavyo: i) Katika tofauti za j/g na c/k kwa sehemu kubwa orodha hii imefuata matamshi ya magharibi (Marungu): Marungu Migongo a-majézi a-magézi o-muceeka o-mukeeka ii) Katika tofauti za zh/z/j na sy/c kwa sehemu kubwa matamshi ya mashariki (Migongo) yamefuatwa. Marungu Migongo o-muzigeizo o-mujigeijo nyensya nyenca a-mazhuta/a-mazuta a-majuta e-ntozho/e-ntozo e-ntojo Mara chache sana maumbo zaidi ya moja yameingizwa. Na tofauti ya s/sh inaonekana kuwa haitabiriki: kwa baadhi ya watu kutoka sehemu mbalimbali, sauti zote s/sh hujitokeza bila kanuni maalum. Lakini watu wengi zaidi hutumia s tu. Hivyo orodha hii imetumia s pekee kila mahali. Maelezo ya Kiswahili na Kiingereza kwa maneno mengi yahusuyo mimea na wanyama ni ya jumla mno. Kwa baadhi ya maneno haya istilahi ya kisayansi imetolewa kama ilivyopatikana katika vyanzo viwili: i) Kanywa, P.P.I. 1986. Orodha ya Miti na Migomba Mkoani Kagera. Rumuli Press. Bukoba;

v

ii)

Taylor, C. 1959. A Simplified Runyankore-Rukiga – English and English – RunyankoreRukiga Dictionary. East African Literature Bureau. Kampala.

Shukrani za dhati ziwaendee watu wote katika sehemu mbalimbali za Karagwe kwa kutoa msaada wa hali na mali katika uandaaji wa orodha hii. Shukrani za pekee ziwaendee Bw. Wilfred Kahumuza na Bi. Zeulia Jeremiah kwa mchango wao katika utafiti wa awali mnamo Agosti/Septemba 2001. Kazi yote kuanzia utafiti hadi uchapishaji wa orodha hii umefadhiliwa na Mradi wa Lugha za Tanzania kwa msaada kutoka Shirika la Maendeleo ya Kimataifa la Sweden (SIDA).

[Masahihisho na maoni yapelekwe kwenye anwani iliyoonyeshwa awali au kwa barua pepe [email protected]]

vi

INTRODUCTION 1.Aims This is the first word list of considerable size to be compiled for Runyambo. It is aimed at two types of users. First, as originally conceived within the framework of the Languages of Tanzania Project, it seeks to serve the needs of research linguists as a reservoir of linguistic data for cross-language comparison. Second, as a contribution to the promotion of the languages of Tanzania, it is addressed to the general user, especially one with Runyambo as mother tongue. In this regard the word list is designed to set standards and conventions in orthography as well as encourage literacy development among the Abanyambo. 2. Organization This lexicon consists of two parts. Part One contains the Runyambo-Kiswahili-English list and Part Two contains the English-Runyambo-Kiswahili list. The prefixes before the Runyambo entries in both parts are of two types. The first is the verb prefix ku/kw, and the second is the nominal pre-prefix (also known as the augment) a/e/o, which depends on the vowel of the class prefix. Most nouns are listed with this pre-prefix. The few exceptions include nouns in the (r)i- class, colour terms, proper names, and some animal names. Adjectives and pronominal forms (demonstratives, possessives, interrogatives) have a special symbol @ in the prefix column (Part One only) indicating their taking agreement markers from the nominals they relate to. This leaves only a handful of other items that do not take the augment (e.g. bâmbe, nkána, ingaaha, ánga). Nouns are listed by the class prefix, usually the singular form only. The plural form of the noun is not listed unless it is the usual form (e.g. a-mate, e-bica, a-magara), or is the most common form (e.g. iyengo/a-mayengo), or has a special sense (e.g. e-bihinzi/e-cihinzi, e-bireju/ecireju, ikúru/a-makúru). Verbs are listed by the stem. The regular verbal derivations are not listed unless a special sense is involved as exemplified below. Ku-téma cut [listed] Ku-témera cut for/at [applicative derivation; not listed] Ku-témesa cut with, cause to cut [causative derivation; not listed] Ku-témerera make a clearing to keep fire away from farm [special sense; listed] Ku-téera strike, knock [listed] Ku-téérera prune banana plant [special sense; listed]

vii

Long vowels are indicated by a double spell out, based on the five-vowel system, except where the length is predictable: Lexical length: ku-siba lock [short] ku-siiba pass the day at [long] o-butúzi mushrooms [short] o-butúuzi state of residing [long] o-musana sunshine [short] o-muzáana servant [long] Derived length: i) a vowel before a nasal +consonant cluster e.g. ku-jenda, ku-tunta ii) a vowel after a consonant + glide cluster in word non-final position, e.g. kutwâra, ku-twera, ku-tyâza, o-rwôngo, a-kakwânzi (in these last two items only one of the lengthening rules will apply). One diphthong [ei] may be discerned as in ku-béiha, ku-beija. Only high tone is marked e.g. o-múswa; low tone is the unmarked default. Only long vowels can carry the falling tone as in ku-twâra. The orthography suppresses morphophonological effects like vowel coalescence and elision, and in most cases strives to mark tone as in isolated pronunciation: Connected speech Isolated pronuncitation [omwaanagwééŋkóko] -> o-mwâna gwa e-nkóko ‘chick’ [e amayúkusiira] -> e-nyama ya o-kusiira ‘meat for distribution’ [kutúúŋgíβigúúnju] -> ku-tûnga e-bigúnju ‘keep animals’ The consonant symbols used in the spelling are shown below:

p b

t d

c j

m

n

ny

f v

s z

zh

w

r

y

k g

h

Dialectal variations between West Karagwe and East Karagwe speakers are not explicitly indicated. Differences in words and senses are included in the list without attempting to show the relative distributions. However, with respect to pronunciation, where the difference consists of the [ /g] and [c/k] alternations the western version has in most cases been followed

viii

(e.g. listing a-majézi rather than a-magézi; o-muceeka rather than o-mukeeka). But the [z/ ] and [sy/c] alternations generally follow the eastern pronunciation as in o-mujigeijo rather than omuzigeizo; nyénca rather than nyénsya. In a few cases, more than one version has been entered. An occasional variation on the [z/ ] alternation is [ ] as in a-mazhúta, e-ntozho. The [s/ ] alternation is to a large extent a free variation feature in many idiolects and has been consistently ignored by suppressing [ ]. The explanations for many plants and animal terms are still too general. In some cases a scientific name has been provided thanks to two sources, namely, 1. Kanywa, P.P.I. 1986. Orodha ya Miti na Migomba Mkoani Kagera. Rumuli Press. Bukoba; 2. Taylor, C. 1959. A Simplified Runyankore-Rukiga – English and English – RunyankoreRukiga Dictionary. East African Literature Bureau. Kampala. In this vein I would like to pay special tribute to two people, Mr. Wilfred Kahumuza and Ms. Zeulia Jeremiah, who took part in the data collection and compilation process in Karagwe district in August/September 2001. Many thanks also to the many people in various parts of Karagwe, who spent hours teaching me more of this language during August and September 2002. The research work and publication of this word list has been made possible by the Languages of Tanzania Project through a grant from the Swedish International Development Agency (SIDA).

***

ix

VIFUPISHO – ABBREVIATIONS adj adjective esp. especially intr. intransitive k.v. kama vile lit. literally n noun n.k. na kadhalika pl. plural sb somebody sg. singular sth something tr. transitive v verb

[Corrections and comments may be sent to the address shown above or by e-mail: [email protected]]

x

English

Runyambo

Kiswahili

abandon abdomen abdomen (below the navel)

ku nága/nájirana ibondo e cinye, a-mayása

tupa, telekeza tumbo tumbo chini ya kitovu

abound abstain abundant abuse abuse accompany accompany (someone) accomplish accuse acidic, be acidity across, lie across, put act adam's apple add add to add up adder, puff admire admit guilt adult adze aeroplane affair affirm afraid of, be African harrier age aged, become

kw íjura msera ku yéima msera e cijúmi ku júma ku jenda hámo, jendana, sagarana ku séndecereza/hérecera ku mara/héza ku twéijera/hababira ku kánkana o busaarizi ku cííkama/gúturana ku cínjira/sííciriza ku kóra e cimirônko, a-kasonda búro ku tééranisa/onjeza kw onjera ku tééranisa e mpíri kw égomba, ku-ríjira kw iciriza o muntu mukúru e mbeijo/mbéizi e ndeje e cigambo, a-makúru kw iciriza ku tíina e cihûngu e cingano, o-mwinganiro ku zeeha/kéíkura/kúra

jaa tele jinyima tele tusi tukana enda pamoja sindikiza maliza shitaki wa kali (maonjo) ukali(wa maonjo) kingama kinga tenda koromeo jumlisha ongeza jumlisha kifutu/ pili penda/husudu kiri kosa mtu mzima tezo/kishoka ndege (ya abiria) jambo bali/kiri ogopa hajivule ngazi ya rika konga, zeeka

172

English age-mate agree agree with each other agreement agriculture ahead, go aim by arrow albino alive, be all allow ally in war alone alter/change (intr.) alter/change (tr.) alternate amulet ancestral spirit angel anger angry, become animal animal hair animal, wild ankle announce announce arrival announce sb's death annual stream answer answer answer a call ant ant hill

e kw kw kw e ku kw ku ku o ku ku ku o o o e ku e o e a ku ku ku o e ku kw e e

Runyambo

Kiswahili

ceemeerero címo iciriza icirizana icirizangana/icirizana cirimo, o-burimi jenderera oreceza e-ngóbe, ku-teeba nyamágoye húrira/reeba/rora -ona jubura/ohereza/téísura munywâni o-mubííta -onka hinduka hindura tahirana rujisa muzímu mumaréika, e-nganzi ciníga támwa/nígahara cigúnju bwoya, e-byoya, a-mooya nyaméíswa kakongweijóre ranga káguza bíka mujera, e-ncúro mporooro horora étaba/étabuka mpazi císwa/mpice

rika-moja kubali kubaliana makubaliano, mapatano kilimo endelea lenga kwa mshale zeruzeru wa hai -ote ruhusu, acha rafiki vitani peke yake badilika badili badilishana talasimu, hirizi mzimu malaika hasira kasirika mnyama manyoya mnyama mwitu kifundo cha mguu tangaza bisha hodi tangaza kifo kijito, chemchemi jibu jibu itika (mwito) siafu kichuguu cha mchwa

173

English ant, a kind of small ant, reddish-brown (biting) ant, small black anteater antheap anus ape apparition apply make-up appointment approach archer area argue arid ground arm armpit army arrange arrive arrow arrow bundle arrow for bleeding arrow poison arrow shaft ascend ashes ashes, bake in ask (question) ask for assemble assemble/collect assembled, be

Runyambo

Kiswahili

e cinyómo e mpazi a e e e e o kw e kw o o ku o o e a ku kw e e e o o ku ku ku ku ku ku kw

chungu siafu

kasíisi nyamurimi císwa nio, o-musizi/muhende cigaya omuzímu ésemeza/ésiiga ndagaano irira héihi mureeji wa o-búta, o-murási mwânya hakana ruháama mukóno nyakwâwa basirikári/beiserukáre téékateeka ija/iza, ku-hika/goba ngóbe, o-mwambi cirîmba ndáso busegwe/o-bumara mwambi hanama/temba íju jumbika báza/búuza saba tánganwa/ teeranika rundaana érundaana/téérana 174

sisimizi muhanga kichuguu mkundu nyani, sokwe mtu mzimu jipamba/jiremba miadi karibia mniga upinde sehemu bisha nchi kavu mkono kwapa jeshi panga ja/fika mshale bunda la mishale mshale wa kutolea damu sumu ya mshale wano, uti panda majivu oka uliza omba kitu kutana/kusanyika kusanya kusanyika

English assembly assent assist at the back of attack aunt, maternal aunt/father's sister avoid avoid awake, be away, go away, put awl axe babble baboon baby baby sling back (of body) back of the head back, go/come back/rear backbone bad bad, become bad, go bad/rotten, become badness bag bait bald baldness bale out (water) ball

o kw ku e ku

kw ku ku ku ku e e ku e e e o e ku e o ku kú ku o e o o e ku o

Runyambo

Kiswahili

rucíiko iciriza juna/hweera nyima taahirira/tabaarira mawênto, nyokwênto swénkazi étantara/reka biyéíyamu/hunga sisiimuka jenda/simbura bíika cihûngu, isanda nsóoka/mbéizi/cóoma rangaanwa cigaya ncerémece, bweréere ngozi mugôngo nkombo garuka nyuma/nyima rucízi -bi bíiha fa junda búbi nsáho/nfurebe, o-mufuko munyongorórwa ruhára cihára zaamuura/táha/jubuura mupíira

baraza, mkusanyiko kubali saidia nyuma ya shambulia mama mdogo shangazi epuka epa/kwepa wa macho ondoka, enda weka, ondoa msharasi shoka bwata, payuka nyani mchanga(mtoto) ugozi, mbeleko mgongo kisogo rudi nyuma uti wa mgongo baya wa baya haribika oza ubaya mfuko chambo kipara upara opoa mpira

175

English bambara groundnut bamboo banana bark banana bark, dried banana beer banana bunch banana farm banana flower banana for cooking banana for roasting banana fruit banana fruit for beer banana grove banana juice banana leaf spoon banana leaf, dry banana leaf, fresh banana plant banana ripe fruit banana stem bar (of door) barb bark bark cloth bark cloth, make bark of tree bark tree barrel barren barren (of land) barren cow barren ground base of tree-trunk

e e e e o e e e e e e e e o e e o e e o e ku o ku e o e o e o e

Runyambo

Kiswahili

nsoro cihunguri, o-musekeyânda cigogo cigóye rubísi citooce cibânja cikankábane, o-bunúúnu citooce ngárambi/nkónjwa citooce mbíire cikóro muramba citéjero/ndoso/cijíiko cisánkara rubabi/rureere njemu cenju mugogo, e-nkónya cihimbo isanda bwéigora/móka/huuna rubugu kómaga cijúju mutóoma ipípa ngumba ruháama mbérera rwônyo nsíbo

njugumawe mwanzi ganda la mgomba ganda kavu la mgomba pombe ya ndizi mkungu shamba (la migomba) ua la mgomba ndizi za kupika ndizi za kuchoma ndizi ndizi za pombe kichaka cha migomba togwa ya ndizi kijiko cha jani la mgomba jani kavu la mgomba jani la mgomba mgomba ndizi mbivu shina la mgomba boriti la kufungia mlango mwiba wa mshale bweka/gumia nguo ya gamba la mti tengeneza nguo za gamba gamba la mti myombo pipa tasa, mgumba kame ng'ombe tasa isiyo rutuba kisiki

176

English

Runyambo

Kiswahili

bask (in the sun)/warm oneself

kw ôta (o-musana/ o-muriro)

ota (jua/moto)

basket basket for sifting basket, huge tall bat bathe (intr.) bathe (tr.) battle be beach bead beak beam bean bear (child) bear (fruit) beard beat beautiful become bed bedstead bee bee hive bee poison bee sting bee swarm bee-eater beer beer filter beer straw beetle bee-wax

e a e o kw kw e kú e o o o e ku ku e ku

kikapu kikapu cha kuchekechea tenga popo oga osha mapigano wa ufuko ushanga mdomo (wa ndege) boriti harage zaa toa matunda ndevu piga -zuri wa kitanda ulili nyuki mzinga wa nyuki uchungu wa nyuki mwiba wa nyuki kundi la nyuki keremkerem pombe chujio la pombe mrija dundu nta

kú e a e o o o o a o o e e

cikápu kacéncuzo citúkuru rucwa bitéeko; o-rwémyanjemu ôga ôja ndwano ba cambu, o-rwéjeego (rwa e-nyanja) rukwânzi munwa muziringíti/muréiba cihîmba záara/ihuka raba, kw-ana bireju téera -runji ba citânda/citabo macéera njóci muzinga busegwe rubúri mujumbi gwa e-njóci kaganga máarwa mwitizo ruséce cihirinjisa mázi/cikondére cisáasi 177

English

Runyambo

Kiswahili

goba/saanira musabiirizi tándika/ banza nyuma/nyima túra o-mubya ésiga kengere mujuba juguta mara ibondo hansi musípi/mweeko/rufúfu inika gondeka inama, ku-bóndabonda mugáti roga gáari -hângo nyângo rutaro/ruhungo hánguha súna a-mabéere

agia ombaomba anza nyuma cheua/piga mbweu amini kengele mivuo fukuta matumbo tumbo chini mshipi inama/pinda inamisha/peta/pindisha inama, pinda kwa uzee katikati loga basikeli kubwa chunguchungu ungo wa kubwa ota matiti

buhângo ndurwe kóma/bóha súmika isúmi

ukubwa nyongo funga (mtu kwa kamba) ganga kifungo cha kigumba kwenye wano

befit/suit beggar begin behind belch/burp believe bell bellows bellows, blow belly entrails belly/stomach below/underneath belt bend (intr.) bend (tr.) bent with age, become between bewitch bicycle big big black ant big straw plate big, become big, become (for a girl's breasts)

ku o ku e ku kw e o ku a

bigness bile bind bind up/splice binding for arrow head

o e ku ku

bird bitch bite

e cinyonyi e mbwákazi ku rúma

a o kw ku kw o ku e e o ku ku

ndege mbwa jike uma 178

English bitter, become bitterness black mamba black pepper black sparrow hawk black, become bladder, urinary blame blanket bleed bleed by cupping bleed cattle blind person block a hole blood blood brother

ku o e a a kw o ku e ku ku ku o ku o

blood pact bloom blow (as wind) blue blunt, become board boast (in a perfomance)

o kw ku

boat body (trunk) body, side of boil (intr.) boil (tr.) boil over boil/abscess bone bone marrow

o o o ku ku ku e

ku o kw

Runyambo

Kiswahili

saarira/kara busaarizi ncwéra kasênda kahume íragura ruhago tónganisa/támwa buranjíti rugamu obwâmba/jwa rúmika rása/sáma muhúme hómeerera ecihúru bwâmba munyányazi, mukúru wa, murúmuna wa mukágo âsa huuha kakobe guba rubaaho évuga

wa chungu/kali uchungu, ukali mamba (nyoka) pilipili manga kozi kikozi eusi,kuwa kibofu cha mkojo laumu blanketi toka damu umika toa damu ya ng'ombe kipofu ziba tundu damu kaka wa damu

bwato mubiri rubaju togota togosa bira cihute/cizîmba igufa o musokooro/musambi 179

patano la damu chanua maua/toa maua puliza/peperusha samawati wa butu ubao jigamba, jidai mashua, mtumbwi mwili, kiwiliwili ubavu chemka/tutuma chemsha furika/fufurika jipu mfupa uboho

English bone part of neck book border on bore a hole born, first borrow borrow money bottle bottle calabash bottom boundary bow bow bow string bowl for hand-washing box boy bracelet bracelet, metal bracelet, woven brag braid string braid the hair brain branch branch off (for a road) brand brass brave, be bread break break off (intr.) break off (tr.) break off a banana

e e kw ku o ku kw e o a o kw o o e e o e o e kw kw ku o ku e e ku o ku ku ku ku

Runyambo

Kiswahili

njinga za e-bica citabo átana fúmura mujigeijo tiiza, kw-éhoza éhoza cúpa rugunda, e-nkáaye hansi, e-cibúnu rubíbi inama búta muguha cinaabiro nsáho, e-sandúuka mwójo bangiri/cikoma murînga cikoma évuga ôgosa suka isoce bwongo itáaji táana njeri cóoma katáre maza mugaate hênda/âta héndeka hênda/gútura hógora

sehemu ya shingo yenye mifupa kitabu pakana toboa kifungua mimba azima kopa chupa kibuyu kama chupa chini mpaka inama upinde uzi wa upinde bakuli la kunawia sanduku mvulana bangili bangili ya chuma bangili iliyosukwa jigamba, jidai sokota kamba suka nywele ubongo tawi gawanyika alama, chapa shaba nyeupe wa shupavu mkate vunja vunjika vunja konyoa

180

English break one's promise break wind break/snap breast breast-bone breastfeed a child breath/breathing breathe breathe in breathe out breeding bull brew brick bridal garb bride bride price bridegroom bridegroom's party bride's party bridge bring bring to light bring up (child) broad road broken off, become broken, become brook/stream broom broth brother of husband brother of wife brother, his/her brother, my

Runyambo

Kiswahili

kw îta e-ndagaano ku nyâmpa ku hênda ibéere e nkóro kw ônca o-mwâna o mwîka kw ica kw iciza o-munda kw iciza a-heru e ními/cimasa ku híisa/ juunga amaarwa itofári e cijwâro ca o-bujenyi o mugóre e njúgwa o muséija, ciswéra o bujenyi a bagóre o rutindo ku réeta ku bandisa o-rucômpo ku rera e mbarabára mpângo ku kóndooka/hógoka/mónsoka ku héndeka/gútuka o mujera/mwiga e cikúbuuzo/citéezo o mukúbi/mwônyo o murámu o murámu, mukódomi munyânya munyányazi, mukúru wanje, murúmuna wanje 181

vunja ahadi shuta, jamba vunja ziwa mfupa wa kidari nyonyesha mtoto pumzi pumua vuta pumzi toa pumzi ng'ombe wa kupanda pika pombe tofali vazi la harusi bibi arusi mahari bwana arusi sherehe/tafrija ya bwana arusi mabibi arusi daraja leta zua lea barabara pana konyoka vunjika kijito ufagio mchuzi kaka ya mme kaka ya mke kaka yake kaka

English

Runyambo

Kiswahili

brother, my elder brother, our brother, their brother, younger brother, your (pl) brother, your (sg) brother/relative brother-in-law brother's child brown brush teeth bubble bubble up bucket bud buffalo buffalo horn bug, bed build building rope bulbul bull bull, old bull, young bullet bullok's heart bullrush millet bump bunch bundle burn (intr.) burn (n) burn (tr.)

munyányazi, mukúru wanje munyányeitwe munyányabo murúmuna munyányeimwe munyányoko munyaruganda, mwene wa… mukódomi, o-murámu mwana wa mukuru wanje kabugu singa a-méino ifúro bira e-bifúro ndóo cimuri/caaso mbogo nzâmba kaguguna ombeka cigóye cisweisore ngundu/ními ngundu/mbíícira cimasa isási bistaféri rubera itúta, isíme cisuko/cikéíkuru mufungo/muganda sya rwosya/rwoco, a-másya oca

kaka kaka yetu kaka yao kaka mdogo kaka yenu kaka yako ndugu shemeji/shemegi mtoto wa kaka kahawia piga mswaki mapovu toa mapovu ndoo tumba ya ua mbogo,nyati pembe ya nyati kunguni jenga kamba ya kujengea teleka fahali fahali mzee fahali mdogo risasi stafeli mawele tuta vunga (la nywele) fungu ungua mwunguzo wa moto choma

o

o o ku ku e e e e a kw e e e e e e o e o kú o kw

182

English

Runyambo

Kiswahili

burn, slight, through sitting near fire

ku bábuuka

babuka

burnt grassland burrowing lizard burst open (intr.) burst open (tr.) bury (generic) bury (the dead) bush bush country bush dweller bush pig bushbuck bushy end of tail bustard but butcher butter butterfly buttermilk buttock buy cackle cake for fuel, dried calabash calabash dipper calabash for beer calabash for drinking calabash for eating calabash for milk calabash plant calabash seed

o e kw kw ku ku e e o e e e e

mbuga iliyounguzwa moto guruguru pasuka pasua,tumbua zika zika kichaka pori, mwitu mkazi wa porini nguruwe mwitu pongo, mbawala nywele za mkiani sina ya korongo lakini mchinjaji samli kipepeo mtindi (wa maziwa) tako nunua kupayuka, kutetea shonde mung'unye kata kibuyu cha pombe kibuyu cha kunywea maji kibuyu cha chakula kibuyu cha maziwa mmea wa kibuyu mbegu za kibuyu dundu lenye shingo ndefu nusu kibuyu

calabash with long neck

calabash, half of a

o a e e e ku ku a e o e e o e o e o e

ruhííra cikúbagane/cínya átika, ku-báruka âta, ku-bárura ziika/tabira ziika cisaka cibira, irungu, o-rwéya, íswa munyeirungu mpunu nzaza cóose, o-mwôse cihûngu cónka mubáaji majúta ga e-nte cihuguuhúgu civuguto nio/cibúnu gura tétera máse cisísi mutáho cisísi ca a-máárwa nkáaye rwábya canzi ca a-máte, e-cisaabo rwôngo/rusísi ntetére/mpambo rugunda/ rusubu cisáre 183

English

Runyambo

calf calf (of leg) calf boils calf hut call call camel canary, seed-eater candidate canine tooth/tooth filed to a point

e o a e kw o

canoe cap capon car carcass caress carpenter's adze carry (away) carry astride on the hip carry in arms carry on one's back carry on pole carry on the head carve meat cask/barrel cassava beer cassava leaves cassava/manioc cast off skin castor oil castor-oil bean castor-oil plant castrate

o e e e o ku e ku ku ku ku ku kw ku

Kiswahili

nyána rutéje manyambwiga/masiyo cihongóre, a-kaju ka e-nyána êta rwêto e-ndogóbe e nsânde o muhíiji e ríino rísongweire

e e e o e e ku

bwâto kofíira nkóne mótoka múfu/ murambwe/mutûmbi kwátakwata/migamiga mbeijo twâra heeka táhata heeka rerembya ékorera sára/céba e-nyama ipípa nzúga cisâmvu ciríibwa rúhu nkaranga nkaraakáre/nsogasóga o-mukaraakáre kona 184

ndama shavu la mguu matezi shingoni banda la ndama ita mwito ngamia kivumbizi mtaka chonge mtumbwi kofia jogoo aliyehasiwa gari mzoga papasa, tomasa tezo chukua, twaa eleka beba mikononi beba mgongoni beba kwa boriti beba kichwani,jitwika kata nyama pipa/kasiki pombe ya mhogo kisamvu muhogo gamba mafuta ya mbarika mbarika mbono hasi

English

Runyambo

Kiswahili

castrated bull/sheep cat cat, wild catch catch a ball catch an enemy catch unawares/startle catch/hold with a hook caterpillar catfish cattle cattle dung cattle egret cattle fold wood cattle hide cattle keeping people cattle lane cattle pleurisy cattle saliva cattle typosomiasis cattle-fold cattle-pen caught in the throat, become

e a e ku ku ku ku ku e e e a e e o a e e a e e e ku

nkóne kajángwa, e-njángwa nturu/ cibáka kwâta kwâta o-mupíira kwâta a-batemu gwanisa juba cibungurírwa/cinyabába nkúbe nte máse nyânje mihingo rúhu rwa e-nte bahima cihándagazi nkórora macwánte, o-rujwâjwa bijúju cihongóre, o-rugo ciráaro niga

maksai paka nunda/paka shume kamata, daka daka mpira teka adui gundua, bamba vuta kwa ngowe kiwavi kambare ngombe/mifugo mavi ya ng'ombe yangeyange miti ya zizi ngozi ya ng'ombe watu wanaofuga ng'ombe njia ya kupitishia ng'ombe ugonjwa wa mapafu mate ya ng'ombe malale, mbung'o banda la ng'ombe zizi la ng'ombe kwama kooni

cave cease cease (of rains) ceiling center pillar of a round house

e ku ku e e

nyanga wáho/reka/recera wáyo dáari nyómyo

pango isha, acha isha dari nguzo-mama ya nyumba

centipede cerebrum ceremony chaff

mayombo o bwongo isoma/mísa/o-bujenyi e bikânja 185

tandu ubongo ibada pumba

English chaff/husk chain, medal chair chameleon channel/trench character/letter charcoal charm/fetish chase (away) chase/run after chat cheap cheat cheek cheerful, become chest chest meat chew chick chicken chief chief/headman chiefdom chief's daughter chief's enclosure chief's heir chief's son chief's wife child child born after twins chin chips of meat, dried chisel choke

e o e e e e o ku ku ku ku ku e e ku o e o o o o e o o o o e e e ku

Runyambo

Kiswahili

bisúsu/biswagara mudáari citébe, e-ntébe nyabaarúju handaki, o-rusa nyúguta ikára rugisa binga binga, kwíruca ganiira/fúmoora -takuseera béiha/seera itáma sánduuka/sányuka cifúba nkóro kánjura mwâna gwa e-nkóko nkóko mukáma mutwâzi bukáma mumbeija cikaare musíka muranjira mumbeija mwâna cííza/ nyamwíza cireju mikaro mbómozo niga, kw-akaana

kapi mkufu, medali kiti kinyonga, kigeugeu handaki herufi mkaa hirizi winga, fukuza fukuza, kimbiza zungumza rahisi danganya, punja shavu changamka kifua kidari tafuna kifaranga mdogo kuku mtemi jumbe utemi mtoto wa kike wa mtemi mji wa mtemi mrithi wa mtemi mtoto wa kiume wa mtemi mke wa mtemi mtoto mtoto baada ya mapacha kidevu vipande vya nyama iliyokauka patasi, balasi kaba koo

186

English choose chop up church churn churn (milk) cinnamon circumcise claim/demand clan clan lands clap hands claw clay

ku ku e e ku o ku ku o

clay pot for carrying water

e o kw e ku ku

clayey ground clean, become cleaning stone for calabash

clear a field clear a forest for first time

ku e

Runyambo

Kiswahili

tóórana/tóoza/cwágura tématema/sárasara kerezía/kanísa cisaabo cûnda (a-mate) mudarasíini siraamura tônga ruganda itaka rya o-ruganda teera e-nganja/ngaro cinweino ibûmba njoga rubûmba êra nkaaro témerera téma e-citéme

chagua katakata kanisa chombo cha kusukia maziwa suka maziwa kutengeneza samli mdalasini tahiri dai ukoo maeneo ya ukoo piga makofi ukucha (wa simba)/chonge udongo wa mfinyanzi mtungi a mfinyanzi wa safi/eupe jiwe la kusugulia vibuyu fyeka konde fyeka majani au kichaka mara ya kwanza

clear away clear forest(not for first time)

kw íyaho, ku-tégura ku témuurura

ondoa fyeka majani baada ya kulima awali

clear head cleared forest clever, be clever, become climb climb down (from mountain/hill)

o e ku ku ku ku

upara msitu uliofyekwa wa na akili erevuka kwea telemka/shuka

climb down (from tree)

ku ragara/hanamuka

shuka mtini

climb mountain climb/ascend

ku temba orusozi ku hanama

panda mlima kwea

ruhára citéme jira a-majézi umanya/soboocerwa hanama ragara/suuma

187

English clitoris clod clod/lump close close (eyes) close a cattle pen cloth cloth for carrying a child

clothe clothes clothes, put off clothes, put on clothes/material cloud clove club coagulate coarse flour coarse whetstone coast cobra cock/rooster cockerel cockroach coconut fruit coconut oil coconut tree coconut water coffee coffee plant/tree coil (n) coil up cold cold

o e e ku ku ku o e ku e ku ku o e e e ku e o e e e e e a o e o e ku e e

Runyambo

Kiswahili

musíno cikoote cikumba kóma/cînga humbajiza cînga mwênda ngozi jwêka bijwâro júura jwâra mwênda cicu karaafu rûngu kwátana/ganda bihande isyôro mwâro, e-cambu ncwéra nsáaci nsáaci, o-museera cicéjesi nazi majuta ga e-nazi munazi idaafu mwani mumwani cizîngo zînga mbého cihinzi

kisimi, kinembe donge/bonge la udongo bumba funga fumba (macho) funga mlango wa zizi nguo mbeleko vika mavazi vua vaa nguo wingu karafuu rungu ganda unga wa kukwaruza suguo pwani fira jogoo jogoo asiyewika bado mende nazi mafuta ya nazi mnazi madafu kahawa mbuni pindi pinda baridi mafua

188

English

Runyambo

Kiswahili

cold, become cold, catch collect colobus monkey colour comb comb come come (or go)in come back come from come upon suddenly/take in the act

ku ku ku e e e ku kw ku ku ku ku

hóra/fuka kwâtwa e-cihinzi rundaana ncende ránji cisókozo/nsókozo sókoza/cucura ija taaha garuka ruga zánjirana

pata baridi pata mafua kusanya mbega, kulunzu rangi chanuo chana nywele ja ingia rudi toka/ja fumania

come out (of ground) come out of the water come to an end come to puberty come/go down command command/order commodities complain condition of impurity or danger because of violation

ku kw kú ku ku e ku e kw o

mera iburuka hwa kúra suuma/hanuka/hanamuka cirajiiro rajiira ntundo ékanasa, ku-tóngana búfu

ota ibuka koma balehe shuka amri amuru/toa amri bidhaa nung'unika/lalamika hali ya kosa

connect consider (think much) console construct/put together consult

ku ku ku ku kw o e ku

tééranisa/kwátanisa/súmika téécereza rémbesereza kóra ébaza mutáho twéigo hakana

unganisha fikiri bembeleza (mtu anayesikitika) unda taka ushauri chombo cha kutolea maji mvua za mfululizo pinga

container for ridding water

continuous rain contradict

189

English

Runyambo

Kiswahili

fúmooro cumba/téeka togosa mucumbi/mutéeci sya rwábya

mazungumzo pika chemsha/tokosa mpishi iva kibia

conversation cook cook cook (n) cooked, become cooking pan, small earthen

e ku ku o kú o

cooking pot cooking stone cool down copulate (man) copulate (male animal) copulate (general) cord/strap corner corpse (of animal) corpse (of person) correct an error cotton cotton seed cough cough council councillor count count country course of river court (for marriage) courtyard cousin cousin, my (fe)male

e nyungu ihéga ku hóra ku swêra/cúga kw êmya ku sambana o muguha a kahórobo, e-nsônda o mutûmbi o múfu/murambwe ku gorora e pâmba e mbíbo za e-pâmba e cikórora/nkórora ku kórora o rucíiko o mukungu/mwâmi ku bara o rubára, ibára e nsi e njezi ku sérera o rubúga o mwâna wa swénkazi/máárimi munyányazi, mukúru wanje, murúmuna wanje

cover

e cifúniko, o-muvúniko 190

chungu cha kupikia figa poa jamii, lala panda jike jamiiana kamba pembe mzoga maiti sahihisha kosa pamba mbegu za pamba kikohozi kohoa baraza diwani, mshauri hesabu hesabu nchi mkondo wa mto chumbia uwanja binamu mtoto wa kike/kiume wa mama/baba mdogo mfuniko

English cover (up) cover oneself cover with the lid/shut cow cow ready to be mated

Runyambo ku fúndicira/sánjira/sweka kw ésweka ku fúndicira e zijíza/jigíja e nyéna/jigíja

cow with downward horns cow, dry cow, old cow/cattle cow-bell cowry cow's hump cow's testicles crab crack crack crack (intr.) crack (tr.) crawl crawl/ spread (as vine) craziness crazy person crazy, become cream create creep crest crested crane crested guineafowl cricket cripple

Kiswahili

e e e o e a e o o kw ku kw ku o ku o ku kw o e e e e

funika jifunika funika ng'ombe jike ng'ombe aliye tayari kupandwa

bikondo

ng'ombe mwenye pembe zilizoinama

mpwa/cifa mabeere zijíza nte muyébe/murébe nsimbi ibango magosi ga e-nte nkaragáca/nkeregéce munyarara mugáare átika/gaaruuka sátura/gangabura ájura randa iraro muráru gwa iraro/raruka/neepa bukóko/bucúuya tonda ájura, ku-randa ruguragúre ntúhe, kamusungúsungu nkânga nsénene cimúga

ng'ombe asiye na maziwa ng'ombe mzee ng'ombe kengele ya ng'ombe kete, kauri nundu mapumbu ya ng'ombe kaa ufa ufa pasuka pasua tambaa tambaa wazimu mtu mwenye wazimu pata wazimu mafuta juu ya mtindi umba tambaa upanga wa jogoo korongo mwenye kishungi kororo chenene/senene kilema

191

English

Runyambo

Kiswahili

crippled person crocodile cross (a path) cross (a river) cross (bridge) crossing place crouch crow crow crown of the head crumple crunch/gnaw crush by pounding crust cry cry out cucumber cudgel cultivate cultivate to make a garden

e e ku kw kw e ku e ku e ku ku ku e ku ku o o ku ku

cimúga, o-muréma nsambi guruka o-muhanda ambuka ambuka, ku-saabuka cambu súngamiriza cikóona kóókoroma cihoorahóore hínyahinya guguna/háányura honda/twânga/sékura bikóko/bisiríira rira téera e-ndúúru mwôngo muhíni, e-rûngu rima kóra e-ciyondo

kiwete mamba kata njia/vuka njia vuka vuka kivuko chuchumaa kunguru wika utosi vungavunga guguna ponda ukoko lia piga kelele tango rungu lima lima/tengeneza bustani

cultivate with a hoe cultivated field cultivated ground cultivator culture guineafowl cup cup for bleeding curds (milk) cure cured, become curse curve cut

ku o e o e e e o ku ku ku ku ku

rimisa enfuka burime/musiri ndimiro murimi citwatwa cikômpe cirúmiko bucúuya tâmba/cíza círa raama gondama sára

lima kwa jembe shamba mgunda (shamba) mkulima matumbusi kikombe umiko magadi ya maziwa ponya pona laani pinda kata 192

English

Runyambo

Kiswahili

téma/ gútura séenya iha téga/sára gútagutura/ceba sonjoora sátura/fúmura fúmura songora

kata kata kuni kata majani kata nywele kata vipande kata matawi pasua tumbua tumbo chonga

cut (chop) cut fire wood cut grass cut hair cut in pieces cut off branches cut open cut open the belly cut to shape/sharpen to a point

ku ku kw ku ku ku ku ku ku

cut with a saw cut/separate cuts of meat for distribution

ku sára kw áhura e nyama ya o-kusiira

kata tenganisha nyama iliyokatwa ili kugawana

dam/pool for water dance dance (of men, to show courage)

e citûnga, iziba ku zína kw évuga

boma la maji cheza ngoma randa, jidai

dance about (esp. as a sign of joy)

ku zínirira

kuchezacheza kwa furaha

dance/sing (dance (with)

ku hooya/zaana

imba

dancing group, traditional dark, become/get dark/black darkness dark-red, be darter/snake-bird date fibre, wild date palm daub daughter daughter of

a bazaani ba e-ngoma kw kw o ku e o o ku o

îra íragura mwírima tukura tukutuku cimira njoka rucîndo mucîndo síriba/hóma mwisici/mwâna muhara muhara wa 193

kikundi cha ngoma wa giza -eusi giza wa -ekundu ya giza ndege alaye nyoka ukindu mtende, mkindu siriba binti binti ya

English

Runyambo

daughter of maternal aunt

munyányazi/mukúru/murúmuna binti ya mama mdogo wa

daughter of maternal uncle

munyányazi/mukúru/murúmuna binti ya mjomba wa

daughter of paternal aunt

munyányazi/mukúru/murúmuna binti ya shangazi wa

daughter of paternal uncle

munyányazi/mukúru/murúmuna binti wa baba mdogo wa

daughter, their daughter, his/her daughter, my daughter, our daughter, your (pl) daughter, your (sg) daughter-in-law dawn/daybreak day day (not night) day after tomorrow day before yesterday day of 24 hours dead person deaf person death debt deceive decide decline food decorate deduct deep water deep, become

Kiswahili

muhara wáabo o muhara muhara wanje muhara weitu muhara wáanyu muhara waawe o mukaamwâna o rucáaca, a-kabungúbungu, o-rutaagurikána e ciro, izóoba, o-runáku ihângwe, o-musana ijwéri ijwéri e ciro (na o-musana) o múfu/ mukumbwe/murambwe o múfu wa a-matu/ mwigazi wa a-mátu o rufu ibânja ku béiha ku ramura ku zira ku pamba kw íháho e njezi ku reiha 194

binti yao binti yake binti yangu binti yetu binti yenu binti yako mkwe, mke wa mtoto mapambazuko siku mchana kesho kutwa juzi siku mfu kiziwi kifo, mauti deni danganya kata shauri zila pamba toa maji ya kina kirefu refuka

English defeat defecate defend defend oneself deflect delay (intr.) deliver (of goods) den denial dense thicket deny deny/withold from depart deposit descend desert land desert wife deserted homestead deserted village desire destroy a house destroy/spoil devil dew dewlap

ku ku ku kw ku ku ku e o e kw kw ku ku ku o ku

diaphragm diarrhea diarrhea, have die different, be difficult work dig dig up/dig out

o e ku kú kw o ku ku

a kw ku kw o e

Runyambo

Kiswahili

sînga nia cínjira érinda hindura céérererwa/siibáyo réeta ciina/cibyâmo kwetonga cisaka cikwateine étonga îma rugámu/rimbuura bíika suuma ruhaato nága o-mukázi itongo matongo égomba kambura/sambura eka îta/siisa sitáani, o-mubísa rume cirokooróko, o-rukanaakána

shinda nya kinga jitetea/jikinga pindua chelewa leta pango au tundu la mnyama mkano kichaka kilichobanana kana/kanusha nyima ondoka weka akiba shuka jangwa tupa mke mahame mahame tamani vunja nyumba haribu shetani umande ngozi inayoning'inia chini ya shingo la ng'ombe

rwigara ncúgura cúgura/háruka fa/kába ésisa murimo gúgumire timba ziikuura

kiwambo kinyesi cha kuhara hara fa/fariki dunia wa tofauti kazi ngumu chimba fukua

195

English digging stick diminish/grow less dip dip (to soak) dirt/filth dirty, be/become disagree/contradict disappear disease/illness disengage a trap dish up (food) disinter dislike dislocate (a joint) dislodge dispute/argue distil liquor

e ku ku ku e ku kw ku o ku kw ku ku ku ku ku ku

district/province/country

divide divinate rain divine divorce (for man) divorce (for woman) divorce each other dizziness do doctor doctor's hut dodge dog domestic animal domestic cat donkey door

ku kw ku ku ku ku e ku o e kw é e a e o

Runyambo

Kiswahili

nsobyo tóoha/céndeera kóza, kw-ibika róbeka nzíro, o-burofu jira e-nziro ânga; ku-rwana/hakanisa búra/ rugáho burwéire; e-ndwâra téguurura/bárasura ihura ziikuura támwa myôka hígura tóngana/ gambukana/hakana cénena itwâre, o-butwâzi, ensi bega/gabanisa/gaba/gabura îga e-njura raguza sênda sêndwa táana cizenjeréra kóra mufúmu/mutâmbi ndáaro ésumba; ku-hunga mbwa citungáánwa kajángwa ndogóbe muryângo

fimbo ya kuchimbia pungua chovya tia majini uchafu wa chafu; chafuka kataa/gomba/pinga toweka ugonjwa nasua mtego pakua fukua maiti chukia teguka kwamua zozana/tetana chuja pombe kali jimbo, utawala, himaya, nchi gawa/gawanya leta mvua agua, piga bao acha/taliki achwa/talikiwa achana kwa talaka kizunguzungu fanya mganga kibanda cha mganga kwepa mbwa mnyama anayefugwa paka wa kufugwa punda mlango

196

English door post doorway dormouse doubt dove down down, put drag/pull draw a picture draw water dream dream dregs dress dried pieces of cassava drink drip drive (a car) drive (somebody)out driver/army ant drizzle; drizzling drongo droning of bees drop (intr.) drop (n) drop/throw down drought drown drum drunk, become dry dry dry (sth over fire) dry insects

o e e kw e a ku ku ku ku e ku o ku a kú ku ku ku e a o ku ku ku o ku e ku kw kw ku

Runyambo

Kiswahili

muziringíti/mugámba cááse/cisasi njeera ecenga ciiba haansi túura kurura cóora táha (ameizi) ciróoto; o-muróoto róota muniini; e-bikânja/bikooko jwâra o-mwênda makopa nywa tóonya vúga sohoza mpazi matoonyeréra; o-rutoonyeréra muramba junjuma ragara itônya/ikanda ragaza/hanura musana/ruháato tobera/ibira; ku-zaaha ngoma sînda/tamiira -omire ôma ômya/ómesa; ku-kara káranga/kara

nguzo ya mlango kipenyo panya miti mdogo shuku/kutia shaka njiwa chini tua kokota chora picha teka maji ndoto ota ndoto machujo vaa nguo mihogo iliyokauka nywa churuzika endesha toa nje siafu manyunyu mramba sauti ya nyuki dondoka tone angua ukosefu wa mvua zama ngoma lewa -kavu kauka kausha (motoni) kausha wadudu

197

English dry up/become dry dry winds duck dug-out canoe duiker dumb person dung dusk dust/cloud of dust dwell eagerness/zeal eagle eagle/bird of prey ear ear jewelry early rains earth worm earth/land earth/world earthen pot earthenware (vessel for serving up food)

kw a e o e o a

east East African goshawk EastAfrican teak tree easy work eat echo edible part of heels egg egg-plant eight eight hundred eighteen

o a o o kú e e

e ku e o o e e o e e e o

Runyambo

Kiswahili

ôma kasooróóra mbaata bwâto núuma muteta máse bweigoro cuucu túura; kw-ikara cihika rumira njoka; e-cihûngu maréere, e-cihûngu kútu heréeni mpangukano munyongorórwa nsi nsi njoga/nyungu rwábya

kauka upepo mkavu bata ngalawa funo bubu samadi machweo vumbi kaa/ishi moyo, hamasa tai/fukembe pungu sikio vito vya masikioni mvua za mwanzo nyungunyungu, mnyoo ardhi dunia chungu bia

burugwa izóoba kahume múgu/mukooto murimo gwórobire rya ndúúru ya nyima binweino ihuri e biringanya munáana runáana ikúmi na munáana 198

mashariki kozi mvule kazi rahisi la mwangwi makongoro yai mbilingani nane mia nane kumi na nane

English eighty eland elbow elder elder father's brother elder, make elephant elephant grass elephant shrew elephant tusk eleusine eleven emaciated ember(s) embrace employ empty fish's intestines end endure/bear enemy English entangle enter entice entrance closing wood entreat envy/be jealous equal, be erect erect (for penis) escape evade evening evil eye

Runyambo

Kiswahili

cináana e tamu e nkókora o mugurúsi swênto/tatênto ku zeehesa e njojo e nja/nsagazi/mbingo e nya e ríino rya e-njojo o búro/ mugúsa ikúmi na é-mo o mugúta ikára ku fúmbata/hoobera ku ha o-murimo; ku-kózesa ku tundura e nzindo kw ékaza; ku-téékanira e-náku e mpárangani; o-mubísa o ruzûngu, o-runjeréza ku zígaziga ku taahámu ku béíhabeiha/rígariga o muhîngo ku táájiriza/sígasiga kw égomba; ku-buba kw ingana/inganirana kw émereza; ku-simba ku henesa ku tóroka/búra ku hunga bweigoro e ríiso ríbi; e-cíiso 199

themanini pofu kiwiko mzee baba mkubwa fanya mzee ndovu (tembo) majani marefu sange buri, pembe za ndovu ulezi, mtama kumi na moja kondefu kijinga cha moto/kaa la moto kumbatia ajiri tumbua mwisho vumilia adui Kiingereza zingira ingia shawishi miti ya kufungia mlango wa zizi bembeleza husudu/ona wivu lingana simamisha (kitu) disa toroka epa jioni jicho baya, kijicho

English evil spell evil spirit ewe excessive rain exchange exchange/replace excrement/dung exhausted, become expel expensive meat expensive, be explain extinguish extract a thorn extract lower incisors eye eyebrow eyelash eyelid face face face towards (tr.) face/forehead fail faint falcon fall fall short fall sick falling trap fallow land falsehood fame family

Runyambo

Kiswahili

o o e e ku ku a ku ku e ku ku ku kw ku e e e e o ku ku e ku ku e ku ku ku e e e

muraamo muzímu búguma; o-mwágazi njúra nyînji; e-cisinja; o-mujumbi hinga hinjisa mázi remwa/kooha binga nyama erikuseera seera soboorora ráaza iha íwa kúura a-méino ríiso cisíje ngúhe ngúhe búso reeba bogora cisóoso sîngwa/remwa gwa e-cihuumura; ku-kába cihume/ a-kahume gwa réba rwâra cibándiko nsambo cisúba irango/ibára/irangwa é ka 200

laana kizuu kondoo jike mvua kuliko kiasi badilishana badilisha mavi choka fukuza nyama ghali ghali eleza zima toa mwiba ng'oa meno ya chini jicho unyusi ukope ukope uso elekea elekeza paji la uso shindwa/tofaulu/feli zimia kipanga anguka tindika ugua aina ya mtego shamba lisilolimwa uongo sifa ahali

English famine famous person fan far farewell, say farm fart fat of meat father father of husband father of wife father, his/her father, my father, our father, their father, your (pl) father, your (sg) fatten up/become fat fault fear fear feather feather of an arrow feathering feathers/fur feed feel feel anxious feel displeased feel pleased feel sad feel shameful feel shy feel sleepy

Runyambo

Kiswahili

e njara; ífa o mukúnirwa ku huuhirira hare ku raga/siibura ku rima e cinyâmpo e ecisáju táata tatázaara máázaara ise táata iséitwe isébo iséimwe íso; so yaawe ku gomoka isóbya; ikósa o butíini ku tíina e cooya e ryooya ku mera e-byoya e byoya ku ríisa ku húrira kw écenjera ku támwa ku sémererwa ku júnaara/cuncubara ku jira e-nsóni/sónekara ku jira e-nsóni ku nájira 201

njaa mtu mashuhuri pepea/punga mbali aga lima ushuzi mnofu wa mafuta baba baba wa mume baba wa mke baba yake baba yangu baba yetu baba yao baba yenu baba yako nenepa kosa woga ogopa unyoya unyoya wa mshale ota manyoya manyoya lisha sikia wa na wasiwasi sikia huzuni furahi huzunika aibika/ona aibu ona haya ona usingizi

English female female calf female child female lover female slave female young goat fence fence in fence pole fend ferment fermented drink fetish fetlock fetus fever few become few/not much fiancé/fiancée field rat field/farm fierce fierce, become fierceness fifteen fifty fight fight (n) fight a war fig-mulberry tree fill fill mouth filter/strain filth

e e o o o o o ku e ku ku e o e o ku o e o e ku o

ku e ku o kw kw ku o

Runyambo

Kiswahili

nkázi/nsenya nyána mwisici mukûnzi o-muzáánakazi mwágazi rúgo zítira nyómyo cíika saakarara nsaakarazi rugisa isanda nda muswago réba/céeha -ce musígazi/mwisici nfúkuzi; e-nyamurimi burime/musiri mbóyi kára bubóyi ikúmi na itaano makúmi gátaano téérangana /rwana ndwano; o-burwani rwana e-bííta; ku-rásana mukúyu íjuza íjuza a-kanwa cénena burófu/bucáafu

jike ndama jike mtoto wa kike mpenzi wa kike mjakazi mtoto wa mbuzi wa kike ua/uzio zingira kwa uzio mwimo wa ua jikinga kwa fimbo chacha, chachuka kinywaji kilicho chacha hirizi kishungi chini ya mguu mtoto (ndani ya tumbo) homa wa chache -chache mchumba buku shamba/konde kali wa kali ukali kumi na tano hamsini pigana/gombana ugomvi pigana vita mkuyu jaza jaza kinywani chuja taka

202

English final/decisive find fine fine/excellent finger finger nail finger, middle finger, pointing finger, ring finger, small finger, thumb finger-ring finish (intr.) finish (tr.) fire fire a furnace fire block fire brand fire fly fire place fire wood fire, catch fire, make fire, set firestick first of new crops first-born fish fish fish scales fish up/pull out fish with a line fish-eagle fisherman

Runyambo

Kiswahili

e nzindo/ndecerero ku bóna e cibónyabonyo -runji e cáara e nono ncira byôna o rútongana mbifamúci a káhera e caara ciséija e mpeta ku hwa ku mara o muriro o kwaca e-tánuru o rúku; e-cisirííra o rumuri e nyonyóozi a mahéga; icúmiciro é nku kw aka kw aca o-muriro; ku-hêmba ku hêmba o rurîndi e nganuzo o mujigeijo é nfu; e-nfuru/nsamáaci ku juba e bikara/bikarakamba ku juba/jubuurura ku roba e cihûngu o mujubi 203

tamati ona faini bora kidole (cha mkono) ukucha kidole cha kati shahada chapete kadogo kidole gumba pete ya kidole isha maliza moto woha tanuru kijinga cha moto mwenge kimulimuli meko kuni waka/shika moto washa moto/pekecha moto koka (moto) upekecho, ulindi mazao ya kwanza mtoto wa kwanza samaki vua (samaki) magamba ya samaki opoa vua kwa mshipi koho mvuvi

English fish-hook fishing fishing canoe fishing line fishing rod fish-net fish-trap fist fitting, become fitting/behove five five hundred flamboyant flamingo flap (wings) flash (as lightning) flat land flat of hand flat rock flatten flatulence flavour (pleasant) flea flesh (meat without bones)

float flood plain floor flour (any type) flow flower flute fly fly

o o o o a e e ku ku

o ku ku o o o ku e o o e kw e o ku e e ku e

Runyambo

Kiswahili

iróbo bujubi bwâto muguha muti gwa iróbo katîmba ntúkuru ntomi mara/goba goba/saanira itaano bikumi bitaano makaka rumiranjóka/ ruyongojori/ruyongoyôngo téera a-mapapa rábya ruhíta/muterééka rúhi; e-ciganja rwâzi/ruciri téreeza mpihi bunuzi/mugaju mukukuni/múra ntongo; o-munofu ereera isanga; e-cigáága mpáama buhûnga; e-saano jera cimuri; o-rwaso nsengwe; o-murére cooka/tunta nswera

ndoana uvuvi mtumbwi wa kuvulia mshipi mti wa kuvulia wavu wa kuvulia; kokolo mtego wa samaki(aina ya kikapu) ngumi/konde tosha, kaa sawa juzu tano mia tano mkakaya kimilanzoka

204

papasa mbawa waka nchi tambarare kofi mwamba sawazisha rishi utamu kiroboto nyama tupu/mnofu elea ardhi ifurikayo sakafu unga tiririka ua filimbi ruka nzi

English foam fog fold follow follow (in order) foment food food eaten before going to work food supply for a journey

fool foolish person foot football footprint for the first time forbid force forearm forecast forefinger forehead foreigner forest forestall foretell forge forget forgive fork in road fork/bifurcation fort forty four

o ku ku ku ku e

Runyambo

Kiswahili

ifúro ruho zînga/kúba hondera/ kúrata honderana syosyoreza/huutirira caakúrya/nyakárya icíngura mumiro

povu ukungu kunja fuata andamana chochea chakula chakula kabla ya kwenda kazini

e o o e o o o ku ku e ku o e o e ku ku ku kw ku e

ntanda muféera mufeera cijere mupíira gwa a-maguru burári rwámbere tânga jimba/ kaka ciganja renga/ragura/súra rukumu rútongana cisóoso munyamahánga cibira téjera ragura héesa ebwa ganyira mihanda etáana iyása o rukubíra gana, (makumi…) ína 205

pamba, kande mjinga, mpumbaavu mpumbavu, mjinga mguu, uwayo mpira wa miguu alama ya uwayo kwa mara ya kwanza kataza lazimisha sehemu ya mbele ya mkono tabiri kidole cha shahada paji la uso mtoka mbali msitu/mwitu zingia agua fua chuma sahau samehe njia panda panda (pl. ma-) boma arobaini nne

English

Runyambo

Kiswahili

four hundred fourteen fowl fresh milk friend frighten frog front front legs froth over fruit fruit stalk of banana fry full, be full, become (of food) fully grown, be funeral fungus, grow (of food) fur furnace gadfly gall-bladder game (wild)

bikumi bina ikúmi na ína nkóko masúnunu munywâni tíínisa/kânga cicére muméiso mikóno tumba/tuumuuka itúnda citoce káranga/síika íjura íguta kúra rúfu humpa/gaga byoya tanúru, a-mahéga cijúju ndurwe (e-nfurebe ya e-ndurwe) nyaméíswa cáasa musiri, e-ndimiro cijwâro, o-mwênda ruhiji rwa ahéeru, omuryângo o-mugâmba cihóngorero rundaana soroma séenya érundaana/téérana nzaza

mia nne kumi na nne kuku maziwa mabichi rafiki, mwezi ogopesha/tisha chura mbele miguu ya mbele umuka tunda mkungu kaanga jaa shiba pea (pevuka) mazishi/maziko ota ukungu manyoya tanuru kipango kifuko cha nyongo mnyama wa kula pengo bustani vazi mlango wa nje mwimo wa lango kipito shambani kusanya chuma kusanya kuni kusanyika paa

gap of removed incisors

garden garment gate gate pole/post gate way gather gather (flowers/fruit) gather firewood gathered, be gazelle

e a o ku e o e ku e ku kw kw ku o ku e e e e e e o e o e ku ku ku kw e

206

English generosity genet gentle rain germinate get get a bump get accustomed get angry get back get drunk get intoxicated get lost get off get old get sick get tired get to puberty get up get well get wet get/obtain ghee ghee horn ghost gift gift, give gift, give as ginger giraffe girl girl at puberty give give away give away (present)

Runyambo

Kiswahili

o bufúra e cigatwa/ngorooba maayáaya; o-rutoonyeréra ku mera/sébuka ku bona/kwâsa ku zîmba ku manyiira ku támwa ku garura ecintu ku sînda/tamiira ku siinda ku búra ku ragara/kuuburuka/hanamuka ku zeeha ku rwâra ku remwa/ruha ku kúra kw imuka ku círa ku rooba ku bóna/kwâsa a majúta e nsimbo o muzímu e cijemuro ku jemura ku jemura/ha/gaba/siira e tangawîzi e ntwiga o mwisiki e mpángare ku ha ku gaba ku gabira/rongoora 207

ukarimu fungo mvua ndogo chipua pata ota nundu zoea hamaki/kasirika rudisha kitu lewa lewa potea shuka kwenye baiskeli, basi zeeka ugua choka balehe inuka pona lowa pata samli pembe ya samli mzuka, mzimu zawadi zawadia toa kama zawadi tangawizi twiga msichana mwali pa gawia mtu kitu toa (zawadi)

English give birth to give food give out smoke glass glide/trickle glitter gnaw go go ahead go away go back/return go bad go before sb go downstream go home from work go in/come in go out/go away go round/turn round go sour go straight go up goat goat dung goat hide goat, young female goat, young male goat's beard goat's tassel goat's/sheep's testicles goblin, ogre god/deity gonorrhea good

ku ku ku e ku ku ku ku ku ku ku ku kw ku kw ku ku ku ku ku ku e a o o e e o a

Runyambo

Kiswahili

záara gaburira/ríisa tunta o-mwika, cunka jirasi/cirauri jera nyirira; kw-enjerera guguna jenda jenderera rugáho/jenda garuka siisikara/fa ébembera jera/suuma inuka taaha sohora/rugaho zíngoka saakarara jendera címo temba/hanama mbúzi mahunduguru rúhu mwágazi mpáya cireju; o-mureju mwose magosi

zaa pa chakula fuka moshi bilauri tiririka ng'ara ng'ong'ona/guguna enda endelea ondoka rejea, rudi haribika tangulia tiririka rudi nyumbani kutoka kazini ingia toka zinga wa kali kwenda moja kwa moja enda juu/panda mbuzi mavi ya mbuzi ngozi ya mbuzi mwana-mbuzi jike mwana-mbuzi dume ndevu za mbuzi kishada cha mbuzi mapumbu ya mbuzi/kondoo

ijiîni/ihêmbe/o-muzímu

zimwi

katonda/ruhánga/o-mutonzi/mûngu mungu/mola/muumba

a kaho runji

kisonono zuri/-ema 208

English

Runyambo

Kiswahili

good state/good condition

runji

hali nzuri

mbaata cigaya twâra kanzu/kanzo mireembe; o-mwêru njuma muséenyi cikumba iseero; o-rubengo cikônko mbíbo citára/ntênde; o-rusiisira ndahi mwíjukuru swénkúru nyokwénkúru; mkáaka mugurúsi nyémera/ngábi muzabíbu búmbaatira fúmbata mutóga rwéya nkazamburira, o-musakaaro ríisa binyânsi; o-bunyânsi nsénene/ciharara ruhííra hára/hárura ntáána/nyanga rusékuro; o-rubáare bitúuro

bata bukini sokwe tawala kanzu neema punje (ya mtama) punje ya mchanga suke la nafaka mahali pa kusagia bua la nafaka mbegu ghala(ya nafaka) kwale mjukuu babu bibi, nyanya babu swala mzabibu fumbata kitu mkononi fumbata

goose gorilla govern/rule over gown, male grace grain grain (of sand) grain ear grain floor grain stalk grains granary grancolin grandchild (general) grandfather grandmother grandparent grant's gazelle grape vine grasp sth in hand grasp/hold in arm grass growing after fire grass land grass used for roof grass, give grass/reeds grasshopper grassland, burnt grate grave gravel graveyard

e e ku e e e o e e e e e o

o e o ku ku o o e ku e e o ku e o e

209

nyasi za kwanza baada ya kuchoma

uwanda wa majani, mbuga nyasi za paa lisha nyasi nyasi panzi,senene mbuga iliyochomwa moto kwaruza kaburi changarawe, vijiwe makaburi

English

Runyambo

Kiswahili

o mukúbi (supu ya nyama) iríísizo e nyama eseire e citárabanyuma; o-mwíjukuruza swénkúruza nyakwénkúruza o mwíjukuruza wa kábiri isenkuru wa swénkuru nyinenkuru wa nyakwénkúru -kúru; rugundu; e-ndáazi o murúru kababi o rucîndo e mboréya a masaza e nyarubabi o musúusa/mugobe ku suura/céisa/ramuca cíju o bujune ku sa ku sa e-bihande o rubengo e nseiso/nkúrungo

mchuzi malisho nyama nono binti wa mjukuu mke baba ya babu mama ya bibi mjukuu wa mjukuu babu ya babu bibi ya bibi -kuu ulafi kijani ukili mbolea ya majani njegere nyoka wa kijani mboga za majani amkia/salimu/sabahi rangi ya majivu huzuni saga paaza jiwe la kusagia jiwe la kusagia

groan groom ground groundnut ground-nut oil groundnut, young grow up/get large/become great

ku ku a e a e ku

piga kite pamba mtu chini/ardhi karanga; njugu mafuta ya karanga karanga changa kua; nenepa

growl/snarl

ku ruruma/móka

gravy grazing ground greasy meat great grand child great grand father great grand mother great great grand child great great grand father great great grand mother

great/powerful greed green green coucal green manure green peas green snake greens to eat greet grey grief/sorrow grind grind coarsely grind stone grind stone, top stone that moves

táaga nyiriza/runga/siiga haansi cinyóobwa/nsoro majúta bisara kúra; ku-hánguha

nguruma 210

English gruel grumble grunt/grumble guava guest guide aright guinea-fowl gum gun gunpowder hair hair on body hair, armpit hair, gray hair, pubic hair, twisted hair-dresser half hammer hamper hand hand over hand piano handbag handle of a hoe handle of a knife handle/haft hang hang in mid air hang up happiness hard hard liquor hardship/distress

Runyambo

Kiswahili

o busera/búuji kw étorobweita ku huuna ipéera o mujenyi ku habura e nkânga e njino/ o-rujino e mbûndu o buganga isóce; o-bwoya o bwoya/mwoya e binyakwâwa é nju e nza isóce o musuci e cigutúka/cicwéka e nyondo ku tânga o mukóno ku ha/twaara marimba e cikápu, e-nsáho o muhíni e nkomo; o-mukóno o muhíni ku hanika ku reremba ku hanika a masemererwa; e-byéra @ gumire e ngúuri/nkonyáje o busaasi; e-byemba 211

uji nungunika guna pera mgeni ongoa kanga ufizi bunduki baruti nywele malaika ya mwili mavuzi (ya kwapani) mvi mavuzi nywele za kusokota msusi nusu nyundo zuia mkono pa/peleka kidebe/kinubi mkoba mpini mpini wa kisu mpini,mkono tundika agama tundika furaha -gumu pombe kali shida

English hare harpoon harrier hartebeest harvest harvest harvest maize harvest sorghum haste hat hatch (eggs) hate/detest hat-eared fox have have a foretaste hawk hay he/she head head/chief person headcloth headman headpad headwear (female) healer heap heap up hear heart heartburn heavy rain heavy stick heavy, be hedgehog

a o e e e ku ku ku o e kw ku e ku ku a e o e o e o o e ku ku o e o e ku

Runyambo

Kiswahili

kámi muhûnda cihûngu nyémera myaaka; a-majesa saaruura téma e-bicóori jesa o-mugúsa bwangu/bwira koofíira átira/átura a-mahuri támwa; kw-ânga mbweigóra jira roza kaca; e-cihûngu binyânsi wénéné mútwe ise eka; nyina eka; o-mukúru citambáara (ca o-mutwe) mukungu ngáta mutandio; a-kawéisa mutâmbi/mufúmu nyungi/ntuumo tuuma húrira mutíma caata mujumbi gwa e-njúra; e-cisanja mpimbi/citi; o-muhíni remeera/siciira kaserucira

sungura mkuki wa samaki kengewa kongoni mavuno vuna vuna mahindi vuna mtama haraka kofia angua mayai,totoa chukia konje wa na onja kipanga/mwewe nyasi kavu yeye kichwa mkuu kitambaa cha kichwani jumbe, mwanangwa kata ushungi mganga chungu , lundo lundika sikia moyo kiungulia mvua kubwa gongo wa zito kalunguyeye

212

English

Runyambo

Kiswahili

he-dog heel heelbone he-goat heifer height helmeted guineafowl help help help (sb.from danger) hem hem/make a border hen (female) hen/fowl (generic) herd herd (of animals) herd of cattle herder herding stick here hero heron

e e a e e o e o ku ku e ku e e ku a a o e a e e

nsongóre cisínsiino kasínsiino mpáya ními buréíngwa nkânga bwambi/mutwa juna/hweera; kw-amba rókora cipindo pinda nsenya nkóko ríisa embuzi/ entama/ente masyo masyo ga ente; e-ciráaro muríisa nkoni ha manzi nyawáawa

mbwa dume kisigino mfupa wa kisigino beberu mtamba kimo kanga msaada saidia okoa pindo kunga kuku jike kuku chunga mbuzi/kondoo/ng'ombe kundi la wanyama kundi la ng'ombe mchungaji fimbo ya kuchungia hapa shujaa kulastara (ndege mwenye miguu mirefu aishiye kwenye mabwawa)

hiccup hidden, become hide hide hide clothing hide oneself hide water bag high ground highest point/utmost high-walled container

a ku o ku e kw e a a e

kasíkino búra rúhu/mugúta sereka cisáato; o-rúhu ésereka ciríba kasózi/kabanga/katûntu karéngorengo,e-nzindo/ndereero cíibo/citúkuru

kwikwi fichika ngozi ya mnyama ficha vazi la ngozi jificha kiriba sehemu ya nwinuko kipeo bakuli la kindu

213

English highway hill hilly area him/her hind legs hip hippopotamus his/her sister hit hit in order to dust hoe hoe hoe blade hoe handle hold hold a child in arms hold in one's arm hole/nest hollow out home homestead honey honey blade honey container honey sack honey water honey-barrel honey-comb honour/to pay respect honoured, become hoof hook

Runyambo

Kiswahili

e mbarabára/nguudo; o-ruguudo a kasózi/kabanga/katûntu o mugongo wénéné a maguru e cibúnu e njubu ku ku e ku e o ku ku ku e ku o e o e a e o a e ku ku e

barabara kilima sehemu ya milima yeye miguu ya nyuma tako kiboko munyáanya; mukuruwe; o-murúmuna umbu, dada piga téera/honda ng'uta vumbi cuncumura jembe nfúka lima kwa jembe rima bapa la jembe nfúka mpini wa jembe muhíni shika kwâta beba mtoto mikononi sútura/kwâta chukua mkononi sútura tundu cihúru/cinsuri komba sokweinora kwetu múka kaya ka asali, uki bwôci bapa la asali cisáasi/cisega chombo cha asali kajoga mfuko wa asali ngabo maji ya asali bwôci pipa la asali kajoga sega la asali cisáasi/cisega heshimu niira heshimiwa niirwa kwato cinono/cinweino ndoana iróbo

214

English hook (for pulling down branches in plucking fruit) hook up hope hope horn horn (of animal) horn for bleeding hornet hornless horse horse's mane host hot hot, become house house lizard house post house (round ...) housefly how many/much? hump (of cow) hump (of human) hundred hundred hundred thousand hung up, become hunger/famine hungry, become hunt hunter hunting hunting ceremony

Runyambo

Kiswahili

e nkorobweizo; o-ruti

ku ku a e e é e e o o ku e o e o e

e ku e ku ku o o o

kurura suubira/renga masiko nzaaba ihêmbe cirúmiko nwa nkungu/nkuburi farasi/ndogóbe mucence mutúuzi kwoca tagata; kw-oca nju múnya nyómyo musônje; e-citeetéeya nswehera -ngahi ibango ibango cikúmi cikúmi nkúmi cikúmi reremba njara; íífa rúmwa/jira enjara híiga/rînga muhíiji muhíigo kutereecerera 215

kingoe

ngoeka tarajia matumaini baragumu pembe pembe ya kutolea damu, umiko nyigu isiyo na pembe farasi nywele za farasi mwenyeji a moto pata moto nyumba kigona nguzo ya kibanda msonge inzi ngapi/kiasi gani? nundu kibiongo/nundu/kigongo mia mia laki/elfu mia moja ninginia njaa ona njaa winda/saka mwindaji uwindo sherehe za kuwinda

English

Runyambo

Kiswahili

hunting groups hunting shield hunting spear hunting stick hurry up/haste hurt (a sore) husband husband of maternal aunt

a bahíiji e ngabo icúmu o muhûnda ku rahuka; kw-anguha ku tóneka o muséija; iiba swênto; tata ento

vikundi vya uwindaji ngao ya kuwindia mkuki wa kuwindia fimbo ya kuwindia harakisha tonesha mume mume wa mama mdogo

husband of paternal aunt

o ku a o e e

mume wa shangazi koboa/kutoa maganda kibanda kibanda cha shambani fisi pelele, pimbi, kwanga mimi kwarara wa mvivu ugua, pata ugonjwa iga/igiza swala mwekundu mtu muhimu

husk hut hut in grain field hyena hyrax I ibis idle, be ill, become imitate impala important person in front of in the middle of in/inside incise incise cattle incising knife incision mark incite a fight incline increase increase/make greater

o ku ku ku e o o o o ku ku e o ku kw ku kw

murámu (Migongo ) suubura/ tunyura kaju rugúza; irindiro mpísi/ndára/cirára; ruhúuna ndirira nyawe; iinye ruyongoyôngo nafaara rwâra tóoreza nzaza muntu wa e-citíinwa; o-mukúnirwa muméiso mugáti munda sándaga sáma ente mpindu rusándago rwanisa/téérana inama sáaga onjera/onjeza 216

mbele katikati ndani chanja chanja ng'ombe kisu cha kuchanjia uchanjo chonganisha/piganisha inama zidi ongeza

English Indian rubber tree infant infect inhabitant inherit inheritance inherited things injure injured, be insect insects, collect inside inspect inspect by pressing inter-cropped field intestine, small intoxicate intoxicated, become invalid (item) invalid, be invisible, become invite invite (sb) with one's hand

invite/assemble irish potatoes iron iron iron bar iron bells iron hoe iron ore iron wire island itch

o e ku o ku o o ku ku e kw o ku ku o a ku ku e ku ku ku kw ku e e ku o a e e o e ku

Runyambo

Kiswahili

mupíira ncerémece; o-mweréere túrira mutúuzi sika busíka busíka; e-bisikano saasa/hutaaza saasa/hutaara cihuka îta e-nsénene/é-nswa munda cukura/rámbura/cébera miga ruvânje mara sînza/tamiiza sînda cifeeréra ba busa búra nyejeza êta rááriza/tééranisa biráazi cóoma téera e-páasi; ku-gorora rwôma mayébe nfúka nkaaro; o-butáre rwôma cizinga; izinga bába

mpira mtoto mchanga ambukiza mkazi rithi urithi urithi umiza, jeruhi umia, jeruhiwa mdudu kamata sesene/kumbikumbi ndani sachi/kuangalia vitu vya mtu bonyeza kuona kama pevu au bado mazao tofauti utumbo levya lewa kitu kibovu wa batili potea, kosa kuonekana karibisha karibisha kwa mkono/ita kusanya /alika viazi mviringo chuma piga pasi ufito wa chuma, paa njuga za chuma jembe mawe yenye chuma uzi wa chuma kisiwa wawa/washa

217

English jackal jack-fruit jammed, become jar jaw jealousy jigger jigger, egg of join by tying joint joke joke with somebody joking relationship journey judge judgement jump jump about jump down jump over kaffircorn keep keep one's promise kick kid kid, female kid, male kidney kilipspringer kill kill by hanging kindness king fisher king/chief

e e ku e o e ku o o ku o o ku ku ku ku ku o ku ku ku a o e e e kw ku o a o

Runyambo

Kiswahili

mbweigóra fenesi/cifenesi kwátira njemeko/biníka rusaya ibuba nzito/mbúnza ihuri rya enzito kóma/súmika butééraniro; e-njingo busanzíre sanzira busanzíre rujendo ramura iramu; o-buramuzi cooka/guruka cookacooka/guraguruka cooka guruka mugúsa bíika/reeberera gobeesereza e-ndagaano samba kabúzi mwágazi mpaya nsígo mponda mabáare îta hanika bufura kajubirizi mukáma

mbweha fenesi kwama birika taya wivu funza (wa miguuni) yai la funza unga kwa kamba kiungo mzaha, utani taniana utani safari hukumu hukumu ruka rukaruka/chupachupa chupa ruka mtama tunza timiza ahadi piga teke mwana mbuzi mwana-mbuzi jike mwana-mbuzi dume figo mbuzi mwitu ua nyonga, piga kitanzi ukarimu mdiria mfalme

218

English king's daughter king's palace king's son king's wife kinship kiss kitchen kite kitten knead knee kneel knife knife handle knit knock knock down knot know kudu lack/become lacking ladder ladle (for mush) ladle for gravy lake lamb lame person lame, be lamp land land, virgin language large large dove

o e o o o ku a a kw o ku e e kw ku kw ku e ku o o e e a o ku e

o e

Runyambo

Kiswahili

mumbeija cígo muranjira mumbeija bukwátani/buzáare nywejera icumbiro; ijiko kahume/ kaca kajangwa; e-njángwa imata; ku-kanda kúju téera a-maju císyo; o-músyo; e-mbanda nkomo ya e-cipanga; o-muhíni ógosa; ku-fuma honda ikarira; ku-tomera isúmi manya nzaza búra/hamba rutembero; e-ntembero; a-madáára rwiko ndoso nyanja/ nyanza kataama muréma; e-cimúga rémara taara itaka; e-nsi itaka rísya rurími; e-ngámba -hângo ciiba

binti mfalme ikulu mwana wa mfalme malkia udugu busu jiko mwewe mtoto wa paka kanda goti piga magoti kisu mpini wa kisu fuma gonga angusha chini kifundo jua tandala kosa kitu ngazi mwiko mkamshi ziwa mwana kondoo mlemavu/kilema/kiwete lemaa taa ardhi ardhi isoyolimwa bado lugha -kubwa njiwa

219

English large metal spoon large water lizard larvae last-born latch/locking bar late rains laugh laugh at laugh intensely laughter law lawsuit lay eggs lay over on one side lead cow lead singing lead the way leader leaf leaf medicines leak leak (from ground) lean lean on/rely on lean/bend down/slope lean/thin, become learn leather bottle leather ring leather strap leave (off) leave/go away leave/permission leaves of sweet potatoes

Runyambo

Kiswahili

e ndoso e ngona e byana bya enzoci kazinda mara/nda e mpimbi maayááya ku seka ku seceerera ku tukunkuza e nseko itééka e ntwéíja; o-musango ku nága kw inamisa/inika rwébembera ku rééterera kw ébembera o mwébembezi/mutwâzi e cibabi o mubázi; e-bisaka ku jwa ku jera kw égama kw ésiga kw inama ku teba/horoota/rambuuka kw êga e ciríba e cikoma o musípi ku reka; síga ku jenda e juburo e ngóye 220

mwiko wa chuma kenge watoto wa nyuki mtoto wa mwisho boriti la mlango mvua za mwisho cheka/chekelea cheka cheka sana kicheko sheria mashtaka taga inika ng'ombe kiongozi ongoza kuimba onyesha njia, tangulia kiongozi jani dawa za majani vuja vuja egama/egemea tegemea inama konda jifunza, kusoma chupa ya ngozi pete ya ngozi mkanda wa ngozi acha ondoka ruhusa marando, matembele

English left hand leg leg ring leg/foot lemon lend lend/borrow length lentil leopard leper leprosy let in let know letter (mail) letter (orthographic) level ground lick lick (food with finger) lid lie lie across lie and wait lie down lie flat face down lie on one's back lie/cheat life life-force lift (up) light (in weight), be light fire light in weight, become lightning

o o e e ku ku o e e o e ku ku e e o ku ku e e ku ku ku ku ku ku o o kw kw kw kw o

Runyambo

Kiswahili

bumoso kuguru murînga cijere ndímu hóra/tiiza tiiza; kw-éhoza buréíngwa dengu ngwe mubêmbe bibêmbe; o-bubêmbe taasyámu manyisa baruha nyúguta ruhíta/muterééka nyúunya/râmba kômba cifúndicizo; o-muvúniko cisúba gúturana gweera byâma júúmara garama béiha burora/mwoyo mwoyo imuca; ku-sútura anguha, kw-anguhirira aca o-muriro; ku-hêmba anguha murábyo

shoto mguu pete ya mguuni mguu, uwayo limau kopesha azima urefu dengu chui mkoma ukoma ingiza/karibisha ndani julisha/arifu, pasha habari barua herufi ardhi tambarare lamba kulamba chakula kwa kidole kifuniko uwongo kingama vizia lala lala kifudifudi lala chali sema uwongo/zua uzima/maisha roho nyanyua/inua wa -epesi washa moto wa -epesi umeme wa radi

221

English like like, become lime lime/whitewash limp line line of objects line up line/row lion lip listen listen silently lit, become little finger little spoon liver lizard load load/luggage locust loft log log used as bridge loincloth long long ago long fallow land long grass long, become long-horned (cattle) loofah look after look after child

kw ku e e ku o o ku o e o ku ku kw a e e ku o e e e e e

e e ku e e ku ku

Runyambo

Kiswahili

enda; ku-ríjira/kûnda susana ndímu cóóka cúmbajira mweko/muguha rujuru téera omusitáari musitáari/rujuru sîmba/cicûncu munwa húriiciriza/huriiriza húriiciriza/húriiriza aka kaara káhera ndoso; a-kajíiko ine cínya pacira mugúgu; e-ngúgu nzije dáari mpimbi/citi nyambuciro/citindo cikumpuria/citema -reingwa iira nsambo cisúji reiha/reihuuka gaaju cangu reeberera rera

penda fanana ndimu chokaa chechemea mshipi, ugwe safu panga mstari mstari simba mdomo sikiliza sikiliza bila kusema waka kadogo (kidole) kijiko kidogo ini mjusi pakia mzigo nzige nafasi chini ya paa gogo gogo la kuvukia kama daraja nguo ya kiunoni -refu zamani/kale ardhi isiyolimwa kwa muda mrefu nyasi ndefu refuka ng'ombe mwenye pembe ndefu dodoki tunza lea/angalia/tunza

222

English look around look at look behind look for loose, become loosen loot lose lose interest in sth lose one's way lost, get louse louse, egg of love lover (concubine) lung mad person mad, become maggot magic maize maize beer maize cob make make offerings to the dead

malaria male male child man man (male), old man, young mandarin mane mango

ku ku ku ku ku ku kw ku ku ku ku é o kw o e o ku e o e e e ku ku o o o o o a e e

Runyambo

Kiswahili

reebareeba reeba reeba e-nyima híiga fureba kómoorora aka; ku-nyaga búza húga haba búra nda múji enda; ku-ríjira/kûnda mujénda ciháha muráru raruka cinyukuzi burogo cicóori nzuga citiritiri/cikongóórero kóra téreecerera muswago -séija mwojo muséija mugurúsi musígazi kacénza bizwenje; o-mucence nyembe/cinyembe

tazama huko na huko angalia/tazama tazama nyuma tafuta legea legeza chukua mali ya adui vitani poteza poteza hamu/umakini potea njia potea chawa yai la chawa penda hawara pafu mwehu/mwendawazimu pata kichaa buu/funza uchawi mhindi pombe ya pumba za mahindi gunzi la muhindi fanya/tengeneza tambika malaria -a kiume/dume mtoto wa kiume mwanamume mzee/shaibu kijana chenza nywele za simba (shingoni) embe

223

English mantis manure many/much mark/indicator market marriage marriage (arrange for son)

marry by (girl) eloping

marry by eloping marry off (daughter) marry via courting marry/get married (man) marry/get married (woman)

marsh mongoose mason massage master mat match box match-maker/go between

mate with cow (of a bull)

mature (adj) mature (for boys), become

mature (for girls), become

mature (v) mean person mean, become meaning measles measure measure measure for grains meat meat, dried/smoked

Runyambo

Kiswahili

o ruzímu inura -îngi e cimanyiso; a-kabónero o mujájaro o buswêre ku swérerera ku réha/súturwa ku résya/sútura ku hínjira ku sérera ku swêra/ taasya/twâra ku swêrwa/taaha/twârwa a kacukura o mwómbeci ku kanda o mukúru/mukáma o muceeka e cibiríti o musérezi/muranji ku fucira; kw-êmya -kuzire ku kúra ku héndeka o-mugôngo ku kúra e nzirwa ku-ba e-nzirwa e nsonga/nsoboororo o ruserwe e pima/cipimo ku pima/renga e cipimo, o-rurengo e nyama o mukaro 224

vunja-jungu mbolea -ingi alama soko, gulio ndoa olea olewa kwa kutoroshwa oa kwa kutorosha oza oa kwa kuchumbia oa olewa nguchiro mwashi, fundi kanda, chua mwinyi/bwana mkubwa jamvi, mkeka kibiriti mshenga (fahali) kupanda ng'ombe jike enye kukomaa balehe vunja ungo komaa bahili wa bahili maana surua kipimo pima kipimo cha nafaka nyama nyama iliyokaushwa kwa moto

English

Runyambo

Kiswahili

medicine medicine art/practice medicine man medicine, traditional meet meet on path meeting melt member of neighbouring despised tribe

o e o e ku ku o kw o

mubázi ntámba; o-butâmbi/bufúmu mutâmbi/mufúmu mibázi tángaanwa/ bonangana/búgana búgana rucíiko aga muráaro

dawa utabibu mganga dawa za jadi kutana/onana kutana njiani mkutano yeyuka/yayuka mtu wa kabila jirani linalodharauliwa

memorize menstruate menstruation mid rib of banana leaf midwife milk milk millepede millet miombo forest mirror miscarry misfortune from God mistake, make mix/put together mixed, become molar (tooth) money monitor lizard monkey (small lightish-coloured)

kw ku o o o a ku a o e e ku o ku ku ku e a e e

ijuka/ékomeereza ja o-mumwêzi/o-mubwâmba mumwezi/mubwâmba rugogo muzáazi máte káma kacwabazéire/kagáta; o-ruyagaazi búro/mugúsa cibira ndeeberwámu/cooho torooga; kw-íhamu e-nda muraamo sobya tééranisa/túraaniza téérana/túraanira cijigo mahéra; e-mpíya cihángare ncende

kariri/weka kichwani ingia hedhi hedhi uti wa jani la mgomba mkunga/mzalishaji maziwa (ya kunywa) kamua jongoo ulezi/uwele/mtama msitu wa miombo kioo zaa mimba changa laana ya Mungu kosea/fanya makosa changanya changanyika gego pesa/fedha mjusi mti mkubwa tumbili

monkey (small, dark-coloured)

moon

e ncíma o mwêzi/kwêzi

kima mwezi 225

English moonlight morning mortar (for pounding) mosque mosquito mother of spouse mother, his/her mother, my mother, our mother, their mother, your (pl) mother, your (sg) mould in clay mould pottery mount the bow string mountain mourning mouse moustache mouth move (intr.) move (residence) move (tr.) movement mucus, nasal mud mud plaster multi-coloured, be mush mushroom musician, traditional mutilated, be nail nail (of finger)

Runyambo

Kiswahili

o mwêzi/kwêzi bwánca; a-kaséese e ntwánjiro o muzigiti o múbu máázaara nyina mááwe nyinéitwe nyinábo nyinéimwe nyoko ku bûmba ku nógoora ku reega o-búta o rusózi; ibanga o rúfu msusu; a-kabeba a masurúbu a kanwa kw irira ku fúruka kw iriza o rujendo/kwétenja e bihinzi e condo e cihóme ku jira e-bihára o mubûmbo/munyíje e citúzi o muzíni ku múgaara/rémara o musumáari e nono 226

mbalamwezi asubuhi kinu msikiti mbu mama mkwe mama yake mama yangu mama yetu mama yao mama yenu mama yako finyanga kufinyanga vyungu weka kamba ya upinde mlima kilio panya mdogo sharubu kinywa sogea hama sogeza mwendo makamasi tope/matope kandiko wa na rangi nyingi ndizi za kusonga uyoga mwanamuziki wa jadi lemaa msumari ukucha

English name name namesake (my) nape (of neck) narrow road nausea, cause nausea, feel navel near neck necklace need/request needle needs neighbour nephew/niece nest net new newborn new-born calf news newspaper night night, pass the nine nine hundred nineteen ninety nipple/teat no noise north nose

Runyambo

Kiswahili

ibára ku ruka ibára murukwa wanje e nkombo o muhânda ku sésemura ku sésemuka o mukundi; e-cirômba héihi e ngoto/bíca; a-maráka o mukóofu kw étaaga e ncinzo/sindáano/mpindo a méétaago o mwatáni o mwîhwa e cinsuri e mutégo; a-katîmba -sya e ncerémece; bweréere e nyéna/nyána a makúru o ruhandiiko rwa a-makúru e círo ku byâma/ráara mwenda rwenda ikúmi na mwenda cenda e nântwa cehi; íngaaha e ndúúru o ruguru e nyîndo 227

jina pa jina mtoto wajina/somo ukosi barabara nyembamba chefua sikia kichefuchefu kitovu karibu shingo mkufu/kidani haja sindano mahitaji jirani mpwa kiota wavu (nyavu) -pya mtoto mchanga ndama mchanga habari gazeti usiku lala tisa/kenda mia tisa kumi na tisa tisini chuchu ya ziwa hapana kelele kaskazini pua

English nose plug nose, blow nosebleed, have nostril notch ear now numb, become number number of times numerous/plentiful, become

nurse nut of oil-palm oar oath obey obstinacy obstruct occiput ochre oesophagus offer offspring ogre/genie oil oil (from plants) oil from milk, make oil-palm tree okra/lady's finger old old age once/one time one one-eyed onion

e ku ku e ku ku e e ku ku e e ku e ku e o e

a a ku o e o o é e e

Runyambo

Kiswahili

ciigazo ca e-nyîndo fuka jwa e-ciganga; ku-kanuka cihuru ca e-nyîndo toga háti, mbwênu sarara namba mirûndi kanya/tumba rwâza/jánjaba imese ngáhe ndagaano; e-cirahiro húrira céejo; ikúru tânga nkombo itaka katuku rumiro/mumiro; e-cimiro citâmbo mwene ijíini; o-muzímu majúta majúta ga o-búto cûnda mumese bamia -kúru buzéehe/bukúru murûndi gúmo; rumo mo nsôngo citúnguru

zibo la pua penga toka damu puani tundu la pua weka alama sikioni sasa fa ganzi nambari mara ongezeka/wa -ingi angalia mgonjwa/uguza kokwa ya mchikichi kasia kiapo tii kiburi/jeuri zuia/zingia/ziba kisogo ngeu, udongo mwekundu umio la chakula, kimilio sadaka mzao/mzaliwa zimwi/jini mafuta mafuta ya uto

228

tengeneza mafuta kutoka kwenye maziwa

mchikichi bamia -kuukuu uzee mara moja mosi/moja chongo kitunguu

English only ooze open cattle pen open door open one's legs open space open the mouth open up open/set ajar a door or orange orphan oryx ostrich ostrich egg ostrich feather other (person) other (thing) our(s) out/outside outrun overcome overeat overflow owl owner pacify pack pack (load) pack carefully pack/bale/bundle pack/flock/group packet pack-ox

ku ku ku ku e kw ku ku

e e e e o e a ku ku ku ku e ku ku ku ku e o o e

Runyambo

Kiswahili

-nka tóonya cíngura e-ciráaro cíngura o-muryângo tandama cibúga ásama cíngura cíngura/rangaaza ânga; nânga icunkwa; e-ncunkwa nfúuzi nkórongo ntúúhe ihuri rya e-ntúúhe cooya ca e-ntúúhe ndíijo cíindi -eitu héeru rábáho sînga gwa e-mpihi bira/seesekara nsíndizi mukama wa hóreereza/rémbesereza kóma kómeerera kómaje ngúgu/báása busyo; a-masyo mucébe nte za o-kurimisa

tu/pekee toka kidogo kidogo fungua mlango wa zizi fungua mlango jitanua/jipenua uga (pl nyuga) fumbua kinywa, achama fungua shindua au chungwa yatima korongo, choroa mbuni yai la mbuni unyoya wa mbuni -ingine -ingine -etu nje pita mtu njiani, zidi shinda vimbiwa furika bundi mwenyewe/mmiliki tuliza funga pamoja funga mizigo funga mzigo kwa uangalifu mtumba kundi kibweta maksai

229

English paddle paddle pain pain, feel palate palm (of hand) palm oil palm-frond palm-tree palm-wine palpitate pangolin pant paper paramount chief parcel pardon, beg… parent parrot part (with sb) partridge pass pass at/through pass over pass/surpass patch path/way patient patient, be patron pawpaw/papaya pay pay a fine pay attention

e ku o ku e e a o o a ku e ku o o e kw o ku e ku ku ku ku e o o kw o e ku ku ku

Runyambo

Kiswahili

ngáhe téma e-ngáhe busaasi saasa nkânka ciganja mamese rucîndo mucîndo/munazi maarwa ga e-nazi tuuhiza/hiiciira nkwakwakubóna hiiciira/tuuhiza rupapuro/rukaratáasi mukáma ngúgu/báása étooya/écuza muzéire kasúku raga/siibura ndahi híngura/rába rába híngura/rábaho/guruka híngura/rábaho/sáaga ciráka/cihero muhânda murwéire étwara murezi cipaapáaye riha/sasura riha/honga reeba

kasia/kafi piga kasia maumivu umia kaakaa kitanga (cha mkono) mawese ukindu mkindu tembo papa kakakuona hema karatasi mtemi mkuu kifurushi/mtumba omba radhi/msamaha mzazi kasuku agana/achana kwale pita pitia ruka/pita pita/zidi kiraka njia mgonjwa wa mvumilivu mfadhili/mlezi papai lipa mshahara/posho lipa faini angalia

230

English pay tribute pay wage payment peas peck (of birds) pecker peel (by hand) peel (with knife) peel bark (of tree) peep peg peg out pelican penetrate penis pepper person person (general), old perspiration perspire persuade pestle phlegm pick fruits pick one's nose pick up picking insects picture piece piece of broken pot pied crow pied king fisher pierce pig

ku ku e e ku e ku ku ku ku e ku e ku e o o o e ku kw o e kú ku ku kw e e o e a ku e

Runyambo

Kiswahili

sasura o-musoro sasura nsasuro nkóóre; a-masaza sonda nkomamuti tóndora haata suubura/hára rínguriza mambo bamba mbaata taahirira mbóro; o-buséija busênda muntu mugurúsi/mukéikuru mpiita hitaana/hiituuka égesereza/sígasiga/sígura muhíni/mutwánjiso cikonda cwa e-bíraba fuka tóórana îta; ku-kwâta e-nswa/nsénene cisisáne cigutuka/cicwéka rugusyo cikóona kajubirizi cúmita mpunu

lipa kodi lipa malipo choroko, njegere donoa gogonola menya menya toa magamba chungulia mambo wamba mwari penya mboo/uume pilipili mtu mzee/mkongwe jasho toa jasho shawishi mchi kohozi chuma matunda penga okota okota wadudu picha kipande kigae kunguru dete choma/toboa nguruwe

231

English pigeon pigeon-pea pile up pillage pillar pillow pinch pineapple pineapple beer pipe (for smoking) pipe-stem pit/hole pitfall place place to preserve game meat

plait plait hair plait mat plan plant plant plaster a house plate platform play play (game) play ball play music play traditional ngoma playing ground please/satisfy pleased, be plot of ground

Runyambo

Kiswahili

e e ku ku e o ku e o e o e o o o ku ku ku ku o ku ku e e ku o ku ku ku

ciiba ntandéigwa tuuma nyaga nyómyo muságo/múto súna naanáasi munaanáasi nyungu eresa mukono gwa e-nyungu ciina; o-mwina; o-rwina busya mwânya; a-hantu rutára ruka suka isóce ruka o-muceeka téjeka muti byâra hóma saháani citúute zaana muzaano zaana o-mupíira zína téera e-ngoma

njiwa, kunda mbaazi lundikana pora nguzo mto finya nanasi pombe ya mnanasi kiko bomba la kiko shimo mtego (wa shimo) mahali mahali pa kuhifadhi nyama suka suka nywele suka mkeka panga mpango mmea panda kandika sahani jukwaa cheza mchezo cheza mpira cheza ngoma piga ngoma

o ku ku o

rubúga sémereza sémererwa rubuga; itaka

uwanja wa kuchezea furahisha/ridhisha pendezwa/furahia kiwanja 232

English pluck out feathers plunder (a town) point point poison poke pole pole, thin polygamy pond pool poor person porcupine porridge porridge twirler porridge, prepare pot pot for urinating at night

pot lid pot maker pot markings pot sling holder pot, make pot, metal pot/mug pot/vessel potato potato (sweet) potter's clay potter's kiln pound (in a mortar) pound (on a stone) pour pour out

ku ku o ku e ku e o e o e o o ku e e e o e e ku e o e e e e ku ku ku ku

Runyambo

Kiswahili

nyáámura e-byoya nyaga munwa tûnga o-rukúmu sumu; o-busegwe sokweinora/cúmita nyómyo/cikondo rusagazi/rukureijo ihári, ikeiba citûnga citûnga munáku/mucéne/mwínazi ciségese/cinyogóte busera/búuji rwiko síjisa o-busera nyungu/njoga cisáre/cicúba cifúndicizo munógoozi bihára citéeko nógoora sufuria/safuria/sefuria/nyungu mucébe combo/cikwâto ciráazi citakuri ibûmba ryocezo twânga/sékura honda seesa/suka seesa/suka

nyonyoa manyoya teka (mji) ncha onesha kwa kidole sumu chochea mlunda ufito mitala, ukewenza bwawa dimbwi maskini nungu uji mwiko wa uji koroga uji chungu mtungi wa kukojolea usiku kifuniko cha mtungi mfinyanzi alama/mapambo ya chungu kitundikio cha vyungu finyanga (vyungu) sufuria mkebe chombo kiazi ulaya, mbatata kiazi kitamu towe, udongo wa mfinyanzi joko twanga twanga jiweni mimina mimina/mwaga

233

English pour out (for grains) poverty power practise medicine praise praise praise onself pray pregnancy pregnancy (animal's) pregnancy (conceive) pregnancy, out of wedlock

pregnant woman pregnant, be pregnant, become premarriage procedures

prepare press press press out (oil seed/sugar cane)

ku o a ku ku kw ku e o ku e o ku ku o ku ku ku ku

prevent price princess principal wife

ku e o o

prod promise promise

ku e ku ku kw ku ku ku

prone/lie face downwards

pronounce properly flavoured, be prosper protect

Runyambo

Kiswahili

seesa/suka bunáku/bucéne/bwínazi máani/iráka tâmba siima irango évuga saba; kw-étonjeza nda; o-rubûnda busíto báka nsíijo/ndáaro mukázi wa e-nda jira e-nda twâra e-nda busérezi téékateeka síndajira miga kámuura

mwaga umaskini uwezo, madaraka fanya uganga sifu sifa jigamba, jidai sali, omba mimba/ uja uzito mimba ya mnyama pata mimba mimba nje ya ndoa mjamzito wa na mimba pata mimba mipango ya ndoa anda(li)a shindilia/kandamiza bonyeza sindika

tânga iramu mumbeija mukázi wa mbere; o-mukazi mukuru; o-mwarurano sokweinora ndagaano ragaana byámira e-nda; ku-júúmara átura/ranga gobamu/kwâta jenderera/tûnga cínjira/rinda

zuia/zingia/ziba bei mtoto wa kike wa mtemi mke wa kwanza

234

chokoa ahadi ahidi/ kutoa ahadi kifudifudi tamka kolea endelea linda/kinga

English protect against evil protect by charm protect garden with medicine

proverb provisions pubes pull pull out pull up pull up/come to a halt pull up/uproot pull violently pullet pulverize pump pumpkin fruit pumpkin leaves pumpkin pip pumpkin plant pumpkin seeds punish punishment pupil pupil of eye puppy pus push push away push baby to be born

ku ku ku o a a ku kw ku kw ku ku e ku e o o e o e ku e o o

put a pot on the fire

a ku ku ku kú ku

put a roof on put across

ku ku

put (sth) into one's mouth

Runyambo

Kiswahili

sírika sírika sírika mugani méétaago mayása nyurura/sika íyámu; ku-nyukura nyurura/sútura émeerera kúura sikankura nkoko; o-museera honda/twânga/sékura pámpu mwôngo musúusa ntetére rwôngo mpambo/ntetére bónyabonya cibónyabonyo mwêji mwâna gwa e-ríiso nyakabwa mahíra síndika/cuma síndika síndicira ta o-mukanwa; kw-étamika hinjika; ku-téeka a-ha mahéga; kutéékaho sakaara cíika

kinga kaga/zindika/kinga kaga shamba methali mahitaji kinena vuta nyofoa inua/vuta juu simama ng'oa vuta kwa nguvu kifaranga mkubwa ponda bomba boga majani ya boga mbegu za boga boga mbegu za boga adhibu adhabu mwanafunzi mboni mtoto wa mbwa usaha sukuma sogeza/sukuma sukuma mtoto azaliwe ingiza kinywani teleka chungu (jikoni)

235

ezeka nyumba wamba

English put away/ take out put down put firewood in fire put in put in order put into terrible disorder

put leaning put near/become near put on/wear put side by side put sth on sth put to death puzzle/embarrass pygmy python quail quarrel quarrel queen quench/extinguish quick(ly) quick, be quiet quiet, be quiet, become quietness quill of a porcupine quiver rabbit rafter rain rain bringing winds rain clouds rain divination

kw ku ku kú ku ku kw kw ku ku ku kw ku e o e ku e o ku ku ku kw o e a o e e e o

Runyambo

Kiswahili

iha túura/húúmuza hêmba/cúmika; kw-inejeza tamu téjeka/téguura tabataba/siisoora éjeka irira héihi jwâra járaba túnjicira/tembeceranisa îta sobera/sobeza cintintiburi ruzíramirire ndahi rwana ndwano mukámakazi, o-mumbeija ráaza bwangu rahuka; kw-anguha -téékeine téékaana/céceka; kw-ésiza ésiza; ku-cúreera bucúreezi iwa rya e-cinyogóte cirîmba kámi; o-rumi muréiba njúra nkambura mabaati bicu bwiganjúra

ondoa/ondosha tua tia kuni katika moto tia panga chafuachafua egemeza weka karibu vaa weka sambamba panga kitu kimoja juu ya kingine fisha, ua hangaisha/kanganya mbilikimo chatu kwale gombana ugomvi malkia zima haraka harakisha tulivu; kimya tulia nyamaza ukimya mkuki wa nungunungu podo/ziaka sungura pao mvua upepo wa mvua mawingu ya mvua uletaji/uzuiaji mvua

236

English rain maker rain, make rainbow rainy season raise/lift up ram ramble raphia palm rash rat rat, a kind of rat, large long-tailed raven raven, white-necked razor read reader reap receive recover red ant red colour red pepper red sorghum red, become redeem red-eyed dove reduce to ashes reed reed/papyrus reedbuck refuse refuse to give relation, blood…

Runyambo

Kiswahili

o mwîji kw îga e-njura o muhángeizima itûmba; e-twéigo kw imuca/ku-sútura e mpáya ku rogota e ncîndo o buhere e mbeba musúsu e nsômba; e-nfúkuzi e cihûngu e cikóona a kajírita/kásyo ku soma o musomi ku saaruura/soroma kw aciira ku círa e mpazi katuku a kasênda kaacijunga ku tukura rókora/zaamuura/cúngura e ciiba ku síriira/cénjera/cûnka o rusagazi/rumingo/rubingo o rufûnjo e nzaza kw ânga/ánjirira kw îma o buzare 237

mleta/mzuia mvua leta/tengeneza mvua upinde wa mvua masika inua kondoo dume bwabwaja mwale upele panya ndezi buku ndege kama kunguru mkubwa kunguru wembe soma msomaji, msomi vuna, chuma pokea pona siafu rangi nyekundu pilipili mtama mwekundu wa ekundu komboa njiwa ungua jivi tete (pl. matete) tete tohe kataa nyima/kataa kupa undugu

English relative by marriage relative, blood relish relish, eat with relish, prepare remain remain silent remain silent (when called)

remember removing wings repair replace report (give out news) request resemble each other rest rest heavily on/be burdensome

return return money reveal rever somebody revive rhinoceros rib rice richman riddle ridge cropping ridgepole righthand rinderpest ring ringworm rinse

Runyambo

Kiswahili

e o o ku ku ku kw kw kw ku ku ku ku ku ku kw ku ku ku ku ku ku e o o o e a o o

nfúra munyabuzáare; mwene wa mukúbi kóza/ríisa runga sígara; kw-ikara ésiza; ku-cúreera ésiza; ku-hunama ijuka nyáámura/nyonyoora/cóboya kóra hindura gamba/ranga saba sisana ica remeerera/siciirira garuka sasura/riha serura/zoora sanzira himbuura nkura rubaju mucéere mutûnji/mugéiga/mutaajiri cikwéico masíme mugámba mukono gwa búryo sótoka e mpeta a mazômba kw ógoroza 238

jamaa kwa ndoa ndugu wa damu mboga kula kwa mboga weka kitoweo, unga baki/salia nyamaza nyamazia kumbuka toa mabawa tengeneza/rekebisha badilisha toa habari/taarifa omba fanana pumzika lemea rudi/rejea lipa fichua tania fufua kifaru ubavu mchele, mpunga, wali tajiri kitendawili, fumbo kilimo cha matuta mtambaa panya mkono wa kulia sotoka pete choa suuza

English ripe ripe banana ripen (fruits) artificially

ripen (intr.) rise up river riverine forest road roan roar/rumble roast roasting grill roasting stick rob rock rock lizard rock-rabit roll (lump of clay) roll mat roof roof roof spike room root root medicines rope rope for tying cows rose bush rot rotten rotten food round ridge cultivation round top of house round, become

e kw kú kw o e e e ku ku a o kw o e a ku ku o ku a e o o o o e ku e o a a kw

Runyambo

Kiswahili

-hííre cenju/cihíise arika sya imuka mujera/e-nyanja cibira mbarabára/nguudo; o-ruguudo nkórongo hinda/ruruma táragaza/kara; kw-oca mahéga musito aka; ku-nyaga rwâzi/ruciri cihángare kámi ríjisa zînga/kúba o-muceeka musakaaro/ibaati sakaara kasu ciyûmba/ndugu muzi mubazi gwa e-mizi muguha muguha; e-mbóheso cimuri junda cijúnde; o-bujúnde bugaje masíme kasu ébumba

-bivu ndizi mbivu vundika/ivisha iva amka mto msitu barabara korongo, choroa nguruma banika/oka/choma mahali pa kuchomea mti wa kuchomea nyang'anya/iba kwa nguvu mwamba mjusi mwamba sungura biringisha kunja mkeka paa ezeka ncha kati ya paa chumba mzizi dawa za mizizi kamba kamba ya ng'ombe mwaridi oza, vunda -bovu chakula kilochooza matuta mviringo ncha mviringo ya nyumba wa duara

239

English

Runyambo

Kiswahili

ruminate rumpbone run run away run over runner bean rust sable antelope sack sack, small carrying sacrifice, offer sacrifice, offering sail salary saliva/spittle salt salt lick

ku ku ku ku e o ku o kw e kw kw ku o ku e e e ku e e o a o e

bûmba singa ragaza kuuba/siisiriza cinájiro burófa/bucáafu twâra rusânsa ékuuma nyúgunyu íruka iruka; ku-hunga tomera/syata rukóóre senya ntureje nsáho/ciguníya nsáho téreecerera citâmbo bendéra musáara; e-mpeera macwánte mwônyo bigugo

fanya kiwe mviringo/duara sugua pangusa/futa sugua mwili jaa/jalala takataka tawala utumbo mkubwa cheua mfupa wa nyonga kimbia kimbia ponda (k.v. kwa gari) ukunde pata kutu palahala, mbarapi gunia mkoba, mfuko toa sadaka/kafara kafara tanga mshahara mate chumvi (munyu) mahali pa chumvi wanayolamba wanyama

salty, be sand sandal sandal (traditional) sandy ground satiated, become satisfy savanna

ku o e e o kw ku o

jira omwonyo muséenyi ndára/nkeito nkeito/ntarabânda muciséenyi iguta/ ku-haaga marira ruhíta

wa na chumvi mchanga ndala sapatu -enye mchanga shiba ridhisha/tosheleza mbuga

round, make sth rub rub off/wipe rub one's body rubbish heap rubbish/garbage rule over rumen i.e. long intenstines

240

English save saw say say to/tell scale (fish) scaling fish scar scare scarecrow scarify scatter school scissors scold scoop up scoop up with hand scorched, become scorpion scrape scrape scrape the pot scrapper scratch screen sculpture scythe/sickle sea sea eagle search diligently search for search for game season season season with salt

ku o ku ku e ku e ku e ku ku o ku kw ku kú o ku kw ku e kw o ku e e e ku ku ku a ku ku

Runyambo

Kiswahili

sígaza/sígara/bíika musuméino gamba gambira cikarakamba; igamba hárura e-nsamáaci nkójo kânga/tíinisa cikangabáana hutaaza seesa/bíba isomero; e-súure mukáasi; makânsi hana/rwanisa ihura; ku-yoora yoora sya/bábuka/bábuuka ruyagaazi hára agura kômba ciháragaso agura rutímbe beija nyeijoro nyanja cihûngu rahura híiga híiga macíro runga cwéceza

bakiza/bakia/weka akiba msumeno sema ambia gamba la samaki paa samaki kovu shtua, tisha mwanasesere shambani tia kovu mwaga/tawanya skuli/shule mkasi kemea/gombeza pakua (kwa kijiko) chota kwa mikono ungua nge paa kuna komba (chungu) kiparuo kuna/parua pazia chonga mundu bahari furukambe chakura tafuta winda majira, msimu unga mboga tia chumvi

241

English season, dry season, early rainy season, rainy season, short dry season, short rainy seat/stool/chair seclude (bride) second born of twins secret see see off seed seed seen, be seize self sell semen semi-arid ground send send (by post) send a spell senegal bush shrike separate (tr.) separate/leave each other

separated, become serpent/snake serval cat sesame set a trap set free (a captive) set out (for journey) set out to dry settle a fight/dispute

e o e a o e kw e ku ku e ku ku ku ku e e ku ku ku e ku ku ku e e o ku ku kw kw ku

Runyambo

Kiswahili

canda muhanguko twéigo kanda musénene citébe/ntébe arika káto/nyakáto náama bóna séndecereza/hérecera mbibo/njuma byâra bóneka kwâta -nene guza binyáari; a-manyuri mpáama; o-ruháama túma twêka raama/teega nsânde baganisa/soroora/béga táana táana njóka môndo bwônza téga rekura imuca/simbura ánika ramura

kiangazi majira ya mvua za kwanza masika majira ukame mfupi majira ya mvua fupi kiti weka mwali ndani Doto siri ona sindikiza mbegu/kokwa panda mbegu onekana kamata/teka -enyewe uza shahawa, manii ardhi kavu isiyo rutuba tuma peleka peleka laana kipwe (ndege) tenga achana/tengana tengana nyoka ngawa, fungo ufuta tega achia huru mateka ondoka anika amua/kata shauri

242

English

Runyambo

Kiswahili

seven seven hundred seventeen seventy sew shadow shake (intr.) shake (intr.) shake (tr.) shake hands shake off shake one's head shame/shyness share share a border sharp, make (of knife) sharpen sharpen to a point sharpness shave sheep sheep dung sheep hide sheep, young female sheep, young male sheep/goat fold she-goat she-goat, young shell

músanju rúsanju ikúmi na músanju nsanju; e-nkúmi nsanju sona/baziira cinyimaanyimi cúndagurika/tenjeeta tetema/cûndwa/cunkuma cûnda/tenja kwátangana e-mikóno cuncumura/seimuura/kunkumura cûnda o-mutwe nsoni bagana átana tyâza syôra/tyâza/songora songora bwôji téga/sára ntaama mahunduguru rúhu mwágazi gwa e-ntama mpáya cihongóre/cisibo mburabúzi/búguma mwágazi cingorongóro/nsimbi ígama íjika ngabo muséce/murûndi enjerera

saba mia saba kumi na saba sabini shona kivuli tikisika tetemeka tikisa shikana mikono kunguta tikisa kichwa aibu gawana pakana noa noa chonga makali nyoa kondoo mavi ya kondoo ngozi ya kondoo mwana kondoo jike kondoo dume banda la kondoo/mbuzi mbuzi jike mbuzi mdogo jike kombe (ya pwani) jikinga mvua (mvua) ingiza mtu mahali ngao muundi wa mguu ngara/meremeta

shelter (from rain or sun) shelter (rain cause to seek... )

shield shin shine

ku e ku ku ku ku ku ku e ku kw ku ku ku o ku e a o o e e e o e kw kw e o kw

243

English

Runyambo

Kiswahili shati tetemeka kiatu tupa, piga piga mshale duka kando ya ziwa/pwani -fupi

e e ku kw

sááti tetema/jujuma ciráatwa/nkeito rása rása o-mwambi/e-ngóbe dúúka rwéjeego; o-mwâro -gúfu nsambo mbanda gúfaara bugúfu bombo ibega nfurebe cikógoto téera e-ndúúru ámira

show show respect show round show the teeth shut one's eyes shut/close sick, be sickle/harvesting knife side side sticks side-dish sieve

kw ku ku ku ku ku ku e o e o a

óreka kúna bûnja/cáaza sinika humbajiza cînga rwâra nyeijoro; o-músyo rubaju nkureijo/nsagazi mukúbi kayunguruzo /kacéncuzo/kacuujo

onyesha onyesha heshima tembeza kenua fumba macho funga wa mgonjwa kisu cha kuvunia upande fito kitoweo chekecheo

sift grain by shaking sign

ku yungurura/céncura ibára; a-kabónero

shirt shiver shoe shoot shoot by arrow shop shore short short fallow short sword short, become shortness shorts shoulder shoulder bag shoulder blade shout (generic) shout (to drive away birds or animals)

e ku e ku ku e o e e ku o e

244

shamba lisilolimwa kwa muda mfupi

sime wa fupi ufupi kaptura bega mfuko wa begani kombe la mkono piga kelele winga

chekecha alama

English sign/give sign silent, be simmer sin sing singe sink sisal sisal hemp sister (general) sister of father sister of husband sister of mother sister of wife sister, elder sister, his/her sister, my

ku kw ku e ku ku ku e o

o o

sister, our sister, their sister, younger sister, your (pl) sister, your (sg) sister's child sit sit, dwell, live six six hundred sixteen sixty size/measure

o

o ku kw

e

Runyambo

Kiswahili

manyisa; ku-táho a-kabónero ésiza togota ntambara; a-máfu hooya síriiza tobera; kw-ibira citani bugweigo mukúru wa.., munyáanya; murúmuna wa.. swénkázi murámukazi nyakwênto; maawênto murámu mukúru wa..; munyáanya mukurúwe; murúmuna mukúru wanje; munyaanyazi; murúmuna wanje mukuru wéitu; munyaanyeitwe; murumuna wéitu mukuru wâbo; murumuna wâbo; munyáányabo murumuna; munyáanya mukuru wânyu; murumuna wânyu; munyáányeimwe mukúru wawe; munyáányoko mwîwa sítama ikara; ku-túura mukáaga rukáaga ikúmi na mukáaga nkáaga cingano/cirengo

ashiria wa kimnya tokota dhambi imba choma zama katani katani dada

245

shangazi dada ya mume mama mdogo/mkubwa dada ya mke dada dada yake dada yangu dada yetu dada yao dada dada yenu dada yako mpwa kaa kaa sita mia sita kumi na sita sitini kipimo

English skill skillful person skin skin skin (general) skin (of animal) skin (of fruit) skin, dried skull sky slap slaughter slave slave, female sleep sleep sleep (carried over) sleep / lie down sleep, start getting sleeping mat sleeping hide sleeping place/bedstead

sliced and dried sweet potatoes slip slipperiness slippery, become slope slopy ground slowly slug small/few, become small/little smallness

o o ku ku o o e e e ku ku o o ku o o ku ku e e e a

Runyambo

Kiswahili

bwênje/mwoga; a-majézi mufúndi báaga susuubura/suubura rúhu rúhu/mugúta cisúsu cisáato; o-mugúta cihanga/cítwe iguru téera o-rúhi báaga muzáana muzáanakazi nájira túro múro byâma twáririrwa cirago; o-muceeka cinyáámiro/caahi citabo/citânda manumbu

ufundi, uwezo fundi stadi chuna (kwa kisu) chuna ngozi (kwa kuivuta) ngozi ngozi ganda (la tunda) ngozi kavu fuvu la kichwa mbingu piga kofi chinja mtumwa mjakazi lala usingizi usingizi usingizi wa kutokea jana lala usingizi anza kupata usingizi mkeka/kilago ngozi ya kulalia malalo viazi vilivyokaushwa

ku o ku a a

teleza utelezi teleza mteremko enye mteremko taratibu/polepole konokono pungua dogo udogo

terera buterezi terera kasuumo kasuumo mporampora e cinyíra ku céeha -ce o búce 246

English smallpox smear medicine smell (bad) smell (intr.) smell (sweet) smell (tr.) smelt smith smith's forge smith's trade smoke smoke smoke smooth, make smoothing stone snail shell snail/slug snake snare/trap sneeze sniffle snore snuff soak (intr.) soak (tr.) soap sob socially boycotted, be socks soften soil soldier sole of foot solid dregs

e ku e ku ku ku ku o e o ku o ku ku e e e o kw ku ku o ku ku e ku ku e kw o e e

Runyambo

Kiswahili

binyóro siiga o-mubázi cijunde/cibacíra; o-mununko nunka/taamira(na) nunkáje nunciriza juguta/héesa muhéesi cirubi ca o-muhesi; ihéésezo buhéesi kara mwîka réesa soomora isoomorero cingorongóro cinyíra njóka mutégo éseimura soreza gona bugoro jooba joobya saabúuni sícimba/sinsina tengwa/gungwa sókisi óroba/órobya itaka mwiserukári cijere kooko/bikânja

ndui paka dawa harufu nuka nukia nusa yeyusha madini mhunzi kiwanda cha mhunzi uhunzi kausha kwenye moshi moshi vuta (sigara/tumbaku) lainisha jiwe la kulainishia nyumba ya konokono konokono nyoka mtego piga chafya vuta kamasi koroma ugolo lowa lowesha sabuni lia ndani kwa ndani tengwa soksi lainika/lainisha udongo mwanajeshi, askari, polisi uwayo takataka iliyochujwa

247

English

Runyambo

Kiswahili

son son of maternal aunt

o mutábani munyáányazi/mukúru wa /murumuna wa

son of maternal uncle

nyakorómi; mukúru wa /murumuna wa

mtoto wa kiume wa mjomba

son of paternal aunt

munyáányazi/mukúru wa /murumuna wa munyáányazi/mukúru wa /murumuna wa ruhooya; e-cizíno/cizaano nzíro; o-munyari murogo cisebe/cironda mugúsa maarwa cikumba cikônko mwoyo ndúúru nsakarazi/ncére macûnda saarira gaga/saakarara ífo nsási ntaratâmbi gaaniira/gamba gambuurana omba/rangaanwa gamba wenka cúmita mpoha; icúmu émaramara rububi

mtoto wa kiume wa shangazi

son of paternal uncle song soot sorceror sore sorghum sorghum beer sorghum ear sorghum stalk soul/spirit sound, cry sour beer sour milk sour, be sour, become south spark sparrow speak speak ill speak loudly/make noise

speak to oneself spear spear head spend time spider

o e o e o a e e o e e a ku ku e e ku ku kw ku ku e kw o

248

bin, mtoto wa kiume mtoto wa kiume wa mama mdogo

mtoto wa kiume wa baba mdogo wimbo masizi mchawi kidonda mtama pombe ya mtama suke la mtama bua la mtama roho mlio/kilio pombe chungu maziwa yaliyobaki baada ya kusukwa

wa kali chacha/chachuka kusini cheche ya moto zawaridi, shorewanda zungumza sengenya zungumza kwa sauti kubwa sema mwenyewe choma mkuki kichwa cha mkuki pitisha (wakati) buibui

English spider web spinach spirillus spirit spirit (of dead person) spit spit spittle spittle spleen splinter/slice split split, become spoil (a child) spoil (tr.) spoon, metal spoon, wooden spoor spot/speckle spotted hyena spotted pattern spotted, be sprawl spread spread (as disease or fire)

spread (as vine) spread out, be spread to dry spread/scatter spread/smear on spring-hare sprinkle (salt, powder) onto

sprinkle (water) sprinkle, shake off sprout

o o e o e ku ku a e e ku ku ku ku e e e e e ku ku kw ku ku ku kw ku ku a ku ku ku ku

Runyambo

Kiswahili

rukoko muríri/mucíca mbára muzímu ncwêce cwêra cwêra a-macwánte macwánte ndurwe cisáte sátura; kw-âsa sátuka; kw-átika tésa siisa; kw-îta cijíiko/ndoso ndoso; o-rwiko cirári cizinga, itôndo mpísi citôndo/ngondo jira a-matondotôndo/e-ngondo tantamuka ara/ánjara/tantamura randa randa sánjaara ánika náganaga siiga kámi memeera seimuura kunkumura mera

utando mchicha papasi pepo, mzimu mzimu tema (mate) tema mate mate wengu kibanzi/kipande pasua pasuka dekeza haribu kijiko mwiko uwayo wa mnyama waa fisi madoa madoadoa wa na madoadoa sambaa/tawanyika tandika/tandaza/sambaza sambaa tambaa enea/sambaa anika tawanya paka kamendegere tia/rushia (chumvi, unga) mwagilia /nyunyizia maji kunguta ota

249

English

Runyambo

Kiswahili

spur square squat squeeze (especially with the fingers)

isanda o rubúga; e-cibúga ku súngamiriza ku miga

kipi, kikwaru uwanja/kiwanja chuchumaa minya

squeeze (massage) squeeze (to drain) squeeze maize using one's hand

ku kanda ku kámuura ku hógora/húrungura/nónora

chua kamua pura/purura

squint eye squirrel stab stack/pile up staff stale food stalk stalk (of maize etc.) stand up star stare/glare start (set out) start off/send away start/begin startle startle (an animal) startled, become stay/ remain steal stealthy step, make steel steep area steer stem of maize/millet/etc.

step back

e ku ku e o ku e kw e ku ku ku ku ku ku ku kw kw ku e o e e ku

irári ngorooba cúmita tembeceranisa/túnjiciranisa nkoni bugaje sótera cikônko émeerera nyonyóozi samaara banza/bándura; kw-imuca binga banza/tándika kânga jumbura bákuka ikara îba sótera cóoma busóóka; a-kasuumo nkone/ndaawa cikônko garuka e-nyima 250

kengeza kindi, kidiri choma panganya fimbo chakula kibaya nyemelea/nyatia bua simama nyota kodoa (macho) anza ondoa anza shtua, kurupusha shtua, kurupusha shtuka kaa, baki iba nyatia chuma cha pua sehemu ya mterenko ng'ombe aliyehasiwa bua rudi nyuma/sita

English step over stepfather, my stepmother, my sterile man sterile woman stick stick into the ground stick to (something) stick to sth (intr.) still born sting sting/ smart/itch stinginess stink bug stir stir fire stir up feelings stomach stomach ache stone stone grinder (bottom) stone grinder (top) stone of fire place stone pestle stony ground stool stop stop saying/weeping stop up/fill a hole stop working stopper storage pot store store up/collect

Runyambo

Kiswahili

ku ribata táata mukaatáata e ngumba e ngumba e nkoni ku simba ku kwátanisa ku kwátana o múfu ku tónera ku bába o bukoma a kanyamusimbi ku juruga/koroga/síjisa kw inejeza ku soosoreza e nsáho ku rumwa e-bijóka; ku-saasa ibondo ibáare o rubengo e nseiso ihéga e nkúrungo o rusékuro e citébe ku reka/recera kw ésiza kw igara kw inuka e cifúndicizo; o-muvúniko e njoga ku bíika ku rundaana 251

kanyaga baba wa kambo mama wa kambo tasa mgumba fimbo/kijiti simika shikanisha gandamana mfia tumboni uma (kwa nyuki) washa uchoyo mdudu wa harufu mbaya koroga chochea moto chochea hisia mfuko wa tumbo umwa tumbo jiwe jiwe la kusagia jiwe la kusagia figa mchi wa jiwe ardhi yenye changarawe kiti kifupi, kigoda acha nyamaza kusema/kulia ziba acha kazi kizibo mtungi mkubwa wa hifadhi weka kusanya

English stork stormy rains straddle straight, become straight, make strain (liquids), filter stranger stranger/guest strap straw bottle straw plate, small stream/current stream/spring strength stretch oneself stretch oneself (to touch sth)

stretch the skin on a drum

strike strike a match/light a match

strike/knock string strip off (leaves or skin)

strip off (grains of corn)

striped hyena stroke/pat strong, become strut proudly stubbly grass stuck, become stuffed, be stumble stump of tree, stumbling block stupid person

Runyambo

Kiswahili

e nyawáawa; o-rumira njóka isíndika hongo ku tandama ku gororoka ku gorora ku cénena o mujenyi/munyamahánga o mujenyi/mwizi o mweko e cisotére e cíibo e njezi e nsúro, o-mujera a máani kw égorora ku tumbiciriza/kúnunciriza ku bamba ku téera kw aca e-cibiríti ku honda/téera e húuzi ku suubura/hára/sonjoora ku nónora/húrungura e mpísi; ruhúuna ku kórakora/kwátakwata ku guma kw évuga e bisonjogoro ku kwátira kw íguta ku siitara e nsíbo o mufééra

korongo mvua za dhoruba panua miguu nyooka nyoosha chuja mgeni, mtoka mbali mgeni mkanda chupa ya ukindu ungo mdogo mkondo kijito nguvu jinyoosha chuchumia wamba piga washa kibiriti gonga uzi toa maganda pura fisi, shundwa papasa kuwa na nguvu tamba manyasi mafupi nasa shiba jikwaa kisiki mpumbavu

252

English stupid, become stupidity subject (of nation) substract succeed suck suck (the breast) suck beer suck blood suckle suffer sufficient, be sugar sugar cane sugar-cane husks sugar-cane liquid sun sunbird supine (be in...position) support surpass surprised, become surround surround animals suspect suspend (from the ceiling)

suspended, become swallow swampy soil sway swear sweat sweep

ku o o kw ku ku kw ku ku kw ku ku e e e a a ku ku ku ku ku ku kw ku ku ku kw ku ku ku

Runyambo

Kiswahili

huujuuma bufééra mutúuzi íhaho sînga nyûnya ônka nywa a-máárwa rúmika ônka rwâra/saasa mara sukáari cikéijo bisusu bya e-bikéija meizi ga e-cikéija/o-musânde izóoba karyabunúunu garama híjicira sáaga/círa tangaara/soberwa zánjirana zingatira/zánjirana écenga o-muntu hanika reremba mira isanga écunda rahira hiitaana kúbuura/téera; kw-eya

pumbazika upumbavu raia toa faulu/fuzu fyonza nyonya vuta mrija vuta damu nyonya umwa tosha sukari muwa masizi ya muwa maji ya muwa jua chozi chali weka mwega zidi, pita shangaa zingira zingira wanyama tilia shaka mtu tundika /ninginiza (darini) tundikwa meza ardhi yenye majimaji yumba/yumba yumba apa toa jasho fagia

253

English

Runyambo

Kiswahili

sweep up/collect in a heap (rubbish)

kw eya

kokoa (taka)

sweet (be) sweet banana sweet beer sweet millet stalk sweet potato sweet, be sweet/pleasant sweetness swell (for things) swelling swim

ku a a e e ku

wa tamu ndizi tamu pombe tamu bua tamu, kikota kiazi kitamu wa tamu tamu utamu vimba uvimbe ogelea punga, zungusha upanga hurumia/sikitia kaswende meza mwiko wa mwiko heshimu mwiko mkia mshoni toa chungu mekoni peleka opoa tembea chukua mateka wa mwangalifu chuna katani toa kuni mekoni anua apa tungua

swing sth. round and round

sword sympathise with syphilis table taboo taboo, become taboo, observe tail tailor take (food/pot) off the fire

take (somewhere) take (sth out of water) take a walk take captive/booty take care take fibers (e.g. from sisal)

take firewood from fire

take in (laundry) take oath take off (sth suspended)

o ku e ku ku e ku a e o ku ku o o ku ku ku ku ku kw ku ku kw ku ku

nura kanáana/kasukáari maarwa gánuzire cikéijo citakuri nura -nuzire bunuzi zîmba/tuuta cizîmba ziha zóngooza císyo; o-muhoro ganyira/saasira kaho mééza muziro zira zira mucíra mufúndi wa e-ciharáani térura twâra zaamuura jendajenda nyaga étejeereza gweigoora cúmukura ánura rahira hanura 254

English take off clothes take off the lid take offence take out take out (from container) take out (honey from hive)

take out food from pot take out the stopper take to court take up a heavy load take/carry take/receive tale talk in one's sleep tall/long talon tamble tame tame animal tan hide tapeworm taste tasty, be tattoo tattoo tea teach teacher tear clothes tears (from eye) tears, to shed teat tell tell a tale

ku ku ku kw kw ku kw kw ku kw ku kw e ku e ku kw e ku e ku ku e ku e kw o ku a ku ku ku

Runyambo

Kiswahili

júura fúnduura támwa/nígahara/nócera íhaho; ku-sohoza íhamu hákuura ihura igura; ku-zibuurura twéíjera/hababira ékorera twâra/heeka; kw-ékorera aciira cigano; o-mugani gambisibwa/róóterera -reingwa nono; isanda gwa óroora citungánwa nooba nfaana; o-musûndo roza nura nsándago; ibára; e-ngondo sándaga; ku-téma e-ngondo cáaye éjesa mwejesa táágura o-mwênda maríra rira ibéere; e-nântwa gambira gana

vua funua chukizwa toa kutoa pakua asali/rina pakua zibua peleka barazani jitwika twaa chukua hadithi, ngano weweseka (usingizini) refu ukucha anguka fuga mfugo tia ngozi dawa tegu onja wa na ladha nzuri alama ya mwilini chanja chai somesha/fundisha mwalimu chana nguo machozi toa machozi; lia titi, chuchu ambia toa hadithi

255

English temple ten ten thousand tendon terminate termite termite, winged terrace testicle tetanus thank that thatch thatch with grass thatched roof there they, them thick/fat thicket thickness thief thigh thigh, of animal thin, become thing think thirst thirteen thirty this/these thorn thorn-tree thorny bush thorny cactus

Runyambo

Kiswahili

e cisóoso ikúmi e nkúmi ikúmi e mísi ku receza o múswa/ é-nswa é nswa/ o-búswa ku téera a-masíme igosi o muráramo ku siima -ríya o musakaaro ku sakaara o musakaaro a ho; kúriya bo/bóónene -hângo e cisaka o buhângo o musúma e cibero e civúne ku horoota/teba e cintu ku téecereza iriho ikúmi na isatu gásatu e ci/bi ííhwa o munyinya e cisaka ca a-máwa e nkukuuru 256

paji la uso kumi elfu kumi ubano, mishipa achisha mchwa kumbikumbi weka matuta pumbu/kende tetenasi shukuru -le maezeko ezeka paa pale/kule wao -nene kichaka unene mwizi paja (la mtu) paja la mnyama konda kitu fikiri kiu kumi na tatu thelathini/thalathini hiki/hivi mwiba mgunga kichaka cha miiba mpungate

English thousand thread threaten three thresh threshing floor throat/gullet throb throw throw (away) throw (a lance) throw down (in wrestling)

thrush thumb thunder/thunderbolt tick tick-bird tickle tie tie a knot tie-ridges tighten tilapia time tin, big tin, small tip/point tip-toe tired, be tobacco tobacco ball tobacco leaf tobacco pipe today

Runyambo

Kiswahili

rukúmi o ruhúuzi ku tíínisa isatu ku húura e cibúga; o-rwâzi a maráka; e-cimiro ku téera e-nkuratíma ku támbika/rása ku nága ku recera icúmu ku gwisa/téera e-ntúure kaanyónza e caara ciséija e nkúba e mbára mukura; e-nsasi; e-nyânje ku zirigita ku kóma/bóha ku súmika a masíme ku gumisa e njéje o mwânya; a-kânya e débe ikópo o munwa ku sótera/sótooka ku remwa/ruha e táábe e cibanda e cikoora e nyungu ya e-táábe mbwênu 257

elfu uzi mwembamba tisha/ogofya tatu pura, koboa nafaka uwanja wa kupuria nafaka koo pwita tupa/rusha tupa lenga/tupa mkuki angusha/piga mwereka aina ya kasuku kidole gumba radi kupe ndege alaye kupe tekenya funga funga fundo kilimo cha taileji kaza sato nafasi, wasaa, wakati debe kopo ncha nyemelea choka tumbaku fundo la tumbaku jani la tumbaku kiko leo

English

Runyambo

Kiswahili

toe toilet tomato tomorrow tongs tongue tools tooth toothbrush top top/peak torch torn piece torn, become tortoise touch touch by stretching touch/grope town trachea track trade trade traditional doctor traditional fire place traditional hoe traditional judge trail of wild animals

e cáara e cihoróoni; o-musaráani e nyânya nyénca o mukwátiso o rurími e bikwâto/byombo e ríino o mutóozo/muswâci a heiguru a karengorengo o rumuri e citaaguka ku tááguka a keisekogóte kw âta; ku-kóraho ku kúnunciriza ku kórakora o muji e cimiro a kahânda; e-cirári ku cúruza/tunda o butunzi o muraguzi/mutâmbi/mufúmu a mahéga e nfúka o mwámi/muramuzi e cirári

kidole (cha mguu) choo nyanya maji/tungule kesho mishikio ulimi vyombo jino mswaki juu kilele mwenge kipande kilichochanika chanika kobe gusa gusa kwa kujishoosha papasa mji koo uchochoro chuuza uchuuzi, biashara mganga (wa kienyeji) meko jembe hakimu alama za miguu ya wanyama

train tramp of feet trample trap trap, pit trap, set

e o ku o o ku

gari moshi/treni mshindo (wa miguu) kanyaga mtego mtego wa shimo tega

garimóosi musîndo ribatiirira mutégo; a-masya busya téga 258

English travel tray knitted from leaves

tread tree tree-trunk tremble/shake trench tribe tribute trickle away trouble trouble maker trough trousers trunk trunk (of elephant) truth try tsetse-fly tuberculosis tulip-tree turn (intr.) turn (tr.) turtle-dove tusk twelve twenty twenty-one twice twin twine bag twins, child born after….

twins, father of twins, first born of

ku e ku o e ku o o ku o e a e e a a ku e o e ku ku e o

e

Runyambo

Kiswahili

jenda cíibo ribata muti mpimbi tetema rwina/rusa ihanga musoro jera rusengo; e-nsika mbóyi; karureeta káato mpáre mpimbi kaaku ka e-njonjo mazima renjesa cijúju rufúba; kasekemba ntarabanda; o-musámbya hinduka hindura nkômbe mwîno ikúmi na ibiri gábiri gábiri na emo kábiri irongo/o-murongo nsáho Rwíza/Cííza/Nyamwíza ise a-barongo Iséngoma/Nyangoma/Kakúru

safiri sinia ya kusukwa kanyaga mti gogo tetemeka handaki kabila kodi churuzika tabu, shida mtu aletaye shida kihori suruali shina, gogo mkonga ukweli jaribu mbung'o/ndorobo kifua kikuu mtalawanda geuka geuza pugi pembe ya tembo kumi na mbili ishirini ishirini na moja mara mbili mtoto pacha gunia

259

mtoto anayezaliwa baada ya mapacha

baba wa mapacha Kulwa

English

Runyambo

Kiswahili

twins, mother of twins, second born of twist twist the neck two two hundred udder ululate ululation umbilical cord umbrella uncastrated male goat uncastrated male sheep uncle, maternal (my) uncle, paternal (my) uncover underneath understand undertake

nyina a-barongo Kato/Nyakato ógosa/ ku-hótora hóta/hótora ibiri bikumi bíbiri muháko téera e-mpundu mpundu rurera mumvúuri mpáya mpáya ya e-ntaama nyakorómi; máárimi swênto; tatênto sánguurura/fúnduura hansi manya/soboocerwa iciriza randuurura júura busera zíngurura kómoorora -to -bísi -bi kómoorora cimasa nyána heiguru; o-ruguru cibero/civúne rusúsu bwémi

mama-mapacha Doto sokota/pota/pinda/zonga nyonga mbili mia mbili kiwele piga kigelegele kigelegele uzi wa kitovu mwavuli beberu kondoo dume asiyehasiwa mjomba baba mdogo funua chini ya elewa/fahamu kubali/kiri shonoa vua uji wa ulezi kunjua fungua tindi bichi enye ladha mbaya/chapwa fungua ng'ombe dume asiyeachishwa ziwa ndama jike asiyeachishwa ziwa juu paja govi wima

undo (something knitted)

undress unfermented sorghum drink

unfold unpack unripe/half grown unripe/uncooked untasty (with bad taste) untie unweaned bull calf unweaned she-calf up/above upper leg upper skin of penis upright

kw ku

o ku e o o e e

ku a ku kw ku ku o ku ku

ku e e a e o

260

English uproot urinate urine use vagina valley vegetable vegetable garden vein (of blood) vein (of leaf) velvet monkey verandah victim village village headman virgin (girl) vision visit voice vomit vulture wagtail wail/weep/cry waist wait wake up walk walk one after another walk zigzag walking stick wall wall pole wander about want

ku ku e ku e o e e o o e e o e e o o ku ku e e ku e ku kw ku ku ku e o e ku kw

Runyambo

Kiswahili

kúura/síndura/nyukura kójora/nyáara nkári; o-mukójo kózesa mana ruhanga mboga ndimiro; o-musiri músi mugôngo ncende cisasi musaasi caaro mukungu mwisici; e-mpángare muróoto cáara iráka tánaka cihûngu citwatwa rira/cúra nyúgunyu rinda imuka/siimuka/sisiimuka tambuka kúratana táratara cihimbo/nkoni rusíika cikondo zééreera enda

ng'oa kojoa mkojo tumia kuma bonde mboga bustani mshipa (wa damu) mshipa (katika jani) tumbiri; ngedere baraza muhanga kijiji mwanangwa mwali njozi tembelea sauti tapika tai/koho ndege kama kitwitwi lia kiuno ngoja/kusubiri amka tembea andamana pepesuka fimbo ya kutembelea ukuta nguzo ya ukuta zurura taka

261

English war warbler warm oneself near fire warm up (intr.) warm up (tr.) warn warthog wash (clothes etc) (tr.) wash (general) (intr.) wash (hands, face ) wasp watch (over) watching platform water water hole water pot water-jar wattle (of bird) wax we/us wean weaned child weapon (generic) wear wear inside out wear loincloth weasel weave/knit weaverbird wedding wedding/betrothal presents

weed weed weevil

Runyambo

Kiswahili

e bííta/ndasána kanyónza kw ôta ku tagata ku tagasa ku hana/tátira e njiri ku fura/naabisa kw ôga ku naaba é nwa ku reeberera o rugúza a méizi e citûnga e njoga e njemeko e cireju e nziburo/bineera itwe ku cúúkura e ncúuce e cikwâto; icúmu ku jwâra ku jwâra e-mpindúre kw ékoma/ébinda e cicezi ku ruka ensânde o bujenyi a makúra; e-njúgwa o mwâta kw ómbera e mungu 262

vita ndege mwimbaji ota moto pata moto pasha moto onya ngiri fua/osha (nguo) oga/jisafisha nawa nyigu angalia/tazama ulingo maji bwawa la maji mtungi gudulia upanga, ndevu nta sisi achisha ziwa mtoto aliyeachishwa ziwa silaha vaa geuza nguo vaa winda kicheche fuma/suka mzingi arusi/harusi mahari gugu, majani palilia mdudu alaye nafaka

English weights well wen west wet, become wether what? when? where? whetstone whey which (one)? whip/stick whisper whisper whistle whistle whistle whistle with one's fingers

white white ant white clay white man white sorghum white, become whiteness who? (pl.) who? (sg.) whole wicked widow widower wife wife of brother (of man)

e e e o ku e e

e e e ku e e ku ku o o o kw o

e e o o

Runyambo

Kiswahili

bipimiso/birenjeso cisíma; iziba nkazi bugwa izóoba jooba ndawa nci ryári nkahi isyôro/ityárizo civuguto - ha cibóoko biwa gamba e-biwa firímbi/o-murére cicúrizo/cinkóóhi cúriza téera e-cinkóóhi katáre múswa ibûmba mujûngu rubere êra kwêra; e-nyéra; o-mwéra bááha/bááhi óóha/óóhi -ona -bi nfáákazi nfáákazi mukázi murámu

mizani za chuma kisima kivimbe magharibi lowa mbuzi/kondoo maksai nini lini wapi kinoo mtindi -pi? kiboko minong'ono nong'ona filimbi mluzi/mbinja piga mluzi piga mbinja -eupe mchwa udongo mweupe wa mfinyanzi mzungu mtama mweupe wa eupe weupe; mpauko nani nani zima -ovu mjane/kizuka aliyefiwa na mke mke shemeji

263

English wife of brother (of woman)

wife of maternal uncle wife of paternal uncle wild place wild-cat win wind wind (per anus) wind round wind up (thread) window wing (of bird) wink winnow winnowing tray wipe wipe (after defacating) wire wire, copper wisdom witch witchcraft wither wizard/warlock/witch woman woman, old woman, once married woman, young unmarried

womb wood for bark cloth wood for firing wooden bowl wooden dish wooden milking jug

Runyambo

Kiswahili

o murámukazi mukanyakorómi mukaswênto irungu e cikara; e-cijangwa ibáka ku sînga o muyaga e cinyâmpo ku zínjirira ku zînga idirísa; e-cihúru ipápa ku kómya kw erura o rutaro ku ragaza ku héha o -rwôma o rwôma/murînga o bwênje; a-majézi o murogo o burogo kw ôma; ku-hótoka o murogo o mukázi o mukéíkuru e nsumbakazi e mpángare nyinênda o mutóoma é nku o rwábya o rwábya e canzi 264

wifi mke wa mjomba mke wa baba mdogo/mkubwa pori paka mwitu shinda upepo ushuzi zungushia kunja (uzi) dirisha bawa pepesa pepeta ungo futa/pangusa chamba waya uzi wa shaba, udodi busara mchawi, mlozi uchawi/ulozi nyauka (kwa mti) mchawi mwanamke ajuza/bi kizee mwanamke aliyewahi kuolewa mwanamwali tumbo la uzazi mti wa magamba ya nguo kuni za moto bakuli la mti sahani ya mti chombo cha kukamulia

English wooden trough woodpecker wood-work word work work world worm worm in bowels worn out wound wrap up ( to tie) wring wrinkles write yam yard yawn year yellow yes yesterday yogurt you (pl.) you (sg.) your(s) (pl.) your(s) (sg) youth zebra zombie, make/turn to

o e o e ku o e o e ku e ku ku e ku e o kw o e e e

o e kw

Runyambo

Kiswahili

bwâto nkoma muti kubeija; o-busoomozi cigambo kóra murimo nsi munyongororwa njoka/nfaana kúra cironda; o-rubáare kóma kámuura nkanya handiika círa rukubíra/ruhúúba éyayaamura mwâka hongo go nyéígóro civuguto imwe iwe - anyu - awe musígazi; e-mpángare ntureje inika; ku-riipa

kihori cha mti gogota useremala neno fanya kazi kazi dunia/ulimwengu mnyoo mchango, minyoo chakaa/fujika jeraha/kidonda funga kamua (nguo) mkunjo wa uso andika kiazi (kikuu)/jimbi ua piga/enda mwayo mwaka njano ndiyo jana mtindi nyinyi wewe -enu -ako kijana punda milia pumbaza kichawi

265

Runyambo

Kiswahili

English

kw aba

(chombo) pasuka na kuvuja

(container) crack and leak

@ abo

-ao

their/theirs

kw abya o-rúfu kw abya o-rumbe kw aca e-cibiríti

maliza maombolezo maliza maombolezo washa kibiriti

end mourning period end mourning period strike a match/light a match

kw aca o-muriro kw aciira

washa moto/pekecha moto

fire (make…)

chukua

take, receive

kw aciirirwa

kuwa na kiu sana

be very thirsty

kw aga kw âga

yeyuka

melt, dissolve

kw agura

kuna/parua

scratch, scrape

kw agura kw áhura

pata mnyama aliyeuawa na mtu mwingine tenga, tenganisha

come upon animal killed by someone else cut/separate, discriminate against

kw ájura

tambaa

crawl

kw aka

waka/shika moto

catch fire

kw aka

chukua mali ya adui vitani

loot

kw akaana

paliwa koo

choke

kw akura

semesha mtu (hasa kwa salamu)

say hello

kw amba

saidia

help

kw ambuca

vusha

take across (a river)

kw ambuka kw ámira

vuka winga

cross (a river) shout (to drive away birds or animals)

kw ámuuka

mvua kukatika na mawingu kupotea; yeyuka

(rain) cease and clouds disappear; melt

kw ana

toa matunda (hasa mgomba)

bear fruit (esp. banana tree)

kw ana

lia kwa maumivu; (senene) lia

groan (esp. in pain); (grasshopper) chirp

kw ánama

wa katika hali ya hatari/shida

be exposed to danger/problems e.g. vagaries of the weather

kw ándaara

zurura kwa shida, tangatanga

wander in distress

salimu amri; taka msaada kwa adui give in , yield; seek help from adversary

1

Runyambo

Kiswahili

English

anua matanga/maliza kipindi cha mazishi au

end funeral/burial period

kw ânga

kataa

refuse/say no

kw ânga

chukia

hate/detest (trans.)

kw ángana

(mke) acha mume kwa muda

kw angata

(mbwa) kula

(wife) temporarily go away from husband (dog) eat

kw anguha

wa -epesi

be light (in weight)

kw anguha

harakisha, wahi

hurry up/be quick

kw anguhirira

wa -epesi sana

be very light (in weight)

kw ángura

tumia chombo (hasa chungu) kwa mara yakwa kwanza kausha shida bila joto la

use utensil (esp. pot) for the first time

kw ániciriza kw aniira

kutosha lia kwa maumivu

groan (esp. in pain)

kw ánika

anika

set out to dry

kw ánjara

tandaza

spread (trans)

kw ánjaza

wa katika hali ya kutojiweza hasa kwa sababu ya ulevi

behave in a silly way esp. due to influence of alcohol

@ anje

-angu

my/mine

kw ánjirira kw anjura

katalia tangaza/bainisha nia ya kutaka kuchumbia (kwa wazazi wa msichana)

refuse someone a favour (trans.) request/announce courtship

kw ánura

anua (kutoka juani)

take in (laundry etc.)

kw ánduura ânga

or

dry slowly in insufficient heat (sun)

@ ányu

-enu

your/yours (pl)

kw ara

tandika

spread/make bed

kw ariirira

tandaza majani ya kukalia ndani ya spread a carpet of grass on house floor with care nyumba kwa uangalifu

kw arika

vundika/ivisha; weka mwali ndani ripen (fruits) artificially; seclude bride

2

Runyambo

Kiswahili

English

kw arira

andalia mtu malazi; tandaza majani ya kukalia ndani ya nyumba

prepare spleeping place for someone; spread a carpet of grass on house floor

kw arura

toa mwali nje

take bride out of seclusion

kw aruura kw asa

ondoa matandiko

take away bedding

chanua maua/toa maua

bloom

kw âsa

pasua; (mfalme) ua mtu

kw ásama

fumbua kinywa, achama

split (esp. with an axe); (king) kill/execute someone open one's mouth

kw ásamura

fumbua kinywa cha mtu/mnyama open someone's mouth n.k.

kw âta

vunja (k.v. kibuyu, chungu)

break (e.g. calabash, pot)

kw âta o-rugámba

hali ya mnyama anayewindwa kurudi nyuma na kuwapita wanaomvurumisha kutoka mafichoni pakana

condition whereby a hunted animal turns round and escapes through the lines of those smoking it out of hiding

pasuka

become split, break (boy) change voice at puberty

kw átira

mvulana kupata sauti nzito anapobalehe pimia kipande cha kazi/ardhi

kw átira (amahuri)

angua mayai, totoa

hatch eggs

kw átuka kw átura

(mnyama) toka sehemu moja ya maficho kwenda kwingine tamka bayana

(animal) get out of one den for another place pronounce distinctly

kw átura (amahuri)

angua mayai

hatch eggs

@ awe

-ako

your/yours (sg)

kw aya

teka/chukua mali

loot, plunder, take away everything

kú ba

wa

be/become

ku ba busa

wa batili

invalid, be

ku báaga

chuna; chinja

skin; slaughter

ku báasa

mudu/weza jambo

be able, be strong enough to

kifurushi/mtumba/mzigo

parcel, pack, bale, bundle

kw átana kw átika kw átika iráka

e

báása

3

border on

measure out a piece of work/land for someone

Runyambo

Kiswahili

English

báása

bahasha

envelope

ku báasika

wezekana

be possible

ku bába

washa; fanya alama za mapambo juu ya kitu kwa kutumia moto

sting, smart, itch; burn decorative patterns onto something

ku bábiirira

sting, smart, itch, burn continuously

ku bábuka

washa, lainisha kwa moto, pata muwasho babuka, ungua juujuu

ku bábura

unguza juujuu

scorch

ku bagana

gawana

share

ku baganisa

tenga; weka katika mafungu

separate (tr v); put into portions

ku baganura

break/split into two parts

ku bágara a bagóre

gawa/pasua chombo katika sehemu mbili palilia kati ya mimea mabibi arusi

a bahíiji

vikundi vya uwindaji

hunting groups

ku baho

ishi, wapo

live, exist

ku báka ku bákuka

tunga mimba shutuka

conceive become startled

ku bákura

shtua

startle

ku bamba

wamba; tandika ngozi ikauke

stretch the skin on a drum; peg out skin to dry

ku bambaara

pata wazimu

go mad

ku bámbaga

jaza kiasi mpaka kwenye ukingo wa chombo bila kuruhusu kumwagika tukuza bila sababu, pa umaarufu usiostahili maskini!

fill to just below the edges without overflowing

ku bambuka

banduka, achia paliposhikizwa

peel off (e.g. paint, plaster) intrans; come unpegged

ku bambura

bandua, achanisha vilivyoshikana

peel off (e.g. paint, plaster) trans; unpeg

e

ku bámbarika bâmbe

4

burn slightly through sitting near fire, become scorched

weed among plants bride's party

lionize unreasonably poor thing!

Runyambo

Kiswahili

English

bamía

bamia

okra/lady's finger

ku bándama

chutama

crouch

ku bándura

anza safari

start /set out for a journey

ku bandwa ku banjiira e banjíri

kasisi wa jadi kufanya shughuli za (of priest) to perform religious ritual kidini rasmi give physical support, keep from falling pa mhimili, zuia isianguke bracelet bangili

ku bánjura ku banza

lima ardhi mpya anza

cut virgin land start/begin

ku bara

hesabu

count

ku bárasura

nasua

disengage, cause to spring

ku bariirira

kadiria

estimate

ku báriiriza

wa mjuvi, ulizia mambo mno

be too inquisitive

e

a barimi béinuka saa ya kutoka shambani, adhuhuri noon a barimi kwécebuka

kabla ya adhuhuri (saa 4-5)

late morning

báro

mume wako

your husband

baruha

barua

letter (mail)

ku báruka

pasuka

burst open (intr. v)

ku bárura

pasua

burst open (tr. v)

ku baruura

piga soga/gumzo

tell a tale

e

a basirikári

jeshi, askari

army, soldiers

ku bátiza

batiza

baptize

ku báza

uliza

ask (question)

a bazaani

wachezaji

players, dancing group

ku bázibwa

ulizwa, pewa mtihani

be asked a question, be tested

ku ku ku ku

baziira béera béerwa béga

shona saidia wa na bahati gawa/gawanya

sew help be fortunate divide

béi

bei

price

e

5

Runyambo

Kiswahili

English

ku béiha

sema uwongo/zua/danganya

lie/cheat

ku béíhabeiha

shawishi

entice, seduce

ku béiherera

semea uwongo/zulia jambo

tell tales on someone, accuse unfairly

ku beija

fanya kazi ya useremala, chonga

do wood-work/carpentry

ku beijagura

tia mti/gogo makovu ya hapa na pale

make many cuttings on a piece of wood

a beiserukáre

jeshi, askari

army, soldiers

kiingizi (lakini …)

interjection (but, by the way) mate/copulate (male birds) flag, sail (girl) refuse courtship request

ku béteza @ bi

panda jike (ndege) bendera, tanga msichana kukataa kuposwa na kutoka nje akiwaacha washenga waliokuja kuomba uchumba weka mtama katika juisi ya ndizi -baya, ovu

ku bíba e bibêmbe

sia (mtama,ulezi n.k.)/ tawanya ukoma

sow /scatter (small) seeds e.g.millet leprosy

e bíca e bicéíceibo

neck shingo taka hasa zitokanazo na uchimbaji sifted and unwanted material esp. in mining madini

e

bicu

mawingu ya mvua

rain clouds

e

bicwánte

mate

spittle

bigabo

mnyama mwenye mabaka ya rangi animal with patches kadhaa catechism classes for new Roman mafunzo ya dini katoliki kwa Catholic converts waumini wapya

béitu ku bendeka e bendéra ku bênga

e bigângo

mix juice with millet to brew bad, wicked

e bigoga e bigonero

tonsilitis ungonjwa wa mafindofindo udende uliokauka agh. huonekana dry saliva on sides of mouth after waking up baada ya kutoka usingizini

e

bigugo

e

bigúuna

salt lick mahali pa chumvi wanayolamba wanyama ugonjwa wa vidonda vya kichwani ringworm on the head

6

Runyambo

Kiswahili

English

e

bihande

unga wa kukwaruza

coarse flour

e

bihára

rangi nyingi mbalimbali; alama/mapambo ya chungu

multi-coloured pattern; pot/gourd markings

e

bihinzi

makamasi, mafua

nasal mucus

bihógo e bihonzi ku bííciriza

cattle with maroon colour ng'ombe rangi ya damu ya mzee eye secretions matongotongo machoni wa na tabia ya weka vitu aghalabu be fond of putting away things in store kwa muda mrefu au bila ya lazima

ku bíícisa

cause to store, entrust with

ku bíiha

wekesha, kabidhi kitu ili kitunzwe/kiwekwe kwa muda wa baya

ku bíika

weka, ondoa, tunza

put away, deposit, store, keep

vita

war

meno ya kusagia tangaza kifo

molars announce sb's death

e

bííta

e bijigo ku bíka

become bad

e bikânja

chaff/solid dregs from ground millet in machicha ya pombe (punje za beer mtama zilizosagwa) ambayo huweza kuliwa bado yakiwa moto

e bikanse e

bikara

maganda ya ndizi mbichi baada ya non-ripe banana peels kumenywa fish scales magamba ya samaki

e

bikarakamba

magamba ya samaki, n.k.

scales of e.g. fish

e

bikóko

ukoko

crust

bikondo

ng'ombe mwenye pembe zilizoinama machujo, mashapo katika pombe au juice vifaa/vyombo mbalimbali vyombo, silaha

cow with downward horns

mabaki ya taka baada ya kufua chuma funga mtoto kibindo

material left over after iron smelting

e

bikooko

e bikwâso e bikwâto e

bimoma

ku binda

7

dregs in beer or juice implements/utensils tools, weapons

put nappy dress on child

e

Runyambo

Kiswahili

English

bineera

nta

wax

fukuza, kimbiza, winga

chase(away)/run after, expel

ku binga e

bingónzi

viwimbi majini

ripples

e

biníka

birika

jar, kettle

e

binweino

makongoro

edible part of heels

e binyáari e binyakwâwa

majimaji ya sehemu za siri mavuzi (ya kwapani)

seminal/vaginal fluid armpit hair

e binyamusuna e binyânsi

tetekuwanga nyasi

chickenpox grass

e

binyóro

kaswende; ndui

syphillis; smallpox

e

binzáari

bizari

curry powder

ku bira

furika

overflow, boil over

ku bira e-bifúro

toa mapovu

bubble up

e

biráaro

mfuko wa kisu

sheath for a knife

e

biráazi

viazi mviringo

irish potatoes

e

birámbicirizo

sehemu ya miguu kitandani

part of bed where legs rest

e

bireju

ndevu

beard (food in boiling pot) be fully seasoned

ku biriirwa e

biringanya

chakula mekoni kuingiwa na viungo kikamilifu mbilingani

e

biro

siku za hedhi

menstruation days

e

bisaakuuna

taka za mavuno

chaff

e

bisaka

dawa za majani

herbal medicines

e

bisara

egg-plant

karanga changa

young groundnut

@ bísi

-bichi

unripe, uncooked

e

urithi

inherited things

andaa chakula/kinywaji kwa ajili ya mgeni anayetegemewa

prepare food/drink for expected visitor

ukoko

crust

chumbani; sehemu ya ndani/nyuma vichomi

back room(s)

bisikano

ku bísira e

bisiríira

e bíso e bisoco

type of sharp pains 8

Runyambo e bisóga e bisonjogoro

Kiswahili

English disease of swollen eyes stubbly grass in a burnt area

e

bistaféri

maradhi ya kuvimba macho manyasi mafupi katika mbugu iliyochomwa moto stafeli

e

bisúba

uongo

falsehood

e

bisúsu

peels

e

biswagara

maganda ya matunda k.v. ndizi, chungwa n.k. kapi

e

bitoma

hatua ya tope katika kutengeneza juisi ya ndizi

muddy stage in banana juice extraction

e

biwa

maongezi ya kunong'ona

whispers

epa/kwepa

avoid

bizwenje

nywele za simba (shingoni)

mane

bo

wao

they, them

ku bogora

elekeza

face towards (tr. v), turn

ku bóha

funga (kwa kamba)

bind, tie up

ku bóheerera

funga kwa uhakika

bind/tie up securely

ku bóhooroka

funguka

become untied/unbound

ku bóhoorora

fungua

untie, unbind

bômbi

wote wawili

both of them

bombo

kaptura

shorts

ku bómboka

nyata

move stealthily

ku bóna

ona/pata

see, find, get

ku bónabona

pata shida

experience hardship

ku bónangana

kutana/onana

meet, see each other

ku bóndabonda

pinda kwa uzee

become bent with age

ku bóneka

onekana

be seen

ku bóneka

(mfalme) kula chakula

(king) eat

ku bónyabonya

patisha shida

subject to hardship, punish

ku booga

cheua (hasa watoto wachanga)

belch

wao

they, them

ku biyéíyamu e

e

bóónene

9

bullok's heart

chaff/husks

Runyambo

Kiswahili

English be choosy/discriminating

ku borooga

wa na tabia ya kuchagua mno kati ya watu na vitu lia kwa sauti kubwa

ku bóya

wa mgomvi/mchokozi

be a bully

ku buba

ona wivu katika mapenzi

be jealous (in love)

o bubéerwa

bahati

luck

o bubêmbe

ukoma

leprosy

o búbi

ubaya

badness, ugliness

o bubíiko

stoo

store

o bubóyi

ukali, ugomvi, uchokozi

fierceness, bullishness

o bubuya

ufundi wa mambo mengi

skill (as with a jack of all trades)

o bucáafu

taka

filth

o bucabari

nguo kuukuu

rags

o búce

udogo

smallness

o bucécezi

kuwanga, uchawi

witchcraft, sorcery

ku bucéisa

kesha

pass the night awake

o bucene

ufukara (=o-bwôro, o-bunáku )

poverty

o bucííka

katika mlalo wa kukatiza, upana

crosswise, width, breadth, horizontal position

ku boora

cry out loudly

o bucúmitambogo aina ya magugu, mbigili

type of creeping grass

o bucunta

nguo kuukuu

rags

o bucúreezi

ukimya

quietness, calm

o bucúuya

mafuta juu ya mtindi

cream

o bufééra

upumbavu, ujinga

stupidity

o búfu

hali ya kosa, ukorofi, dhambi

misbehaviour, sin

o bufúmu

utabibu

medicine art/practice

o bufúra

ukarimu

generosity, kindness, hospitality

o bufúte

hali ya mnyama anayewindwa kurudi nyuma na kuwapita wanaomvurumisha kutoka mafichoni hali ya yatima

condition whereby a hunted animal turns round and escapes through the lines of those smoking it out of hiding

o bufúuzi

10

orphanhood

Runyambo

Kiswahili

English

o bugáje

chakula kibaya

stale food

ku búgana

kutana njiani

meet/see each other on path

o buganga

baruti

gunpowder

o bugomóce

unene

fatness

o bugoro

ugolo

snuff

bugoteka o bugúfu

kusini ufupi

south shortness

e búguma

mbuzi/kondoo jike wa umri mkubwa na watoto

mature female goat with offspring, ewe

o bugumi

ubora, uimara

good quality, quality of being durable

o bugwa iguru

magharibi

west

o bugwa izóoba

magharibi

west

o bugweigo

sisal hemp

o buhângo

kamba za katani ambazo hazijasukwa ukubwa, eneo

o buhéesi

uhunzi

smith's trade

o buhere

upele

skin rash, scabies

o buhóoro

amani, utulivu

peace

o buhóro

kiporo

cold food (from an earlier time)

o buhûnga

unga

flour (any type)

o buhûnje

thin twine strips from a type of reed

o buhunjiro

kamba nyembamba kutokana na aina ya tete kimbilio

o bujenyi

sherehe/tafrija, arusi

celebration, wedding, feast

o bujubi

uvuvi

fishing

bigness, area

refuge

o bujúne

huzuni

grief/sorrow

ku búkaara

(mfalme) kaa

(king) sit

o bukáma

utemi, utawala

chiefdom, administration

o bukâmbwe

ladha ya uchachu/uchungu kidogo slightly bitter/sour taste

o bukânja

aina ya matunda pori yenye ukubwa wa mtama 11

type of wild millet size berries

Runyambo

Kiswahili

English

bukárasa

aina ya maharage meusi

type of black bean

o bukóko

mafuta juu ya mtindi

cream

o bukóko

kuku wadogo

young/small chickens

o bukoma

uchoyo

stinginess

o bukúmi ikúmi

miliyoni moja

one million

o bukungu

kata

ward (administrative section)

o bukúru

uzee, rika

old age, age-group

o bukurura

seeds of a type of weed which stick onto clothing and body

o bukwátani

mbegu za aina ya magugu (nyamurása ) zinazong'ang'ania kwenye nguo/mwili wa mtu udugu

o bumanzi

ujasiri

bravery

o bumara

sumu

poison

ku bûmba

finyanga; fanya kiwe mviringo/duara fumbata kitu mkononi

make sth round/spherical

ku búmbirira

tunza mtu/kitu kikiwa na hali ya kutia wasiwasi

try to maintain/repair/care for something/someone delicate

ku búmbwiga

hangaika huku na huko

be busy and troubled

kushoto

left-hand/side

o bunafu

uzembe

laziness

o bunáku

umaskini, ufukara

poverty

o ku o ku

wakati, majira mbwa kaa zamu/fursa nyingine fanya matibabu ya kuunga mifupa iliyovunjika fanya matembezi kupita kiasi; zurura zurura mno

time, season sit (dog) another occasion, once again make treatment to heal broken bones

nafaka kuharibiwa na wadudu (dumuzi) tembeza kitu ili kinunuliwe

spoiling of grain by weevils

ku búmbaatira

bumoso

bunáku bunda bûndi bunga

ku bûnga ku búnguza ku bungwa ku bûnja

kinship

grasp sth in hand

12

visit around too much, wander, loiter loiter too much

show sth around in order to sell it

Runyambo

Kiswahili

English

o bunóji

uchumi

economics

o buntu

utu

humanness, humanitarianism

o bunuríírizi

utamu

sweetness

o bunúúnu

ua la mgomba; asali ya maua

banana flower; nectar

o bunuzi

utamu, maonjo mazuri

pleasant flavour, sweetness

o bunyaata

plain dish without toppings chakula kisicho na kiungo (ndizi pekee bila maharage, njegere, n.k.)

o bunyaji

tabia ya kutolipa madeni

non-payment of debts

o bunyanjere

athelete's foot

o bunyânsi

ugonjwa wa miguu wenye asili ya kuvu nyasi

o bunyansi

uraia

citizenship

o bunyantabu

aina ya uyoga uotao katika shimo la mtumbwi wa pombe

type of mushroom growing in brewing site

grass/reeds

bunyoro Bunyoro; kaskazini o bunyunyambúzi aina ya magugu ku búra potea/fichika, kosa kuonekana, toweka; kosa kitu

north type of sweet low creeping weed get lost, become hidden/invisible, disappear; become lacking, lack something

ku búraburirwa

pata shida bila kimbilio

suffer, be bewildered

ku búrabuza

bughudhi kwa malalamiko au maagizo mengi

bewilder, pester with too many demands or instructions

o buramuzi

hukumu; uamuzi

judgement; decision

o burangwa

mbegu za o-murinzi zitumikazo katika manyanga

seeds from o-murinzi tree used in rattles

o buranji

ushenga

role of match-maker/go-between

e

blanketi

blanket

o burári

alama ya unyayo

footprint

o buréíngwa

urefu, kimo

length, height

o buremeezi

uzito

weight

buranjíti

13

Runyambo o burênga

o burénjero bwa izóoba

Kiswahili

English

uzubaifu, hali ya kutokuwa mjuzi/mwepesi katika kufanya jambo magharibi

dullness, lack of dexterity/experience

west

buri o buríiro

every, each kila kiini/chanzo cha kupata chakula; source of food; dirt on unwashed mabaki ya chakula mikononi kabla hands/utensils after eating ya kunawa au kwenye vyombo kabla ya kuviosha

o buríísizo o burime

pasture cultivated land

o burimi

machungani sehemu iliyolimwa (hasa kabla ya kupanda) kilimo

o burími

kithembe

lisping sound

o burimiro

udongo ushikao kwenye miguu na soil clinging to legs and arms while digging mikono wakati wa kulima

o búro

ulezi/uwele

millet, sorghum

o burófa

takataka

rubbish/garbage

o burófu

taka

filth

o burogo

uchawi/ulozi

witchcraft, magic

o burôndo

aina ya uyoga

type of mushrooms

o burora

uzima/maisha

life

o burugwa izóoba burûndi o burunji ku búrwa o-turo o burwani

mashariki Burundi; kusini uzuri, ubora kosa usingizi ugomvi

east south beauty, goodness, good quality fail to get sleep fight (n)

o burwéire

ugonjwa

disease/illness

o buryabábi

aina ya nzi wadogo

midge, gnat

o buryarya

udanganyifu wa kuiba

deceit, fraud

mkono/upande wa kulia

right hand/side

bure, sifuri

zero, nothingness, emptiness

búryo o busa

14

agriculture

Runyambo

Kiswahili

English sour taste as of very old banana beer

o busaarizi

ladha ya uchachu kama ya pombe ya ndizi iliyokaa sana ukali wa maonjo

o busaasi

maumivu, shida

pain, hardship, distress

o busanzíre

mzaha, utani

joking relationship

ng'ambo

yonder, other side; abroad

o busegwe

sumu, uchungu wa nyuki/nyoka

poison, bee poison

o busênda

pilipili

pepper

o busera

uji

gruel, porridge

o busérezi

mipango ya ndoa

premarriage procedures

o busígazi

ujana

youth

o busíka

urithi

inheritance

o busînge

sifa, utukufu

glory, praise

o busingíza

sifa

glory

o busíto

mimba ya mnyama

fetus of animal

o búso

uso

face

o busobérwa

misery, helplessness

o busóóka

hali ya kuadhirika/kutokujiweza, shida sehemu ya mterenko

o busoomozi

useremala

woodwork/carpentry

o busúma

wizi

theft

busûngwe o buswêre

kaskazini ndoa

north marriage

o busya

mtego wa shimo ambamo mnyama pit trap in the ground into which an animal falls hutumbukia

o busyo

kundi la wanyama

pack/flock/group of animals

o búta

upinde

bow

o butaahi

urafiki

friendship

o butáára

aina ya maharage

type of bean

o butabarwa

hesabu isiyo kikomo, idadi kubwa infinity, uncountable sana warmth hali ya joto kiasi

o busaakarazi

busééri

o butagasi

15

acidity/sourness/bitterness

steep area

Runyambo

Kiswahili

English

ku bútama

anguka wimawima

fall vertically without tilting

o butâmbi

utabibu

medicine art/practice

o butámi

aina ya majani yaliyoandaliwa kutengenezea "e-cíibo "

narrow strips of banana straw for making "e-cíibo"

o butára

aina ya kitanda cha kukaushia nyama juu ya moto

a bed-like structure for roasting meat over a fire

o butáre

mawe yenye chuma

iron ore rock

o butééraniro

makutano, njia panda

joint, meeting place, crossroads

o buterezi

utelezi

slipperiness

o butíini

woga

fear, cowardice

o butíngwa

umalaya

loose sexual behaviour

nyoka mfupi mwenye sumu kali, huitwa pia "seesá emibázi " (mwaga madawa) aina ya magugu ukopaji bila kulipa, utapeli mchezo wa kutoa sauti kwa kutingisha midomo kwa kasi

short very poisonous snake

butúgu

o butukuzanono o butúnku o buturuma

type of weed fraud, character that dislikes paying up playfull sound made by vibrating the lips

o butúzi o butúzi bwa o-rubânda

mushrooms uyoga aina ya uyoga mdogo wa kichuguu type of small mushroom growing on termite mound

o butwâzi

jimbo, himaya, nchi; utawala

district/province/country/chiefdom; administration/government

ku búúririza

ulizia mno

be too inquisitive

ku búuza

uliza

ask (question)

o buyónjo ku búza

usafi poteza

cleanliness lose

ku búza a-méiso

potea kimoja

get completely lost without possibility of recovery

o buzáare

undugu

kinship relation

o buzéehe

uzee

old age

o buzibura

mbegu za mti wa o-murinzi zitumikazo katika manyanga

seeds of o-murinzi used in rattles

16

Runyambo

Kiswahili

English

ku bwágaguza

mbwa kunyonyesha

dog to suckle puppies

ku bwágura

mbwa kuzaa

(dog) produce puppies

o bwáku

sauti ya mtu

person's voice

o bwâmba

damu

blood

o bwambi

msaada

help

bwánca

asubuhi

morning

aina ya magugu

type of weed

haraka, upesi

quickly

haraka

haste

o bwanda bwangu o bwangu

o bwasíisi ujira bwátáágurikana alfajiri, mapambazuko (saa 12)

wage dawn, daybreak

o bwâto

ngalawa, mtumbwi, kihori cha mti dug-out canoe, boat, wooden trough

o bwéigora ku bweigoro

bweka/gumia machweo, jioni (saa 9-12)

bark dusk, evening

wa mpweke

be lonely

ku bwémi

kimo

height, vertical position

o bwémi

wima

upright

aina ya kundi la nyota

a type of group of stars

o bwênje

ufundi, akili

skill, intelligence

o bweréere

mtoto mchanga

infant

bweijana

bwenda

uaminifu

trust

o bwezínwa

uadui na uchokozi

quarrelling and enemity

ku bwiga

nenepa kwa mtoto mchanga

putting on weight by an infant

o bwîko

hali ya kukata mahusiano na kuwa severance of mutual contact and souring of relationship maadui

o bwira

haraka

haste

o bwîre

muda, wakati

time

o bwôba

hofu

fear

o bwôci

asali, uki

honey

o bwôji

makali (kama ya kisu)

sharpness (of knife)

bwésije

17

Runyambo

Kiswahili

English

o bwôko o bwongo

kiini cha ukoo/uzao wa mtu/kitu ubongo

genealogical source/origin, lineage brain

o bwônza

ufuta

sesame, simsim

o bwôro

ufukara

poverty

o bwoya ku byâma

malaika mwilini, manyoya, nywele hair, fur sleep, lie down lala usingizi, lala

ku byámira enda

lala kifudifudi

ku byámirana

laliana; watu (hasa wagonjwa) lala lie on each other; lie all over/helplessly bila msaada

ku byámisiriza

prone/lie face downwards

bembeleza mtu (hasa mtoto) alale

lure into sleep

byâna bya e-nzóci

watoto wa nyuki

bee larvae

byangânga ku byâra

waya wa shaba uvaliwao miguuni ornamental copper wire na mikononi plant panda (mbegu)

ku byárira

zika mfalme

burry a king

e

e

byemba

shida

hardships

e

byéra

furaha

happiness

e

byeyera

e

byombo

sehemu ya ukingoni mwa uso isiyo temple edge without hair na nywele, panja tools vyombo

e

byonje

e

byoya

aina ya mawe bapa yatumikayo kusakafia malaika mwilini, manyoya

type of flat rock used in flooring

mvua kuisha; usiku kuisha

(of rain) to come to an end on that particular occasion; day break (end of night) type of o-mutóoma tree used in making barkcloth

e cáaha e caahi

aina ya mti wa o-mutóoma ambao gome lake hutumika kutengenezea aina ya nguo hasira ya haraka ngozi ya kulalia, tandiko

e

chakula

food

kú ca

caabwêra

caakúrya

18

hair on skin, fur

quick temper sleeping hide, bedding

Runyambo

Kiswahili

English type of banana check on someone/thing

caamusána e caanira e cáara

aina ya mgomba chungulia kuhakikisha kuna usalama mchana (adhuhuri na alasiri) aina ya ndege kidole

ku cáara e cáara ca e-cijere

fanya matembezi kidole (cha mguu)

take a walk/visit toe

e

kidole gumba

thumb, big toe

fanya matembezi ya hapa na pale tembelea mtu/mahali

walk/visit around visit someone/place

caamarîndi ku cáámira

caara ciséija

ku cáaracaara ku cáárira

midday & afternoon type of falcon finger/toe

e

caaro

kijiji

village

e

caasa

sarafu ya senti ishirini

twenty cent coin

e

cáasa

nafasi kati ya meno yaliyong'olewa gap of removed teeth

e

caasa mwátáano senti thelathini

thirty cents

e

cááse

kipenyo cha nyumbani

doorway

e

caata

kiungulia

heartburn

e

cáaye

chai

tea

tembeza mtu

take for a walk/visit

ku cáaza

e

cábasumba

nyota ionekanayo karibu na mwezi star that often appears close to the moon mara nyingi

cambu

kivuko cha maji

water crossing place/vessel

ku cânca

hangaika huku na huko

be busy going to various places to find a solution to a problem

ku cáncarama

anguka kama kitu kisicho kizito

fall like a weightless thing

e canda e cânga

kiangazi ( Juni - agosti) tarafa (=e-gomborora )

main dry season division (administrative)

e

cangu

dodoki

loofah

e

canjura mukwâno

zawadi ya kutangaza uchumba

engagement present

tembea kwa kutoa sauti katika majani makavu ya migomba

walk noisely over dry banana leaves

ku cánkaza

19

Runyambo

Kiswahili

English eat noisely; walk noisely over dry banana leaves

e canzi @ ce

tafuna kwa kutoa sauti kubwa; tembea kwa kutoa sauti katika majani makavu ya migomba chombo cha kunywea maziwa -chache, dogo, embamba

ku céba

kata vipande kwa panga

cut in pieces with a machete

ku céba e-nyama

kata nyama vipande

cut meat into pieces

ku cébaceba

katakata vipande

cut into many pieces

ku cébera

chungulia/kagua

check on, examine

ku cébuka

pasuka vipande

splinter into pieces

ku cébuka

tazama nyuma

look behind

ku cébura

pasua vipande

shatter/split into pieces

ku céceka

nyamaza

stop weeping/speaking; be quiet/calm

ku cécera

wanga; teketeza (kama wadudu au perform a witch's antics; destroy (as pests do) panya wafanyavyo)

ku céeha

wa chache; wa embamba; pungua

become small/few/little/thin

kiburi/jeuri

obstinacy

ku cánkuza

milk container few/not much/little/narrow/small

e

céejo

e

céémeerero címo rika-moja

age-mate

e

ceeméza

mmea ulioota bila kuwa umepandwa

plant that has grown without being planted

ku ceena

laani

curse

ku céérererwa

chelewa

delay (intr. v)

e

ceeruriro

mahali pa kupepetea nafaka

winnowing place

e

ceesero

mahali pa kuchezea

play area

e

ceeso

aina ya mchezo kama chess

type of chess game

e

céétabuko

jibu la kuitika

an anzwer to a call

e

céévugo

jigambo

a boast in a performance

cehi

hapana

no

tingisha chujio ili kuchuja kitu; kimbia kwa kasi ndogo amkia/salimu/sabahi

sift by shaking a sieve; trot, jog

ku céíceiba ku céisa

20

greet

Runyambo

Kiswahili

English

ku cena

(hali/kitu) kosa kutumiwa ipasavyo

(situation/opportunity) fail to get requisite attention or be taken advantage of

ku céncura

chekecha

sift grain by shaking

cenda

tisini

ninety

cenda

malipo ya awali kwa mganga

prepayment to a medicine person

ku céndeera

e

pungua

diminish/grow less

ku céneka

fyonza damu kutoka mwilini

suck blood from body

ku cénena

chuja pombe kali; chuja

distil liquor; filter/strain

ku cénenuka

maji toka taratibu katika kitu kama slow draining of a liquid from something like clothing nguo

ku cénenuza

squeeze out the last drops

ku cênga

lazimisha mpaka tone la mwisho litoke shindwa kutumia fursa ipasavyo; shindwa kumwadhibu mbaya wako ipasavyo bashiri/baini kwa ujanja

ku cénjera

teketea

be completely destroyed as in a fire

cenju

ndizi mbivu

ripe banana

ceyombeceire

mwanamke mwenye nyumba yake woman with own household but no husband bila mume

e

ci/bi

hiki/hivi

this/these

e

cíba

fungu/mzigo (wa kuni, nyasi)

bundle (of firewood, grass)

e

cibabi

jani

leaf

e

cibabi

piece of barkcloth used to catch menstrual discharge

e

cibacíra

kipande cha o-rubugu atumiacho mwanamke kuzuia damu akiwa kwenye hedhi vumba, harufu mbaya

e

cibáka

wild/serval cat

e

cibambáaza

nunda/paka shume/ngawa/kizonga ukuta

e

cibanda

fundo la tumbaku

tobacco ball

ku cenesa

e

21

fail to take advantage of opportunity; fail to get even with somebody guess, realize

bad smell (e.g. of fish)

wall

e

Runyambo

Kiswahili

English

cibandagara

hali ya kutokuwa umejitayarishia mtu/kitu

state of being unprepared for someone/thing

mtego wenye aina ya sanduku ambalo humfunika mnyama aliyenaswa sehemu iliyoandaliwa kujenga shamba (la migomba) paja (la mtu)

trap with box-like enclosure that falls on the victim

e cibándiko

e cibânja e cibânja e cibero

levelled part for building banana farm thigh, lap

e

cibiba

shamba lenye mabua ya ulezi baada ya kuvuna

field with sorghum stalks after harvesting

e

cibira

pori, mwitu, msitu

bush country, forest

e

cibonwómo

kimondo

meteorite

e

cibónyabonyo

faini, adhabu

fine, punishment

e

cibóoko

kiboko

whip/stick

e

cibúga

uwanja wa kupuria nafaka, uga (pl. threshing floor, open space, courtyard, square nyuga) milk from the day before, yoghurt

e cibûnda e cibungurírwa

maziwa yaliyolala, maziwa mgando rangi ya kijivu aina ya mende akaaye katika samadi kivuli kiwavi

e

cibúnu

tako; sehemu ya chini

hip, bottom of anything

e

cibúra

mtu wa tabia mbovu

rogue

e

cibyâmo

mahali pa lala

den, sleeping place

e cicanca e cicéjesi

jani kavu la mgomba mende

dry banana leaf cockroach

e

chura

frog

e cicerere ca mugáase

mfano wa "ecigabiro" huko Kibingo, Kirera

an example of "ecigabiro" at Kibingo, Kirera

e

cicezi

kicheche

weasel

e

cicônco

zawadi, kitu cha thamani

gift, prize, valuable thing

e cibuguto cibûmba e cibumbamázi

cicére

22

grey (colour of clay) dung beetle shade caterpillar

Runyambo

Kiswahili

English

e

cicóori

mhindi

maize

e

cicu

wingu

cloud

e

cicúba

chombo cha kukojolea usiku

pot for urinating in at night

e

cicumukúrwa

kijinga cha moto

half burnt piece of wood taken from fire

e

cicumuucúmu

aina ya mmea mrefu mwembaba wenye matunda yenye miiba

tall plant with red flowers and prickly balls

e

cicûncu

simba

lion

cicura nsi

e

cicúrizo

majira ya mvua za kwanza ipozayo period of first rains after dry season around September ardhi baada ya kiangazi mnamo mwezi wa tisa mouth whistle mluzi

e

cicúro

mshtuo/mtetemo wa msuli

muscle twitch

cicwéka

wealth to sever blood relation to unblock mali itolewayo kwa wakwe watarajiwa ili kuvunja undugu wa marriage proceedings damu ili kuruhusu taratibu za uchumba ziendelee part, half sehemu, nusu

cifa

marehemu

deceased person

e

cifa mabéere

ng'ombe asiye maziwa

dry cow

e

cifeera

mjinga; taahira

ignoramus; mentally retarded person

e

cifeeréra

kitu kibovu

bad/broken/spoiled thing

e

cifúba

kifua

chest

e

cifúndicizo

kizibo

stopper

e

cifúniko

mfuniko

cover

e

cifûnjo

aina ya majani

rhodes grass

e

cigáága

flood plain; packet e.g. of salt ardhi ifurikayo; pakiti (k.v. ya chumvi) main place of worship where religious sehemu ya viongozi wa dini kukutania kwa ajili ya kutoa kafara leaders meet

e cicwamukágo

e

e cigabiro

e cigágara e cigaju

aina ya chanja ya kuhifadhia vibuyu vidogo aina ya ardhi isiyofaa kustawisha migomba 23

type of rack for holding gourds land not suitable for bananas

e

Runyambo

Kiswahili

English

cigambo

jambo, neno

affair, word cassava bleeding, hemorrhage

e cigândo e ciganga

e

ciganja

e

cigano

mhogo ugonjwa wa kuvuja damu, hemoraji (Wakatoliki) nyumba ya sala mbali na makao makuu ya parokia; tawi la parokia sehemu ya mbele ya mkono, kitanga (cha mkono), kofi hadithi

e

cigasa

sehemu yenye madimbwi ya maji

place with pools of water

e

cigatwa

fungo

genet (kind of speckled civet cat)

e

cigaya

nyani, sokwe mtu

ape, baboon, gorilla

e

cígo

mji wa mtemi au mtu mashuhuri

chief's enclosure

e

cigogo

ganda bichi la mgomba

fresh banana bark

e

cigóye

ganda kavu la mgomba

dry banana bark

e cigóye e ciguníya

mtego wa aina ya wavu wa katani gunia

hunting net made of sisal fibre sack

e

cigúnju

mnyama

animal, beast

e

cigúrubi

toy bicycle esp. made of wood

e

cigúsa

e

cigutia

kidude kama baisikeli ya mti kwa ajili ya watoto kuchezea muwa; bua la mtama/mhindi (=ecikéija ) sketi ya mwanamke

e e e e

cigutúka cigweigo cihaaza cihágaro

sehemu, nusu katani, mkonge aina ya boga kitu haramu

part, half sisal plant type of pumpkin abomination, serious blemish

e

ciháha

pafu

lung

e

cihándagazi

animal (cattle) trail

e

cihanga

njia ya kupitishia wanyama, hasa ng'ombe fuvu la kichwa

e

cihángare

mjusi mti mkubwa

monitor lizard

e cigângo

24

(Roman Catholic) outstation prayer house; parish branch forearm, palm (of hand) tale

sugarcane; millet/maize stalk woman's skirt

skull

Runyambo

Kiswahili

English

e

cihára

upara

baldness

e

ciháragaso

kiparuo

scrapper

e

ciharara

panzi

large grasshopper

e

cihéheso

kitawazio

toilet wiping material

e

cihemu

kashfa, kitu cha aibu

scandal

e

cihendarugo

[tusi] mpumbavu

(insult) stupid person

e

cihenjéezi

tundu la hewa/mwanga

vent, hole for light and air

e

cihero

kiraka

patch

e cihííhi e cihiirira e cihíise

mrija mabaki ya nyumba iliyoungua ndizi mbivu

straw burnt house ripe banana

e

cihika

moyo, hamasa, juhudi

eagerness/zeal

e

cihîmba

harage

bean

e

cihimbo

boriti la kufungia mlango

bar for closing door

e

cihinzi

mafua

cold

e

cihirinjisa mázi

dundu

beetle

e

cihóme

kandiko

mud plaster

e

cihongóre

zizi la mbuzi/kondoo

goat/sheep enclosure

e

cihoorahóore

utosi

crown of the head

e

cihoróoni

choo

toilet

aina ya mkuki wa kuchimbia juisi ya ndizi isiyochanganywa na maji kipepeo

type of digging spear pure undiluted banana juice

mdudu; mdudu anayeshambulia migomba kipanga

insect; banana weevil

e cihumo e cihûngu

mzinga ndege yeyote mkubwa kama tai, korongo n.k.

beehive any big bird like eagle, stork, vulture etc.

e

cihunguri

mwanzi

bamboo

e

cihúru

tundu

hole, aperture

e cihóso cihótore e

cihuguuhúgu

e

cihuka

e

cihume

25

butterfly

falcon

Runyambo

Kiswahili

English

e

cihúru ca e-nyîndo

tundu la pua

nostril

e

cihute

jipu

boil/abscess

e

cihuuhirizo

chombo cha kupulizia upepo

fan

e cihúúmuro e cihúúmuro

likizo, mapumziko kituo, likizo

holiday, leave stop, vacation

e

njiwa

pigeon

e cíibo ku cíícira e ciiga mwánsa

aina ya sinia ya kusukwa beba/pakata mapajani aina ya uyoga mkubwa wenye kipenyo zaidi ya mita moja

type of knitted tray, straw plate hold on lap large mushroom (more than one metre in diametre)

e

ciigazo

kizibo

plug

ciiha

kipi?

which (one)?

e

ciihiro

shimo/tundu kulikotoka udongo/mawe/funza n.k.

mine; place where something has been removed

e

ciihuro

mlo uliopakuliwa

meal served

ku cíika

wamba

put across

ku cííkama

kingama; kata kona

lie across; turn a corner

ciiba

e

ciina

shimo

pit/hole

e e e e e

ciinyína ciiririmba ciisemutuutu ciiserukora cíiso

kondo la nyuma kizuizi kwa kufanikisha jambo;giza aina ya ndege mwimbaji aina ya ndege mdogo jicho baya

placenta, afterbirth obstacle to a goal; dark weather cuckoo type of small bird evil eye, envy

e

ciita buzáare

malipo kuvunja undugu ili uchumba uendelee

payment to severe kinship relationship so as to allow courtship to proceed

e

ciitururwa Cííza

pavilion, stage ngazi/banda la sherehe au maonyesho mtoto wa kiume baada ya mapacha male child born after twins

cijangwa ibáka

paka mwitu

e

wild-cat

26

Runyambo

Kiswahili

English

e

cijeera

type of plant with bitter leaves used as medicine for worms

e

cijemuro

e

cijenderero

aina ya mmea wenye majani machungu yatumikayo kama dawa ya minyoo zawadi iliyoletwa kutoka mbali, sadaka kusudi, nia

e

cijere

mguu (kanyagio), uwayo

foot, sole of foot

e

cijigo

gego

molar (tooth)

e

cijíiko

kijiko

metal spoon type of long banana

cijojo e cijóka cíju e cijuju

aina ya ndizi ndefu hasa huliwa ikiwa mbivu ugonjwa wa kuvimba miguu maradhi ya tumbo rangi ya kijivu gamba la mti

e

cijúju

mbung'o/ndorobo, kipango

tsetse-fly, gadfly

e

cijumbura

aina ya mmea

type of plant

e

cijúmi

tusi

insult

e

cijúnde

vumba, harufu mbaya

bad smell (e.g. of rotten fish)

e

cijunjumira

carpenter bee

e

cijwâro

aina ya nyuki atoboaye miti mikavu vazi

e

cika

ukoo

large extended household, subclan

e

cikaaka

pande la mtu

giant person

e

cikaare

mji wa mtemi

chief's enclosure, palace

e

cikamba

kichaka

bush

e cikámuuro

majani yaliyokwishatumika kukamulia ndizi

bundle of grass already used to strain banana juice

e cikangabáana e cikankábane

mwanasesere shambani ua la mgomba

scarecrow banana flower

e

cikano

kano

tendon

e

cikáno

tusi linalofanyika kwa kufyonza kwa namna fulani

an insult made by a type of click sound

e cijoge

27

gift brought from a distance goal, purpose

elephantiasis type of stomach disease grey (colour of ashes) bark of tree

garment, dress

Runyambo

Kiswahili

English

e cikápo e cikápu

kikapu kikapu

type of basket basket

e

cikara

paka mwitu

wild-cat

e

cikara

harufu mbaya

foul smell

e

cikarakamba

gamba la samaki

scale (fish)

e

cikéija

sugar cane; millet/maize stalk

e

cikéijo

muwa; bua la mtama/mhindi (=ecigúsa ) muwa

e

cikéíkuru

vunga (la nywele)

bunch of hair

e cikóba

ngozi ya tembo/kiboko

elephant/hippo skin (dried and cooked for food)

e cikógoto e cikoma

shoulder blade woven bracelet, leather ring

sugar cane

e

cikômbe

kiungo cha mkono na bega bangili iliyosukwa, pete ya ngozi/ukindu kikombe

e

cikoméra

ua/ugo

enclosure

e

cikonda

kohozi/makohozi

phlegm

e

cikondére

dundu

beetle

cikondo

cup

e

cikondo

aina ya mtama wenye suke/bumba type of millet beer with a big ear kubwa wall pole nguzo ya ukuta, boriti, mlunda

e

cikôndo

hirizi ya kuzuia jambo

e

cikóndooro

e

cikongóórero

folded up part of clothing around waist sehemu ya vazi (shuka) iliyokunjwa kutengeneza namna ya to form a kind of bag mfuko empty maize cob gunzi la muhindi

e

cikoninyabúto

aina ya mti wenye majani manene na utomvu mkali

e

cikônko

bua la nafaka; shamba lenye mabua grain stalk; field with maize/millet stalks left

e

cikoohi

wavu wa kuwindia wenye matundu makubwa

charm to obstruct something

28

type of plant with thick thorny leaves and strong sap

hunting net with big holes

Runyambo

Kiswahili

English

e

cikoomi

e

cikóona

bonfire moto mkubwa uliowashwa shambani au karibu na kaburi/zizi nk. pied crow, white-necked raven, crow kunguru

e

cikoora

jani la mti

leaf

e

cikoorera

shamba lenye mabua ya ulezi baada ya kuvuna

farm with sorghum stalks after harvest

e

cikoote

donge/bonge la udongo

clod

e

cikóro

kichaka cha migomba

banana grove

e

cikórora

kikohozi

cough

e

cikúbagane

guruguru

burrowing lizard

e

cikúbajizo

term/nickname of endearment

e

cikúbire

neno/msemo/jina la utani la kusifia lundo la taka/magugu shambani

e

cikúbuuzo

ufagio

broom

e

cikumba

suke la nafaka hasa mtama, bumba grain ear, clod/lump

cikúmi

mia moja

hundred

e

cikumpuria

nguo ya kiunoni

loincloth

e

cikungu

kichuguu

anthill

e e e e e

cikúnguru cikúrubi cikúrumo cikuzi cikwâra

bump or separating edge blunt/unsharpened tool spleen banana stem type of non-creeping yam

e cikwâsi e cikwâto

tuta au ukingo chombo kisicho na makali bandama shina la mgomba (= enkónya) aina ya kiazi chenye mmea usiotambaa, gimbi kipini silaha; chombo

e

cikwéico

kitendawili, fumbo

riddle

e

cimanyiso

alama

mark/indicator

e

címari cimasa

aina ya magugu fahali

type of weed bull

e

cimata

mwezi kamili unapotoka

full moon rising over the horizon

29

heap of rubbish in field

safety pin weapon (generic); pot/vessel

e

Runyambo

Kiswahili

English

cimatira

mwezi kamili unapotoka

full moon rising over the horizon drink quickly in large mouthfulls green of banana leaf carpenter bee

ku cîmba cimbisimbisi e cími e

cimira njoka

nywa kwa haraka na nguvu kijani aina ya nyuki atoboaye miti mikavu ndege alaye nyoka

e

cimiro

koo, kimilio

throat/gullet/trachea/oesophagus

e

cimirônko

koromeo

adam's apple

e

cimôndo

kimondo

shooting star

e

cimúga

kilema, kiwete

cripple, lame person

e

cimuri

tumba ya ua, ua; mwaridi

flower bud, rose bush

e

cinaabiro

chombo cha kunawia

utensil for hand-washing

cináana

themanini

eighty

e

cinájiro

jaa

rubbish heap

e

cîndi

kingine

other (thing)

ini funga mlango

liver shut/close

e cine ku cînga

darter, snake-bird

e

cingano

rika; kipimo

age-set; size/measure

e

cingano címo

watu wa rika moja

age-set band

e

cingorongóro

nyumba ya konokono

snail shell

ku cínguka

funguka

become open

ku cíngura

fungua mlango

open door

hasira

anger

ku ciniika

simanga

be sarcastic

ku cínjira

kinga

protect by screening; be in the way, obstruct somewone's view

e cinkóóhi

aina ya mluzi utokeao kwa kutumia vidole na kinywa

type of whistling coming out of the use of hands and the mouth

e

cinoino

ukucha (wa simba)/chonge, kwato claw, hoof

e

cinono

kwato

e

ciníga

hoof

30

Runyambo e cinsu

Kiswahili

English domesticated type of grass used in making baskets and spreading on house floors for sitting on

e

cinsuri

majani yaoteshwayo pembeni mwa uwanja wa nyumba, hutumika kutengeneza vikapu au kutandaza ndani ya nyumba kwa ajili ya kukalia kitundu, kiota

e

cintu

kitu

thing

fa ghafla

die suddenly

ku cinuka

bird's nest

e

cinumbu

kiazi mviringo

irish potato

e

cinweino

kwato

hoof

e

cínya

guruguru, mjusi

burrowing lizard

e

cinyáámiro

ngozi ya kulalia

sleeping hide

cinyáanya

juisi ya ndizi iliyochanganywa na maji kiwavi

banana juice mixed with water

e

cinyabába

caterpillar

e

cinyamaarwa

aina ya mmea wenye mizizi itoayo type of plant whose roots produce a red dye rangi nyekundu (=o-muka)

e

cinyâmpo

ushuzi

e

cinyamucencena aina ya panya

woodland dormouse

e

cinyantukuza

type of mushroom, orange tuft

e

cinyarágwa

aina ya uyoga wenye rangi ya chungwa aina ya tete lenye shina umbo la pembetatu

e

cinye

tumbo chini ya kitovu

lower abdomen below the navel

e

cinyembe

embe

mango

e

cinyenyéezi

tundu/ufa katika paa au ukuta

hole/aperture in roof or wall

e

cinyerere

nywele ndefu zilizonyooka

long straight hair

e

cinyimaanyími

kivuli

shadow

e

cinyíra

konokono

snail/slug

e

cinyogóte

nungunungu

porcupine

e

cinyómo

chungu

a kind of small ant

e

cinyonyi

ndege mdogo

small bird

wind (per anus), fart

31

type of reed with three angled stem (mariscus congestus)

Runyambo

Kiswahili

English

e

cinyóobwa

karanga; njugu

groundnut

e

cinyukuzi

buu/funza

maggot

e

cinywéiso

chombo cha kunywea

drinking vessel

e

cipaapáaye

papai

pawpaw/payapaya

e

cipimiso

kifaa cha kupimia; jiwe la mzani

standard of measure; weight stone

e

cipimo

kipimo cha nafaka

measure for grains

e

cipindo

pindo

hem

e

cipumpuria

vazi la kiunoni

loincloth

e

círa

kiazi (kikuu)/jimbi

yam

círa

afya! (husemwa kwa mfalme apigapo chafya, hujibu twêna sote) toka salama katika hali/shughuli/safari ya wasiwasi; pona

bless you! (said to king when he sneezes)

ku círa

zidi/pita/shinda

surpass/beat

ku círaanura

make partitions in a house

ku círa

arrive safely from state/condition/journey with potential dangers; get well/be in health/become cured

e

ciráaro

tengeneza vyumba kwenye nyumba zizi la ng'ombe; kundi la ng'ombe

e

ciráaro

kambi ya wawindaji

hunters' camp

e

ciráatwa

kiatu

shoe

e

ciráazi

kiazi ulaya, mbatata

potato

e

círaba

tunda

fruit

e e e e

cirábo cirábo ciragaano cirago

tunda kilabu ahadi, mapatano mkeka/kilago

fruit beer shop oath,vow, agreement sleeping mat (generic)

e

cirahiro

kiapo

oath,vow

e

cirajiiro

amri

command

e

ciráka

kiraka

patch

32

cattle-pen; herd of cattle

Runyambo ku círana

Kiswahili

English

zidiana

be unequal

e

cirára

fisi

hyena

e

cirári

alama za miguu ya wanyama; uchochoro

trail of wild animals; track, narrow path

e

cirauri

bilauri

glass/cup dry banana bark blood (lump of ) chin, wattle of bird, goat's beard

e cireere e cirégeso e cireju e

cirengo

gamba kavu la mgomba bonge la damu kidevu, upanga wa ndege, ndevu za mbuzi kipimo, chombo cha kupimia

e

cirenje

kwato, kanyagio

hoof, foot

e

cirenjeso

kifaa cha kupimia; kishawishi

standard of measure; temptation

kibuyu cha kunywea/kubebea pombe (cha wanaume) chupa ya ngozi, kiriba

beer gourd (for men)

mhogo chumvi ya kawaida pona kwa tundu la sindano mfuko (wa ngozi au mwanzi) wa kuwekea mishale; bunda la mishale, podo/ziaka kilimo

cassava table salt escape narrowly from danger bag for arrows, arrow bundle, quiver

type of adze held vertically by the handle

o cirômba

tezo, aina ya shoka yenye mkono wa wima kwa ajili ya kuchongea mitumbwi siku; usiku ngozi inayoning'inia chini ya shingo la ng'ombe; koromeo kitovu kilichotokeza

e

cirombe

shimo la mchanga/mawe

quarry

e

cironda

jeraha/kidonda

wound, sore

e

ciróóro

unclean face after sleep

e

ciróoto

uchafu machoni baada ya kutoka usingizini ndoto

e cirere e

ciríba

e ciríibwa ciríija ku círiirira e cirîmba

e

cirimo

e cirimyo

e círo e cirokooróko

33

measuring instrument/container

leather bottle, hide water bucket

agriculture

day (24 hour period); night dewlap; adam's apple, larynx protruding navel

dream

Runyambo

Kiswahili

English

e

cirubi ca o-muhéesi

kiwanda cha mhunzi

smith's forge

e

cirúmiko

pembe ya kutolea damu, umiko

horn for bleeding

e cirumira hábiri e cirûngo e cisa

ndumila kuwili biringanya huruma, roho nzuri

double headed snake eggplant sympathy, good heartedness, kindness

e cisa císa e cisaabo e cisáasi

uchungu wa kuzaa rangi kahawia kibuyu kikubwa nta; sega la asali

labour pang brown big calabash bee-wax; honey comb

e

cisáato

ngozi kavu

dried skin

e

ciságo

sehemu ya kitanda kikaapo kichwa headrest in bed

e

cisáju

nyama ya mafuta

fatty meat

e

cisaka

kichaka

bush, thicket

e cisámbara e cisambo e cisâmvu

magugu maji ardhi iliyoachwa kupumzika kisamvu

sea weed fallow land cassava leaves

e

chombo cha udongo kama enjemeko lakini chenye tundu la kuwekea moshi katika maziwa

ceramic jug for releasing smoke into milk

cisániciro

e cisánkara e cisânsa

dry banana leaf jani kavu la mgomba stomach of animal mfuko wa kwanza wenye majani yaliyoliwa tumboni mwa mnyama

e cisárara e cisáre

tingatinga kipande cha kibuyu au chungu kilichovunjika; kibuyu kilichokatwa na kutumika kama chombo cha mkojo aina ya tenga sehemu ya juu ya mlango, kizingiti, baraza kipande, nusu

e cisásara e cisasi e cisáte

34

marshland piece of broken calabash/pot etc.; calabash urine container

type of straw basket threshold, verandah part, half

Runyambo

Kiswahili

English

císe

type of large cricket

e cisebe e ciséenyi

aina ya mdudu kama nyenje mkubwa donda ndugu aina ya mwamba wenye mchanga

e

cisega

bapa la asali

honey blade

e

ciségese

nungunungu

porcupine

aina ya ndege mdogo mwenye rangi ya njano tumboni sifa mbaya aina ya vazi la majani livaliwalo kiunoni

yellow bellied bulbul

e císi e cisibo

msuli zizi la kondoo/mbuzi

muscle sheep/goat fold

e cisíika

ukuta wa kutenga vyumba; sebule ya nyuma aina ya ugonjwa wa mimea nyusi kisima

partition, back sitting room

ukanda wa kichwa uvaliwao na e-mbandwa na ambao hutengenezwa kwa shanga, kauri, na ngozi ya chui mvua kubwa

headband worn by traditional priest

mvua nyingi ya mawe na upepo, dhoruba kisigino

heavy rain with wind, hailstorm

e

e ciseisóre e cisembere cibi e cisênse

e cisíisi e cisíje e cisíma

cancerous sore sandy rock

bad reputation type of straw material woven and worn around waist

type of plant disease eye brow well

e

cisîngo

e

cisinja

e

cisinja

e

cisínsiino

e

cisînzi

e

cisirííra

shina la isooma ambalo pia huliwa edible potato-like stem of isooma kama kiazi mti wa kuwashia, kijinga cha moto fire block

e

cisisáne

picha

picture

e cisísi e cisókozo

kibuyu kikubwa chanuo

big calabash comb

e

kasha/gamba tupu

empty case/shell

cisónkoro

35

heavy rain

heel

Runyambo

Kiswahili

English

e

cisooni

mwamba aina ya chokaa

limestone

e

cisóoso

paji la uso

face/forehead/temple

e

cisóre

mtoto wa mbwa

puppy

e

cisoróbwa

e

cisúba

pupa; type of grub found in thatch pupa, hali ya mdudu kati ya kiluwiluwi na mdudu mzima; aina ya mdudu akaaye katika paa za nyasi aina ya mfuko ulitengenezwa kwa type of purse ukindu lie uwongo

e

cisúji

sehemu yenye majani marefu

e cisotére

patch of long grass

e cisujíra

kibuyu cha kuwekea uji wa mwali gourd for bride's porridge at marriage anapoondoka kwenda kuolewa

e

cisuko

vunga (la nywele)

bunch of hair

e

cisura nsénene

aina ya kerengende

damselfly

e

cisusáne

picha

picture

e

cisúsu

ganda (la matunda), kapi

skin (of fruit), chaff, husk

e

císwa

kichuguu cha siafu

ant hill

císwa

ciswéra

period of short rains in October when majira ya mvua za vuli wadudu (k.v. kumbikumbi, mchwa, siafu) termites are driven out of their holes watokapo ardhini kwa sababu ya unyevu mnamo mwezi wa kumi na moja bridegroom bwana arusi

císyo

panga

bush knife, machete

kipimo cha urefu wa kifua na mikono ikiwa imenyooshwa

a measure of span from tip to tip of middle fingers with arms stretched out sideways thick relish of boiled butter and water animal with spread horns

sleeping place, bedstead

e

e cíta

citaama citáara e

citabo

mchuzi mzito wa samli na maji mnyama mwenye pembe zilizosambaa kitabu

e

citabo

malalo 36

book

Runyambo

Kiswahili

English

e

citaka citakuri

kahawia kiazi kitamu

brown (like soil) sweet potato

e

citambáara

kitambaa

piece of cloth

e

citâmbo

sadaka

sacrifice

e

citânda

malalo, kitanda

sleeping place, bedstead

citanga

mnyama mwenye mabaka ya rangi animal with multicoloured patches kadhaa sisal katani

e

citani

e

citárabanyuma

ghala ya mazao iliyojengwa juu ya granary on a bedlike structure with wood and mud walls kitanda na yenye kuta za miti na udongo great grandson mtoto wa mjukuu mme

e

citáre

eupe

white

e

citébe

kiti, kigoda

chair, stool

e

citéécerezo

wazo, fikra

thought, idea

e

citeega

msuli wa muundi

back muscle of leg

e e e e

citéeko citéeko citééramfumba citeetéeya

aina ya wavu wa kubebea vyombo mzani aina ya ndege mdogo nyumba mviringo yenye kuta za udongo; gauni

type of net for holding containers beam balance type of small bird traditional round house with mud plastered walls; gown

e

citéezo

ufagio

broom

e

citéga

nusu ya ujazo

half-full amount

e

citéjero

banana leaf spoon/bowl

e

citema

aina ya kijiko au bakuli la majani ya mgomba nguo ya kiunoni

e

citema musânje

aina ya panya

shrew

e

citéme

msitu uliofyekwa

cleared forest

e

citengo

shivers

e

citi

hali ya kutetemeka (kwa homa, hofu nk.) gongo, kijiti

e

citîmba

wavu wa kuwindia

hunting net

e

citindo

gogo la kuvukia kama daraja

log used as bridge

e citára

37

loincloth

wooden club, heavy stick

Runyambo

Kiswahili

English

e

citintiburi

mbilikimo

pygmy

e

citiritiri

gunzi la muhindi

empty maize cob

e

citóji

kola

collar

e

citojo

type of plant with thorny leaves

e

citómasi

aina ya mti mwembaba wenye majani yenye miiba mti utoao matunda mithili ya nyanya chungu kubwa enye madoa

spotted animal or pattern

citôndo

type of tree whose fruit is like a large bitter tomato

e citooce

ndizi ya kupika, mkungu wa ndizi banana for cooking, fruit stalk of banana

e citóoma cha Bugara

mfano wa "ecigabiro "

an example of "ecigabiro"

e citori e citúgu

kipande cha sabuni sehemu ya mua ambayo haijakomaa na sio tamu

bar (of soap) part of sugar cane that is still not mature and is not sweet

e

kapu la kindu, tenga

high-walled wood/straw container

e citûndu e citûnga

sehemu, nusu bwawa, dimbwi

part, half pond, pool

e

citungáánwa

mnyama anayefugwa

domestic animal

e

citúnguru

kitunguu

onion

e

citûntu

sehemu ya juu mlimani

top of a hill/mountain/plateau

e

citurúru

bonge katika uji

lump in porridge

e

citúuro

kaburi

grave

e

citúute

jukwaa

platform

e

citúzi

uyoga

mushroom

e

citwánjiro

kinu cha kutwangia

mortar for pounding

e

citwatwa

matumbusi, ndege kama kitwitwi

culture guineafowl, wagtail; hornbill

e

cítwe

fuvu la kichwa

skull

e

cityonkori

aina ya ndege mdogo alaye ndizi mbivu (=e-cisoisore )

type of small bird that eats ripe bananas; bulbul

e

civuguto

mtindi (wa maziwa)

yogurt

e

civúne

paja la mnyama

thigh of animal

citúkuru

38

e

Runyambo

Kiswahili

English

ciyóyo

aina ya bata wa pori

wild duck

chumba ponya; weka katika usalama

room cure; put out of danger

e ciyûmba ku cíza e

cizaaniso

kitu cha chezea

toy

e

cizaano

wimbo

song

e

cizenjeréra

kizunguzungu

dizziness

e

cizîmba

jipu, uvimbe

boil/abscess, swelling

e

cizímu

kondo la nyuma (wanyama)

placenta of animal

e

cizinga

waa; kisiwa

spot/speckle; island

e

cizîngo

pindi

coil (n)

e cizíniso e cizíno

ala ya muziki wimbo

musical intrument song

e

cizira

e

cizoora

aina ya mti uotao kando ya maziwa type of plant found near lakes na hutumika kutibu ugonjwa wa degedege full moon rising mwezi mzima utokapo

e

co

kile

that remove soil on mushroom stems

ku cóboya e

cokáa

ondoa udongo kwenye shina la uyoga chokaa

e

combo

chombo

pot/vessel

sambaza umbeya; wa domokaya

gossip

cónka

lakini

but

cooho

ku cómpoora e

lime/whitewash

kioo

mirror

ku cooka

ruka/chupa

jump, fly

ku cookacooka

rukaruka/chupachupa

jump about

e

cóoma

chuma; shoka

iron, steel; axe

e

coondo

tope/matope

mud

chora picha

draw a picture

ku cóora e

cóose

nywele za mkiani

bushy end of tail

e

cóosi

siku isiyo ya kazi/shughuli, siku isiyo katika hesabu

missed/skipped day

39

Runyambo

Kiswahili

English

cooya

unyoya

feather

cóozi ku cuba

ng'ombe mwenye rangi nyeusi ti onea wivu, onea gere

total black cow be jealous on account of someone's success

ku cucura

chana nywele

comb

ku cúga

jamii, tomba

copulate, fuck

ku cúgura

hara

have diarrhoea

ku cukura

sachi/angalia vitu vya mtu

inspect, search intensily

ku cukuura ku cuma

aina ya kuumwa sukuma

type of aching push

ku cumba ku cúmbajira

kupika chechemea

cook limp

ku cumbirira

mtunza mtu k.v. mgonjwa, kwa kumpatia milo mizuri

care for someone by providing good meals

ku cúmika ku cumíta

washa moto choma kwa mkuki, toboa

to make a fire spear, pierce, stab

ku cumíta butânga

spear running/untrapped animal

ku cúmitira ku cúmukura

choma mkuki mnyama anayekimbia punguza migomba isiyotakiwa toa kuni mekoni

ku cuncubara

huzunika

feel sad

ku cuncumura

kung'uta vumbi

hit/shake in order to remove dust

ku cûnda

tikisa

shake

ku cûnda a-máte

make oil from milk

ku cúndagurika

tengeneza mafuta kutoka kwenye maziwa tikisika

ku cûndwa

tetemeka

shake (intr.)

ku cúngura

komboa

redeem

ku cûnka

ungua jivi

burn till ashes

ku cunkuma

tetemeka

shake (intr.)

ku cûnza

fanya mtu azungumze akiwa usingizini

make someone talk while asleep, hypnotize

e

40

remove unneeded banana plants take firewood from fire

shake (intr. v)

Runyambo

Kiswahili

English

cúpa

chupa

bottle

ku cúra

omboleza

cry/weep for a dead person

ku cúragura

tikisa (kitu kama kibuyu)

shake (trans v)

ku cúrama ku cúreera

jua kuzama; inama nyamaza

(sun) set; incline become quiet

ku cúriza

piga miruzi

whistle

ku cúruza

chuuza

trade

vumbi

dust/cloud of dust

bembeleza mtoto aache kulia

soothe/quieten a baby

nuka vibaya sana

smell very bad

ku cúuka ku cúúkura

acha kunyonya achisha ziwa

be weaned wean

kú cwa

chuma/angua matunda, n.k.

pick fruits etc.

kú ku ku ku

tenga kutoka katika ukoo komesha tabia fulani kata kauli chagua

ban from clan relations give up a habit interrupt someone's speech choose

enda kutana na mtu mbali na nyumbani kumkaribisha au kumsaidia mizigo tia chumvi, ongeza maji katika chungu mekoni

meet e.g. a visitor still a distance away from home

ku cwêka

(mnyama/mmea) isha/toweka

become extinct

ku cwékanisa

pita njia ya mkato

take a short cut

ku cwêra

tema (mate)

spit

ku cwéraguzibwa

tematema mate ovyo

spit often ceiling, loft

e

e

cuucu

ku cúúcuriza cuucuucu (kununka...)

cwa cwá o-múze cwá o-rurími cwágura

ku cwécera

ku cwéceza

season with salt, add water to boiling pot

e

dáari

dari

e

débe

debe

big tin

e

dengu

dengu

lentil

e

doodo

aina ya mboga za majani

type of green vegetable

e

dúúka

duka

shop 41

Runyambo

Kiswahili

English jeer, reproach

@ e

simanga, fanya dhihaka kwa mhitaji -ake

kw eba

sahaulika

be forgotten

kw ébaza

taka ushauri

consult

kw ébembera

tangulia

go before sb, lead the way

kw ebesereza

fanya mtu asahau jambo kwa ujanja distract someone from an issue

kw ébinda

put on menstrual garment

kw ébumba

(mwanamke) jifunga vazi la kujisetiri hedhini wa duara

kw ebwa

sahau

forget

kw ecenga

shuku/kutia shaka

doubt, suspect

kw écenjera

wa na wasiwasi

feel anxious

kw écuma

jiremba/pamba, tunza usafi wa mwili na nyumba

dress up and decorate self; maintain personal and house cleanliness

kw écunda

yumba/yumbayumba

sway

kw écunda ikóoba

cheza katika bembea

play in a swing

kw éfaho

jishughulikia bila msaada

struggle for self without help

kw éfubika

jifunika/jivika nguo

wrap self in clothing

kw éfuuza

juta

regret, be remorseful

kw êga

jifunza, kusoma

learn

kw égaana

kana/kanusha

deny

kw égama

egama/egemea

lean

kw égambisiriza

sema kwa mafumbo/hofu/bila uwazi speak indirectly, hint

kw egamira

egemea

lean on

kw éganya

ona uvivu

feel lazy/not up to the task

kw éganyiirira

ona uvivu sana

feel very lazy/unable to do a task

kw egesereza

shawishi/funza

persuade, coach

ego

ndiyo

yes

kw égomba

tamani

desire

kw égonooza

la kitoweo mwisho

eat best part of meal at the end

ku dúura

42

his/hers

become round

Runyambo

Kiswahili

English

kw égorora

jinyosha

stretch oneself

kw égumisiriza

jikaza katika shida

be courageous in distress

kw éhanga

jaribu kufanya kitu kilicho nje ya uwezo wako

try to accomplish something beyond own abilities, dare foolishly

kw éhanga

unreasonably rely on/follow someone tegemea/amini mtu mwingine katika jambo bila sababu za msingi regarding some affair

kw éhangaana

jipa moyo na kuvumilia

take courage and endure

kw éhangamurira

jaribu kufanya kitu kilicho nje ya uwezo wako

try to accomplish something beyond own abilities, dare foolishly

kw éhanuuza

tafuta ushauri

seek advice

kw éhimbajiriza

tembea kwa msaada wa fimbo

walk with support of a stick

kw éhoza

kopa

borrow money

kw éhurira

jisikia, jiona

be conceited

@ eitu

-etu

our(s)

kw éjeka

egemeza

put leaning against

kw éjendereza

fanya kitu kwa uangalifu mkubwa do something with great care and consideration

kw éjesa

somesha/fundisha

teach

kw éjiriiriza

jisingizia, ongopea kwa vitendo

feign

kw éjiza

jifanya

pretend

kw ékanasa

nung'unika/lalamika; kata tamaa

complain, despair

kw ékaza

vumilia/jitahidi; wa jasiri

endure/to bear/have courage

kw ékoma

vaa winda

wear loincloth

kw ékomeereza

kariri/weka kichwani

memorize

kw ékomya

shika akilini bila kusahau

commit to memory accurately

kw ékorera

beba kichwani, jitwika

carry on the head

kw ékuuma

cheua

ruminate

kw ékuza

ringa bure (=kw-ényooma )

brag, show off

kw ékwataje

tunza usafi

maintain cleanliness of self and surroundings

43

Runyambo

Kiswahili

English

kw êma

(wanyama k.v. mbuzi, kondoo) shika mimba, jike kupandwa

conceive (animals), copulate (female animal)

kw kw kw kw

anzia (mwezi) andama patia msaada wa hali na mali pitisha wakati

start at new moon to come out support (morally/materially) pass time

kw émeerera

simama wima; acha kwenda

stand up; stop

kw émeereza

simika; achisha mwendo; simamisha jamiiana; vumilia shida/changamoto na kuzimudu

erect,cause to stand up; bring to a halt

kw émeza

mmea ota bila kuwa umepandwa

(plant) grow without having been sown by anyone

kw êmya

panda jike (kwa mnyama dume k.v. kondoo, mbuzi) taka chukua mkungu wa ndizi kutoka shambani yeyusha katika maji

copulate (for male animal)

kw enjeera

pata kizunguzungu; tangatanga ovyo bila shughuli ya maana

be dizzy; wander about without any respectable business

kw enjerera

ng'ara/meremeta

shine, twinkle

kw ényogweitora

jinyonganyonga kama mnyoo

make movements like a worm

kw ényooma kw épanka

ringa bure jikakamua bila kuwa na uwezo utakiwao

brag, show off attempt some task even though the requisite capacity to accomplish it is lacking, brag

kw êra

wa eupe/safi

be white/clean

êma êma (o-mwêzi) émamu émaramara

kw émera

kw enda kw endagana kw enga

copulate (general); stand up to hardship/challenge

want fetch a bunch of bananas from farm disolve in water (trans.)

kw érasa o-muméizi piga mbizi

dive

kw ereera

elea

float

kw érenja

jitia mapambo/mavazi

put on ornaments/attire

44

Runyambo

Kiswahili

English

kw érera

wa shahidi juu ya kutokuwa na hatia kwa mtu

witness to someone's innocence

kw érinda

jitetea/jikinga

defend oneself

kw érundaana

kusanyika

be assembled/gathered

kw erura

pepeta

winnow

kw érurukana

chujuka na kuwa kama eupe

be whitish, lose original colour

kw éseimura

piga chafya

sneeze

kw ésemeza

jipamba/jiremba

apply make-up

kw esera

take cattle to watering hole

kw ésereka

peleka ng'ombe kunywa maji kisimani jificha

kw ésiga

amini/tegemea

believe in/rely on

kw ésiiga

jipamba/jiremba

apply make-up

kw ésiima

jivuna, jisifu

boast

kw ésiimirana

jivunia bahati/mafanikio, ringia

boast, show off

kw ésiza

nyamaza kusema/kulia; kuwa kimya

remain silent; stop weeping; be quiet/calm

kw ésumba kw ésumba

kwepa

dodge

karibia kwa urefu

be almost the same height as

kw ésunsuna

do something forbidden stealthily

kw ésweka

fanya jambo bila ruhusa na kwa kujificha jifunika (hasa kitandani)

kw êta

ita

call

kw étaaga

hitaji

need/request

kw étaaguriza

(mnyama) kujitafutia chakula bila kulishwa

(animal) fend for self

kw étaba

itika (mwito)

answer a call

kw étabuka

itika (mwito)

answer a call

kw étaho

jali, wa makini juu ya

pay attention to, care about

kw étamika

ingiza kinywani mwako

put (sth) into one's mouth

kw étantara

epuka/pita mbali

avoid

45

hide oneself

cover oneself (esp. in bed)

Runyambo

Kiswahili

English

kw éteekateeka

jiandaa

prepare oneself

kw étejeereza

kuwa mwangalifu; kuwa mwerevu take care; understand

kw étenga

tamani

desire, long for

kw étenja

jitingisha, tingishika, jongea

move, shake

kw éterera

give same name as someone else

kw étereza

mpa mtu jina sawa na mtu mwingine bughudhi kwa kuita mara nyingi

kw étiriginya

furukuta

wiggle

kw étonda

wa mwangalifu, wa makini

be careful, concentrate

kw étonga

kana/kanusha

deny

kw étonjeza

sali (hasa kwa imani za jadi)

pray (esp. in traditional beliefs)

kw étoora

wa na tabia ya udokozi

have habit of a petty thief

kw étooya

omba radhi/msamaha

beg pardon/forgiveness

kw étorombweita

nungunika

grumble

kw évuga

jigamba/jidai/randa/tamba

kw eya

kokoa (taka); fagia

boast/brag/praise onself in a performance sweep up/collect in a heap (rubbish)

kw éyayaamura

piga mwayo

yawn

kw éyogosa

jipinda/jizonga

twist self (tr v)

kw ézígaziga

chelewa kwa vishughuli visivyo na delay due to no good cause maana

kú fa

fa/fariki dunia; haribika

die; go bad

kú fa a-hamuceno

fa kwa kukosa msaada/huduma stahili

die due to lack of requisite resources/assitance

kú fa bucwêce

fariki bila kuacha mtoto

die without leaving offspring

kú fa mamije

nyamaza bila kusema jambo linalokereketa

keep quiet and fail to speak one's mind

ku fááfaatikana

(shughuli) haribika

(affair) fail

ku fáákara

tenda dhambi

sin

ku fáákaza

fanya mtu atende dhambi

cause to sin

farasi

horse

ku féérecerera

haribika kabisa, angamia

be destroyed

ku féerwa

fiwa

be bereaved

e

faraasi

46

pester by calling too often

Runyambo

Kiswahili

English

e

feneesi

fenesi

jack-fruit

e

firímbi

filimbi

whistle

foofoofo

foo (lala…)

in deep sleep

ku fooka

tia rangi

dye

ku foora

tia rangi

dye

ku foora

ku fúbirana

lima kwa undani na kuondoa mizizi ya magugu kama rumbugu pata laana

ku fucira

(fahari) panda ng'ombe jike

(bull) mate with cow

ku fuka

penga

blow nose

ku fuka

wa baridi

be cold

ku fukaana

fanya purukushani k.v. katika mieleka/ugomvi fukufuku (fuka …) wa baridi sana

ku fukunkura

dig deep to remove roots of tough weeds oexperience the evil of a curse

struggle physically as in a fight be very cold pour/force to come out esp. from a container with narrow opening

ku fuma

mimina/mwaga hasa kutoka kwenye chombo chenye upenyo mdogo fuma/darizi

ku fúmbata

kumbatia

embrace

ku fúmoora

zungumza

chat

mazungumzo

conversation

ku fúmuka

pasuka, toboka

be split open, get a hole

ku fúmura

tumbua tumbo/toboa

cut open the belly; bore a hole

ku fúmura

pasua

cut open

ku fúmurana

ua mnyama mwenye mimba

kill animal with fetus

ku fúna

pata (faida)

gain, profit

ku fûnda

wa dogo/finyu

(space) be too small; fail to fit

ku fúndicira

funika

cover with the lid/shut

ku fúnduuka

funuka

become open

ku fúnduura

funua

take off the lid

ku funga

funga (jela)

imprison, lock up

e

fúmooro

47

knit

Runyambo

Kiswahili

English

ku funguka

pungua nguvu (hasa juisi)

become diluted

ku fungura

dilute

ku fungurura

tia maji ili kupunguza nguvu k.v. ya juisi fungua (kutoka jela, kufuli)

ku fúnya

ongoza ng'ombe waende mahali

drive cattle

ku fûnza ku fura

punguza kazi/urefu wa safari kwa reduce job/distance ahead kumaliza sehemu kubwa wash (clothes) fua (nguo)

ku fureba

legea

become loose

ku fúruka

hama

move (residence), migrate

ku furura

lima kwa kuondoa taka tayari kwa dig by removing all debris ready for planting kupanda

ku fúrura

hamisha

cause to move

ku fútana ku fuuha

tafuna wa na wivu kwa mume/mke

chew be jealous toward spouse

ku fuuha

puliza (k.m. dawa)

spray

ku fuuha e-bihinzi

toa mafua puani

pick nose, eject nasal mucus

ku fuuhira

pulizia (hasa dawa)

spray (esp. insecticide) onto

ku fuuriika

pumua kwa shida na kwa sauti

breathe noisely and with difficulty

ku fuuta

ponda kwa mikono

crush with hands (esp. herbs)

ng'ombe wa rangi nyekundu gundi

red coloured cattle gum

zungumza

converse

gumzo, maongezi

conversation, discussion

semesha/zungumzisha; fanyia mzaha/utani

engage in conversation; tease, joke with

gáari

basikeli

bicycle

ku gaaruuka

pasuka

crack/have a crack

ku gaaya

wa katika hali ya taabani kwa ugonjwa

be in critical condition due to illness, be near death

ku gaba

gawa/gawanya; toa kama zawadi

give away; give as gift

e

gaaju gáamu

ku gaaniira e

gaaniiro

ku gaaniiza e

48

let out (e.g. of prison), unlock

Runyambo

Kiswahili

English

gawa/gawanya

divide

gábiri

ishirini

twenty

gábiri na emo

ishirini na moja

twenty-one

(mfalme) amuru mkosaji aondolewe na kuadhibiwa

(king) order the removal and punishment of some offender

mgao

share, portion, ration

ku gabura

gawa/gawanya

divide into shares

ku gaburira

pa chakula; toa mgao

give food; give shares

ku gaga

ota ukungu (chakula); chacha

grow fungus (of food), go stale

ku gamba

zungumza; sema

speak; say

ku gamba wenka

sema mwenyewe

speak to oneself

ku gambira

ambia

say to/tell

ku gambirira

speak one's mind

ku gambukana

sema mtu kwa uwazi kama vile umepagawa weweseka (usingizini); semasema ovyo (=ku-rómbweijwa ) zozana/tetana

ku gambuurana

sengenya

speak ill

ku gana

toa hadithi

tell a tale

arobaini

forty

ganda

coagulate

aina ya uyoga

type of mushroom, funnel woodcap (lentinus sajor-caju)

ku gangabura

pasua

split wide

ku ganika

dharau mtu kimya kimya kwa kashfa yake

have silent contempt for someone shameful

ku ganuza

present first meal of harvest to in-laws for blessings/presents

ku ganyira

toa mlo wa kwanza wa msimu (ulezi, maharage, senene) kwa babamkwe/mamamkwe hurumia/sikitikia mtu; samehe

ku garama

lala chali; kaa bila kazi

lie on one's back; be idle

ku garamisiriza

kaa bila kazi

stay around idly

ku gabanisa

ku gabiza e

gabo

ku gambisibwa

gána ku ganda gángabo

49

talk in one's sleep; talk nonsense dispute/argue

sympathise with; forgive

Runyambo

Kiswahili

English

garimóosi

gari moshi/treni

train

ku garuka

rudi/rejea

go/come back/return

ku garuka e-nyima

rudi nyuma; sita

step back

ku garura e-cintu

rudisha kitu

get back

thelathini/thalathini

thirty

ku gaya

dharau

look down upon, regard with contempt, despise

ku gayaara

fanya mzaha, tokuwa makini

lack seriousness

ku geita

kasisi oza watu (fungisha ndoa)

(priest) marry a couple

ndiyo

yes

ku goba

juzu; fika; timia

be fitting/behove; arrive; reach the expected amount/mark

ku goba kare

fika mapema

arrive early

ku gobamu

kolea

bring to the expected amount/mark

ku gobeeka

(mbwa dume) panda jike

(bull dog) copulate

ku gobeekwa

(mbwa jike) pandwa

(bitch) copulate

ku gobeesereza

timiza

keep one's promise; bring to the expected mark

ku gobeza

dhulumu mtu

defraud someone

ku gobya

fikisha kitu mahali

deliver something

ku gobya

dhulumu

be a fraud

ku goha

chukua moto kutoka mahali

fetch fire

tarafa

division (administrative)

ku gomoka

nenepa

become fat

ku gomora

nenepesha

make fat

ku gona

koroma

snore

ku gonda ku gondama

tulia na kuacha machachari pinda

calm down, give in become bent/curved

ku gondeka

pinda/pindisha/inamisha/peta

bend/twist/curve

ku gooka

fedheheka

be ashamed because of some scandal

ku goora

fedhehesha

bring shame to someone

e

gásatu

e

e

go

gomborora

50

Runyambo

Kiswahili

English

ku gorora

nyosha; sahihisha kosa; piga pasi

make straight; correct an error; iron clothes

ku gororoka

nyooka

become straight

ku goroza

chelewa kuamka

wake up late

ku gosoora

weka mambo sawa

rectify matters

ku gotoomera ku góya ku guba

nywa kwa mafungu makubwa songa (ugali) wa butu; haribika kwa uchafu mwingi na kuwa vigumu kutakata

drink in large mouthfuls cook ugali become blunt; (clothing) become excessively dirty

ku gúfahara

wa fupi

become short

@ gúfu

-fupi

short

ku guguna

guguna/ng'ong'ona

gnaw

ku guha o-muriro

fetch fire

ku guma

chukua moto kutoka nyumba ya jirani kuwa na nguvu/afya/ngumu

ku gumba

(ng'ombe) baki nje ili kukamuliwa

(cattle) stay out to be milked

@ gumire

-gumu

hard

ku gumisa

kaza

tighten

ku gumisa

pa kipaimara

confirm in the faith

ku gumizámu

endelea kufanya kitu

continue

e

become strong/healthy/hard

gúndi

gundi

gum

ku gunga

tenga

boycott

ku gura

nunua

buy

ku guraguruka

rukaruka/chupachupa

jump about

ku gurira ku guruciza ku guruka

jificha karibu na nyavu katika mawindo hide near nets at hunting site

kosa kutulia sehemu moja ruka/chupa

fail to settle anywhere for long jump, fly, skip

ku guruka o-ruteega

ruka juu

high/long jump

ku gurusa

(mwanamume) zeeka

(man) become old

51

Runyambo

Kiswahili

English

ku gútagutura

kata vipande

cut in pieces

ku gútuka

vunjika

become broken

ku gútura

vunja/kata

break off (tr v), cut

ku gúturana

kingama; fuata njia ya mkato

lie across, take a shortcut

ku guza

uza

sell

ku gwa

anguka

tamble/fall

ku gwa e-cihuumúra

zimia

faint

ku gwa aha-mahéga

shindwa kupata mume

fail to get a husband

ku gwa (enjúra...)

mvua kunyesha

to rain

ku gwa e-mpihi

vimbiwa

overeat

ku gwa e-nsimbo

anguka kifafa

have convulsions

ku gwa iraro

pata wazimu

become crazy

ku gwanisa

gundua, bamba

catch unawares/startle

ku gwayo

(mtu) fia mahali; (vitu) shindikana (person) die in a place; (things) fail to be retrieved kurudishwa mahali pake

ku gweigoora

tengeneza kamba za katani kwa kuondoa gamba lala usingizi vizia

strip sisal

stagger

ku gwijejera

tembea kwa kuyumba hasa kwa sababu ya ulevi lala usingizi

ku gwisa

angusha/piga mtu mwereka

throw down (in wrestling)

ku gwisa e-njura

pata mvua

get rain

@ ha

-pi

which one/ones

kú ha

pa

give

a ha

hapa

here

ó ha/hi

nani

who?

ku haaga

shiba/tosheka

become satiated

ku gweijejera ku gwera ku gwerera

52

sleep lie in waiting, ambush

sleep

Runyambo

Kiswahili

English

ku haahuuza

fanya mtu akane kauli yake, suta mtu kwa uongo wake

make someone renounce own words, confront a liar

ku háányura

guguna

crunch/gnaw

ku haata

menya (viazi, ndizi)

peel potatoes/bananas

ku haba

potea njia

lose one's way

ku ku ku ku

shitaki mshitaki mtu karibisha mfalme faidi kujionyesha kwa mungu/mfalme

press charges press charges against someone play host to the king witness god's self manifestation/king's appearance

hababa hababira habuca habucirwa

ku habuka

mungu kuwatokea watu; (mfalme) (god) reveal self; (king) arrive/appear at a place kuonekana/kufika mahali

ku habura

ongoa/onyesha njia

guide aright

ku habuza

omba ushauri/msaada kuhusu dawa; uliza njia

seek advice on medication; ask for the way to a place

ku haga

vimba, umuka

swell, rise

ku ku ku ku

have a shortcoming (girl) reach puberty cause to have a shortcoming remove bundle of bananas from stalk

ku hakana

pata kasoro/dosari msichana kuvunja ungo tia kasoro/dosari ondoa chane ya ndizi kwenye mkungu kataa/gomba/pinga/bishana

ku hakanisa

bisha/pinga

argue with, contradict someone

ku hákuura

pakua asali/rina

take out (honey from hive)

ku háma

pata nguvu, wa imara

be firmly fixed, take root, gain strength

ku hamba

baka; jamii bila ridhaa

rape

ku hamba

wa adimu

be scarce

ku hámya ku hana

shikilia kwa nguvu/uhakika; ongea hold/speak firmly kwa msisitizo scold; warn kemea/gomba

ku hanama

enda juu, panda/kwea

go up, climb up, ascend

ku hanamuka

shuka (k.v. mtini)

climb down (e.g. from tree)

hágara hágara hágaza hágura

53

disagree/dispute/argue/quarrel

Runyambo

Kiswahili

English

shusha kwa nguvu

bring down violently

handaki

handaki

channel/trench

hándi hache

punde, baadaye kidogo

soon, after a short while

ku hanantura e

ku handiicisa

mfanya mtu aandike; kutumia kitu cause to write; write with (tool); register kuandikia; sajiri

ku handiika

andika

write

ku hanga

create; (king) legisilate, give orders

ku hangaara ku hangama @ hângo

umba; (mfalme) tunga sheria, toa maagizo wa katika mtindo uliopo (jua) wa utosini kodolea macho, tazama kwa makini ishi maisha marefu; dumu (mfalme) lala, pumzika -kubwa, nene

ku hánguha

wa kubwa

become big

ku hanguka ku hangura

kuja kwa mvua za kwanza mwezesha mwanamke mgumba kupata mtoto

(first rains) to come enable a barren woman to have a child

ku hanguruka ku hangurura

go out of fashion/favour toka katika mtindo/upendeleo put out of fashion; drop from favour ondoa katika mtindo wa kisasa, acha kupendelea kitu nyonga, piga kitanzi, tundika; paua kill by hanging, suspend; construct roof frame

ku hanga ku hânga ku hanga a-méiso

ku hanika

be in fashion (sun) be overhead stare at, watch intently live long; last long (king) sleep, rest big, large, great, fat

ku hanjisa

wa na upendeleo wa kitu hasa kwa be in favour of something esp. for a brief period msimu

a hansi

chini

down, bottom, beneath

ku hanuka

shuka

come/go down

ku hanura

shusha chini kitu kilichotundikwa, bring down from a hanging position tungua fanya jambo kwa mara ya kwanza do something for the first time

ku hanuuka ku hanuura ku hanuuza

toa ushauri hasa kuhusu mila na taratibu rasmi; piga gumzo onyesha mshangao 54

give counsel; chatter; discuss express surprise

Runyambo

Kiswahili

English remove tree bark; scrape; grate

ku háragata ku hárana ku harara hare

ondoa gome kwenye shina la mti; paa; kwaruza tengeneza magome ya migomba ili yatumike kuandaa mahali pa kukamulia ndizi parua bughudhi, fanyia uadui ruka (kama ndege) mbali

ku hárika

fanyia visa katika ndoa ya mitala

ku háruka ku hárura

have diarrhoea harisha parua (samaki); parua (kwa jembe) scale fish; scrape (with hoe)

a haruti ku hata

pembeni mwa nyavu za kuwindia komoa, fanyia inda

at the edge of the hunting nets spite

sasa

now

ku haya

toa vitisho vya kufanya ubaya

threaten to do harm in future

ku hayira

tolea mtu vitisho vya kufanya ubaya threaten (trans.)

ku hazambuka

shutuka kutoka kwenye jinamizi

be startled out of a nightmare

ku heeka

beba mgongoni; eleka

carry on one's back

ku heekurura

toa mtoto mgongoni

take child off the back

ku héenya

tafuta kitu katika majani

search among grass

a héényuuza

search intensily among grass

ku hééreza

tafuta kitu kwa uangalifu katika majani saidia fundi/kiongozi wa ibada

ku héeru

nje

out/outside

ku héesa

fua chuma

forge iron implements

ku héha

chamba (baada ya kunya)

wipe (after defecating)

a heheera

wa na ubaridi/unyevu

be cool/moist

kereketwa kooni

be itchy in the throat

ku heiguru

juu

top

ku héihi

karibu

near

ku hára ku hára e-ngogo

háti

heheera

55

treat banana bark for brewing processes

scrape harrass, be hostile to fly far harrass in a polygamous marriage

serve the foreman, serve (e.g. as altar boy) at religious ceremony

Runyambo

Kiswahili

English groan in pain

ku hêmba ku hémberera ku hemuka

wa katika taabu/shida kwa maumivu nyuki kutafuta chakula sifia hasa kwa mshangao laani kwa ishara ya meno yaliyokenuliwa washa moto chochea moto/jambo; bughudhi fedheheka

ku hemura

fedhehesha

bring shame to someone

ku hênda

vunja

break/snap

ku hêndahenda

vunjavunja

break/snap into many pieces

ku héndeka

vunjika

break off (intr v)

ku héndeka o-mugôngo

vunja ungo

mature/reach puberty (for girls)

ku hénenjera

miminika ndani

flow in

ku hénentuka

binuka, pinduka

fall over/upside down

ku henesa

disa

have erect penis

ku hera

sema mtu kwa unyonge/udhaifu alionao (k.v. ufukara); simanga

defame on account of a shortcoming e.g. poverty

ku héra

toweka kwa muda, kawia mno

be gone for too long

senti tano

five cents

sindikiza

accompany, see off (someone)

vito vya masikioni

ear jewelery

ku héreera

wa karibu na

be near to

ku héreeruka

be last to do something, do something wa wa mwisho kufanya jambo, fanya jambo kwa mara ya mwisho for the last time

ku héreeza

weka karibu na

ku héreka

give animal to someone to look after for kabidhi mnyama wako kwa mtu mwingine amtunze kwa mapatano payment in kind ya malipo fulani

ku héijera ku heima ku héisa ku héma

e

hera ibiri nícáapa

ku hérecera e

heréeni

(bee) search for food praise (with air of surprise) curse with bared teeth make a fire add fuel to; put pressure on be ashamed because of some scandal

put near to

56

Runyambo

Kiswahili

English

ku héza

maliza/kamilisha

finish, complete

ku hica

fikisha kitu mahali; timiza kiasi/idadi

deliver something; get to required amount

ku hiciiriza

timiza

make full amount

ku higa

fanya nafasi ipatikane

jostle, make an opening, move (trans.)

ku higahiga

tafuta mwanya kidogo

seek a small opening

ku híguka

kitu kizito (k.v. jiwe) ondoka katika (something heavy) be dislodged nafasi yake ondoa kitu kizito (k.v. jiwe) katika dislodge something heavy nafasi yake palpitate, breath with difficulty papa; pumua kwa shida

ku hígura ku hiiciira

mawingu ya mvua kutanda kwa uzito mkubwa kwa kutegemea mvua winda; tafuta tafuta kwa nguvu zote tanda mawingu ya mvua hurumia/sikitikia mtu; samehe

(rain) threaten to rain

@ hííre

-bivu; iliyoiva/ungua

ripe; cooked

ku híírira

changamka kwa shauku

be excited

ku híirwa

wa na bahati

be lucky

ku híisa

ivisha; pevuka; tengeneza pombe

cause to be well cooked; (crop)become ripe, mature; brew

ku híísiriza

wa katika hali ya kuiva sana

be very ripe

ku hiitaana

toa jasho

sweat

ku hiituuka

toa jasho

perspire

ku híjicira

weka mwega

support

ku híjika

bana katika nafasi finyu; nyima raha katika kukaa

squeeze someone in small space; be intolerant

ku hijiza

toa nafasi mtu apite, pisha

give way

ku hika

ja/fika; timia

arrive; have full/right amount

ku hikaana

wa pamoja

be together in harmony

ku hikaanisa

weka pamoja; kutanisha

bring together

ku hííciriza

ku ku ku ku

híiga hííjiriza híika híira

57

hunt; look for search intensively overcast sky for rain pity, forgive

Runyambo

Kiswahili

English

ku himbuura

fufua

revive

ku hinda

nguruma (k.v. mvua/radi)

roar/rumble (esp. rain/thunder)

ku hinda

amsha kutoka usingizini

rouse from sleep

ku hindagana

stampede

ku hinduka

fanya rabsha za kusukumana na kukimbia ovyo badilika/geuka/pindua

ku hindura

badilisha/geuza

replace/turn

ku hinduriza

(hasa afya) kubadilika ghafla na kuwa mbaya badilishana

change for the worse (esp. health)

be first to spear the animal

ku hînga ku híngura

kuwa wa kwanza kumchoma mkuki mnyama lima pita

ku hínintuka

tiririka/miminika kwa kasi/wingi flow viloently/in large amounts

ku hínjika

teleka chungu (jikoni)

put a pot on the fire

ku hínjira ku hinjisa

toa binti aolewe badilishana (k.v. fedha)

betroth exchange/replace; change money

ku hínya

kunja

fold

ku hínyahinya

vungavunga

crumple

ku hínyirira

kunja suruali/mikono ya shati

fold up trouser legs/shirt sleeves

ku hiriita

breathe noisely;snore

ku hirima

pumua kwa kutoa sauti ya kukwaruza; koroma bingirika, anguka

ku hirimya

bingirisha, angusha

cause to roll, fell

ku ku ku a

bingirisha bingirika shinda/pita uzuri/urembo pale/kule

roll (trans) roll (intrans) surpass/beat in beauty there

ondoa ndizi/mhindi kutoka kwenye shina lake; konyoa

remove banana/maize cob from stem

ku hinga ku hinga

híringisa híringita híta ho

ku hógora

58

alter/change (intr. v)/deflect; turn against

exchange, barter trade

cultivate go past

roll, fall over

Runyambo

Kiswahili

English

a hóhonka

papo hapo, mara moja

at once, immediately

ku hóma ku hómeerera

kandika kuta; siriba sokomeza

reinforce walls with clay, daub stuff into narrow space

ku hómeerera e-cihúru

ziba tundu

block a hole

ku hómooka

bomoka

be torn down

ku hómoora

bomoa ukuta uliokandikwa

tear down wall plaster

a honááho

papo hapo, mara moja

at once, immediately

ku honda

piga/gonga/ponda

hit/knock/strike/crush

ku hondera

fuata

follow after

ku honderana

andamana

follow each other (in order)

ku hondereza

fuatafuata; fuatilia jambo

be fond of following someone; follow up on an issue

ku honga

lipa faini

pay a fine

njano; aina ya ua lenye rangi ya njano

yellow colour; type of plant with yellow flowers

ku hóngoka

konyoka

become broken off

ku hónoka

pata madhara mwilini kwa sababu have skin problems due to failure to observe taboo ya kukiuka mwiko

ku hoobera

kumbatia (kwa salamu)

embrace (in greeting)

ku hooceera

lala fofofo usiku wa saa sita

sleep soundly at midnight

hóona

pote

everywhere

hóónahoona

e

hongo

popote pale

anywhere

ku hoora

lipiza kisasi; lipa zaka/mchango kanisani

avenge; pay tithe/contribution in church

ku hoorera

nguruma (k.v. mvua)

rumble e.g. of rain

ku hooya

imba

sing

ku hóra

pata baridi; poa

become cold

ku hóra

kopesha

lend

ku hóreereza

tuliza

pacify

wa baridi sana

be very cold

horohoro (kuhora…)

59

Runyambo

Kiswahili

English

ku horoora

jibu

answer

ku horoota

konda

become lean/grow thin

ku hóta

nyonga shingo

strangle

ku hótoka

nyauka (kwa mti)

wither

ku hótoorora ku hótora

safisha mwili kwa kitu chenye maji give dry bath hasa o-musúúmu sokota/pota; sababisha kunyauka twist; cause to wither

ku hótora e-bíca

nyonga shingo

strangle

ku hóza

toa utetezi mahakamani

present defence in a court case

ku hóza

poza

cause to cool

ku húga

poteza umakini/hamu kuhusu jambo

lose interest in something, be distracted

ku huguta ku hújisa

haribika kwa matunda kutokana na go bad (fruits) joto distract, cause to lose interest fanya mtu apoteze umakini

ku huma

wa kipofu

ku humba

jua pungua ukali/joto saa za alasiri lowering of strength of sun rays in late afternoon

ku humbajiza

fumba macho

close eyes

ku humbya

shikilia hirizi kuombea mafanikio ya jambo

hold on to charms for the success of some affair, pray for success of something

ku humpa

ota kuvu

grow fungus/mould

ku hunama

nyamaza kimya

remain silent

majani yenye shina mviringo, mizizi midogo na mbegu kama za ngano (mbuzi) kunya epa/kimbia hatari

grass with round stem, small roots and wheat-like seeds

ku hunguka

pitia mahali kabla ya kufika mwisho wa safari

visit another place before reaching one's destination

ku hungura

mrithi mke wa ndugu

inherit brother's wife

e hûnda

ku hundugura ku hunga

become blind

60

(goat) defecate evade/flee from danger

Runyambo

Kiswahili

English

ku húra

kutopenda kitu fulani (hasa aina ya dislike a thing (esp. food) due to pregnancy chakula) kutokana na ujauzito

ku húriiciriza

sikiliza

listen

ku huriiriza

sikiliza

listen

ku húrira

sikia/tii; wa hai

hear, feel, obey; be alive

ku húriza

sikia habari zisizo na uhakika

get hearsay

ku hurungura

pura/purura

strip off (e.g. grains of corn)

kusanyika kwa ajili ya dharura fulani ku hurura e-mwani kuvuna kahawa ku hururwa pata aina ya maumivu mwilini hurutu kaptura ya kufunga kwa kamba ivutikayo

assemble due to some emergency

ku hutaara

umia

be injured

ku hutaaza

umiza

injure

ku huuha

puliza/peperusha

blow (as wind)

ku huuhirira

pepea/punga

fan

ku húúmura

pumzika

take a rest/leave

ku húúmuriza

poza

soothe

ku húúmuza

tua

put down

ku huuna

guna; nguruma

grunt/grumble; growl

ku húura

pura, koboa nafaka

thresh grain

ku huutirira

pulizia upepo (hasa kwenye moto) fan (esp. fire)

ku hurura

e

pick coffee experience a type of aching in the body shorts reducible to right size by sliding belt

uzi

string

kú hwa

koma/isha

come to an end; be finished

kú hwa a-masiko

kata tamaa

despair

ku hweera

saidia

assist, help

ku hwéérera

ishia/toweka machoni; kifaa (k.v. shoka) kulika na kubakia sehemu ndogo wapo mwanga wa kuwezesha kuona; wa mwerevu

disappear from view; (tool) diminish in size from wear and tear, wear out

húuzi

ku hwéeza

61

there to be enough light to allow seeing; have ability to understand

Runyambo

Kiswahili

English

ku hwéeza

wa mwerevu

have ability to understand

ku hwéisa

(ng'ombe) ishiwa maziwa

(cow) become dry with no more milk

mume wake

her husband

iba

steal

ibaaga

mgao wa nyama apewao anayemchuna mnyama

portion of meat that goes to the person doing the skinning

ibáanye

mume wangu

my husband

ibáare

jiwe, mwamba

stone, rock

ibábo

mume wao

their husband

ibâmbwe

difficulty in urinating due to old age

ibanga

maradhi ya uzee ambapo mtu hukojoa kwa shida mlima

ibânga ibango

sebule kibiongo/nundu/kigongo

sitting room hump

ibânja

deni

debt

ibara

hesabu

count

ibára

jina; alama

name; sign

ibárura ntojo

period of very hot weather in August

ibéere

kipindi cha jua kali la kiangazi kama mwezi wa nane ziwa

ibega

bega

shoulder

ibéimwe

mume wenu

your (pl) husband

íbi

hali ya kufiwa

being bereaved, mourning

ibíba

majira ya kupanda (Februari)

planting period (February)

kw ibika

chovya/zamisha

dip, emerse

kw ibira ibiri ibônda

zama mbili mashapo katika pombe ya ndizi

go under water two dregs in banana beer

ibondo

tumbo

abdomen, belly, stomach

ibongoroza

aina ya mmea maarufu kama dawa type of herb used as medicine

ibuba

wivu wa mapenzi

iba kw îba

mountain

breast

jealousy in love

62

Runyambo

Kiswahili

English

ibúga

large flat grassland

ibúgumo

uwanda tambarare wenye majani (=oruhíta ) joto

ibûmba

udongo wa mfinyanzi

clay

ibuka

come out of the water

kw iburuka ibúza kw ica

heat, high temperature

aina ya mmea maarufu kama dawa type of herb used as medicine rest, breathe

pumzika/pumua

icíngura mumiro chakula kabla ya kwenda kazini, kifungua kinywa

food eaten before going to work, breakfast

kw iciriza

kiri; kubali

admit; affirm; agree

kw icirizana

kubaliana

agree with each other

kw icirizangana

kubaliana

agree with each other

kw iciza a-héeru

toa pumzi

breathe out

kw iciza o-munda

vuta pumzi

breathe in

icúba

kibuyu cha kuhifadhia samli

ghee calabash

icumbiro

jiko

kitchen

icúmiciro

sehemu ya kulala wanyama; meko part of the house where the animals sleep; fireplace

icúmu icúnkwa

mkuki chungwa

spear orange

idaafu

madafu

coconut water

idirísa

dirisha

window

ífa

uhaba wa chakula

famine

ífo

kusini; upande wa chini kulikoinama povu

south; lower side

kw îga e-njura

leta/zuia mvua

divinate rain

kw ígama

jikinga mvua

shelter (from rain or sun)

gamba la samaki

scale (fish)

ziba, jaa magugu

stop up/fill a hole,(farm) be full of weeds

ifúro

igamba kw igara

63

lather, froth, foam

Runyambo

Kiswahili

English

igaro

kipimo cha viganja viwili

double handfull

kw igaza

acha shamba liharibiwe na magugu let farm grow weeds

igóbe

majira ya mbwa kupandana

dogs' heat season

igosi

pumbu/kende

testicle

igubúri

ala ya muziki yenye buyu na kamba ambayo hutoa muziki kwa kupigwa kwa kijiti. mfupa

kind of harp with calabash resonator and one string hit to vibrate

zibua/fungua/toboa

take out the stopper, open, make hole

igura

ununuzi

buying

iguru

mbingu

sky, heaven

kw íguta

shiba

become full (of food)

kw iguza

fanya mtu azibue/afungue

cause to take out the stopper/open

iguza

mauzo

sale

igwáábi kw iha

aina ya ngoma ndefu yenye uwazi type of long drum with one open end upande mmoja put away/to take out ondoa/kuondosha

kw iha a-marogo

punga uchawi/majini

exorcise

kw iha íwa

toa mwiba

extract a thorn

kw iha o-bunyáasi

kata majani

cut grass

kw íhaho

toa

substract, deduct

kw íhamu

kutoa kutoka ndani

take out (from container)

kw íhamu e-nda

zaa mimba changa

miscarry

ihanga

kabila, nchi

tribe, nation

ihângwe

afternoon; daytime

ihânji ihano

mchana (saa7-9); mchana (siyo usiku) nguzo (hasa ya kitanda) kashfa; mkosi, mtu/kitu kibaya

ihári

mitala, ndoa ya wake wengi

polygamy

igufa kw igura

64

bone

pole, leg (e.g. of bed) scandalous/strange event; wicked thing/person

Runyambo

Kiswahili

English

ihéésezo

kiwanda cha mhunzi

smith's forge

ihéga

figa

cooking stone

ihêmbe

pembe; pembe ya uchawi, zimwi

horn (of animal); horn with magic charm to harm someone, goblin, orgre

ihinda njojo ihíra

usiku wa manane aina ya hirizi itokanayo na ngozi ya sungura anzia mahali aina ya mmea maarufu kama dawa

dead of the night type of charm made of rabbit skin

toka salama katika hali/shughuli/safari ya wasiwasi; pona; jifungua

arrive safely from state/ condition/ journey with potential dangers; recover from illness, give birth

likizo, mapumziko samadi ya mbuzi yenye ukubwa wa kahawa pakua chakula

holiday, leave goat's/sheep's dung pebble

yai

egg

ja

come

zimwi, jini

goblin, orgre, genie

kw ihirira ihóza kw ihuka

ihúmura ihunduguru kw ihura ihuri kw ija ijiîni kw íjika

start from, arise from type of herb used as medicine

take out food from pot onto a plate

mvua fanya mtu ajikinge mahali

(rain cause to seek ) shelter

ijiko

jiko

kitchen

íju

jivu

ashes

ijúgo

kengele ya manyanga

metal rattle

kw ijuka

kariri/weka kichwani; kukumbuka memorize; remember beer brewing site

kw íjura

mahali pa kukamulia ndizi kwa ajili ya kutengeneza pombe jaa

kw íjurura

punguza ujazo

reduce the amount in a full container

kw íjururuka

pungua ujazo

dwindle, diminish from fullness

kw íjuza

jaza

fill

kesho kutwa; juzi

day after tomorrow; day before yesterday

ijunjiro

ijwéri

65

be full

Runyambo

Kiswahili

English

ijwérího

mtondo; siku kabla ya juzi

ikanda

tone la mvua

after after tomorrow; before before yesterday rain drop

ikanse

maganda ya ndizi mbichi baada ya non-ripe banana peels kumenywa stay (remain), sit, dwell, live kaa/ishi/baki

kw ikara

mkaa; kijinga cha moto/kaa la moto kuangusha chini (hasa katika mieleka) kaa/ishi pamoja na

charcoal; ember(s)

íko

uchafu

dirt

ikondére

hornlike musical instrument from ala ya muziki yenye umbo kama pembe itokanayo na tunda la jamii pumpkin-type fruit ya boga

ikóoba ikoora ikópo

bembea jani la mti (k.v. tumbaku) kopo

swing leaf (e.g. of tobacco) small tin

ikóra

kazi, shughuli

work

ikórero

mahali pa kazi

work place, workshop

ikósa

kosa

fault

ikúmi

kumi

ten

ikára kw ikarira kw ikaza

knock down, fell (in wrestling) dwell/stay with

ikúmi na itaano kumi na tano

fifteen

ikúmi na é-mo

kumi na moja

eleven

ikúmi na ibiri

kumi na mbili

twelve

ikúmi na ína

kumi na nne

fourteen

ikúmi na isatu

kumi na tatu

thirteen

ikúmi na mukáaga

kumi na sita

sixteen

ikúmi na munáana

kumi na nane

eighteen

ikúmi na músanju

kumi na saba

seventeen

66

Runyambo

Kiswahili

English

ikúmi na mwenda

kumi na tisa

nineteen

ikúru

kiburi/jeuri

obstinacy, stubbornness

kw îma kw ímata

nyima

deny/withold from

kanda

knead, massage

kw imuca

anza safari

start /set out for a journey

kw imuca

amsha/inua/nyanyua

put out, lift, raise

kw imuca e-nju

anza ujenzi

start construction of a house

kw imuka

inuka/amka

get up (from lying down), rise, wake up

nyinyi

you (pl.)

fanya enema

do enema

nne

four

kw inama

inama

lean/bend down/slope/incline

kw inamisa

inika

lay over on one side

kw inamuka

panda mlima

go uphill

kw inamuka

inua kichwa kutazama

raise the head to look

kw inamura

pandisha mlima; inua

take something uphill; put upright

kw ínara

wa maskini/fukara

be poor/bankrupt

ini

liver

@ ine

-wa na

have

kw inejeza

chochea (moto, fujo)

stir fire, foment trouble

hapana

no

kw ingana

lingana

be equal

kw inganisa

linganisha; fanya vitu vilingane

compare; equalize

ku inika

inika

lay over on one side

kw inika

pumbaza kichawi

make/turn to zombie

@ înji

-ingi

many/much

mwamba wa chokaa

limestone

kw inuka

rudi nyumbani kutoka kazini

go home from work

kw inura

fanya mtu atoke kazini

cause to go home from work

mbolea

manure

imwe kw ina ína

ine

íngaaha

inoni

inura

67

Runyambo

Kiswahili

English

inye

mimi

I

ipaapáari

papai

pawpaw

ipápa

bawa

wing (of bird)

ipéera

pera

guava

ipípa

pipa/kasiki

cask/barrel

ira

zamani/kale

long ago

kw îra

wa giza

become/get dark

kw íragura

wa eusi

become/get dark/black

iráka

sauti

voice

iramu

bei; hukumu

price; judgement

irango

sifa

praise, fame

irangwa

sifa

praise, fame

irári

kengeza

squint eye

iraro

wazimu

craziness

iregéte

fungu (hasa la kahawa za kutafuna)

hand-size packet (esp. of chewing coffee)

irêmbo

sehemu ya mbele ya kaya, njia ya kujia kwenye mji wa kaya

gateway, front approach to house, avenue

iriho

kiu

thirst

iríiro

mahali pa kulia chakula

eating place

iríísizo

malisho

grazing ground

irinda

rinda

pleat

irindiro

kibanda cha shambani

hut in grain field

kw irira

sogea

move (intr. v.)

iríra

chozi

tear (from eye)

kw irira héihi

sogea karibu; karibia

go near/become near; approach

kw íririza

chelewesha mtu mpaka usiku ukaingia sogeza

delay someone until nightfall

iróbo

ndoana

fish-hook

irogo

pepo mbaya, uchawi

evil spirit, magic spell

kw iriza

68

move (tr v)

Runyambo

Kiswahili

English

irongo

pacha (watoto)

twins

iróoko

nenda!

off you go!

kw íruca

fukuza, kimbiza, endesha kasi

chase/run after, drive fast

kw íruka

kimbia

run

irungu

pori, mwitu; mzimu wa pori

bush country, wilderness;god of the wilderness

iryôzi

aina ya boga

type of pumpkin

isaaruura

majira ya kuvuna (Juni-Julai)

harvesting period (June-July)

isáazi

mahali pa kutolea ng'ombe na kukamua maziwa nje ya zizi msharasi

milking place outside cattle enclosure

barb; fetlock; spur of cock; talon

isanga

mwiba wa mshale; kishungi chini ya mguu; kipi, kikwaru; ukucha ardhi yenye majimaji

isarámbwa

nyoka mnene mwenye mabaka

fat snake with patches

isási

risasi

bullet

isatu

tatu

three

isaza ise

njegere baba yake

pea his/her father

ise a-barongo

baba-mapacha

father of twins

ise eka

mkuu wa kaya

head of household

isébo

baba yao

their father

iseero

mahali pa kusagia

grain floor

iséimwe

baba yenu

your (pl) father

iséitwe

baba yetu

our father

iséngoma

Kulwa (mvulana)

first born of twins (boy)

isenje

chumbani; sehemu ya ndani/nyuma ya nyumba; sebule ya nyuma ya wanawake babu ya babu

back sitting room(s) for women

babamkwe wake

his/her father-in-law

isanda isanda

isenkuru wa swénkuru isézaara

69

awl

swampy soil; marsh

great great grand father

Runyambo

Kiswahili

English

isimajira isíme

malale tuta

sleeping sickness bump

isimuka rya kábiri

mwisho wa kipindi cha pili cha usingizi (saa 9)

end of second sleep phase (3 am)

isimuka rya kásatu

mwisho wa kipindi cha tatu cha usingizi (saa 12)

end of third sleep phase (6am)

isimuka rya mbere

mwisho wa kipindi cha kwanza cha usingizi (saa 7)

end of first sleep phase (1 am)

isíndika hongo isinga

mvua ya dhoruba ya mwezi wa sita stormy rain around June baada ya maayááya place where a dugout canoe is made mahali pa kuchongea mtumbwi

íso

baba yako

your (sg) father

isóbya

kosa

fault

isóce

nywele

hair

isoma

ibada; usomaji; shughuli za kusoma shule skuli/shule

religious service; reading; schooling

aina ya mmea utambaao na utoao tunda gumu jiwe la kulainishia

type of creeping plant with hard fruit

aina ya mmea utambaao na utoao tunda gumu kifundo

type of creeping plant with hard fruit

isomero isooma isoomorero isooni isúmi isúmi

isúsu isúúmu

school

smoothing stone

knot

hali ya kubadilikabadilika kwa hali mood, temper ya moyo (hasira, furaha n.k.), usununu ripe or unripe banana peels maganda ya ndizi baada ya kumenywa washing ceremony to end burial period shughuli za kuoga ili kumaliza kipindi cha mazishi

íswa

pori, mwitu

bush country, wilderness

isyôro

suguo, kinoo

coarse whetstone

kw îta

ua/fisha/haribu; nasa katika mtego kill, destroy, spoil; catch animal in trap

70

Runyambo

Kiswahili

English

kw îta (e-nsénene/ kusanya wadudu, uyoga é-nswa, obutúzi)

collect insects, mushrooms

kw îta e-ndagaano

vunja ahadi

break one's promise

kw îta isimuka

maliza kipindi cha usingizi

finish a sleeping phase

itáaji

tawi

branch

itaano

tano

five

itaka

kiwanja, ardhi, udongo

plot of ground, land, soil

itáma

shavu

cheek

itámbiro

hospitali, mahali pa matibabu

hospital

itééka

sheria

law

itegura

kigae cha kujengea

tile

itési

tabia ya kudeka

attention/aid catching behaviour

itíma

wivu, husuda

envy

kw itira ensoro itofáari

funika maua ya njugu kwa udongo cover flowering groundnut with soil brick tofali

itongo

mahame

deserted village/homestead

itóónya

tone

drop

-etu

our

itûmba itûmbi itúnda

masika (Machi - Mei) usiku wa manane karakara

period of long rains dead of the night passion fruit

itûngo

mali

wealth, property

itúta

tuta

bump

itwâre

jimbo, utawala, himaya, nchi

district/province/country

itwe

sisi

we/us

ityárizo ityâzo ityogo íwa

mahali/sehemu ya kunolea jiwe la kunolea mate mwiba

place with whetstone whetstone saliva thorn

íwa rya e-cinyogóte

mkuki wa nungunungu

quill of a porcupine

@ itu

71

Runyambo

Kiswahili

English

iwe

wewe

you (sg.)

kw íyaho

ondoa

clear away

kw íyámu iyása

nyofoa panda; kinena

pull out fork/bifurcation; pubic area

iyébe

manyanga kutokana na matunda ya o-muyébe

orange-sized rattle from fruit of muyébe tree

iyengo

wimbi la majini

sea wave

izáara

uzao (wa kwanza, pili, n.k.)

birth

iziba

boma la maji, kisima, chemchemi

dam/pool for water/well, spring

izíina

jina

name

izinga

kisiwa

island

jia

come for

kw izira

izôba ku-rênga jua kuzama izôba ku-sábuka jua kuchomoza

sunset sunrise

izôba ku-tobera izóoba

sunset sun; time of day; day

jua kuzama jua; muda; kutwa

ku ja o-mubwâmba ingia hedhi

menstruate

ku ja o-mumwêzi

ingia hedhi

menstruate

ku jába

(mbwa) kunywa

(dog) drink

ku jábura

chukua chakula kutoka chunguni kabla ya kupakua jumla

take food from pot before general serving

ku jábuura

opoa

remove from water

ku jánguka

jipatia fedheha

shame oneself, behave scandalously

ku jángura

tia mtu au kitu aibu, fedhehesha

bring shame/disrepute to

ku jánjaba

angalia mgonjwa/uguza

nurse

ku járaba

pangia mtu kazi

assign task to someone

ku jeeja

jeer, sneer, be sarcastic fanya dhihaka/kejeli kwa mtu mwenye shida lima mara ya pili kwa kusawazisha clear previously broken ground ready for planting na kuondoa taka tayari kwa kupanda

ku jégura

72

o-

Runyambo

Kiswahili

English

ku jemura

zawadia; kumpelekea mtu chakula give gift; take food to someone

ku jenda

enda/tembea/ondoka/safiri

go/walk/leave/go away/travel

ku jendajenda

tembea

take a walk

ku jendana

enda pamoja

accompany

ku jendera címo

go straight; go and not come back

ku jenderera

kwenda moja kwa moja; kwenda usirudi endelea

ku jera

tiririka/vuja/churuzika

flow, glide, trickle, leak

ku jereera

tawala

oversee, regulate, control

ku ku ku e

kukata mtama/ulezi jaribu/thubutu zaa mtoto wa kwanza ng'ombe jike

cut millet try, dare deliver first child mature cow

majani madogo sana yatambaayo kwa chini na hupendeza kukaa katika uwanja mbele ya nyumba.

small type of grass that creeps close to the ground and is good for lawns

ku jimba

lazimisha

force

ku jinjiiza

pressurize, put into a corner

ku jira

bana mtu kwa hoja au nguvu, shinikiza wa na

ku jira a-majézi

wa na akili

be clever

ku jira e-nda

wa na mimba

be pregnant

ku jira e-njara

ona njaa

become hungry

ku jira e-njingo

wa na siha nzuri (mwili mkubwa)

be fat as sign of good health

ku jira e-nsóni

ona haya

feel shy

ku jira e-nzíro

wa chafu;chafuka

be/become dirty

ku jira o-busíto

(mbuzi, kondoo) kuwa na mimba

(goats, sheep) be pregnant

ku jira o-bwira

wahi mno, wa na haraka mno

be too early, be hasty/in a hurry

ku jira o-bwôji

wa na makali

be sharp (of knife)

ku jira o-mwônyo

wa na chumvi

be salty

jesa jeza jigeija jigíja

e jíija

73

keep going; continue; progress

have

Runyambo

Kiswahili

English

jirasi

bilauri

glass

ku jooba

lowa

soak, become wet

ku joobya

lowesha

soak in water (trans.)

ku juba

vua (samaki), opoa

fish, pull out

ku jubura

ruhusu, acha

allow

ku jubura

tia maji ili kupunguza ukali/nguvu dilute

e

e

ruhusa

leave/permission

ku jubuura

opoa

bale out (of water)

ku jubuurura

opoa

fish up/pull out

ku júga

toa mahari

pay dowry/bridewealth

ku júga

lia (hasa mbuzi)

cry (esp. goats)

ku juguta

fukuta; pekecha moto

blow bellows; make a fire from a fire piece

ku juguta

rusha mbali, tupa

throw at a distance

ku juguuta

chachafya, tia shinikizo

pressurize

ku jujuma

tetemeka

shiver

ku júma

tukana

abuse, insult

ku jumbika

oka; hifadhi moto kwa mti mgumu bake in ashes; preserve fire with hard wood

ku jumbura

shtua kutoka mafichoni

ku jumburira

mpa mtoto dawa kutoka kinywani give medicine to infant directly from mouth after chewing it baada ya kuitafuna

ku jumeera ku juna

lia kwa ng'ombe saidia

(cattle) cry assist, help

ku júnahara

huzunika

feel sad

ku junda

oza

become bad/rotten, decay

ku ku ku ku

kamua ndizi ili kupata maji yake (juisi) crush bananas to get juice

juburo

junga jungajunga junjirira junjuma

startle out of hiding

kanyagakanyaga kanyagakanyaga toa sauti kama ya nyuki

trample trample give out sound of droning of bees, buzz

ku junjuuta

toa sauti kama ya nyuki

give out sound of droning of bees, buzz

ku junza

sababisha kuoza

cause to become bad/rotten

74

Runyambo

Kiswahili

English miss something, be homesick

ku júrira

pata huzuni kwa kukosa kitu kilichozoeleka tolea ushahidi

ku júriza

itisha ushahidi

call to witness

ku juruga

koroga

stir

ku júúmara

lala kifudifudi; tokuwa makini/mwerevu

prone/lie face downwards; be dull/foolish

ku júúmaza

fanya kuwa mjinga

cause to be dull/foolish

ku júura

vua nguo

take off clothes, undress

ku júura

vua rasmi vazi la maombolezo

formally take off mourning garment

ku jwa

toka damu; vuja

bleed, leak

ku jwa (o-musana ..)

jua kuwaka

sun to shine

ku júra

ku jwa muramba ..)

be a witness

(o- juisi nyingi kutoka katika kukamua obtain a good/clear juice from crushed bananas ndizi

ku jwa e-ciganga

toka damu puani

nosebleed

ku jwâra

vaa

put on clothes etc./wear

ku jwâra e-mpindúre

geuza nguo

wear inside out

ku jwêka

vika

clothe

ka (a-maka)

ahali, kaya

family, homestead

kaacijunga

aina ya mtama mwekundu wa pombe matandiko hasa ya mtoto mkonga

type of red millet for beer

kaamukunéngu

kichwangomba

somersault

kaamukûnga

kichwangomba

somersault

é

a kaahi a kaaku ka e-njonjo

bedding for baby trunk (of elephant)

kaamusokweine aina ya mdudu anayeshambulia mahindi shambani

type of insect that attacks maize in the field

kaamusungúsu- tai mwenye ushungi ngu

crowned eagle

kaanyónza

robin chat

ndege mwimbaji 75

Runyambo

Kiswahili

English

a káapa

senti moja

one cent

a kaara káhera

kidole kidogo

little finger

aina ya tusi/laana (ukavunje kitu!)

type of insult/curse (may you shatter something!)

a káato kú kába

mtumbwi fa/fariki dunia; zimia

canoe die; faint

a kabanga

kilima, sehemu ya nwinuko

hill, high ground sweet banana; type of bun made from bananas and flour

a kabeba

ndizi sukari; aina ya kitumbua kinachotengenezwa kwa kutumia ndizi mbivu na unga panya mdogo

a kábi

shida, mzozo; kasoro

trouble; shortcoming, blemish

a kabindiizi

aina ya mmea maarufu kama dawa type of herb used as medicine

káate

kabaragára

mouse

mara mbili

twice

mfia mtu

die on one's hands

kwa kunyatia

stealthily

a kabónero

alama, ishara

mark/indicator/sign

a kabu

fursa, nafasi

opportunity

a kabubi

utando mwembamba kama wa kiota cha buibui

thin membrane like a spider's nest material

rangi ya kahawia/damu ya mzee

brown, colour of barkcloth

a kabungúbungu

kabla ya alfajiri (saa 11)

just before dawn/daybreak

a kabúzi

mwana mbuzi

kid

a kaca

kipanga/mwewe

hawk

aina ya panzi mdogo

type of grasshopper

kábiri ku kábirira kabómboko

kabugu

kacénca a kacéncuzo

kikapu ca kuchekechea, chekecheo basket for sifting, sieve tamko la kulaani (ukateketee!)

cursing expression(may you perish!)

a kacénza

chenza

mandarin

a kacíga

mtoto mchanga wa siku moja mpaka mbili

newborn baby (one or two days old)

kacénjere!

76

Runyambo a kaciri

kacokóoza a kacukura

Kiswahili

English

njia nyembamba ya uke ambayo huwa chanzo cha matatizo katika kujifungua kidole cha shahada

narrow passage of vagina making normal delivery difficult

nguchiro

mongoose

index finger

rangi ya chungwa

orange colour

a kacuujo

chekecheo

sieve

a kacwabazéire

jongoo

millepede

a kafunga

blauzi

blouse

a kafunzi

aina ya ndege mdogo

fire finch

ku kága

hisi hasa kwa harufu

detect by smell

kaganga

keremkerem

bee-eater

kagárara

mtu/kitu mwenye matata

stubborn/troublesome person

a kagáta

jongoo

millepede

a kagayángane

dharau

contempt

kagoma a kaguguna

tai kunguni

bateleur eagle bed bug

ku káguza

bisha hodi

announce arrival

a kahaha

utiaji chumvi habari/hadithi

exaggeration

a kahânda

uchochoro

track

a káhera a káhereera kahinja a kaho

kidole kidogo kidole kidogo (cha mwisho) aina ya ndizi ya pombe kaswende, kisonono, maradhi ya zinaa

small finger small finger type of banana for making beer syphilis, gonorrhea, sexually transmitted disease

a kahórobo

pembe, nafasi ndogo inayobana

corner

a kahuka

mdudu; virusi vya ukimwi

insect; HIV

a kahume

kozi kikozi, mwewe, kipanga

black sparrow hawk, East African goshawk, falcon

[tamko la kulaani ] katoweke

[cursing expression]may you perish

a kajángwa

paka wa kufugwa

domestic cat

a kajere

aina ya nyenje

type of cricket

kacunkwa

káhweho!

77

Runyambo

Kiswahili

English

a kajiji

kinyongo

bitterness, hatred

a kajírita

wembe

razor

a kajoga

mtungi

pot

a kaju

kibanda

hut

a kajubirizi

aina ya ndege mdogo alaye samaki, kingfisher (bird) mdiria cataract maradhi ya mtoto wa jicho force lazimisha

a kajurúge ku kaka kakara kakobe

nyeusi samawati, blu

black blue

kakókora

aina ya magugu

type of weed

kifundo cha mguu

ankle

laki moja

one hundred thousand

a kakúre kakúru

kelele za kushangilia/kicheko Kulwa (mvulana)

jubilation first born of twins (boy)

a kakuruzo a kakuubo a kakwânzi

kitana aina ya mkeka maradhi ya mtoto wa jicho; ushanga kamua maziwa

comb type of mat cataract; bead

a kakongweijóre kakúmi

ku káma ku kámakama

milk

ku kâmba

kauka kidogo tu kwa kutokuwa na be slightly dry because of little heat joto la kutosha be angry kasirika, chukia

ku kambakambura

vunja nyumba kwa rabsha

pull down violently

ku kámbeiga

wa na uchungu/uchachu kidogo kama ndizi isiyoiva kikamilifu

be slightly bitter/sour e.g. a banana not fully ripe

ku kambuka

(nyumba) haribika/chakaa

(house) fall to ruin/disrepair

ku kambura

vunja nyumba

destroy/pull down a house

kaména

majira ya jua kali la kiangazi (agosti) very hot dry period (august)

Kameréére Rugaba

ishi milele mpaji (salamu kwa mfalme )

live for ever your majesty (greeting to the king)

sungura

hare, rabbit, rock-rabbit

a kámi

78

Runyambo

Kiswahili

English

a kamíina

mjusi kafiri

gecko

a kamógo

kasoro/dosari

shortcoming

kamuji

aina ya mnyama kama nyoka alaye a type of animal that has a snakelike shape, kills fowl kuku

ku kámuura

sindika nafaka; kamua (nguo)

press out (oil seed/sugar cane); wring clothes

ku kána

to insult with a type of click sound

a kanáána

kutukana kwa kutoa aina ya sauti ya kufyonza ndizi sukari

ku kanda

kanda/chua

knead, massage

ku kanda

shamba kuharibika kwa kutotunzwa kipindi kifupi cha jua kwa ajili ya mavuno (Januari)

(a farm) grow weeds due to neglect

ku kanduura

palilia shamba ambalo liliachwa kwa muda mrefu kuota vichaka

clear a field that was abandoned for a long time

a kaneta

matatizo ya kuzungumza kutokana speech problems due to tongue immobility na ulimi kutojimudu

a kanda

sweet banana

short dry season for harvesting (January).

ku kânga

shtua

a kangahérere ku kángarana ku kângaza

type of creeping grass aina ya magugu yatambaayo be startled with fear stuka kwa hofu enenda bila uangalifu wala utulivu move about without appropriate care/consideration

e

kanísa

startle, scare

kanisa

church

a kanju

wazimu kiasi

slight madness

ku kánjura

tafuna

chew

ku kánkana

kuwa na ukali wa maonjo

have a taste of acidity/sourness old grain (at least two seasons)

ku kanuka

nafaka iliyokaa zaidi ya msimu mmoja toka damu puani

a kanwa

kinywa

mouth

ku kanya

ongezeka/wa -ingi

become numerous/plentiful

kankurunkuru

79

nosebleed

Runyambo

Kiswahili

English

nafasi, wasaa, wakati, mahali, sehemu aina ya ndege mdogo mwenye rangi nyeupe na nyeusi aina ya ndege mdogo mwenye rangi nyeupe na nyeusi aina ya panzi mdogo

time, place, area

punishment hole; narrow/tight space

a kanyamusimbi

shimo la adhabu; nafasi ndogo yenye kubana aina ya mdudu mwenye kutoa harufu mbaya mdudu wa harufu mbaya

ku kanyisa

ongeza, pata zaidi

increase (trans.), get more/extra

kanzu

male gown

ku kara

wa chungu/kali

be bitter

ku kara

banika/oka/choma

roast, smoke, dry over fire

karaafu

karafuu

clove

Karágwe kaa ruguru

Karagwe ya juu (Kusini) kufuata mkondo wa mto Kagera

upper (south) Karagwe per flow of the Kagera river

Karágwe keifo

Karagwe ya chini (Kaskazini) kufuata mkondo wa mto Kagera

lower (north) Karagwe per flow of the Kagera river

parua samaki

scale fish

aina ya mkeka

type of mat

a kânya a kanyaamânja a kanyaamúnyu a kanyabajere a kanyampatiira a kanyampíra

e

e

kanzu

ku karakamba karándami

african magpie/pied wagtail african magpie/pied wagtail cricket

stink bug stink bug

ku káranga kaanga kare zamani; mapema a karenga bazáana jioni kabla ya jua kuzama

fry long ago; early evening just before sunset

a karéngorengo

kipeo, kilele

highest point/utmost/peak

a karîndi

kiherehere

unreasonable enthusiasm

a kariro

mahali pa kuhifadhi nyama ya porini chumba mtu aletaye shida

place to preserve game meat

a karugu karureeta

80

partition, nook, corner trouble maker

Runyambo

Kiswahili

English

ngozi ya mnyama iliyokaushwa lakini isiyopakwa mafuta a kasana mutagata asubuhi (saa 2-3, jua kuanza kuondoa baridi)

dry animal hide, not treated with oil

a kasânju kasánkara

kitawi kidogo ugonjwa wa ngozi unaoambatana na ngozi kutoa unga na kupoteza nywele

twig type of skin disease that causes the skin to shed flour-like particles and loss of hair

a kasecarucíra

aina ya ndege mwenye mkia mrefu longtailed shrike

a kaséese

asubuhi (saa 1-2)

morning

kifua kikuu

tuberculosis

pilipili

pepper

kalunguyeye

hedgehog

kasiina a kasíisi

rangi nyekundu/nyeusi sisimizi

reddish/blackish small black ant

a kasika

consternation

a kasíkino

shida, mzozo, mfarakano, kasheshe, fadhaa kwikwi

a kasínsiino

kisigino

heel

a kasirimuko

sehemu ya mteremko

steep area, slope

a kaso kábi

mkosi, nuksi

bad omen

a kaso karunji

bahati nzuri

good luck

binadamu kwa ujumla

humanity

a kasonda búro

kidakatonge, kimeo

uvula

a kasooróóra

upepo mkavu, kimbunga

dry winds, whirlwind

a kasózi

sehemu ya nwinuko, kilima

high ground, hill

a kasu (ka e-nju) kasukáari

ncha kati ya paa, ncha mviringo ya roof spike, round top of house nyumba sweet banana ndizi sukari

kasúku

kasuku

parrot

kasurubana

aina ya samaki

type of fish, cornish jack

a kasáato

kasekemba a kasênda kaserucira

kasóce

a

81

early morning as sun is getting warm

hiccup

Runyambo

Kiswahili

English

a kasuumo

sehemu ya mterenko

steep area, slope

a kaswa

period of early light rains in October

a káswa

majira ya mvua nyepesi za mwezi wa kumi aina ya mchwa

a kásyo

wembe

razor

aina ya magugu

type of weed

a kataama

mwana kondoo

lamb

a katádooba

kibatari

small oil lamp

-eupe

white

a katáre

soko la wazi

open air market

a kateberezo

utiaji chumvi habari/hadithi

exaggeration

a katembo

sehemu ya mlima

hilly way

a katéngenyo

wasiwasi, shaka

worry, doubt, anxiety

katenzireje

aina ya nyoka mwenye madoa

type of spotted snake

katííciro

chief deputy to o-mukáma

katímuntu

afisa mkuu msaidizi wa o-mukáma aina ya senene wa rangi ya kahawia wavu wa kuvulia; kokoro; chandarua mtu mwenyewe hasa

Káto

Doto

second born of twins

katonda

muumba, mungu

creator, god/deity

a kátongana

kidole shahada

fore finger

katuku katúme

nyekundu jaala, majaliwa

red fate

kilele cha kilima

peak of a hill

aina ya mtama wa pombe

type of millet for beer

a kawéisa

ushungi

headwear (female)

a kayengayênje

alfajiri

early morning

a kayéngeyo a kayunguruzo

chekecheo chekecheo

sieve sieve

kataabetáábe

katáre

katikóómire a katîmba

a katûntu kátwe kasa

82

type of termite

brown type of grasshopper fish-net; mosquito net the very person

Runyambo

Kiswahili

English

a kaziizi

aina ya nzi mdogo mahali penye pombe au ndizi mbivu

type of vinegar fly common in areas of ripe fruit

a kazinda mara

kitinda mimba

last-born

kitinda mimba

last-born

tunza usalama na mafanikio ya shughuli za arusi

take responsibility for security and success of wedding ceremonies

kazinda nda ku keetera a kéétooro keijé buhóoro

petty thievery udokozi aina ya salamu kati ya watu ambao type of greeting between people who have not been in touch for a long time hawajaonana siku nyingi

ku kéíkura keimire

konga, zeeka (wanawake) aina ya ugonjwa wa mimea

become aged type of plant disease

rangi nyeusi; aina ya maharage meusi aina ya nyenje

black colour; type of black bean

mfuko wa kwanza katika tumbo la mnyama wenye majani yaliyoliwa kabla ya kucheua kobe asubuhi (saa 3-4)

part of an animal's stomach that holds grass eaten before rumination

kéíraguju a kéire a keisebúse

a keisekogóte a keita bakúrasi a keitabakúru

type of cricket

tortoise late morning

maradhi ya kukojoa kwa shida kwa difficulty in urinating caused by old age sababu ya uzee juisi ya ndizi iliyochanganywa na maji

banana juice mixed with water

e kengere e kerezía

kengele kanisa

bell church

e

kofíira

kofia

cap

koikoi (ku-kórora ..)

kiigizi cha kukohoa

ideophone for coughing

ku kójora

kojoa

urinate

ku kókoza

(kuku jike) toa mlio

(hen) cry

ku kóma

funga

wrap up, tie, pack, lock up

ku kóma e-nsa

funga mazao (mahindi) katika mafungu kabla ya kuyahifadhi

tie (esp.maize) in bundles

kéizi

83

Runyambo

Kiswahili

English

ku kóma máana ku kómaga

funga kitoto pondaponda gome ili lilainike na kuwa shuka kubwa

tie badly/loosely (in a childish way) process a tree bark by hitting with a hard object; make bark cloth

ku kómaje ku kómakoma

funga mzigo kwa uangalifu fungasha harakaharaka

pack carefully pack/tie quickly

ku kômba

lick (food with finger); scrape the pot

ku kómeerera

lamba chakula kwa kidole; komba chungu funga mizigo

ku kómera

panda (mbegu)

plant

ku kómooroka ku kómoorora

legea/funguka legeza/fungua

become loose/untied loosen, unpack, untie

ku kómya

pepesa macho

wink

ku kona

hasi

castrate

ku kona

toiva ipasavyo kwa kukosa moto; totakata

be not properly cooked due to poor fire; be not properly washed

ku konda

angusha kwa ngoeko

fell by hook

ku kóndooka

konyoka, inama

become broken off/hanging

ku kondoora

toa makohozi

spit cough mucus

ku kóndoora

fagia; konyoa

sweep; break off (e.g. banana bunch/maize cob)

ku kónkoba

funga mnyama mguu wa mbele na tie animal's front and hind leg together wa nyuma pamoja

ku kónoka

tawi/ndizi/mhindi ondoka kutoka kwenye shina lake

branch/banana/maize cob be removed from stem

ku kónora

ondoa tawi/ndizi/mhindi kutoka kwenye shina lake

remove branch/banana/maize cob from stem

ku kónyora

ondoa ndizi/mhindi kutoka kwenye shina lake kofia takataka iliyochujwa

remove banana/maize cob from stem

e koofíira e kooko

pack up

hat solid dregs

ku kóókoba

funga mnyama mguu wa mbele na tie animal's front and hind leg together wa nyuma pamoja

ku kóókoroma

wika

crow 84

Runyambo

Kiswahili

English

e

koomi

moto mkubwa

bonfire

ku ku a ku

koota kóótora kooyóoyo kóra

eat something raw pinch lukewarm temperature act, construct, do, make, repair

ku kóra

la kitu kisichopikwa finya hali ya uvuguvugu tenda/unda/fanya/tengeneza/ rekebisha letea hasara/aibu, tenda mtu

ku kóra e-ciyondo

lima/tengeneza bustani

cultivate to make a garden

ku kóra o-murimo

fanya kazi

work

ku kóraho

gusa

touch

ku kórakora

papasa; tafuta

touch/stroke, pat, grope, search

ku kóreereza

fanya kazi za kibarua hapa na pale do casual/odd jobs

ku koroga

koroga

stir

ku kórogoota

washa kama pilipili

burn like pepper

ku kórogweita

washa kama pilipili

burn like pepper

ku kórora

kohoa

cough

ku kote

aina ya pombe itengenezwayo kwa brew made from maize and sorghum kutumia mahindi na ulezi dip, eat with relish chovya; la kwa mboga

e

kóza

bring loss/shame to

ku kóza

ajiri/tumia

employ/use

ku kózesa

tumia (kitu), fanyisha kazi

use, put to work

ku kúba

kunja

fold

ku kúbagana

enenda bila uangalifu wala utulivu move about without appropriate care/consideration

ku kubaho

maisha, kuwapo

life, existence

o kúbajiza

nickname (appreciative); flatter

ku kúbirana

pa jina la utani; tania; sifia kwa mzaha kunja vitu vingi kwa pamoja

ku kuuburuka

shuka (k.m. kwenye baiskeli)

get off (e.g.from bicycle)

ku kúbuuka

geuka/rudi

turn around (intrans.)

ku kúbuura

fagia

sweep

85

fold together in one bundle

Runyambo

Kiswahili

English

ku kúbuura

geuza/rudisha

turn around (trans.)

ku kúbuuruka

kunjuka

unfold (intrans.)

ku kúbuurura

kunjua

unfold (trans.)

ku kúbya

pa jina la utani; tania

nickname (appreciative) ( back) leg

o kuguru kwa mugasa

mguu (bila kanyagio); mguu wa nyuma wingu nene kabla ya mvua ya mawe

ku kúguta o kúju

nywa kwa mafungu makubwa goti

drink in large mouthfuls knee

ku kúkumba

gagia na kuzoa taka nyingi

sweep up

ku kumba

anguka kwa upande/ubavu

tilt and fall over

ku kumbagara

anguka kwa upande/ubavu

tilt and fall over

ku kumbagaza

angusha kitu kwa ubavu/upande

cause to tilt and fall over

ku kúna

onyesha heshima

show good manners/respect/politeness

ku kûnda

penda

love

ku kûnda

kubali

agree

ku kûnga

piga kelele, ita kwa sauti kubwa

howl

ku kúngana

wa na kelele za ugomvi

be quarrelsome

ku kungura

leta mkosi; ashiria maafa

bring misfortune; be bad omen

ku kunkumura

tingisha/kung'uta ili kuondoa maji shake to rid of water

ku kúnunciriza

gusa kwa kujinyosha

touch by stretching

ku kúra

pea ( pevuka), balehe; chakaa/fujika

be fully grown, come to puberty; become worn out

o kuguru

ku kúra mukanwa

heavy cloud before a hailstorm

o-ota meno

teethe

ku kúra e-njino

ota meno

teethe

ku kúraatira

fuata

follow

ku kúrata

fuata, iga

follow, emulate

ku kúratana

andamana/fuatana

walk/come one after another 86

Runyambo

Kiswahili

English

toka salama katika hali/shughuli/safari ya wasiwasi; pona

arrive safely from state/condition/journey with potential dangers

pale/kule

there

@ kúru

-kuukuu; kuu

old; great/powerfull

ku kúruba

wa butu

(tool) be blunt /unable to cut

ku kúrufaana

kata rufaa

appeal

ku kurura

kokota

drag/pull

ku kururuka

kokotwa

be dragged/pulled

ku kúruuka

(ardhi) zeeka/haribika kwa sababu (land) become barren through overuse ya matumizi mengi become worn out chakaa

ku kúrika

kúriya

ku kúruuruka

fanya shughuli za kutambika

perform sacrificial rituals

o kútu

sikio

ear

ku kuuba

sugua

rub, polish

ku kúúkuuba

wa mgumu kushaurika

be inflexible

ku kuunuura

vuna njegere

harvest peas

ku kúura ku kúura e-binyóobwa

ng'oa; ondoka, anza safari vuna karanga kwa kung'oa

pull up/root up; set out harvest peanusts by uprooting

ku kúura a-méino

ng'oa meno

extract teeth

ku kuusya

kesha; lia kwa muda mrefu

spend the night awake; cry for a long time

o ku ku ku ku

chini ya ardhi tafuta kitu kwenye majani pata mchumba saidia mtu kazi bamba; nasa kwa wakati muafaka

below earth's surface search among grass be engaged (for marriage) help with a task corner

ku kwâta

kolea

be properly flavoured

ku kwâta

beba/chukua mikononi; shika/kamata; elewa

hold in arms; seize, arrest, catch, touch, obtain; understand

ku kwâta e-mpúmbya

tunza usalama na mafanikio ya shughuli za arusi

take responsibility for security & success of ceremonies

kutéreecerera

kuzímu kwaba kwâna kwâsa kwâsa

87

Runyambo

Kiswahili

English

ku kwâta e-cikôndo zuia jambo lisitendeke kwa namna obstruct something by magic ya uchawi ku kwâta nííko ku kwátakwata

dharau, shushia hadhi papasa/shikashika

demean, underestimate abilities of touch all over

ku kwátana

shikana/gandamana; wa na uhusiano wa damu

stick to (something), coagulate; be related by blood

ku kwátangana

shikana

hold each other

ku kwátanisa

unganisha; ungana katika shughuli connect; join hands in a task

ku kwátira

kwama/nasa

become stuck/jammed

ku kwátirana

shirikiana kifaa/chombo

share the use of something

ku kwátirana

shikilia vitu vingi kwa pamoja

hold several things simultaneously

ku kwátirira

shikilia kitu cha mtu mpaka alipe deni; shikilia kitu kwa makini ili usianguke mtoto kufikia hatua ya kutaka kutembea kwa kushililia kuta

hold on to some property until debt is paid; hold firmly to something

ku kwâtwa e-cihinzi

pata mafua

catch cold

o kwâwa

kwapa

armpit

ku kwega o-murînga

vuta bangili ya shaba irefuke na kuwa nyembamba

stretch copper bangle

kiigizi cha kicheko

ideophone for laughter

ku kwenuka

wa mtundu

be harmlessly naughty

o kwêzi

mwezi

moon

a máani

uwezo, nguvu

power, strength

mjomba; mtoto wa kiume wa mjomba pombe

maternal uncle (my)

ku kwátirira e-nsíika

kwekwekwe (e-nseko..)

máárimi a máárwa

a maarwa ga ihííra pombe kwa ajili ya sherehe ya kumpa mtoto jina máawe

stage just when a baby starts walking holding on to walls etc.

beer beer for the naming ceremony my mother

mama yangu 88

Runyambo

Kiswahili

English

maawênto

mama mdogo/mkubwa

sister of mother (maternal aunt)

maayááya

mvua za mwisho za rasharasha (Mei) mama mkwe

late light rains (May)

a mababi

majani ya miti

tree leaves

a mabwabwa

matiti ya mbwa

dog's teats

a macéera

bedstead, stretcher

a macíro

ulili, kitanda cha kubebea wagonjwa majira, msimu

a macu

pumu

asthma

a macûnda

churned/sour milk

a macwánte a máfu

maziwa yaliyobaki baada ya kusukwa; mgando mate dhambi

a mafûndo ga o-kwêzi

kipindi cha siku 3-4 kabla ya mwezi mwandamo

period of 3-4 days before new moon

a magára

siha, nguvu

good health, strength

a magayángane

dharau

contempt

a maguru

miguu ya nyuma

hind legs

a mahaane

makeke, fujo, ukorofi

disturbance, chaos, mayhem

a mahango

miguu ya kitanda

bed legs

a mahéga

mahali pa kuchomea/kupikia, meko, tanuru

roasting grill; fireplace, hearth, furnace

a mahéra

pesa/fedha

money

a mahíra

usaa

pus

a mahunduguru

mavi ya mbuzi/kondoo

goat/sheep dung pebbles

a majejera

hali ya kuharibikiwa, upumbavu

state of hardship, foolishness

a majesa

mavuno

harvest

a majézi

busara, akili

wisdom, intelligence

a majúgo

manyanga

rattle

a majúta

mafuta, samli

oil, ghee

máázaara

89

mother of wife/husband

season

saliva/spittle sin

Runyambo

Kiswahili

English

a majúta ga o-munda

maradhi ya vidonda kinywani na kooni

sore mouth cavity and throat

a majúta ga e-korosho

mafuta ya korosho

cashew-nut oil

a majúta ga o-búto

mafuta ya uto

oil (from plants)

a majúta ga e-nte

samli

butter

mkakaya

flamboyant

makaka a makámano

maziwa yaliyokamuliwa siku hiyo fresh milk

a makanse

utomvu wa miti/matunda (k.v. ndizi) wenye kunata

sticky fluid from some trees/fruits (e.g. bananas)

a makânsi

mkasi

scissors

mhogo uliokaushwa ili kuhifadhiwa makúmi gátaano hamsini

dried cassava for preservation

makúne

good manners, respect

makopa

a makúra

fifty

heshima

a makúru a makwátane

zawadi mbalimbali kwa ndugu wa presents to relatives of the bride to be mwali (k.m. shangazi, babu, mjomba); mahari news, affair habari, jambo relatives ndugu na jamaa

e

mamba

kamongo

lungfish

e

mambo

mambo (=orubambo)

peg, stake

e

mamera

kimea cha ulezi

sprouting sorghum used for sweetening porridge, malt

a mamese

mawese

palm oil

a mamya

kimea cha ulezi

sprouting sorghum used for sweetening porridge, malt

e

mana

kuma

vagina

e

mándwa

kasisi wa jadi

traditional priest

90

Runyambo

Kiswahili

English

mângo (o-rubângo)

fimbo za mikuki

spear shafts

a maniini

mavi ya mbuzi/kondoo

goat/sheep dung pebbles

a manumbu

viazi vilivyokaushwa

sliced and dried sweet potatoes

ku manya

jua, erevuka

know, become clever

a manyaanya

mifupa ya kiumo

waist bones

a manyamburiiga

ugonjwa wa kuvimba tezi

mumps

a manyambwiga

matezi shingoni

calf boils, mumps

a manyambwita

aina ya matunda pori (=amasiribya ) type of edible wild fruits

a manyanjijina

ganzi ya meno

teeth on edge

a manyiira

zoea

get accustomed

ku manyika

julikana

be famous

ku manyisa

julisha/arifu/ashiria/ pasha habari let know/give sign

a manyúgunyu

mifupa ya kiuno

hip bones

a manyuri

shahawa, manii

semen

e

shujaa

hero, brave person

maliza/tosha/kaa sawa

accomplish, finish, be sufficient, become fitting

e

manzi

ku mara a mara ga kwogósa

o- utumbo (mdogo ambao husokotwa small intestines kama kamba)

a mara ga miságo

utumbo mkubwa

large intestine

a maráaro

vibanda vidogo ndani ya shamba la migomba kwa ajili ya shughuli za dini sehemu ya mbele ya shingo; koo magugu maji

small huts in banana plantation for religious ritual

pungu

eagle/bird of prey

a maráka a marébe maréére a mári marimba ku marira

front neck; throat water weeds

wanyama/wadudu waharibifu wa pests mazao handpiano kidebe/kinubi satisfy

ridhisha

91

Runyambo

Kiswahili

English fresh groundnuts boiled in pods

a maróre

karanga mbichi ambazo hupikwa bila kumenywa miwani

a máryo

majitapo ya bure, makeke

posturing, self-importance

a masáása

type of fruit that grows in wet places, redish when ripe

a masâmba

aina ya matunda yanayostawi sehemu za maji na huwa ya rangi nyekundu yanapoiva mashamba

a masanyarázi a masaza a máse

umeme njegere mavi ya ng'ombe, samadi

electricity green peans cattle dung

a masemerérwa

furaha

happiness

a masiko

matumaini

hope

a masíme

matuta mviringo

round ridge cultivation

a masînde

mabonge ya udongo na nyasi katika sehemu iliyolimwa bila kusafishwa

large clods of soil and grass in a cultivated plot yet to be cleaned for planting

a masiribya

aina ya matunda pori (=amanyambwita ) busha

type of edible wild fruits

a marônda

a masoa masónono

spectacles

plantations

disease of swollen testicles

maziwa yaliyokamuliwa siku hiyo fresh milk

a masóso

sehemu isiyo na nywele pande mbili za paji la uso

peninsular like areas without hair on both sides of the forehead

a masúnunu a masurúbu

maziwa mabichi sharubu

fresh milk moustache

a masuyo

ugonjwa wa wanyama kuvimba tezi

animal disease of swollen glands (East Coast Fever)

a másya a másya

mwunguzo wa moto jeraha za moto

burn (n) burn wounds

a masyo a masyo ga e-nte

kundi la wanyama kundi la ng'ombe

pack/flock/group of animals herd of cattle

a máte

maziwa (ya kunywa)

milk 92

Runyambo

Kiswahili

English

a matece

magimbi

type of non-creeping yam

a matojo

maradhi ya vidonda

type of disease with sore body

a matojo

aina ya mti mdogo mwembamba wenye majani yenye miiba

type small thin plant with thorny leaves

a madoadoa

spotted

matondotôndo a matwa

aina ya nyuki asiyeuma na asiyetoa type of harmless bee that does not produce much honey asali nyingi

a mayaga

anasa za muda

fleeting pleasures

a mayása a mayébe

kinena njuga za chuma, manyanga

pubic area iron bells, rattle

a mayengo

mawimbi

waves

tandu

centipede

a mayongoyôngo

aina ya korongo wapitao wakati wa msimu wa senene (NovembaDesemba)

type of heron that migrates in large groups seen around NovemberDecember

ku maza

wa shupavu

be brave

mtu jasiri

courageous person

a mazhuta

mafuta, samli

oil, ghee

a mázi

mavi

excrement/dung/faeces

a mazima

ukweli

truth

a mazômba

aina ya maradhi ya ngozi, choa

ringworm

e e

mbaata mbága

bata umati

duck crowd, large assembly, populace

mbahondéra

kidole cha pete

ring finger

mayombo

e

máza

e mbáka e mbanda e mbanda mwâta

wild cat paka mwitu short sword, knife (with sheath) sime, kisu (hasa chenye ala) pombe ya kwanza kwa ajili ya posa first beer to request courtship

e e e e

konyagi kali ya kwanza kasisi wa jadi papasi, kupe barabara

mbándure mbándwa mbára mbarabára

high grade whisky traditional priest spirillus, tick highway/road 93

Runyambo

Kiswahili

English

nyoka mwenye rangi kama majani makavu ya mgomba aina ya uzi wa katani aina ya mjusi miguu (makanyagio) yaliyoelekea pembeni katika kutembea

type of snake with gray colour

e mbeba e mbeehe

panya aina ya beseni ya mti au kibuyu

rat, mouse wooden or gourd basin

e e

baridi mwongo

cold liar

e

mbého mbeihi ya e-bisúba mbeijo

tezo

carpenter's adze

e

mbéizi

shoka

axe

e

mbérera

ng'ombe/mbuzi tasa

barren cow/goat

@ mbi

-ote mbili

both

e

mbi

kaburi

grave

e

mbíbo

mbegu

seed

mbifamúci

kidole cha pete

ring finger

e

mbíícira

fahali mzee

old bull

e

mbíícire

dume linaloongoza kundi la wanyama lead bull in a herd

e

mbíire

ndizi za pombe

banana fruit for beer

e

mbingo

matete

reeds used in building

@ mbiri

-ote mbili

both

e

mboga

mboga (=enyabutongo )

type of vegetable

e

mbogo

mbogo, nyati

buffalo

e

mbóheso

rope for tying cow's legs when milking

e

mbómozo

kamba ya kufungia ng'ombe unapokamua patasi, balasi mboni

pupil

e mbarága e mbarasáasa e mbarasáasa e mbariga

e mbóoni e mboreera

e

mboréya

type of sisal twine type of lizard (agama) feet pointing sideways while walking

chisel

soft, wet and rotting central part of sehemu ya shina la mgomba (o-musúúmu ) lililooza na kuwa laini banana stem na lenye majimaji green manure mbolea ya majani

94

Runyambo

Kiswahili

English

e

mbóro

mboo

penis

e

mbóyi

kali, enye ugomvi

fierce, given to fighting

e

mbûndu

bunduki

gun

e

mbúnza

funza (wa miguuni)

jigger

e

mburabúzi

mbuzi jike

she-goat grass with round stem, small roots and wheat-like seeds

e mbúrara

e e

mbúzi mbúzi ku-taaha

é

mbwa

majani yenye shina mviringo, mizizi midogo na mbegu kama za ngano mbuzi saa ya mbuzi kutoka malishoni (saa moja usiku) mbwa

e

mbwákazi

mbwa jike

bitch

e

mbweigóra

konje, mbweha

hat-eared fox, jackal

mbwênu

leo

today

mbwijo

malipo ya pombe kwa ajili ya kutumia mtumbwi

charge in kind for use of brewing canoe rain from the west (unusual)

a méétaago

mvua itokeayo magharibi (kinyume na kawaida) mahitaji

e

meza

table

a méino ga e-nsonga

meno ya kuchania

incisors

a meiru a méizi a meizi ga e-cikéija

uchu maji maji ya muwa

craving, passion water sugar-cane liquid

ku memeera

kutia kitu aina ya unga

sprinkle sth powderlike

ku mengeetuka

moto kuwaka kwa nguvu

(fire) burn in big flames

ku mera

ota/chipua

germinate, sprout

ku mera a-méino

ota meno

teethe

ku mera e-bireju

ota ndevu

grow a beard

ku mera e-byoya

ota manyoya

feathering

e

a meesa

mééza

95

goat early night/late evening dog

provisions

Runyambo ku mereera

Kiswahili

English

ishi milele

live for ever

e

mfaakazi

mjane

widow

e

mibázi

dawa za jadi

traditional medicine

e

mibimba

fresh groundnuts boiled in pods

ku migamiga

karanga mbichi ambazo hupikwa bila kumenywa bonyeza kuona kama pevu au bado, minya papasa/ tomasa

ku miguka

wa laini (k.v. ndizi mbivu)

be soft and pressable like a ripe banana

ku miga

inspect by pressing caress

e

mihanda e-táana njia panda

fork in road

e

mihingo

miti ya zizi, mlango wa zizi

cattle fold wood, cattle fold entrance

e mihíra

vigelegele

ululation

e mihúririre

namna ya kusikia

manner of hearing

e mihúúhire

namna ya kupuliza

manner of blowing

e mihúúnire

namna ya kuguna

manner of grunting

e mijenzo

mila na desturi

customs and traditions

e

mikaro

dried meat for preservation

e

mikóno

nyama iliyokaushwa kwa moto/moshi miguu ya mbele, mikono

e

mikúbire

namna ya kukunja

manner of folding

e

mikúrire

ukuaji

growth

e

minyejezi

hali ya kuwashwa hasa katika viganja au kutaka kuchekacheka

itching esp. in palms or inclination to laughter

meza

swallow

miránkwonjére

aina ya boga dogo na laini

type of small and soft pumpkin

mirembe

neema

grace

meza kwa shida

swallow with difficulty; gulp bad habits

Christian religious ceremony, mass

ku mira e

ku mirinkuza e

mirúku

e

mirûndi

tabia mbovu zenye kujirudia (=e-múze ) mara

mísa

ibada ya Kikristo, misa 96

arms, front legs

(multiplication) times

Runyambo

Kiswahili

English

e

mísi

ubano, mishipa

tendon

e

misimbúrire

namna ya kuondoka

manner of leaving

e

misítamire

mkao

manner of sitting

e

misókoreze

aina ya kuchana nywele

type of hair style

e

mitámbire

namna ya kutibu, aina ya matibabu manner/type of medical treatment

e

mitéezi

maradhi ya zinaa yanayosababisha difficulty in urinating caused by venereal disease kukojoa kwa shida

e mitwárize mmba é mo ku móka e

môndo

mila na desturi

social customs

salamu ya mdogo kwa mkubwa mosi/moja bweka/nguruma

greeting of a junior to a senior person one growl/snarl/bark

ngawa, fungo

serval/civet cat

a móose a mooya

mkia wa twiga utumikao kuwinga fly-whisk from giraffe's tail inzi hair on skin, fur malaika mwilini, manyoya

e

moso

mkono wa kushoto

left hand

e

mótoka

gari, motokaa

car

e

mpáama

ardhi kavu isiyo rutuba, sakafu

semi-arid ground, floor

e

mpáárwa

aina ya mizizi pori iliwayo

type of edible wild roots

e

mpabaga

e

mpáho

aina ya pombe itengenezwayo kwa type of beer consisting of banana beer and sorghum porridge kutumia pombe ya ndizi (orubís i) pamoja na uji wa ulezi goodbye kwaheri

e

mpáji za e-gáari tindi

spokes

e

mpaka

ubishi, mabishano

dispute, argument

e

mpambo

mbegu za boga/kibuyu

pumpkin/calabash seed

e mpanami

vidonda vya tumbo

stomach ulcers

e

mpángare

msichana asiyeolewa bado, mwali

girl at puberty, young unmarried woman

e

mpara

swalapala

impala

e

mpárangani

adui

enemy

97

Runyambo

Kiswahili

English

e

mparara

aina ya panzi

type of grasshopper, locust

e

mpáre

suruali

trousers

e

mpari

sehemu za siri

genitals

nafasi kati ya vitu viwili vilivyoshikana kama umbo la herufi Y beberu, kondoo dume siafu

space between two forklike items

e mpeefu

aina ya uyoga mkubwa

type of large mushroom (parasol)

e mpeera e mpegécwa

mshahara nyama kama ya mfupa laini

salary cartiledge

e mpéne e mpéreko

goat thing, esp. an animal, entrusted to someone to be looked after

e mpasáána

e e

mpáya mpazi

he-goat, ram reddish-brown ant

e e

mpeta mpia bitaano

mbuzi kitu, hasa mnyama, aliyekabidhiwa ili atunzwe na mtu mwingine asiye mwenyewe pete ya kidole shilingi elfu moja

e

mpia ikumi

shilingi ishirini

twenty shillings

e

mpia itaano

shilingi kumi

ten shillings

e

mpice

kichuguu kidogo (nyumba ya mchwa) small anthill

e

mpihi

rishi

flatulence

e

mpiita

jasho

sweat, perspiration

e

mpimbi

boriti la mlango, kigogo, gongo; aina ya mtego

latch/locking bar, tree-trunk; type of trap

e mpimbiruhára

aina ya mnyama mdogo mwenye rangi mpangilio wa pundamilia

striped polecat/weasel

e

incising knife; needle-like instrument for making mats

e mpindura

kisu cha kuchanjia; kifaa aina ya sindano kwa ajili ya kushonea mikeka utumbo mkubwa

e mpindúre e mpíri

kinyume kifutu/ pili

opposite, inside out puff adder

mpindo

98

finger-ring one thousand shillings

large intestine

Runyambo

Kiswahili

English

e

mpísi

fisi madoa

spotted hyena

e

mpitira

old grain

e mpítirizo

nafaka iliyokaa zaidi ya msimu mmoja sindano

e

mpíya

pesa/fedha

money

e

mpoha

kichwa cha mkuki

spear head

e

mponda (mabáare)

mbuzi mwitu

kilipspringer

mporampora

taratibu/polepole

slowly

e

mporooro

jibu

answer

é

mpu (o-rúhu)

ngozi za wanyama

animal skins, hides

mpúga

mbuzi mweupe

white goat types of charms held for the success of an affair

e mpundu e mpunji e mpunu

namna ya hirizi (k.m. miti ya "omwétango " na "omwêza " zinazoshikiliwa kwa ajili ya kuombea mafanikio ya jambo aina ya pombe inayotengenezwa kwa kutumia juisi ya ndizi ikichanganywa na utomvu wa e-nkankábane vigelegele mkimbizi nguruwe

e

aina ya nyuki wadogo wasiouma

type of small bee that does not sting

e mpúmbya

e mpumûmpu

mpúra

needle

type of beer consisting of banana juice mixed with the sap of e-nkankábane

ululation refugee pig

e mpuruutiriro

aina ya fundo lililo rahisi kufungua type of knot that is easily undone

e mpuuni e mpwa msera

mgunaji ng'ombe asiye maziwa tele

person who grunts dry cow abundant

o mubáaji

mchinjaji

butcher

o mubarasúka

aina ya mtego

type of trap

o mubázi

dawa, sumu

medicine, poison

o mubêmbe

mkoma

leper

99

Runyambo o mubindo

Kiswahili

English

o mubiri

vazi la mwanamke kujisetiri akiwa woman's menstrual garment kwenye hedhi body; trunk of body mwili; kiwiliwili

o mubiríti

msonobari

pine tree

o mubísa

adui

enemy

o mubondobondo aina ya mti uotao kando ya maziwa type of plant found near lakes na hutumika kutibu ugonjwa wa degedege o mubóro type of tree used to boost sexual potency aina ya mti utumiwao kuongeza nguvu za kiume o múbu

mbu

mosquito

o mubûmbo

ndizi za kusonga

banana mush

o mubûmbwe

aina ya mti

type of tree

o mubwâmba

hedhi

menstruation

o mubwéra

aina ya mti

type of tree

o mubyâmo

sotoka

rinderpest

o mucébe

mkebe

pot/mug

o mucébezi

mkaguzi

inspector

o muceeka

jamvi, mkeka

mat

o mucéere

mchele, mpunga, wali, ubwabwa

rice

o muceereránwa

moon visible till daybreak

o mucerénje

mwezi unaoonekana mpaka mapambazuko nywele za simba (shingoni), malaika mwilini aina ya mti

o mucîndo

mkindu

type of palm tree whose leaves are used in plaiting mats

o mucîndo

mtende, mkindu

date palm

o mucíra

mkia

tail

o muciséenyi

mahali penye mchanga

sandy ground

o mucisíika

chumbani; sehemu ya ndani/nyuma

back room(s)

o mucence

100

mane, hair on skin type of tree

Runyambo o muciyûmba o mucokora

Kiswahili

English

chumbani; sehemu ya ndani/nyuma mtego wenye kamba na mti laini ambao humnasa mnyama na kumninginiza hewani

back room(s) trap with rope and flexible stick which catches the victim and leaves it suspended.

o mucucu

type of bird; bee-ater aina ya ndege mdogo alaye wadudu aina ya mmea maarufu kama dawa type of herb used as medicine (=omugabagába ) nywele ndefu zilizochanwa wima long straight hair (Afro)

o mucumbi

mpishi

cook (n)

o mucuucu

vumbi

dust

o mucwêzi o mudáari o mudarasíini

mungu, mzimu mkufu, medali mdalasini

god/deity chain, medal cinnamon

o mufáákare

mdhambi

sinner

o muféera

mjinga, mpumbavu

fool, stupid person

o mufooka

aina ya mmea utoao rangi ya kijani type of plant whose leaves produce a green dye

o múfu

maiti

mucônco o mucóora

corpse (of person) deaf person

múfu wa a-mátu kiziwi o mufúbire

aina ya neno la kulaani

type of swear word/name

o mufuko

mfuko

bag

o mufúmu

mganga

traditional doctor, diviner

o mufûndi

fundi

skillful person

o mufûndi wa e-ciharáani

mshoni

tailor

o mufungo

fungu

bundle

o mufunguro

kinywaji hasa kwa kupoza kiu

drink (esp. to quench thirst)

o mufúruci

mhamiaji

immigrant

ku múgaara

lemaa

be mutilated

o mugáare

ufa

crack 101

Runyambo

Kiswahili

English

o mugaate

mkate

bread

o mugabagába

aina ya mmea maarufu kama dawa type of herb used as medicine

o mugaju

harufu nzuri ya chakula

pleasant smell of food

o mugaju

gamba la mti wa o-mucerenje ambao hutumika kuleta harufu nzuri boriti la kubebea mzigo; boriti (la ulalo) la mlango kifaa cha kujengea

bark of o-mucerenje tree used as deodorant/air freshner

hand-sized bundle type of thorny tree

o mugaráte

fungu katika kiganja cha mkono aina ya mti pori wenye miiba mifupi aina ya mti hadithi, methali mfuko (wa ngozi au mwanzi) wa kuwekea mishale maiti

o mugáti o mugayaaro

katikati hali ya kutojali

between, in the middle lack of concern/urgency

o mugéiga

tajiri

richman

o mugobe

mboga za majani (hasa ya kunde)

type of greens to eat

o mugogo

shina la mgomba

banana stem

o mugongo

sehemu ya milima

hilly area

o mugôngo

mgongo, mshipa (katika jani)

back (of body), vein (of leaf)

o mugóre

bibi arusi

bride

o mugorogóro

aina ya mti

type of tree

o mugorora

type of tree aina ya mti mwembamba wenye pingili kama muwa na majani marefu membamba aina ya mti wenye miiba mifupi na east african teak tree majani mapana load/luggage mzigo

o mugámba o muganda o muganda o mugando o mugângo o mugani o muganu

o múgu o mugúgu

102

ridgepole; door beam (horizontal) building material

type of tree (senecio multicorymbosa) tale, proverb bag for arrows corpse

Runyambo

Kiswahili

English

o muguha

kamba; mtego wa aina ya wavu wa cord/strap/rope; hunting net made of sisal fibre katani

o muguruka

aina ya mtego

type of trap

o mugurúsi

mzee wa kiume

male elder, old man

o mugúsa

mtama

eleusine, millet, sorghum

o mugúta

mtu kondefu, ngozi ya mnyama

emaciated person, animal hide

o muháko

breasts (for animals), udder

o muhânda o muhángeizima

sehemu ya kunyonyeshea ya mnyama, kiwele barabara nyembamba, njia upinde wa mvua

o muhango

amri

commandment

o muhanguko

vuli (wakati wa mvua za kwanza baada ya kiangazi SeptembaOktoba binti yake binti wa

period of first rains after dry season

muhara waawe

binti yako

daughter,your (sg)

muhara wâbo

binti yao

daughter, their

muhara wanje

binti yangu

daughter, my

muhara wânyu

binti yenu

daughter, your (pl)

muhara wéitu

binti yetu

daughter, our

o muhárani

aina ya mti utumiwao kuongeza nguvu za kiume

type of tree used to boost sexual potency

o muháya

Mhaya

Haya person

o muhéesi

mfua chuma

smith

o muhêmpe

maradhi ya kutoa harufu puani

stinking nose

o muhende

mkundu

anus

o muhíigo

uwindo

hunting

o muhíiji

mwindaji, mtafutaji

hunter, candidate

o muhima

mtu wa ukoo wa o-mukáma; mtu wa kabila la wachunga ng'ombe

a member of the ruling caste; a member of the pastoralist people

o muhinda

mkuu wa tarafa (e-cânga )

head of division

o muhara muhara wa

103

narrow road, path rainbow

daughter, his/her daughter of

Runyambo

Kiswahili

English

o muhîngo

mti ya kufungia mlango wa zizi

entrance closing wood

o muhîngo

o muhíngura

narrow passage of vagina being source njia nyembamba ya uke ambayo huwa chanzo cha matatizo katika of difficulty for normal birth kujifungua aina ya mmea maarufu kama dawa type of herb used as medicine

o muhínguzi

mpita njia

o muhíni

mpini, mkono, rungu, mchi, gongo handle/haft; pestle; cudgel, heavy stick

o muhînji

mkulima

cultivator

o muhóho

ishara ya kuwapo kitu/mtu

indications of presence of a thing/person

o muhoko

aina ya mti

type of tree (baphiopsis parvaflora)

o muhoro o muhúme

upanga kipofu

sword blind person

o muhúmura

aina ya mti utoao mbao

type of tree (maesopsis eminii)

o muhûnda

mpini kama wa mkuki lakini wenye chuma kilichochongoka upande mmoja kwa ajili ya kuusimika ardhini; aina ya mkuki mkimbizi

stick with pointed metal bottom; harpoon

one round in weaving of e-cíibo

o muhúuhe

mzunguko mmoja katika utengenezaji wa e-cíibo aina ya mti

o mujájaro o mujénda

soko la wazi, gulio mpenzi nje ya ndoa

open air market extra-marital lover

o mujenyi

mgeni

stranger/guest

o mujera

kijito

brook/stream

o mujereezi

msimamizi, mtawala

administrator, regulator

o muji

mji

town

o mujigeijo

kifungua mimba

first born

o mujuba

mivuo

bellows

o mujubi

mvuvi

fisherman

o mujumbi (gw'enjura)

mvua nyingi (moja)

a heavy downpour

o muhunji o muhuru

passer-by

104

refugee

type of tree (trema quineensis)

Runyambo

Kiswahili

English

o mujumbi gwa e-njóci

kundi la nyuki

bee swarm

o mujungo o mujûngu

zamu moja ya kutengeneza pombe brewing cycle ya ndizi white man mzungu

o mujuni

msaidizi

helper

aina ya inzi

flesh fly

o mujúrizi

shahidi

witness

o mujwâro

sehemu ya mbavu za chini

lower rib portion

o mujwîga

nywele za simba (shingoni)

lion's mane

o muka

aina ya mmea wenye mizizi itoayo type of plant whose roots produce a red dye rangi nyekundu (=e-cinyamaarwa ) home kwetu

mujunza

o múka mukaabáro

mke mwenzio

your cowife

mukáaga

sita

six

mukáaka

bibi, nyanya

grandmother

mkwe, mke wa mtoto

daughter-in-law

o mukaamwâna

wife of maternal uncle

mukaanyakorómi mke wa mjomba

o mukáasi

mkasi

scissors

mukááso

mke wa baba yako

your step mother (your father's wife)

mukaaswento

mke wa baba mdogo

wife of paternal uncle

mukaatáata

mama wa kambo

stepmother (my)

mukaawe

mke wako

your wife

o mukágo

patano la damu

blood pact

o mukáma

mtemi/mfalme/mkuu; malkia wa nyuki mwenyewe/mmiliki

chief/king/master; bee queen

o mukámakazi

malkia

queen

o mukânja

mti wenye matunda madogo mithili ya mtama

tree with small edible berries the size of millet grains

mke wangu

my wife

mukama wa

mukanje

105

owner

Runyambo

Kiswahili

English

o mukaraakáre

mbono

castor-oil plant

o mukaritúusi

mti wa mkarituusi

eucalyptus tree

o mukaro

nyama iliyohifadhiwa kwa kuchoma meat preserved by roasting

o mukázi

mwanamke, mke

woman, wife

o mukázi mukúru mke wa kwanza

principal wife

o mukázi wa mbere mukeibáanye

mke wa kwanza

principal wife

mke mwenzangu

my cowife

o mukéikuru

mzee/mkongwe/ajuza

old woman

o mukéíkuru

mganga wa kike mzee (hasa kwa magonjwa ya watoto)

medicine woman

o mukeire o múko mukódomi o mukóma

mwanamke mzee; mamamkwe mkwe (mume wa binti) kaka ya mke aina ya mti

old lady; mother-in-law son-in-law (husband of daughter) brother of wife type of tree

o mukómaji

fundi wa kutengeneza nguo kutokana na magamba ya miti mkamata wachawi mkono; mguu wa mbele mpini wa kisu bomba la kiko

maker of barkcloth

o mukono gwa búryo

mkono/upande wa kulia

right hand, right side

o mukónya

aina ya mti

type of tree

o mukóofu o mukooto

mkufu/kidani mvule

necklace east african teak tree

o mukooyóoyo

aina ya mti

type of tree

o o o o

aina ya mti mfanyakazi ukelele wa kuashiria jambo kitoweo, mchuzi

type of tree worker loud alarm call side-dish, relish, gravy

o o o o

mukoníkoni mukóno mukóno mukono gwa e-nyungu

mukóre mukózi muku mukúbi

106

witch catcher arm, hand; (fore) leg handle of a knife pipe-stem

Runyambo

Kiswahili

English

mukujumba

waya mweusi wa chuma uvaliwao black iron wire worn on legs by women na wanawake miguuni

o mukukuni

kiroboto

flea

o mukundi

kitovu

navel

o mukunga

aina ya samaki mrefu

eel

o mukûnga

uti wa mkungu wa ndizi

spine of banana bunch

o mukungu

jumbe, mwanangwa

headman

o mukúnirwa

mtu muhimu/mashuhuri

important person

o mukúnyu

mkuyu

fig-mulberry tree

o mukûnzi

mpenzi

lover

o mukúru

age-set band leader, master

mukúru wa..

kiongozi wa rika; mwinyi/bwana mkubwa dada/kaka (mkubwa)

mukuru wâbo

dada/kaka yao

their elder sister/brother

mukúura

ndege mdogo alaye ulezi na hukaa small bird that eats sorghum and moves in large groups katika makundi makubwa

elder sister/brother

o mukwâno

uchumba

engagement

o mukwátiso

mishikio

tongs

o mukwéne

mtu mtundu

harmlessly naughty person

o mumaréika

malaika

angel

o mumbeija

binti mfalme

princess

o muméeya o muméiso o mumese

aina ya mti mbele mchikichi

type of tree in front of oil-palm tree

o mumiro

kimilio

oesophagus

o mumwani

mbuni

coffee plant/tree

o mumwêzi

hedhi

menstruation period

nane

eight

o munaanáasi

pombe ya mnanazi

pineapple beer

o munafu

mvivu

lazy person, idler

o munáku

maskini

poor person

munáana

107

Runyambo

Kiswahili

English

o munazi

mnazi (wa pwani); aina ya mti pori coconut tree (coastal); type of wild tree that produces fruits like mangoes hutoa matunda kama embe (parinari curatellaefolia)

o munda

ndani

in/inside

o munda ya e-cijere

uwayo

sole

o munéne e mungu mûngu

juisi ya ndizi isiyochanganywa na maji undiluted banana juice

ku munguuka

kidudu kilacho nafaka mungu/mola/muumba

grain/wood weevil god

o munofu

haribiwa na wadudu wa nafaka na be reduced to powder by weevils kuwa unga machujo/mashapo katika pombe dregs in banana beer ya ndizi flesh meat without bones nyama tupu/mnofu

o munógoozi

mfinyanzi

pot maker

o munóji

mchumaji; mchumi

picker, harvester; economist

o muntu

mtu

person

o muntu ahúriire

mtu anayeishi

living person

o muntu mukúru

mtu mzima

adult

o muntu wa e-citíínwa

mtu muhimu/mashuhuri

important person

o mununko

vumba, harufu mbaya

bad smell (e.g. of fish)

o munwa

mdomo; ncha

beak, lip; point

o múnya

kigona

house lizard

munyáanya

dada/kaka yake

his sister/her brother

munyáányabo

dada/kaka yao

their younger sister/brother

munyáányazi

dada/kaka yangu

my sister/brother

o muniini

munyáányeimwe dada yenu

your (pl) sister

munyaanyeitwe dada yetu

our sister

munyáányoko

dada/kaka yako

your (sg) sister/brother

o munyabuzáare

ndugu wa damu

blood relative

108

Runyambo

Kiswahili

English

o munyaji

mnyang'anyi; asiyelipa deni; mpunjaji o munyamahánga mgeni, mtoka mbali

looter, plunderer; bad debtor; cheat

o munyambo

mtu wa kabila la Wanyambo

a person of the Abanyambo ethnic group

o munyancinga

aina ya mti

type of tree

o o o o o

mnyoo wa ardhini, nyungunyungu mtu wa kabila la Wanyankore raia, mwananchi, mwenyeji ufa alama ya kiganja

earth worm

cobwebs with soot

o munyaruganda

tando za buibui agh. pamoja na uchafu wa moshi mweusi ndugu wa ukoo

o munyaryêru

aina ya mti

type of tree

o munyeeto

kijana wa kiume asiyeoa bado

bachelor

o munyeganyege

o munyeirungu

aina ya mti uotao kando ya maziwa type of plant found near lakes na hutumika kutibu ugonjwa wa degedege bush dweller mkazi wa porini

o munyíje

ndizi za kusonga

banana mush

o munyinya

mgunga

large thorn-tree (acacia)

munyangarára munyankóre munyansi munyarara munyarara gwa e-ngaro

o munyari

stranger, foreigner

a person of the Abanyankore ethnic group

citizen, native crack palm mark

brother/relative/fellow-clansman

o munyongororwa mnyoo wa ardhini, nyungunyungu earth worm o munyóntore

aina ya mzizi pori uliwao (=omusibya ) type of edible wild root

o munyoroorozi

msitari/safu nyembamba

line, queue, thin strip

o munywâni

rafiki, mwezi

friend

o mupíira

mpira (aina ya mti)

Indian rubber tree

o mupíira

mpira; tairi, bidhaa ya asili ya mpira ball; tyre, rubber products

o múra

kiroboto

flea

o muraaba

mtu wa ukoo wa masonara/wahunzi laana

person of the clan of jewellers/smiths

o muraamo

evil spell, curse 109

Runyambo

Kiswahili

English

o muráaro

mtu wa kabila jirani linalodharauliwa member of neighbouring despised tribe

o murábyo

umeme wa radi

lightning

o muraguzi

mganga

traditional doctor, diviner

o murama

aina ya mti

type of tree (combretum gueinzii)

o muramata o muramba o murámbuzi

mzee wa baraza la mfalme togwa ya ndizi mkaguzi

councillor at the king's court banana juice inspector

o murambwe

mzoga

carcass, corpse

o murámu

brother of husband/wife; sister of wife; wife of brother (of man)

o murámukazi

shemeji; kaka ya mme/mke; dada ya mke; mke wa kaka (kwa mwanamume) wifi

o muramuzi

hakimu

judge

o murânda

flat rock for making a grindstone; type of tree

o muranji

aina ya jiwe bapa litumikalo kutengeneza jiwe la kusagia; aina ya mti mshenga

o muranjira

mtoto wa kiume wa mtemi

chief's son; prince

o murânzi

ladha, maonjo

taste

o muráramo

tetanus; meningitis

o muráru

tetenasi; ugonjwa wa uti wa mgongo mwehu/mwendawazimu

o murási

mniga upinde

muráso

o murébe Mureeguza

husband's sister; (woman's) brother's wife

match-maker/go between

mad person archer

aina ya magugu yenye mbegu bukurura ) zinazong'ang'ania kwenye nguo/mwili wa mtu kengele ya ng'ombe mungu wa ukoo wa abayánja

(o- type of weed whose seeds stick onto clothing and body cow-bell a god of the abayánja clan

o mureeji wa o-búta

mniga upinde

archer

o murééreeto

uzururaji

idle wandering

o murehe

aina ya mti

type of tree

o muréiba

mti wa kupaulia, pao

purlin, rafter, beam 110

Runyambo o mureju o muréma

Kiswahili

English

ndevu za mbuzi mlemavu, kiwete

goat's beard cripple, lame person

o muremampango aina ya mti

type of tree

o muremanjojo

aina ya mti

type of tree

o murênga

mtu mwenye kuzubaa

a dull person, person lacking dexterity/smartness

o murére

aina ya zumari, filimbi

flute

o murezi o muríisa

mfadhili/mlezi; yaya mchungaji

patron; babysitter herder

o muriiti

aina ya mtego; kamba iliyokazwa

type of trap; tightly tied rope

ku murika

washa mwenge/taa ili kuona gizani baharia (asafirishaye watu majini)

shine/flash light in the dark

o murimi

mkulima

cultivator

o murimo

kazi

work

o murînga

bangili ya shaba, pete ya mguuni

copper bracelet, leg-ring

o murinzi

aina ya mti

type of tree

o muríri

mchicha

spinach

o muriro

moto; halijoto

fire; temperature

o múro

usingizi wa kutokea jana

sleep carried over from previous night

o murogo

mchawi, mlozi

wizard/witch/sorceror

o muroji

mchawi, mlozi

wizard/witch/sorceror

o murôndo

tree whose roots are used in adding taste to chewing coffee

o murongo

aina ya mti ambao magamba ya mizizi yake hutumika katika kupika kahawa za kutafuna ili kuzipa ladha nzuri pacha

o o o o

aina ya mti ladha, maonjo mpuuzi, mjinga, mpumbavu ndoto, njozi

type of tree (millettia dunabum) taste foolish/stupid person dream

mlugaluga, askari polisi

policeman

murimba

murôngo murônzi muróorwa muróoto

o murugaruga

111

sailor (boatman)

twin

Runyambo o murugusa o muruka

Kiswahili

English

mgomba mkubwa ambao haujazaa adult banana plant yet to bear fruit matunda bado task, responsibility, job title/position wajibu, kazi, cheo

o murukwa wanje wajina/somo

namesake (my)

o murúmici

mganga mwenye kuumika

person who sucks blood by cupping

o murúmuna

ndugu mdogo kwa umri

younger sibling; relative

murúmuna wa..

dada/kaka (mdogo)

younger sister/brother

murumuna wáabo

dada/kaka yao

their younger sister/brother

o murûndi

mara

number of times

o murûndi

muundi

leg below knee & above foot, shin bone

o murûndi gúmo o murúru

mara moja ulafi

once/one time greed

o murusíika

chumbani; sehemu ya ndani/nyuma back room(s)

muruubi o murwéire o muryângo

dumuzi mgonjwa mlango

weevil patient door

o muryângo

mlango wa nje

gate

o muryarya

mtu mdanganyifu asiyelipa madeni cheat, serial debtor

o musa

aina ya jembe la chuma bila mpini

o musa o musaaho o musáara

one mouthful of a drink mvuto mmoja wa mrija katika kunywa pombe aina ya mmea maarufu kama dawa type of herb used as medicine salary mshahara

o musaaráazi

aina ya mti

type of tree

o musaasi

muhanga

victim

o musabiirizi

ombaomba

beggar

o muságo

mto, sehemu ya kitanda kukaapo kichwa pillow, head part of bed

o musáho

mganga, daktari

healer, doctor

o musakaaro

maezeko, paa

thatch, roof

o musambi

uboho

bone marrow

o musámbya

mtalawanda

tulip-tree (markhamia platycalyx) 112

metal part of hoe without handle

Runyambo

Kiswahili

English

juakali; ukosefu wa mvua; maradhi malaria juisi ya matunda (ndizi, muwa) isiyochanganywa na maji (=o-munéne ) mashtaka majani yenye shina refu,kubwa, lenye tundu ndani; hufaa kutumika kama mrija. saba mtani

sunshine; drought; malaria

aina ya mti muundi wa mguu msaidizi/mwanafunzi wa e-mbándwa aina ya mti wenye matunda madogo yenye kokwa

type of tree shin e-mbándwa's apprentice

o muséenyi

mchanga

sand

o museera

jogoo asiyewika bado

cockerel

o museerere

type of ómutóoma

o muséése o musega o muséija

aina ya omutóoma (hutoa gome mara moja na kukatwa) aina ya mti mbwa mwitu mwanamume, mume

o musekeihânda

mwanzi

bamboo (arundinaria tolange)

o musekeyânda o musénene o musénene

mwanzi mti wa mpodo msimu wa mvua fupi na senene (Novemba - Desemba)

bamboo (arundinaria tolange) type of tree for soft wood season of short rains usually associated with the coming of green grasshoppers

o musenga

mzigo wa mazao uliofungwa kwa majani na unaohamishika mchumba wa kike

bundle of grain etc.

o musana o musânde

o musango o musânje

músanju o musanzíre o musasa o muséce o museegu o muséeka

o musérerwa

113

undiluted fruit/sugarcane juice

lawsuit long grass with thick hollow stem.

seven one with whom you are in a joking relationship

type of wild tree with small fruit with nut

type of tree wild dog man; husband

fiancée

Runyambo

Kiswahili

English

o musérezi

mshenga

match-maker/go between

o músi

mshipa wa damu/fahamu

blood vessel; nerve

o o o o

aina ya mzizi pori uliwao kijana wa kiume mrithi mshindo (wa miguu)

type of edible wild root young man heir tramp of feet

o musíno

kisimi, kinembe

clitoris

o musînzi

mlevi

drunkard

o musípi

mkanda wa ngozi

leather strap

o musiri

shamba la mazao ya msimu

farm with seasonal crops

o musísi

tetemeko la nchi

earthquake

o musitáari

mstari

line/row

o musito

mti wa kuchomea nyama

roasting stick

o musizi

mkundu

anus

o musogoro

majani ya maharage kama mboga

bean leaves as vegetable

o musógoyo

kipindi/umri wa balehe

puberty stage

o musojo

majani mapana, marefu, yenye mizizi mirefu na imara

grass with tall flat blade and strong and long roots

o musokooro o musomésa

uboho mwalimu

bone marrow teacher

o musomi

msomi; msomaji; mwumini wa dini educated person; reader; Christian believer ya Kikristu

o musônje

msonge

traditional round house (full grass thatch)

o musooka

mkungu mkubwa sana wa ndizi

a very big bunch of bananas

o musoomoro

mti wenye majani magumu yatumikayo kama msasa

tree with rough leaves used as sandpaper

o musooróóra

aina ya mmea maarufu kama dawa type of herb used as medicine

o musoro

kodi

tribute

o musuci

msusi

hair-dresser

o musuci

mtu anayemimina na kugawa (pombe) person who pours and distributes (beer)

o musúma

mwizi

musibya musígazi musíka musîndo

thief 114

Runyambo

Kiswahili

English

o musumáari

msumari

nail

o musumba

mchunga ng'ombe; mchungaji wa kanisa herdsman; pastor

o musuméino o musûndo

msumeno tegu

saw tapeworm

o musûnsu

aina ya mti

type of tree

musúre

aina ya ndege mdogo ambaye hula type of small bird that eats the leaves of young bean plants majani ya maharage machanga mouse chaf from harvested grains

musúsu o musúsunga

panya mdogo taka zitokanazo na mazao

o musúúmu

o musúusa

sehemu ndefu nyembamba katikati thin and long central part of banana ya shina la mgomba ifunikwayo na stem covered with e-ngogo e-ngogo pumpkin leaves majani ya boga

o múswa

mchwa

termite

o muswâci

mswaki

toothbrush

o muswago

malaria, homa

malaria, fever

o muswéina

shimo/tundu hasa la mchwa

big hole made by termites in the ground

o muswija

homa

fever

o músyo o mutaahi

kisu rafiki

knife friend

o mutaajiri o mutabaazi

tajiri askari

richman soldier

o mutábani

bin, mtoto wa kiume

son

o mutáhe

pombe iliyoiva leo

today's brew

o mutáho o mutâmbi

kata, upawa wa kibuyu mganga

calabash dipper, ladle medicine person,healer, herbalist, doctor

o mutára o muteebe

makazi mapya majani ya mmea wa kibuyu kama mboga mpishi

newly inhabited land leaves of calabash tree as vegetable

o mutéeci

115

cook (n)

Runyambo o muteego

o mutéete

Kiswahili

English

namna ya laana/adhabu itumwayo type of curse/punishment directed at one's adversary as a form of revenge kwa adui wa mtu kulipiza ubaya aliotenda grass with flat blade and short roots majani mapana na mizizi mifupi (lemon grass)

o mutégo o mutégo gwa orububi

mtego mtego wa buibui

trap spider's web

o mutéjeci o mutemu o mutere

mtawala, mtunga sheria jambazi ndizi zilizokaushwa kwa kuhifadhiwa; shina/bua la mtama

ruler, administrator, legislator robber dried bananas for preservation; millet stalk

o muterééka o muterere

flat land/level ground nchi tambarare mnyama mdogo jamii ya nguchiro weasel

o mutési

mtu anayedeka

spoilt person (child); person not smart for the conditions of the moment

o muteta o muti

bubu mti, mmea, mti wa ujenzi

dumb person tree, plant, piece of timber

o muti gwa iróbo

mti wa kuvulia

fishing rod

o mutíini

mwoga

coward

o mutíma

moyo; tabia nzuri

heart; good behaviour; mind, soul

o mutíngwa

mwanamke malaya

woman of loose sex morals

o mutînji

kinembe

clitoris

o mutiri o múto o mutóga

granary with centre pole ghala ya mazao iliyojengwa kwa majani na nguzo moja katikati pillow mto (wa kulalia) nyasi za kwanza baada ya kuchoma grass growing after fire

o mutóndozi

mtu anayemenya

peeler

o mutóngore

aina ya mti mkubwa wenye miiba

large thorny wild tree

o mutonzi

muumba, mungu

creator, god/deity

o mutóoma

myombo; aina ya mti utumikao kutengenezea nguo za magome

barkcloth tree (ficus natalensis)

116

Runyambo

Kiswahili

English long iron bar for dislodging rocks from the ground

o mutóozo

aina ya chuma kirefu cha kuchokonolea mawe yatoke ardhini mswaki

o mutûmbi

maiti, mzoga

corpse

o mutûnga

mkondo wa maji yatiririkayo; korongo la maji

current of flowing water; gulley made by running water

o mutûnji o mutunku

tajiri tapeli, asiyependa kulipa

richman cheat, fraudster

o mutúuzi

mkazi, raia, mwenyeji

inhabitant, resident, citizen

o mutwa

msaada

help

o mutwánjiso

mchi

pestle

o mutwâzi

jumbe, mtawala

chief/headman/ruler

o mútwe

kichwa

head

uzururaji uliokithiri

excessive wandering

o muvúji

mwendeshaji (wa gari/baisikeli)

driver, rider

o muvúniko

kifuniko

lid

o muwáawa

aina ya mti

type of tree

aina ya buibui mwenye sumu

type of poisonous spider

o muyaga

upepo

wind

o muyari

cobwebs with soot

o muyééye

tando za buibui agh. pamoja na uchafu wa moshi mweusi kengele ya ng'ombe; aina ya maradhi mkamata wachawi

o muyenje

aina ya mti

type of tree

o muyondo

kamba ambayo husukwa kwa kuunganisha ncha sita; aina ya mkeka

rope woven with six strands; type of mat

o muyonga

jivu jembamba kama la nyasi au karatasi light ash as from grass or paper

o muyónza

aina ya mti

type of tree

o muzáana

mtumwa, mtwana, mjakazi

slave, servant

o muzáánakazi

mjakazi

female slave

o mutoorimbwa

mutweigo

muwancúju

o muyébe

117

toothbrush

cow-bell; type of diesease witch catcher

Runyambo

Kiswahili

English

o muzaano

mchezo

play (game)

o muzáazi

mkunga/mzalishaji

midwife

o muzabíbu

mzabibu

grape vine

o muzambarau

mzambaráu

java plum tree

o múze

tabia (hasa mbaya)

habit (esp. bad)

o múze

ndui

smallpox

o muzéire

mzazi

parent

o muzi

mzizi

root

o muziga o muzigiti o muzigu

ugonjwa wa misuli kukaza msikiti adui

muscle contraction mosque enemy

o muzíku

aina ya mti

type of tree

o muzímu

mzimu, kizuu, mzuka

ancestral spirit, ghost

o muzinga

mzinga wa nyuki

bee hive

o muzíni

mwanamziki wa jadi

traditional musician

o muziringíti

boriti la mlango

door post

o muziro

mwiko

taboo

o muzizi

kipande cha kazi ya siku moja

a day's piece of work, esp. on a farm

o múzo

aina ya mti

type of tree (allophylus)

o mwaga o mwágazi

harrassment, ill-treatment young female goat/sheep

o mwâka

ugomvi, hiana, unyanyasaji kondoo/mbuzi jike wa umri mdogo mwaka

o mwáku

mkosi

bad luck

o mwáku

ugonjwa wa ziwa

woman's breast disease

o mwambi

arrow; arrow shaft; match stick

o mwámi o mwamvúuri

mshale; mpini wa mshale; njiti ya kiberiti; wano, uti jumbe, diwani, mshauri mwavuli

o mwâna

mtoto

child

o mwâna gwa e-nkóko

kifaranga mdogo

chick

118

year

headman, councillor umbrella

Runyambo

Kiswahili

English

o mwâna gwa e-rîso

mboni

pupil of eye

o mwâna muhara

binti

daughter

o mwâna wa mukuru wanje

mtoto wa kaka/dada

brother's/sister's child

o mwâna wa swénkazi/ máárimi

binamu

cousin

o mwándaaro

uzururaji, uhangaikaji

state of hopeless wandering

e

kahawa

coffee

o mwano

mkungu wa ndizi mchanga sana

very young bunch of bananas

o mwânya

nafasi, wasaa, wakati, mahali, sehemu time, place, area, opportunity

o mwariro

tandiko la nyasi za kukalia

grass carpet esp. in a house

o mwâro

kando ya ziwa/pwani/ufuko

shore, beach, coast

o mwarurano

mke wa kwanza

principal wife

o mwâta

gugu, majani

weed

o mwatáni

jirani

neighbour

o mwate

sehemu, kipande

part

o mwébazyo

jioni

evening

o mwébembezi

kiongozi

leader

o mwéfungo

mfungo (wa dini wa kutokula n.k. ) religious fast/retreat

o mwéjeego

ufuko, pwani

shore, beach, coast

o mwéjesa

mwalimu

teacher

o mwêji

mwanafunzi

pupil

o mweko

mkanda, mshipi

belt, strap

o mwékorezi mwenda o mwênda

kuli, mbebaji mizigo tisa/kenda nguo

porter, carrier nine cloth/material

mwene

mzao/mzaliwa; bin

offspring; son of

mwene wa..

ndugu wa damu

blood relative

uzururaji, uhangaikaji

state of hopeless wandering

mwani

o mwenjeero

119

Runyambo

Kiswahili

English

ku mwenya

tabasamu

smile

o mwéra

ngozi/mwili uliopauka

rough skin

o mweréere

mtoto mchanga

infant

o mwêru

neema; period of plenty of food

grace; food abundance

o mwérurukano

hali ya kupauka

state of loss of original colour

o mweruzi

mpepetaji

winnower

o mwésigwa

mtu wa kuaminiwa/kutegemewa

dependable/reliable person

o mwétango

aina ya mmea mdogo wenye harufu kali mwezi; mbalamwezi

type of plant with strong smell

chaff

o mwicíriza

makapi, vumbi ya nafaka mfuasi wa dhehebu lenye kubatiza kwa kuzamisha majini mwumini

o mwiga

kijito

brook/stream

o mwigazi wa a-mátu

kiziwi

deaf person

o mwîji wa e-njúra

mleta mvua

rain maker

o mwíjukuru

mjukuu

grandchild (general)

o mwíjukuruza

binti wa mjukuu mke

great granddaughter

o mwêzi o mwezíga o mwibici

moon; moonlight; month member of sect that baptizes by immersion in water believer

o mwíjukuruza wa mjukuu wa mjukuu kábiri

great great grandchild

o mwíjuzo

ujazo

volume, capacity

o mwîka

moshi

smoke

o mwiko

mwiko

ladle (for mush)

o mwina

shimo

pit/hole

o mwínazi

hohehahe, fukara

wretched person

o mwinganiro

rika

age-group

o mwingano

umri

age

o mwîno

pembe ya tembo

tusk 120

Runyambo

Kiswahili

English

o mwíraguju

Mwafrika, mtu mweusi

African, black person

o mwírima

giza; kipindi pasipo na mbalamwezi darkness; period of no moonlight

o mwîru

mtu wa kabila la walimaji; mtu wa a member of the agriculturalist peoples; a member of the lower caste tabaka la watawaliwa

o mwîru wa énku

shoka

o mwiserukári

mlugaluga, askari polisi, mwanajeshi policeman, soldier

o mwîsi

muuaji

killer

o mwisici

mtoto wa kike, msichana

female child, girl

o mwitizo

chujio la pombe, faneli

beer filter, funnel

o mwîwa

mtoto wa dada, mpwa

niece/nephew (sister's child)

o mwizi

mhamiaji, "wa kuja"

immigrant, non-native

o mwîzi

maradhi ya wanawake ambapo maji hutoka ukeni

woman's disease characterized by vaginal discharge

o mwoga

ufundi, kazi

skill, occupation

o mwojo

mtoto wa kiume, mvulana

male child, boy

o mwómbeci

mwashi, fundi

mason

o mwôngo

tango, boga

cucumber, pumpkin fruit

o mwongóngo

aina ya boga

type of pumpkin

o mwônyo

chumvi; mchuzi

salt; broth, gravy

o mwônyo gwa Nkóre

aina ya magadi kutoka Ankole hutumika kama chumvi

soda from Ankole used as salt

o mwôro

fukara

poor person

o mwose

kishada cha mbuzi

goat's tassel

o mwôse

nywele za mkiani

bushy end of tail

o mwoya

malaika mwilini, manyoya

hair on skin, fur

o mwoyo

roho

soul/spirit

e myáaka

mazao, mavuno

crops, harvest

ndizi za kuchoma teguka

roast bananas dislocate (a joint)

aina ya ujenzi

archtectural style

tegua/nyonga

dislocate (a joint); screw

e myóce ku myôka e

myombecere

ku myôra

axe

121

Runyambo

Kiswahili

English

myoyo ya nte

mvua ya mwezi wa nane wakati wa ukame

isolated rain shower in dry season around August

ku naaba

nawa

wash (hands, face )

ku naabisa o-mwâna

osha mtoto

wash baby

ku naabisa e-sefuria

kuosha sufuria

wash pot

e náama ku náamira

siri; njama la njama

secret; conspiracy conspire against

nanasi

pineapple

ku nafaara

wa mvivu

be idle

ku nága

tupa

throw (away), abandon

ku nága a-mahuri

taga mayai

lay eggs

ku náganaga

tawanya; sumbua kwa kukwepa wajibu wa kumhudumia mtu

spread/scatter; shirk responsibility for attending to someone's problems

ku nájiirira

telekeza mbuzi machungani

let goats graze alone without a herder

ku nájira

lala usingizi

sleep

ku nájirana

tupa/telekeza

abandon, neglect

e

naanáasi

e

náku

shida, tabu

hardship

e

namba

nambari

number

nanga

six string musical instrument plucked with fingers

e nânga

ala ya muziki yenye kamba sita ambazo huchunwa kwa vidole kutoa muziki au

e e

nântwa nazi

titi, chuchu nazi; tunda la aina ya mti pori

teat, nipple coconut fruit; edible nut of a type of wild tree

e

ncaaca

magamba miguuni (=e-nkwakara )

scales on feet

e ncakara

aina ya ndizi ya kupika

type of banana for cooking

e nceeto e ncende e ncene

ngozi au mkeka wa kukalia tumbili, ngedere, mbega, kulunzu maskini, hohehahe

skin or mat used as seat vervet monkey poor person

122

or

e

Runyambo

Kiswahili

English

ncéne

pombe mbaya isiyo na mtama wa kutosha poorly brewed beer without enough millet

e ncére

pombe isiyo na mtama wa kutosha beer without enough millet

e e e e e

nceréje ncerémece ncerere nci ncíma

panya mtoto mchanga aina matunda pori, stroberi nini kima

mouse infant type of wild strawberry what? monkey (small, dark-coloured)

e

ncîndo

majani ya mkindu yatumikayo kusuka mikeka

leaves of a type of palm tree used in weaving mats

e

ncînji

nguzo

pole, pillar

e

ncinzo

sindano

needle

ncira bínu

kidole cha kati

middle finger

ncira byôna e ncíro za e-nsi

kidole cha kati pande za dunia

middle finger directions of earth

kinyesi cha kuhara

slimy feces of a running stomach

e e e e

ncúgura ncuma ncúnkwa ncúro

aina ya ngoma ichezwayo kwa kuruka juu type of dance involving jumping up high

chungwa kijito, chemchemi

orange annual stream, spring

e ncwêce

mzimu wa mtu aliyekufa; kijana afaye bila kuzaa

spirit of a dead person; person who leaves no offspring

e e e e

ncwéka ncwende ncwéra nda

sehemu kibuyu cha kuhifadhia samli mamba, nyoka atemaye sumu, fira mtoto (ndani ya tumbo); tumbo

part butter calabash black mamba (spitting cobra) fetus (unborn child); stomach, abdomen

é

nda

chawa

louse

e

ndáaro

mimba kabla ya ndoa

pregnancy before marriage small huts in banana plantation for religious ritual

promise, appointment, oath

e ndáaro

e e

ndaawa ndáazi

vibanda vidogo ndani ya shamba la migomba kwa ajili ya shughuli za dini maksai kitu kikubwa

e

ndagaano

ahadi, miadi, kiapo

123

wether; castrated goat; steer great/powerful thing or person

Runyambo

Kiswahili

English

e

ndahi

kwale

grancolin, patridge, quail

e

ndamu

zawadi kwa mashahidi wa mkataba wa kuuziana kitu

commission to witnesses of a sale agreement

e

ndára

fisi

hyena

e

ndára

ndala

sandal

e

ndasána

vita

war

e

ndáso

mshale wa kutolea damu

arrow for bleeding

e

ndecerero

tamati

final/decisive point

e

ndeeberwámu

kioo

mirror

e

ndeere

majani ya migomba

banana leaves

e

ndééreesi

mzururaji

wanderer, idler

e

ndéeso

chambo

bait

e

ndéeso

aina ya ndoana ya kushikia uzi/kamba katika ushojanji

type of hook for holding thread/string in sewing

e

ndeje

ndege (ya abiria)

aeroplane

e

ndemu

some rare animal in fables

e ndénde

mnyama adimu katika masimulizi/ngano pombe yenye kutereza

e ndénde e ndereero @ ndi

mjinga/mpumbavu kipeo, mwisho -ingine

foolish/stupid person highest point/utmost other

e ndíibwa

aina ya ndizi ya kupika

type of banana for cooking

o ndíijo e ndíiro

other (person) type of bowl made banana tree bark

poorly made beer with a slippery taste

e

ndiisa

mwingine (mtu) aina ya bakuli dogo lililotengenezwa kutokana na makuti ya mgomba aina ya ndege

e

ndíisa

aina ya mizizi pori iliwayo

type of edible wild roots

e

ndíma

aina ya ulimaji

type of farming/cultivating

e

ndimiro

bustani, ardhi iliyolimwa

garden, cultivated land

e

ndímu

limau

lemon

124

yellow wagtail

Runyambo

Kiswahili

English

e ndinjídi

ala ya muziki yenye pembe au mti harp with horn or wood resonator, with wenye tundu la kukuzia sauti, na one string sounded with a bow kamba ambayo husuguliwa kwa aina ya upinde ili kutoa muziki.

e ndirira

mnyama mdogo asiye na mkia, pelele ngamia/punda aina ya shoka lenye mpini mfupi kwa ajili kuchongea mitumbwi ndoo

hyrax

e ndoso

kijiko cha mti, mwiko wa chuma

wooden spoon (for eating with), large metal spoon

e ndugu

chumbani; sehemu ya ndani/nyuma nyongo, wengu kelele, mlio

in the rooms (sleeping area)

e e

ndogóbe ndondoozo

e

ndóo

camel/donkey type of adze with a short handle bucket

e e

ndurwe ndúúru

bile, spleen noise, cry, sound

e

ndúúru ya nyima mwangwi

echo

e

ndwâna

namna ya kupigana

manner of fighting

e

ndwano

mapigano

battle

e

ndwára

namna ya kuugua/kukabili maradhi manner of confronting personal sickness

e

ndwâra

ugonjwa, maradhi

disease/illness

e ndwara z'abáana degedege

convulsions

e ndwâzi

mtu wa afya mbovu

sickly person

e e

ndwéiro ndyarya

meal of sorghum ugali wa ulezi mtu mdanganyifu asiyelipa madeni cheat, serial debtor

é

ndyo

mkono wa kulia

right hand

ku neceerera

matunda kuwa katika hali ya kupevuka mtini

(fruits) be in a condition of being fully ripe on a tree

ku neepa ku neera

pata wazimu nyea

become crazy defecate on 125

Runyambo

Kiswahili

English

ku neisa

fanya mtu anye

cause to defecate

ku néna

uma, kata kwa meno

bite

@ nene

-enyewe

self

e

nfaana

mchango, minyoo, tegu

worm in bowels

e

nfákazi

mjane/kizuka, aliyefiwa na mume widow

é

nfu

samaki

fish

e

nfúka

jembe

hoe

e

nfúkuzi

buku

mole

e

nfumbi

aina ya ugonjwa (wa tezi); ugonjwa type of disease; tooth disease wa meno leg muscle below knee msuli wa mguu chini ya goti

e nfûndo e nfunzi e nfúra

type of small bird (robin) aina ya ndege mdogo mtu wa heshima, k.m. wakwe; mtu person of high esteem e.g. inlaws; generous person mkarimu

e e

nfurebe nfurebe ya e-ndurwe

mfuko wa begani kifuko cha nyongo

shoulder bag gall-bladder

e

nfuru

samaki

fish

e nfúuni

jembe lililolika na kubaki sehemu ndogo worn out hoe

e e

mtoto yatima -enye pembe ndefu

orphan long-horned (cattle)

e ngaaju

ng'ombe mwenye pembe ndefu

long horned (ankole) type of cattle

e ngaaniizi e ngábi e ngabo

mzungumzaji, enye kupiga gumzo sana talkative person

nfúuzi ngaaju

pongo, swala mfuko wa asali, masega ya asali; ngao ya kuwindia mnyama mwenye baka moja

type of antelope/gazelle honey sack/comb; hunting shield

e ngáhe @ ngahi

kasia, kafi ngapi?, kiasi gani?

oar, paddle how many/much?

e

ngáhi

kasia, kafi

oar, paddle

e

ngamba

kifaa cha kutengezea vyungu hutokana na gamba la kobe

piece tortoise shell used in pot making

ngabo

126

animal with one patch

Runyambo

Kiswahili

English

e

ngámba

namna ya kuongea; usemi, taarifa

manner of talking; report

e

ngambi

msemaji/mwongeaji

a talkative person

e

ngambira

aina ya nyoka arukaye

type of snake that flies

e

nganuzo

mazao ya kwanza

first of new crops

e

nganzi

mtu anayependelewa

favourite person

e ngárabi e ngárambi

aina ya ngoma ndefu yenye uwazi type of long drum with one open end upande mmoja type of roasting bananas (musa aina ya ndizi za kuchoma paradisiaca)

e e e e

ngaro ngásya ngáta ngóbe

hand paddle headpad mshale, kigumbe cha/chonge ya mshale arrow (head)

e

ngóbya

mtu asiyelipa madeni, tapeli

person who does not pay debts, fraudster

e

ngoma

ngoma

drum

e

ngoma

nchi, himaya

country, kingdom for ruling

e

ngona

kenge

large water lizard

e

ngondo

madoadoa

spots

e

ngonje

aina ya mizizi ya majani majini; kuvumwani

kind of water weed roots; moss

e

ngoro

aina ya bangili za mkononi

type of wrist bangles

e

ngorooba

kindi, kidiri

squirrel

kiganja cha mkono kasia kata

e ngoto

sehemu ya nyuma ya shingo

back neck

e e

ngóye ngozi

marando ugozi, mbeleko

leaves of sweet potatoes baby sling; cloth/hide for carrying a child/sick person/king

e

ngugo

salt lick

e

ngúgu

mahali penye mwamba wenye chumvi kwa ajili ya wanyama mtumba, kifurushi

e

ngúhe

unyusi; ukope

eyebrow; eye lash

e

ngumba

tasa, mgumba

barren (of living being)

aina ya ndizi ya pombe

type of banana for beer

e ngumba

127

pack/bale/bundle/parcel

Runyambo

Kiswahili

English

e ngundu e ngunga

mnyama (dume) mzee/kiongozi old/lead bull grass with small round stem and wheatmajani yenye shina dogo la mviringo na mbegu kama za ngano like seeds

e e e e

aina ya ndizi kipande cha ndizi barabara konyagi

type of banana half a banana road whisky/spirit

nguzo/mambo nyembamba za kukazia wavu wa kuwindia (o-muguha) chui ng'ombe mwenye pembe fupi

thin pegs for stretching/holding hunting net

ku nia

nya

defecate

ku níájiira

plod along

ku niga

tembea kwa taabu hasa kwa kulemewa na mzingo kwama kooni, kaba

ku nígahara

chukizwa

take offence

ku niha

kinai

lose interest/appetite for some food because of having too much of it

ku niira

heshimu

honour/ pay respect

ku niirwa

heshimiwa

become honoured

ng'ombe dume

bull

e ními emo

ndugu wa baba mmoja

relations from one father

e ninjídi

ala ya muziki yenye pembe au mti harp with horn or wood resonator, with wenye tundu la kukuzia sauti, na one string sounded with a bow kamba ambayo husuguliwa kwa aina ya upinde ili kutoa muziki.

e ninjíri

ala ya muziki yenye pembe au mti harp with horn or wood resonator, with wenye tundu la kukuzia sauti, na one string sounded with a bow kamba ambayo husuguliwa kwa aina ya upinde ili kutoa muziki.

ngusagúsa ngusúka nguudo ngúuri

e ngwâni

e ngwe e ngwébe

e

ními

128

leopard short horned (nyambo) type of cattle

become caught in the throat, choke

Runyambo e nio ku níoza

Kiswahili

English

tako, mkundu jigamba kwa kejeli, fanya makeke

buttock, anus brag contemptuously

e

nja

majani marefu

elephant grass

e

njáaye

bangi

bhang, marijuana

e

njángwa

paka wa kufugwa

domestic cat

e

njara

njaa; uhaba wa chakula

hunger; famine

e

njeera

panya miti mdogo

dormouse

e

njéje

sato, ngege

tilapia

e

njejera

mpumbavu

foolish person

e njemeko

aina ya jagi la udongo kwa ajili ya maji ya kunawa

small earthern jug (for water)

e e

njemu njenyi

mgomba aina ya mmea utambaao wenye majani yanayowasha

banana plant type of creeping plant whose leaves cause itching

e

njeri

aina, alama, chapa

type, brand

e njéru

aina ya ndizi

aina ya ndizi

e njeso e njezi

tabia, mwenendo maji ya kina kirefu; mkondo wa mto alama za mviringo

general character/behaviour deep water; course of river

e njinga za e-byâra

alama za vidole

finger ring markings

e e

njinga za e-bica njingo

sehemu ya shingo yenye mifupa kiungo cha mwili

chainlike bone part of neck body joint

e

njingo

siha nzuri ionekanayo kwa mwili kuwa mkubwa

good health as manifested in a good body build

e

njino (o-rujino)

ufizi

gum

e

njiri

ngiri

warthog

e

njóci

nyuki

bee

mtungi; chungu cha udongo kwa ajili ya maji, pombe etc.

earthen pot not used for cooking; water pot

e njinga

e njoga

129

ring markings

Runyambo

Kiswahili

English

e

njojo

ndovu ; tembo

elephant

e e

njoka nju

nyoka; mchango, minyoo nyumba

snake; worm in bowels house

é nju

mvi

grey hair

e njuba

damu ya ng'ombe iliyopikwa

cooked cow blood

e e

njubu njúgo

kiboko aina ya mtego utumiao kamba na jiwe au shoka

hippopotamus type of trap that uses a rope and heavy stone or axe

e

njúgwa

mahari

wedding/betrothal presents

e

njuma

mbegu/kokwa/punje

seed, grain, nut

e

njunjúusi

aina ya nyuki ambaye huaminika kutabiri ujio wa mgeni

type of bee that is believed to signify the coming of a visitor

e

njúra

mvua

rain

e

njúra nyînji

mvua nyingi

heavy rain

e njúúma

aina ya ndizi za kupika

type of banana for cooking

njweri @ nka nka

nyumba nyingine ya familia peke yake, tu kama

yonder house in the homestead alone, only like, about, roughly

nkáaga

sitini

sixty

nkaaro

changarawe nyeupe

white pebbles

e nkáaye

kibuyu kidogo

gourd, small calabash

e nkagate

aina ya mmea mwembamba na mweroro utumikao kutengeneza vikapu wapi aina ya mmea kama katani wenye kustahimili ukame upepo wa mvua

type of plant with small soft stem used in making baskets, osier

makusudi

deliberately

zawadi ya nguo/ngozi ya mama wa msichana anayeolewa

present of skin/clothing material to bride's mother

e

e e

nkahi nkáka nkambura mabati nkána

e nkânda (ya nyina)

130

where? aloe rain bringing winds

Runyambo e nkânda emo e nkânga e nkángabuye

Kiswahili

English

ndugu wa mama mmoja kororo, kanga jiwe gumu litumikalo kutengeneza kokoto za barabara kaakaa

siblings from one mother crested guineafowl hard rock for highway aggregate

e

nkânka

e

palate

nkankábane

sehemu ya mkia wa mkungu wa ndizi ambayo haikui kutoa ndizi

part of the tail of a banana bunch which does not develop into bananas

e

nkanyanya

mkunjo wa uso

wrinkles

e

nkanzi

mwenge

torch, firebrand

e

nkaraakáre

mbarika

castor-oil bean

e

nkaragáca

kaa

crab

e

nkaranga

mafuta ya mbarika

castor oil

e

nkári

mkojo

urine

e

nkazamburira

grass from roof used again as thatch

e e

nkázi nkéíga

nyasi za paa zilizoezuliwa na kutumika tena aina ya ugonjwa unaosababisha kivimbe kigumu mwilini jike maharage machanga

e

nkeito

ndala

sandal

e

nkeregéce

kaa

crab

e

nkogóte

type of pumpkin with a hard shell

e

nkójo

aina ya boga (o-mwôngo ) lenye ganda gumu kovu

e

nkóko

kuku

hen/fowl, chicken

e

nkóko kukóókoroma

jogoo kuwika mara ya kwanza (usiku saa 9)

cockcrow (3am)

e

nkóko kuyaajiira jogoo kuwika wengi (mapambazuko saa 12)

e nkazi

wen female young beans in pods

scar

cocks crowing en mass at day break (6am)

e nkókora

kiwiko cha mkono

elbow

e nkoma e nkóma e nkomamuti

bahili nyoka anayeruka gogonola, gogota

miser flying snake woodpecker 131

Runyambo

Kiswahili

English

e

nkômbe

njiwa

pigeon

e

nkombo

kisogo, ukosi

occiput, back of the head, nape (of neck)

e

nkomo

mpini wa kisu

handle of a knife

e

nkondo

mambo ardhini

peg in the ground

e

nkóne

maksai

castrated bull/sheep

e nkongooro

kibuyu cha watoto kunywea maziwa milk gourd for children

e e

nkoni nkónya

fimbo (ya kuchungia/kutembelea) herding/walking stick, staff banana stem at root base shina la mgomba itokapo mizizi

e

nkonyáje

pombe kali, konyagi

hard liquor, whisky

e nkóóre

kunde, aina ya choroko

cow pea

e nkorantima

aina ya nyoka mweusi mwenye koo lililochomoza

type of black snake with protruding throat

nkore e nkóro e nkóro e nkorobweizo

Ankole; kaskazini kibuyu cha watoto kunywea uji mfupa wa kidari kingoe

north gourd for children to drink porridge breast-bone/meat hook (for pulling down branches in plucking fruit)

e

chakula cha mfalme

king's food

e nkoromwéijo

ng'ombe mfupi

short (Musoma) type cattle

e e e e

nkórongo nkorooto nkoróra nkórora

choroa, korongo aina ya siafu mkubwa mweusi namna ya kukohoa kikohozi

oryx, roan type of large black ant manner of coughing cough

é

nku

kuni

fire wood

e

nkúba

radi

thunder/thunderbolt

e

nkubansi

aina ya ugonjwa wa migomba

banana disease, Panama disease

nkorogo

e nkúbe

samaki mkubwa na mrefu ambaye type of long fish that is folded into a circle; catfish hukunjwa kama kata; kambare

e nkuburi e nkukuuru e nkûmbi

hornless cattle ng'ombe asiye na pembe type of tree aina ya mti kiongozi katika kundi la wanyama lead animal in a wild herd of animals pori 132

Runyambo

Kiswahili

English

e e

nkúmi cikúmi nkúmi ikúmi

laki moja, elfu mia moja elfu kumi

hundred thousand ten thousand

e

nkundi

kitovu cha mtoto mchanga

newborn's navel

mbuzi/kondoo/ng'ombe asiye na pembe tuta mtu anayeashiria mkosi kwa matendo yake

hornless goat/sheep/cow

e nkungu e nkúnguru e nkunguzi

ridge, bump, terrace person who signals a bad omen by his/her actions

e nkungwe e nkura e nkura ruhémbe

type of banana rhinoceros aina ya mende mwenye pembe kama faru rhinoceros beetle

e

mapigo ya moyo yaendapo mbio

nkuratíma

aina ya ndizi kifaru

fast heartbeat

e nkureijo

aina ya matete ya kuimarishia kuta type of thin sticks for reinforcing walls and roofs na paa, fito

e nkuru

vipande vya nyama iliyoparuliwa kwenye ngozi

scraped meat pieces from skin of animal

e e e e

habari jiwe la kupondea, mango mtu mkorofi, mpenda mizozo jiwe lenye rangi nyekundu kwa ajili ya kutengeneza rangi ya kupaka

news crushing stone; stone pestle troublesome person red rock for painting

nkúru nkúrungo nkúrungutani nkúrwa

e nkúute

kazi ya kusuka (k.v. mkeka, kikapu) isiyo na mapambo e nkuyo pia e nkuzi shina kuu la mgomba e nkwakara magamba miguuni (=encaaca ) e nkwakwakubóna kakakuona e nkwânzi shanga e nkwata rúgo

plain/undecorated weavework top (play instrument for spinning) main stem of banana plant scales on feet pangolin beads

chombo (hasa kibuyu) kinachobaki container (calabash) to hold girl's place kama ishara ya kumkumbuka binti in the father's family after she leaves to join her husband at marriage aliyeolewa

133

Runyambo

Kiswahili

English

e nkwatwa baséija mtoto mchanga wa umri wa miezi infant about two months old miwili hivi e

nkwírwa nngaaha ku noba e nobi

siafu mdogo hapana chukia chuki

small whitish ant no hate hatred

ku nócera

kukifu, kuudhika

take offence, have more than enough

ku nóga

be thoroughly crushed/pounded

ku ku ku ku

nóga nógoka nógoora nógora

wa katika hali ya pondeka sawasawa chuma katika finyanga vyungu kata hasa kwa panga

e

nômbo

mkono wa kubebea mtumbwi

kind of handle on a canoe for ease of handling

e

nôngo

tundu/shimo katika mwamba

hole in a rock (esp. as water reservoir)

e

nono

ukucha

finger nail

ondoa punje za mahindi kutoka kwenye gunzi, ondoa ganda la karanga tengeneza ngozi iwe laini kwa kuipaka mafuta

thresh maize, remove pod of nut

(e.g. sore/wound) become septic

e nsa e nsáaci e nsaakarazi

(k.v. kidonda) haribika kwa kushambuliwa na wadudu nywa/la kidogo kidogo na polepole fungu la majani jogoo kinywaji kilicho chacha

e

aina ya nyoka arukaye

type of snake that flies

e nsábiko

chombo cha madawa ya kumwogesha mtoto

container for child's concoction of medicinal herbs for bathing

e nságama e nsagazi

damu matete

blood reeds used in building

ku nónora

ku nooba ku noobooka ku noomeeza

nsáána

134

pick/harvest/pluck be cut/hacked mould pottery cut/hack

tan; make animal hide soft by applying oil

eat/drink in small amounts slowly bundle of grass cock/rooster fermented stale drink

Runyambo

Kiswahili

English

e

nsáho

sack, bag; stomach

e

nsáma

mkoba, mfuko, gunia; tumbo, mfuko wa chakula tumboni mbawala

é

nsamáaci

samaki

fish

e

nsambi

mamba

crocodile

e

nsambo

ardhi iliyoachwa ipumzike

fallow land

e nsanani

mwanya kati ya meno

gap between teeth

e

nsándago

alama ya chanjo mwilini

tattoo, incision scar

e

nsânde

kivumbizi, aina ya ndege mdogo, mzingi

canary, seed-eater, (type of small bird), weaverbird

nsanju

sabini

seventy

nsankúza

poor banana tree/produce on poor soil

e nsânsa

migomba/ndizi zilizodhoofu kwa kukosa rutuba aina ya ndizi ya kupika

e nsara e nsási e nsasuro

kucha ndefu za urembo cheche ya moto malipo

long finger and toe nails for beauty spark payment

e

nsecera

aina ya ugonjwa wa jicho

type of eye disease

e

nséeka

matunda ya o-muséeka

edible nut of the o-muséeka tree

e nseimo

aina ya rungu la kupondea gamba la mti kutengeneza shuka

type of wooden hammer for smoothening barkcloth

e nseiso e nseko e nsekura

jiwe la kusagia (la juu) kicheko kibuyu cha ukubwa wa kati

top (smaller) grinding stone laughter mid sized calabash

e nsékuro

kinu cha kutwangia

mortar

e e

nsénene nsengwe

senene filimbi

edible grasshopper flute

e

nsenya

kuku jike

hen

e nsésemi

kinyaa; kitu kiletacho kinyaa

nausea; thing causing nausea

e

jimbo, nchi, himaya; ardhi, dunia, ulimwengu; nchi kavu

district,country, earth, land, world, dry land

e

nsi

135

waterbuck

type of banana for cooking

Runyambo

Kiswahili

English

e

nsibíkwa

ndizi iliyotengwa shambani kwa ajili ya matumizi maalum

banana set aside in farm for special occasion

e

nsíbo

kisiki

stump of tree, stumbling block

e nsicira

aina ya ndizi za kupika

type of banana for cooking

e nsígo e nsika

figo shida, mzozo, mfarakano, kasheshe, fadhaa kete, kauri

kidney consternation

e nsimbo

kibuyu cha kuhifadhia samli

butter calabash

e e e e

nsimbo nsinda nsíndizi nsînjo

kifafa hatua kabla asali haijakamilika bundi mimba kabla ya ndoa

epilepsy prehoney stage stuff owl pregnancy before marriage

e

nsobyo

fimbo ya kuchimbia

digging stick

e

nsóga

mbarika

castor-oil bean

e

nsogasóga

mbarika

castor-oil bean

e

nsókozo

chanuo, kitana

comb

e

nsômba

buku

very large long-tailed rat

e

nsônda

pembe

angle

e

nsônda isatu

pembe tatu

triangle

e

nsonga

maana, sababu

meaning, cause, reason

e

nsôngo

chongo

one-eyed

e

nsongóre

mbwa dume

he-dog

e

nsóni

aibu

shame/shyness

e

nsimbi

cowry

e nsônzi

aina ya samaki mdogo jamii ya kambare type of small fish

e e

nsóoka nsoro

shoka njugumawe

axe bambara groundnut

e

nsoromuti

aina ya maharage

type of bean

e

nsorooro

tofauti

difference

e

nsumbakazi

mwanamke asiyeolewa/aliyewahi woman, full grown unmarried/formerly married kuolewa

e

nsumúre

mbwa aliyehasiwa

castrated dog 136

Runyambo

Kiswahili

English

e

nsûndo

e

nsunju

tonsilitis; small hard swelling on skin ungonjwa wa mafindofindo; uvimbe mdogo juu ya ngozi mithili ya upele lakini mgumu crest of bird or maize cob ushungi wa ndege au mahindi

e

nsúro

kijito

stream, spring of water

e

nswa

kumbikumbi

large winged and edible termite

e nswaga

aina ya mnyama

type of animal

e e

nswera nswéra

inzi uoaji, shughuli za kuoa; namna ya kujamii

housefly processes of marriage; manner of doing sex (male)

nsyeri

juzi

the day before yesterday

e

ntaama

kondoo

sheep

e

ntáána

kaburi

grave

e

ntáano

shamba jipya la migomba

young banana plantation

e

ntáára

aina ya e-cíibo kikubwa

large of large e-ciibo

e

ntaasurano

malipo ya mwisho kwa mganga baada ya mgonjwa kupona

final payment to medicine person after patient has been cured

e

ntabaatába

aina ya matunda pori

type of wild fruit

e ntabáne

juisi ya ndizi daraja la tatu na yenye maji mengi

third grade banana juice with a lot of water

e ntabu

shimo la kuwekea mtumbwi wa kupikia pombe chanzo mtu mwenye kiburi mzigo wa kubeba mkononi kichwa ngumu, mtu mwenye kiburi aina ya mnyama mwenye masikio madogo na rangi nyeupe mgongoni kiasi cha kujaza kinywa namna ya/taratibu za matibabu dhambi, janga, balaa ncha ya mtego ambayo huachia ili mtego ufanye kazi yake

ditch where brewing canoe is placed

e e e e e

ntabuko ntagambirwa ntahatwa ntáhurira ntáhurira

e e e e

ntáma ntámba ntambara ntambasyóóka

137

source, origin stubborn person hand luggage stubborn person honey badger

mouthful manner/type of treatment sin, disturbance tip that trips to set a trap to work

Runyambo

Kiswahili

English

e ntanani

mawaa kwenye mwili au vyombo visivyooshwa vizuri

stains on body/utensils not properly cleaned

e e

ntanda ntandéigwa

pamba, kande mbaazi

food supply for a journey pigeon-pea

e

ntarabanda

mtalawanda

tulip-tree (markhamia platycalyx)

e

ntarabânda

sapatu

sandal (traditional)

aina ya miti midogo ya kutengenezea mitego ya samaki (entúkuru ) aina ya ndizi ya kupika zawaridi, shorewanda simba

type of creeper for making fish trap

e ntarabúgu

e ntaragáza e ntaratâmbi e ntáre e

ntáre ya irungu

e ntárure

type of banana for cooking sparrow lion

aina ya dawa kali kutokana na mti very strong medicine from bark of a tree used to treat malaria pori na hutumika kutibu malaria chumbani; sehemu ya ndani/nyuma ng'ombe ng'ombe mwenye mimba

back room(s)

e e

nte nte ekúrize

cow/cattle pregnant cow

e

nte kutaaha

usiku saa 2 (ng'ombe wanaporudi zizini)

night about 8pm (when cattle come back into the kraal)

e

ntébe

kiti

seat/stool/chair

e

ntééka

namna ya kupika

manner/style of cooking

e

ntéénsa

aina ya o-mutóoma (hutoa gome zaidi ya mara moja)

type of ómutóoma which may be used more than once in making barkcloth

e

ntéénsa

namna ya kujadiliana

manner of discussing

e e

ntééra bisaka ntégo

ordeal (trial by …) aina ya utaratibu wa kumnasa mkosaji kwa kumtaka mtuhumiwa afanye mambo ya hatari kwa maisha yake advance payment to medicine person malipo ya awali kwa mganga uingizaji wa dawa mkunduni, enema enema

e

ntembe

migomba pori

e ntéenyo

wild banana

138

Runyambo

Kiswahili

English

e

ntembeka

additional false point in a report

e

ntembero

habari ya ziada na isiyo kweli katika taarifa ngazi

e

ntemere

ladder

aina ya sinia la makuti ya mgomba type of tray made from banana tree bark (=e-cíibo )

e ntênde

mzigo wa mazao uliofungwa kwa majani na unaohamishika

bundle of grain etc. packed for storage

e ntente e ntetére e ntiitiríyo

aina ya ndizi za kupika mbegu za boga kwale

type of banana for cooking pumpkin seeds quail

e

ntîmba

hatred/sorrow to the grave

e

ntingani

chuki/huzuni ya kudumu hadi kifo mwanamume malaya

e ntíti

pumba za mtama katika pombe ambazo huchujwa na kutupwa

millet dregs from millet husks in beer

e ntóbe e ntóbo

aina ya ndizi za kupika aina ya e-ntôngo mwitu zisizoliwa

type of banana for cooking type of wild plant with bright yellow fruit when ripe (colocynth)

e ntogori e ntomi e ntongo

aina ya mchezo wa ngoma za jadi ngumi/konde nyama tupu/mnofu

type of traditional dance fist flesh meat without bones

e ntôngo

nyanya chungu

type of large berry cooked as vegetable

e ntotómya e ntubu

ndizi mbivu zilizopikwa mboo katika hali ya kuvuliwa ngozi ya mbele matunda kama e-ntóbo aina ya ndizi kiwango cha wekundu aina ya mtego wa samaki (ensônzi ) kama kikapu cha vijiti laini; zawadi aletazo mtu kwa kawaida ndani ya aina ya kikapu

ripe cooked banana penis with foreskin rolled back

mjumbe, tarishi, mtume

messenger

e e e e

ntúgunda ntukura ntukúra ntúkuru

e ntúmwa

139

man of loose sexual morals

type of tree with fruits like e-ntóbo type of banana degree of redness type of fish trap like a basket; present/gift usually in a basket

Runyambo

Kiswahili

English

ntundo

bidhaa

commodities

e ntûndu

aina ya ndizi ya pombe

type of banana for beer

e ntuntúnu

aina ya matunda mwitu madogo kama nyanya aina ya matunda yaliwayo, madogo machungu, yenye rangi ya kijani na ukubwa wa njegere pundamilia pombe ya mchanganyiko wa asali na pombe ya ndizi (o-rubísi )

gooseberry

e

e ntúra

e ntureje e ntúrire

bitter edible type of berries of pea size

zebra type of drink made by mixing banana beer with honey

e e

nturu ntúúhe

nunda/paka shume aina ya korongo (ndege) mwenye ushungi

wild cat type of crested crane

e

ntuumo

lundo, chungu

heap

e e

ntúure ntwánjiro

mwereka, anguko kinu

fall ( in a wretle/slip) mortar (for pounding)

e

ntwéíja

mashtaka

lawsuit

e

ntwiga

twiga

giraffe

ku núga ku nújiiza

onyesha kutopendezwa na kitu au show not to be pleased by something considered dirty, loathe, be disgusted watu kwa sababu ya uchafu cause nausea chefua

ku nunciriza

nusa

smell (trans), sniff

ku nunka

nuka

smell (intrans)

ku nunkáje

nukia

smell (sweet)

ku nura

wa tamu

be tasty/sweet

ku nuriirira

wa tamu sana

be very sweet

ku nuriiriza

furahia ladha tamu

enjoy a very sweet taste

núuma

mindi, funo

duiker

núúniira

aina ya mchuzi mzito wa samli na maji thick relish made by boiling butter in water

e e

@ nuzire é nwa

-tamu

sweet/pleasant

nyigu

hornet, wasp

e

nya

sange

elephant shrew

nyáábura

(tusi) mtu mpuuzi/ovyo

(insult) hopeless fellow

140

Runyambo

Kiswahili

English

chana; nyonyoa manyoya

tear; pluck out feathers

nyanya maji/tungule

tomato

ku nyáara

kojoa; toa mbegu za kiume

urinate; ejaculate

ku nyáara a-habyahi

kojoa kitandani

bed wet

ku nyaata

la bila kitoweo

eat food without relish

kinyonga; kigeugeu

chameleon

nyanganyana kitu (hasa chakula) kisichotosha kwa wote

quickly finish off something (esp. food) which has been supplied in a very small amount not enough for everyone around

nyabataama

ngoma ya mfalme (o-mukáma )

chief's drum

nyabayamba

seasonal spring; moss

ku nyáámura e

e

nyáanya

nyabaarúju

ku nyábana

e

e

nyabúbiri

e

nyabumba

chemchemi kwenye mwamba baada ya kipindi cha mvua; kuvumwani jina la mojawapo ya mizimu/miungu aina ya kamba ambayo husukwa kwa kuunganisha ncha mbili aina ya siafu mwenye madoa

Nyaburéza

mzimu/mungu wa kike wa Karágwe female spirit/deity of Karágwe

e

nyabúsatu

rope woven with three strands

e

nyabutongo

aina ya kamba ambayo husukwa kwa kuunganisha ncha tatu aina ya mboga za majani ziotazo hasa katika mahame aina ya ndizi za kupika

type of banana for cooking

Nyabînji

nyabwehogóra

nyabwehumbaa- aina ya mende ajifanyaye kafa rika nyabwekabisa nyacimasa nyaciro ku nyaga ku nyágarara

aina ya mende ajifanyaye kafa homa ya manjano jana nyang'anya/pora/teka; punja wa na wasiwasi/shida/kero

141

name of one of the deities rope woven with two strands velvet ant

type of vegetable plant that frequently grows in deserted homesteads tenebrionid beetle tenebrionid beetle yellow fever yesterday rob, loot, pillage, plunder; cheat be troubled/anxious

e

e

e

Runyambo

Kiswahili

English

nyáhuro

tofauti

variation, distinction

nyakábwa

mtoto wa mbwa

puppy

nyakânga

majira ya kuanza kupanda mbegu period for early planting when some kwa wasiwasi kwa sababu mvua si seeds may die for lack of rain (september) ya uhakika (septemba)

nyakárya

chakula

food

nyakáto

Doto msichana

female second born of twins

nyakorómi

mjomba; mtoto wa kiume wa mjomba kwapa

maternal uncle (my)

nyakwâwa

armpit

nyakwénkuruza mama ya bibi

great grand mother

nyakwênto

mama mdogo/mkubwa

sister of mother

e

nyama

nyama

meat

e

nyama eseire

nyama nono

greasy meat

nyamágoye

zeruzeru

albino

e

nyambárwa

headband worn by traditional priest

e

nyambirizi

ukanda wa kichwa uvaliwao na e-mbandwa (=e-cisîngo ) nyoka wa majini

e nyambo

aina ya ndizi; aina ya ng'ombe wenye pembe fupi

type of banana; type of short-horned cattle

e e

gogo la kuvukia kama daraja mnyama mwitu

log used as bridge wild animal

e nyaméizi

aina ya ndizi za pombe

type of banana for beer

e nyamikóno

type of water container for women's chombo cha udongo kwa ajili ya wanawake kufanyia usafi wa mwili ablutions

nyambuciro nyaméíswa

ku nyâmpa nyamugurucira okwéhenda e

nyamukundi

water snake

shuta, jamba kuchakuro

break wind, fart squirrel

aina ya uyoga

type of mushroom

142

e e

Runyambo

Kiswahili

English

nyamurása

aina ya magugu yenye mbegu (o-bukurura ) zinazong'ang'ania kwenye nguo/mwili wa mtu aina ya mnyama alaye mchwa

type of weed whose seeds stick onto clothing and body

nyamurimi nyamusimbi

anteater

aina ya mdudu mwenye harufu mbaya stink bug

nyamututuma

kisukari

diabetes

nyámwébazyo

jana

yesterday

Nyamwíza

mtoto wa kike baada ya mapacha

female child born after twins

e nyamwônyo

aina ya ndizi ya kupika

type of banana for cooking

e e

nyána nyanga

ndama jike asiyeachishwa ziwa pango, kaburi

unweaned she-calf cave, grave

e

nyângo

chunguchungu

big black ant, myrmicine ant

Nyangoma

Kulwa (msichana)

first born of twins (girl)

e

nyanja

bahari, ziwa, mto mkubwa (Kagera)

sea, lake, big river, large body of navigable water

e

nyanja ku-téékaana

ziwa kutulia

(sea) be calm

e

nyanja ku-táma

ziwa kuchafuka

(sea) be rough

e

nyânje

yangeyange

cattle egret, tick-bird

nyarubabi

kijani

green

nyoka wa rangi ya kijani

green snake

nyarubânja

ardhi / mashamba ya mfalme

king's lands / plantations

nyaruju

nyumba ya mfalme

king's house

nyawáawa nyawe

korongo mimi

stork, heron I

e nyawéera

aina ya majani yatumikayo kama mapambo/mashada

type of shrub used for making laurels/wreaths

ku nyeeta nyéígoro e nyeijoro

kua jana kotama (ya kukatia majani); mundu

grow up, mature yesterday curved knife for cutting grass; scythe/sickle

e nyeisese

aina ya ndizi

type of banana

e nyarubabi

e

143

Runyambo

Kiswahili

English

ku nyejera ku nyejera

itikia mwaliko/ukarimu panda mlima

accept hospitality/invitation go uphill

ku nyejeza

karibisha/karimu

invite; be a good/generous host

e

nyembe

embe

mango

e

nyémera

swala, nyamera

grant's gazelle, topi

e

nyéna

ndama mchanga

new-born calf

nyénca

kesho

tomorrow

nyénsya

kesho

tomorrow

nyénsyakare nyera nyerére nyíga nyigínya nyima nyîmba

tomorrow morning degree of whiteness bangili za shaba za mguuni na mkononi copper wire won on legs and arms mash bananas songa (ndizi) rain mvua back/rear/behind nyuma gourd rattle manyanga (ya kibuyu)

e e ku e e e

kesho asubuhi kiwango cha weupe

nyina mama yake nyina a-barongo mama-mapacha

his/her mother mother of twins

nyinábo

mama yao

their mother

nyinarími

mjomba wake

his/her mother's brother

nyinázaara

mamamkwe wake

his/her mother-in-law

e

nyîndo

pua

nose

e

nyîndo ya o-muguha

kitanzi

noose, loop

nyineeka

mkuu wa kaya

head of household

nyinéimwe

mama yenu

your (pl) mother

nyinéitwe

mama yetu

our mother

nyinênda

tumbo la uzazi, mji wa mimba

womb, uterus

nyinenkuru wa nyakwénkuru

bibi ya bibi

great great grand mother

ku nyinya

kuziba tundu/ufa unaovuja

repair hole/crack in container

e nyiragura e nyíri

kiwango cha weusi aina ya swala

degree of blackness dik-dik 144

Runyambo

Kiswahili

English

ng'ara; ngozi kuwa nyororo pamba mtu

glitter; (skin) be soft groom

e nyítabunyonyi

aina ya ndizi ya kupika

type of banana for cooking

e

nyóce nyoko

iliyochomwa (k.v. nyama, samaki) roast (meat, fish etc.) your (sg) mother mama yako

nyokózaara

mamamkwe wako

your (sg) mother-in-law

nyokwénkuru

bibi/nyanya yako

your grandmother

ku nyirira ku nyiriza

nyokwênto

mama yako mdogo

your maternal aunt,

e

nyombeka

ujenzi; aina ya ujenzi

construction work; architectural style

e

nyómyo

nguzo-mama ya nyumba; nguzo; milunda center pillar of a round house; pole

e

nyondo

nyundo

hammer

e

nyongorwéizi

aina ya mende wa majini

diving beetle

e

nyônjo

aina ya uyoga

type of mushroom

toa mabawa

remove wings, feathers

ku nyonyoora e

nyonyóozi

kimulimuli; nyota

fire fly; star

e

nyonza

type of pea-size berry purple when ripe

ku nyooma

aina ya matunda ya ukubwa wa njegere yenye rangi ya zambarau yanapoiva dharau, ponda

ku nyoomooza

disdain, treat with contempt

hoji, saili, dodosa

interrogate, question closely

e nyooro

aina ya o-mutóoma (hutoa gome zaidi ya mara moja )

type of o-mutóoma for making barkcloth

e nyóse e nyúgunyu e nyúguta

pombe iliyoiva jana kiuno, mfupa wa nyonga herufi

yesterday's brew waist, rumpbone orthographical character/letter

ng'oa/nyofoa

uproot, pull out

ku nyukura e

nyuma

nyuma

back/rear/behind

e

nyungi

chungu (pl. chungu)

heap

e nyungu

chungu cha udongo cha kupikia

cooking earthen pot

e e

kiko kiko

pipe (for smoking) tobacco pipe

nyungu eréesa nyungu ya e-táábe

145

Runyambo

Kiswahili

English

ku nyunka

piga pedeli ya baisikeli; kamua matunda (hasa ndizi)

pedal (a bicycle); squeeze fruit (esp. bananas) for juice

ku nyurura

vuta

pull

ku nyúunya

fyonza; lamba

suck; lick

kú nywa

nywa

drink

ku nywa a-máárwa

nywa pombe, vuta mrija

drink/suck beer

ku nywâna

fanya urafiki

become friends

ku nywéisa

fanya mtu anywe; nywa kwa chombo; gawa/uza pombe

cause to drink, drink with (instrument), give/sell beer

ku nywéísaguzibwa nywa ovyo/mara kwa mara

be in the habit of drinking too much/too often

ku nywéjera

busu/piga busu

kiss

ku nywérerana

wa na uhusiano wa kupeana pombe

have a relationship of giving each other beer

e nywêro

chombo cha udongo cha kunywea clay drinking vessel

ku ku e e

nywîja nywíjiira nza nzâmba

kaza (hasa kamba) lia kwa sauti ndogo mavuzi pembe ya swala ambayo hutumika kuwaita wawindaji; baragumu

tighten (esp. string) squeal pubic hair bugle, horn

e e

nzaza nzere

aina ya paa aina ya nyenje

type reedbuck type of cricket

e

nziburo

nta

wax

e

nzíga

hoop

e nzigu

gurudumu (hasa la mti) la kuchezea kinyongo, uadui, chuki

e nzíice e nzije e nzindo

zawadi/mchango wa mazishi nzige kipeo, mwisho

contributions for burial locust highest point/utmost

e nzinga

aina ya ndizi

type of banana

e nzirabusera

aina ya ndizi

type of banana 146

hatred, bitterness, resentment, enemity

Runyambo

Kiswahili

English

e e

nzíro nzíro za e-nyungu

uchafu masizi kwenye chungu

dirt/filth soot on pot

e

nzirwa

mtu bahili asiye mkarimu

mean person who is a bad host, uninviting person

e

nzito

funza

jigger, maggot

e nzizi

aina ya kidonda kisichopona

cancerous sore

e

pombe ya mhogo; pombe ya pumba za mahindi banika/oka/choma

cassava beer; maize beer

kw oceera

choma majani/taka shambani kabla ya kupanda

burn grass/weeds in field ready for planting

kw ôga

oga

bathe, wash

kw ôga o-rufu

oga mara ya kwanza baada ya matanga

take first bath after funeral

kw ógoroza

suuza

rinse

kw ógosa

tengeneza kamba; sokota/pota

to make rope; twist, braid

kw ôja

osha/safisha

wash (general)

kw ôja e-sefuria

osha sufuria

wash pot

kw ôma

kauka

dry up/become dry

kw omba

zungumza kwa sauti kubwa

speak loudly/make noise

kw ómbeka

jenga

build

kw ómbera

palilia

weed

kw omberera kw ómesa

sumbua kwa kelele

disturb with noise

kausha

dry

@ omíre

-kavu

dry

kw ómoora

kuweka dawa kwenye jeraha ili kuzuia maambukizo kausha -ote, zima

put an antiseptic on a fresh wound

(wanyama) haribu mazao shambani

(animals) spoil crops in field

nzúga

kw oca

kw ômya kw ona kw ôna

147

roast, burn, be hot

dry all, whole

Runyambo

Kiswahili

English

kw ônca o-mwâna

nyonyesha mtoto

breastfeed a child

kw onjera

ongeza

add to

kw onjeza

ongeza

increase/make greater

kw ônka

nyonya

suckle

kw ôra

wa fukara

become poor

kw óreca

weka kwenye maonyesho

put on display

kw oreceza e-ngóbe lenga kwa mshale

aim by arrow

oreiréje

habari ya asubuhi

good morning

oreiroota

habari ya asubuhi

good morning

kw óreka

onyesha

show

kw óroba

lainika; dhoofu

be soft/weak/flimsy

kw órobya

lainisha

cause to become soft

kw óroora

fuga; tunza (mtoto)

tame; bring up (child)

kw ôsa

kosa kuhudhuria

miss/skip a day, be absent

(salamu) habari za kutwa

(greeting) good day/afternoon

kw osya

rubuni, laghai, shawishi

seduce, entice

kw osya

choma, unguza, banika

burn, roast, be hot

óta kw ôta (o-musana/ o-muriro)

vipi

hi!

ota (jua/moto)

bask (in the sun/near a fire)/warm oneself

osiibiréje

otyo!

barabara; neno la kuashiria mshangao that is that; [interjection for surprise]

kw oya

taka kitu sana (k.v. mja mzito); onea/nyanyasa mno

want something so much/frequently, hanker after; be hard on

kw ôzya

osha

wash (trans)

ku pácira ku págasa

pakia fanya kazi ya ujira

load work for a wage

ku pamba

pamba

decorate

e

pâmba

pamba

cotton

e

pámpu

bomba

pump 148

Runyambo

Kiswahili

English

peepeepe (kwera wa eupe kabisa ...)

be very white

píca

picha

picture

ku pika

piga pampu (hasa ya upepo)

work a pump (air)

ku pima

pima

measure, examine

kipimo

measure

ku pinda

kunga

hem/make a border

ku pukura

choma (kwa mkuki)

stab, pierce

ku raaha

hasi

castrate

ku raahuura

hasi

castrate

ku ráájira

la chakula cha jioni/usiku

eat evening/night meal

ku raama

laani

curse

ku ráara

pitisha usiku mahali

pass the night at

ku ráara

(moto/taa) zimika

(fire/light) go out

ku ráára o-mugaabánu

kaa katika nyumba ya kupanga

lodge with, stay in a rented house

ku ráara a-haciro

kesha

pass the night awake

ku ráárákwo

lala njaa

go to bed without food

ku ráárika

toa mwaliko kwa watu kwa ajili ya shughuli fulani panga/pania kazi kwa ajili ya kesho; lala nyumbani kwa watu wengine kama mgeni

invite to a function

e

e

pima

ku ráárira

ku ráárira a-mahuri atamia mayai

plan/get determined for a task for the following day; sleep over at someone's place brood (over eggs)

ku rááriza

toa mwaliko kwa watu kwa ajili ya invite; make preparations for brewing of shughuli fulani; fanya maandalizi beer ya ukamuaji wa ndizi kwa ajili ya kutengeneza pombe

ku ráaza

zima taa/moto

extinguish fire, put out a light

ku ráaza

lala mahali pamoja na mtu

keep someone company in the night by sleeping in the same place

ku rába

pita

pass at/through 149

Runyambo

Kiswahili

English

ku rába

zaa tunda

bear fruit

ku rábáho ku rábisa

pita mtu njiani; zidi; ruka pata mazao mengi

overtake; surpass; skip get a good crop

ku rábuka

pata uelewa/akili/mwanga

become enlightened/clever

ku rábura

pa uelewa/akili/mwanga

enlighten, make clever

ku rábya

waka (kama mwanga wa radi)

flash (as lightning)

ku rábya

enda kwa kasi sana

go at very high speed

ku rábya

kufanya kitu kipitie mahali

cause to pass through/at

ku raga

aga/ahidi mtu kitu/rithisha

say farewell, promise, bequeath

ku ragaana

ahidi/ kutoa ahadi

promise, pronounce vow, take oath

ku ragara

dondoka/shuka

drop, climb down

ku ragaza

futa, pangusa; angua/shusha chini; rub/wipe; bring down; (plant) drop flowers (mti) angusha maua

e

aina ya magugu

type of weed forecast/divine/treat

ku raguza

tabiri/piga ramli/piga bao/agua/tibu taka uaguzi wa mganga

ku raha

(ngoma) lia kuita watu

(drum) be sounded to call people

ku rahira

apa

swear

ku rahuka

harakisha

hurry up/be quick/be prompt

ku rahura

chakura (kama kuku)

search diligently

ku rahura

chokoza

pick a fight

ku rajiira

amuru/toa amri/elekeza

command/order /instruct

ku rajiiriza

amuru/toa amri kwa msisitizo

command/order intently

ku ramba

kosa kuiva ipasavyo kwa kukosa moto be not properly cooked due to poor fire

ku râmba

lamba

lick

ku rambaara

teseka kwa njaa

be famished

ku rambiciriza

kaa kwa kunyosha miguu

sit with legs streched out

ku rambika

laza; piga mjeledi mtu aliyelala chini jilaza

lay; cane someone lying down

rago

ku ragura

ku rambira

150

seek divination

lie down

Runyambo

Kiswahili

English

ku rámbura

kagua

inspect

ku rambuuka ku rambuura

become thin wa mwembamba fanya mtu kuwa mwembamba kwa cause to lose weight by not giving sufficient food kutompa chakula cha kutosha

ku rámbuza ku ramiisiriza

tembeza mkaguzi wa katika hali ya wasiwasi kuhusu matokeo ya jambo fulani amkia kata shauri; hukumu; patanisha/amua

lead someone on an inspection tour be on tenterhooks

ku ramuza

patana bei

haggle, bargain

ku ramya

amkia mfalme

greet king

ku randa

tambaa/sambaa

crawl/creep/ spread (as vine); spread (as disease or fire)

ku randa

fanya matengenezo ya kibuyu kilichopasuka fanya kazi ya useremala; lainisha ubao

repair a crack in a calabash

ku randuurura

shonoa; ng'oa marando

undo (something knitted); uproot creepers

ku ranga

tangaza; kutoa habari za kuolewa kwa wazazi wa binti ambaye ameolewa bila kuposwa

announce (to the public); to inform girl's parents about a girl who has eloped or was kidnapped and married

ku rangaanwa

zungumza kwa sauti kubwa; bwata/payuka toa macho na zubaa

speak loudly/make noise

rangi

colour

ku ramuca ku ramura

ku randa

ku rangaara e

ránji

ku ráráma

do carpentry; make smooth with a plane

gape, stare yellow

e ranji ya e-hongo njano (rangi ya ...) ku ranjirira ku rara

greet decide, pass judgement; settle a dispute/settle an argument

hubiri wanyama kwenda ovyo bila kutulia malishoni tazama juu

151

preach (animals) wander in pasture look up

Runyambo

Kiswahili

English

ku rárika o-mútwe

inua kichwa kutazama juu

raise head (to look up)

ku raruka

pata wazimu

become crazy

ku rarura

pa mtu wazimu

make crazy

ku rása

shoot, throw, hit with missile

ku rásana

tupa (jiwe, risasi nk), piga kwa kutupia kitu pigana (vita), pambana

ku réba

tindika; kosa kutosha

fall short

ku recera

acha

stop, cease

ku recera icúmu

lenga/tupia mkuki

throw (a lance) at

fight, struggle

ku receza e-mirimo achisha mtu kazi

terminate at job/fire

ku reeba

angalia/tazama/elekea; wa hai

look at, face towards, attend to; be alive

ku reeba e-cíiso

tazama kwa jicho baya/kali

cast an angry look at

ku reeba e-nyima

tazama nyuma

look behind

ku reebana

juliana hali mara kwa mara

keep in touch with each other

ku reebareeba

tazama huko na huko

look around

ku reebera

ibia majibu katika mtihani

cheat by looking at answers

ku reeberera

tunza/simamia/angalia

look after something/take care of/supervise

ku reebereza

zurura mahali ili kupata makombo hang around in order to receive crumbs

ku reebya

chunguza umakini wa mtu ili kufanya utukutu bila kujulikana

keep uninvited watch in order to do mischief

ku reega

kaza (hasa kamba)

tighten (esp. string)

ku reega o-búta

weka kamba ya upinde

mount bow string

ku reeguruka

legea

become slack

ku reegurura

legeza

make slack

ku rééreeta

zurura bila lengo/shughuli maalum wander idly

ku réesa

vuta (sigara/tumbaku)

smoke

ku réeta

leta

bring

ku réétana

fika kwa kishindo

arrive with a bang

ku rééterana

vuja/tiririka kwa kasi

bleed/leak/flow profusely 152

Runyambo

Kiswahili

English

ku rééterera

ongoza uimbaji

lead dancing or singing

ku réga

kinga maji

set container to catch water

ku réga

semea/shitaki

tell tales on, betray

ku régama

maji kutuama

(water) form a pool

ku regeya

legea

be loose

ku réha

elope

ku reiha ku reihuuka

ondoka kwenda kuolewa bila kuposwa rasmi; olewa kwa kutoroka refuka refuka

@ reingwa

-refu

long/deep/tall

o reiréje

[salamu ] kiitikio kwa salamu ya mtoto

[greeting] reponse to child's morning greeting

o reiroota

[salamu ] habari za asubuhi

[greeting] good morning

ku réjeka ku reka

kinga maji

set container to catch water

acha

stop, leave alone

ku rekuka

achika kutoka kwenye kushikiliwa fall from grasp

ku rekura

achia huru mateka, acha kushikilia set free (a captive); stop holding

ku rema

shinda

beat, be too much for

ku rema e-nkeito

tengeneza viatu

make/repair shoes/sandals

ku rémara

lemaa

be disabled

ku remba

ishiwa nguvu (kwa ugonjwa, kipigo, ulevi)

be weak and helpless (due to illness, beating, alcohol)

ku rémbesereza

bembeleza (mtu anayesikitika); tuliza console, pacify

ku remeera

wa zito

be heavy

ku remeerera

lemea

rest heavily on/be burdensome

ku remesa

chosha/bughudhi

exhaust, wear down

ku remesibwa

choshwa

be fed up

ku remuuka

ishiwa uchovu

be rid of exhaustion

ku remwa

shindwa/kosa kufaulu/feli/ choka become exhausted; be beaten, fail to measure up to, fail to finish 153

become long/deep/tall become long/deep/tall

Runyambo

Kiswahili

English

ku renda

wa mjinga

be foolish

ku renda

(pombe) teleza, nata

(beer) be slippery/viscus

ku rendemuka

wa mjinga/mpumbavu

be foolish/stupid

ku rendemuka

(pombe) teleza, nata

(beer) be slippery/viscus

ku renga

tabiri/tarajia, kadiria/pima

forecast, hope, estimate, measure

ku renga

wa mchoyo (hasa wanaume) kwa (esp. men) be mean/greedy with food kufuatilia mgao na matumizi ya chakula nyumbani jua/mwezi kuzama; vuka kilele cha sunset/moonset; go beyond peak to other side mlima kwenda ng'ambo ya pili

ku rênga

go over and above; exceed lack smartness in doing things; be dull long for something one failed to get

ku renjesa ku rera

zidi kiasi wa mzubaifu tamani kwa mbali kitu kilichoshindikana kupatikana jaribu/shawishi lea/angalia/tunza

ku rereera

acha

leave alone, cease

ku reremba

agama/ninginia

hang in midair; become suspended

ku rerembya

ninginiza

hold suspended

ku résya

oa kwa kumtorosha msichana

marry by eloping with girl without requisite formalities

@ ri

wa

be

ku riba

bidhaa kukosa kununuliwa

(of goods) fail to find a buyer

ku ribata

kanyaga, tembea

step over, walk

ku ribatiirira

kanyagakanyaga

trample

ku ribirira

shindwa kuuza kitu

fail to sell something

ku rígariga

shawishi

entice

ku riha

lipa faini/fidia

pay a fine/damages

ku riha o-musoro

lipa kodi

pay tribute

jino

tooth

ku rênga ku réngahara ku rénjera

e

ríino

e

ríino rya e-njojo buri, pembe za ndovu

try; tempt look after/bring up child

elephant tusk

154

Runyambo e

Kiswahili

English

ríino rya muziici jino la mwisho la kusagia

last molar

ku riipa ku rííririra

make/turn to zombie pumbaza kichawi la chakula kingi zaidi ya mgao wako eat more than one's share

ku ríisa

pa chakula

give food

ku ríisa

lisha; la pamoja na mtu; la kwa kitoweo chunga mbuzi/kondoo/ng'ombe

feed; eat with relish

kula ovyo/mara nyingi

eat junk/too often

ku ríisa (embuzi/ entama/ente) ku ríísaguzibwa

herd animals, take to pasture

e

ríiso

jicho

eye

e

ríiso ríbi

jicho baya

evil eye

e

riita

funga kwa kukaza

tie tightly

ku ríjira

penda/husudu

admire, like, show affection

ku ríjisa

biringisha

roll (lump of clay)

ku ríjita

enda mbio

run fast

ku rima

lima

cultivate, farm

ku rimbuuka

be destroyed (by fire); be annihilated

ku rimbuura

teketea kwa moto; toweka, kosa kuacha mtoto baada ya kufa ondoka

ku rimbuura

teketeza kwa moto

gut/destroy (by fire)

ku rimisa e-nfuka

lima kwa jembe

cultivate with a hoe

ku rinda

ngoja/subiri; linda

wait; watch over, guard

ku rînga

winda/saka (hasa senene)

hunt (esp. green grasshopper)

ku rînga

ringa

show off

ku rínguriza

chungulia

peep

ku rira

lia

wail/weep/cry/shed tears

ku ririirira

(hasa mtoto) lia sana na kumpa shida mlezi

(child) to cry a lot to the inconvenience of babysitter

ku ritúmbajiza

chelewa kulala usiku

sleep late, stay up late in the night

@ ríya

-le

that/those

ku róba

vua kwa mshipi

fish with a line 155

depart

Runyambo

Kiswahili

English

ku róbeka

tia majini

dip (to soak)

ku roga

loga

bewitch

ku rogota

sema upuuzi; sema vibaya juu ya mfalme ramble; speak ill of king

ku rojeerera

fungia/rogea mtu juu ya jambo fulani katika uchawi

fixate someone on something in witchcraft

ku rókora

okoa mtu hatarini

help (sb.from danger)

ku rómbweijwa

talk nonsense

ku ronda

sema ovyo, bwabwaja (=ku-gambisibwa) tafuta, enda kuchukua

ku rongoora

pa mtu zawadi

give a present to someone

ku rooba

lowa

get wet

ku róota

ota ndoto

dream

ku róóterera

weweseka (usingizini)

talk in one's sleep, have nightmares

ku róótorora

simulia ndoto

retell a dream

ku rora

wa hai

be alive

ku rótoka

foka

scold

ku roza

onja

taste

o o o o

mzigo (hasa wa kuni) taya ubao jeraha/kidonda (hasa kichwani)

bundle (esp. of firewood) jaw board wound (esp. on the head)

o rubáare

changarawe, vijiwe

gravel

o rubabi

jani la mgomba

banana leaf

o rubaju

upande, sehemu, nusu

side, side of body, part, half

o rubaju

ubavu

rib

o rubaka misíno

popo

bat

o rubambansi

mfalme

king

o rubambo

mambo

peg for stretching something

mahali penye mashimo ya mchwa

place with termite holes/tunnels

rúba rúba rubaaho rubáare

rubânda

look for, fetch

o rubângo

aina ya fimbo ndefu, fimbo ya mkuki type of long stick, spear shaft

o rubára

hesabu, kiasi

count, amount 156

Runyambo

Kiswahili

English

o rubázi

mtambaa panya

purlin, supporting beams

o o o o

mshono jiwe la kusagia (la chini) mawele mtama mweupe

stitching bottom grinding stone bullrush millet white sorghum millet husks in beer

o rubíbi

pumba za mtama katika pombe ambazo huchujwa na kutupwa (=e-ntíti) mpaka

o rubimbi

kipande cha kazi ya siku (=o-muzizi ) day's piece of work

o rubingo

tete

reed

o rubísi

pombe ya ndizi (isiyopikwa)

banana beer (undistilled)

o rubu

zamu

turn

o rububi

buibui; utando wa buibui

spider; cobweb

o rubúga

uwanja wa kuchezea/ndege

playing ground, airstrip

o rubugu

o rubûmba

barkcloth aina ya shuka litengenezwalo kutokana na gome la mti aina ya omutóoma clayey ground/soil udongo wa mfinyanzi

o rubûnda

mimba/ uja uzito

fetus in womb

o rubûngo

rundo la mavi/samadi

dung/feces heap

o rubúrara

aina ya mjusi mrefu kama nyoka

long snakelike lizard

o rubúri

mwiba wa nyuki

bee sting

o rúca

maradhi ya maumivu ya shingo

stiff neck

o rucáaca

mapambazuko, alfajiri

dawn/daybreak

o rucíiko

baraza, mkusanyiko

assembly, council

o rucîndo

ukindu, ukili

wild date fibre, green coucal; palm-frond

o ruciri

mwamba tambarare uliosambaa

extensive flat rock

o rucízi

uti wa mgongo

backbone

o rucômpo

umbeya, uchonganishi

tales on people, gossip

o rucwa bitéeko

popo

bat

rubaziiro rubengo rubera rubere

o rubéya

157

boundary

Runyambo o rucwâmba

Kiswahili

English

o rúfu

stout creeping grass aina ya majani magumu yatambaayo kifo, mauti; mazishi/maziko/kilio death; funeral, mourning

o rufúba

kifua kikuu

tuberculosis

o rufúfu

mshipi

belt

o rufûnjo

tete (la majini)

reed/papyrus

o rufuzi

udende, uderere

saliva, dribble

ku ruga

toka/ja/anzia

come from; since

o ruga

thin flexible stick

ku rugáho

aina ya mti mwororo na mwembaba ulio rahisi kukunjika potea, ondoka

o rugambo

uvumi, umbeya

rumour

ku rugámu

ondoka

go out

o ruganda

ukoo, asili

clan, nature, origin

o rugando

aina ya mti pori wenye miiba

acia thorn bush, pot-sherd

o rugari

sinia kubwa la makuti ya mgomba large tray of banana tree bark/straw (=e-ntáára ) cattle enclosure; fence boma la ng'ombe; ua/uzio

o rúgo

disappear, go away

kulasitara sehemu ya kati ya jani la mgomba; shina gumu la jani la mgomba;gamba bichi la mgomba lifunikalo shina madigadi (ya baisikeli)

heron, cattle egret mid rib of banana leaf; stem of banana leaf;undried bark of a banana plant

beer gourd (for men)

o rugundu ruguragúre

kibuyu cha kunywea/kubebea pombe (cha wanaume) kuu upanga wa jogoo

o ruguru

kaskazini; juu

north; up/above

o rugusyo

kipande cha chungu kilichovunjika; kigae barabara

broken piece of pottery

o rugobante o rugogo

o rugogo o rugunda

o ruguudo

(bicycle) mudguard

great/powerful cock's crest

road

158

Runyambo

Kiswahili

English

o rugúza

kibanda kilichojengwa kwa juu shambani kwa ajili ya kujihifadhi wakati wa kulinda mazao; ulingo

hut built highabove ground in a farm for stay while watching pests; watching platform

ku ruha

choka, kereka

be tired/weary; be annoyed

o ruháama

ardhi kavu isiyo rutuba; sakafu

semi-arid ground; floor

o ruhaato

jangwa, ukame

desert land, drought

o ruhabyo

aina ya kotama ya kukatia majani ya migomba yaliyoko juu sana; mwezi mwandamo/mpya chane ya ndizi kwenye mkungu kibofu cha mkojo tindi ya gurudumu la baisikeli/pikipiki gazeti

type of curved knife for pruning banana tree; new/quarter moon

o ruhanga

bonde

valley

o ruhánga

muumba, mungu

creator, god/deity

kipara

bald head

o ruhéza

aina ya magugu

type of weed

o rúhi

kofi

flat of hand

o ruhííra

mbuga iliyounguzwa moto

burnt grassland

o ruhíiso

ripe bean pods just before they dry up

o ruhîmbo

maharage yaliyokomaa kabla ya kukauka njano (rangi ya maharage yaliyokomaa kabla ya kukauka) fimbo ya kutembelea

o ruhíta

mbuga tambarare ya nyasi

flat savanna grassland

o ruho

ukungu

fog

o ruhooya

wimbo

song

o rúhu

ngozi, vazi la ngozi, gamba

hide/skin, cast off skin

o ruhuguuhúgu

popo

bat

o ruhuka

viwavi; viwavi jeshi

caterpillar; army worms

o ruhága o ruhago o ruháji o ruhandiiko rwa a-makúru

ruhára

ruhíiso

159

small bundle of bananas on a bunch urinary bladder spoke newspaper

yellow (of ripe bean pods) walking stick

Runyambo o ruhúmbya

o ruhumpo o ruhungo

Kiswahili

English

namna ya hirizi (k.m. miti ya "omwétango " na "omwêza " zinazoshikiliwa kwa ajili ya kuombea mafanikio ya jambo kuvu ungo

types of charms held for the success of an affair

fungus, mould, mildew big straw plate

o ruhúúba

ua, uzio, boma; msalani/mahali pa yard, fence, fort; enclosed bathing place kuogea

ku ruhuuka

pumzika

rest

fisi, shundwa

striped hyena

o ruhuutiriro

mkondo wa upepo/hewa

draught/breeze

o ruhúuzi

uzi mwembamba

thread

aina ya magugu

type of weed

o rujeeje

pembezoni mwa ukuta ndani ya sebule salama kwa kuweka vitu (hasa kwa ajili ya sala)

place against the wall in sitting area safe for keeping items (esp. for prayer)

o rujendo

safari

journey

o rujisa

hirizi

charm/fetish

o rujuru

safu, msitari

line of objects

o rujwâjwa

mate, uderere

saliva, dribble

ku ruka

suka/fuma

plait/weave/knit

ku ruka ibára

pa jina (mtoto)

name

ruhúuna

rujáaye

ku ruka o-muceeka suka mkeka

plait mat

rukáaga

shilingi moja na senti ishirini (sarafu sita za senti ishirini)

one shilling twenty cents ( six twentycent coins)

rukáaga

mia sita

six hundred

ngozi inayoning'inia chini ya shingo la ng'ombe karatasi

dewlap

aina ya sindano nene kwa ajili ya kushonea mikeka utando

type of thick needle for sewing mats

o rukanaakána o rukaratáasi o rukáto o rukoko

160

paper

spider web

Runyambo

Kiswahili

English

o rukoméra

uzio, boma

fence, fortress

o rukóóre

ukunde

runner bean

o rúku

kipande cha kuni

piece of firewood

o rúkubanza

Jumatatu

Monday

o rukubíra

boma, uzio

fort, fence

elfu moja

thousand

o rukúmu

kidole

finger

o rukumu rútongana

kidole cha shahada

forefinger

o rukûndo

penzi

love

o rukureijo

type of tree with thin and tall stem

o rukwânzi

aina ya mti wenye ufito mwembaba kama shina ushanga

ku rúma o rumanyiso

uma alama

bite, ache, itch mark/indicator

ku rumba

mzimu kurudi kwa walio hai hasa spirit of dead to visit the living esp. seeking appeasement kudai kafara

o rumbe

matanga

o rumbugu

aina ya magugu yenye mizizi mirefu type of weed with long and strong roots

o rume o rúmi

umande sungura

dew rabbit

ku rúmika o rumingo

umika tete

bleed by cupping;suck blood reed

o rumiranjóka

korongo

stork, heron

o rumiro

kimilio

oesophagus

mara moja

once

o rumota

lundo la makaa yenye moto

heap of live embers

o rumuri

mwenge

fire brand, torch

ku rúmuura

ondoa vitu vya uchawi katika mwili wa mgonjwa, ponya

heal a bewitched person; give antidote

ku rúmwa ku rumwa e-bijóka

pata uchungu wa kuzaa umwa tumbo

have labour pains have a stomach ache

rukúmi

rúmo

bead

funeral

161

Runyambo ku rúmwa e-njara

Kiswahili

English

ona njaa

become hungry

runáana

shilingi moja na senti sitini (sarafu one shilling sixty cents ( eight twentycent coins) nane za senti ishirini)

runáana

mia nane

eight hundred

o runáku

siku moja kama kipimo cha kazi

a single day as a measure of work done

ku runda

kusanya

assemble/collect/gather

ku rundaana

kusanya

assemble/collect/gather

ku runga

pamba mtu

groom

ku runga

tia viungo, kuunga mboga

season, prepare relish

rungu

cudgel

-zuri, ema, bora

fine/excellent/good/beautiful

mwizi sugu

seasoned thief

o runóko

aina ya magugu

type of weed

o runyambo

lugha ya Wanyambo

language of the a-banyambo people

o runyéje

aina ya ngoma ichezwayo kwa kutingisha viuno na kunyosha mikono mkunjo/upanga (kwenye nguo)

type of dance involving shaking of the buttocks with arms straight

e

rûngu

@ runji runkunku

o rupanka o rupanka

crease

o rupapuro

sehemu ya chuma ya gurudumu la bicycle wheel baisikeli paper karatasi

o rupia

shilingi mbili

two shillings large knife

rurara (o-musyo sime gwa…) o rureeba

mahali pa kukamulia ndizi (bila mtumbwi)

place for crushing bananas to obtain juice

o rureere o rurégo

fresh banana leaf roof gutter

o rurengo o rurera o rurími

jani bichi la mgomba chombo cha kukusanyia maji ya mvua kwenye paa kipimo, chombo cha kupimia mshipa wa kitovu ulimi; lugha

o rurîndi

upekecho, ulindi

firestick 162

measuring tool/standard umbilical cord tongue; language

Runyambo

Kiswahili

English

ku ruruma

nguruma

make noise/sound as of running engine, rumble

o rusa

utumbo mkubwa

rumen i.e. large intenstines

o rusa

handaki, korongo

channel/trench, gulley

o rusaabara

mchuzi wa karanga

groundnut stew

o rusagazi

aina ya tete

type of reed

o rusaka

kichaka hasa chini ya mti

big bush esp. under a tree

o rusándago

uchanjo

incision mark

o rusandéigwa

ukili mwembamba utumikao kuengeneza ukingo wa mkeka

narrow strip of mat for making rim of a large mat

o rusanía

sinia

tray

o rúsanju

shilingi moja na senti arobaini (sarafu saba za senti ishirini)

one shilling forty cents (seven twentycent coins)

rúsanju

mia saba

seven hundred

rúsanju mwátáano

shilingi moja na senti hamsini

one shilling fifty cents

o rusânsa

tumbo la chakula

stomach

o rusasaanúre

sehemu ya tete lilichanwa kwa ajili part of a split reed used in making e-cisîngo ya kutengeneza e-cisîngo

o rusaya

taya; kelele

jaw; noise

o ruséce

mrija

beer straw

o rusékuro

changarawe, vijiwe

stony ground

o rusengo

tabu, shida

trouble

o ruseru

surua

measles

o ruserwe o rusíhi

surua taka nzito zitokanazo na mtama katika pombe ukuta wa kutenga vyumba; sebule ya nyuma suke la ulezi ghala ya mazao iliyojengwa juu ya kitanda kwa majani tu

measles dregs in banana beer

mmea wa kibuyu

calabash plant

o rusíika o rusíisa o rusiisira o rusísi

163

partition, back sitting room ear of sorghum granary on a bedlike structure and made of grass

Runyambo

Kiswahili

English

o rusóndwa

vunjajungu, aina ya panzi

praying mantis

o rusózi

mlima

mountain

o rusúba

uongo, umbeya

lies

o rusubu

middle-sized calabash with long neck

o rususo

kibuyu kikubwa kiasi chenye shingo ndefu hamu ya kuonana na

o rusúsu

ngozi nyembamba ya mtu;govi

top thin skin on human body;foreskin

o ruswírima

jioni giza linapoingia

dusk

ku rusya

chosha, kera

exhaust, wear dow; annoy

o rutaagurikána

mapambazuko

dawn/daybreak

o rutabi

kipande cha shuka

piece of cloth

o rutambi o rutâmbi o rutára

wick measure by span of legs; pace place to preserve game meat or bananas in order to ripen

o rutaro

utambi hatua; mwendo mahali (hasa juu ya meko) pa kuhifadhi nyama au kuweka ndizi ili ziive aina ya ungo mkubwa

o ruteega

msuli wa paja

thigh muscle

o rutéje o rutema nyîndo

shavu la mguu vunja jungu

calf (of leg) praying mantis

o rutembero

ngazi

ladder

o ruti o rutímbe

pembezoni mwa uzio wa nyavu za edge of hunting net enclosure kuwindia screen pazia

o rutindo

daraja

bridge

o rutóni

mondo, kizongo, suzi

serval cat

o rutoonyeréra

mvua za matonematone/rasharasha wavu wa kuwindia wenye matundu madogo sehemu iliyoinuliwa kama jukwaa ndani ya nyumba kwa ajili ya kiongozi wa dini

drizzle

o rutuura o rutuusi

164

longing to meet/see someone

type of tray

hunting net with small holes raised platform in house for religious leader

Runyambo

Kiswahili

English (snake) be poised to strike

o ruyaga o ruyagaazi o ruyongojori

(nyoka) kuwa katika hali ya kushambulia mchanganyiko wa vitu vya aina mbalimbali upepo wa baridi jongoo, nge kimilanzoka

o ruyongoyôngo

kimilanzoka

flamingo, ibis, stork

o ruzáaro

uzazi/kizazi

offspring

ku rúuza o ruvânje

o ruzángazangano jioni giza linapoingia

mixture of types chilly wind centipede, scorpion flamingo

evening, getting dark, dusk

o ruziizi

aina ya inzi wadogo wafuatao pombe type of (beer) fly

o ruzimbo o ruzímu o ruzíramirire

sehemu ya nje iliyo karibu sana na nyumba

vunja-jungu chatu

part of homestead very close to the house mantis python

o ruzûngu

Kiingereza

English

o rwábya

bakuli, kibia, kibuyu cha chakula

bowl, earthenware (vessel for serving up food)

o rwakábiri rwakákunguruba o rwakána o rwakásatu o rwakátaano o rwámbere o rwamukáaga

Jumanne aina ya mzimu Alhamisi Jumatano Ijumaa kwa mara ya kwanza Jumamosi

Tuesday type of spirit, deity Thursday Wednesday Friday for the first time Saturday

ku rwana

kataa/gomba/pinga

disagree/contradict/quarrel

ku rwana e-bííta

pigana vita

fight a war

o rwânga

special sacrificial site esp. under a big mahali maalum pa kufanyia tambiko hasa chini ya mti mkubwa tree (=e-cigabiro ) ill will, meanness roho mbaya

o rwângo ku rwanisa o rwanju

kemea/gomba; chonganisha/piganisha kisebusebu 165

scold; incite a fight pretence at not liking something

Runyambo

Kiswahili

English

ku rwâra

ugua, pata ugonjwa

become ill

o rwaransi

mbuga tambarare ya majani

flat savanna grassland

o rwâri

sauti ya juu katika maongezi

voice high in pitch and volume during a conversation

o rwaso

tumba ya ua, ua

bud, flower

ngawa, fungo

civet

angalia mgonjwa/uguza; pa mtu maradhi mwamba

nurse; cause to be ill

rwáta ku rwâza o rwâzi

rock

rwebaajíra

aina ya tai alaye wanyama wadogo type of eagle

rwébembera

kiongozi

leader

o rwéjeego (rwa e-nyanja)

ufuko

beach

o rwémyanjemu

popo

bat

o rwépanko

majivuno

boast, brag

o rwêto

mwito; uchawi wa kuleta kitu

call; magic spell to bring sth

o rwéya

uwanda wa majani, mbuga; pori lisilolimwa bado mlo wa kwanza wa ulezi wa msimu kiwambo

grass land; uncultivated land

aina ya mmea unaotambaa maarufu kama dawa mwiko, upawa

type of herb used as medicine

shimo, handaki ukungu/moshi mwembamba, utusitusi mwunguzo wa moto

pit/hole, trench light mist in dry weather, haze

iron bar/wire, copper wire

o rwôngo

ufito wa chuma, uzi wa chuma/shaba, udodi mmea wa boga/tango/kibuyu

o rwônyo

ardhi isiyo rutuba

barren ground

o rwêza o rwigara o rwihura o rwiko o rwina o rwiránga o rwoco o rwôma

166

first meal from season's sorghum diaphragm

wooden spoon (for cooking pot), laddle, porridge twirler

burn (n)

pumpkin/calabash plant

Runyambo

Kiswahili

English

o rwosya

mwunguzo wa moto

burn (n)

o rwota

moto wa kukaushia nyama shimoni fire in a pit for roasting meat

o rwôto

hali ya joto kali sana

heatwave

o rwôya

mvuke, pumzi

vapour/steam; breath

ku rya

la

eat

ku rya e-minwa

rubuni (=kw-osya )

seduce

ku ryâna

gombana/pigana

quarrel, fight

ryâna

deko

childlike behaviour

ryári

lini

when?

ku ryarya

danganya, ibia

cheat in trade, defraud

ku ryáryata

washa (hasa ngozi)

irritate, itch (esp. skin)

e

e

ryâto

ngalawa, mtumbwi, kihori cha mti dug-out canoe, boat, wooeden trough

e

ryétware

kiburi

big headedness, stubbornness

e

ryocezo

joko

potter's kiln

e

ryómbera

majira ya kupalilia (Aprili)

weeding period (April)

zomea, shinda/nyamazisha mtu kwa kelele za wengi

subdue/silence a person by noise of many

unyoya wa mshale

feather of an arrow

ku sa

saga

grind

ku sa e-bihande

paaza

grind coarsely

ku sáábara

safiri majini

travel by sea

tope (hasa la mavi ya mifugo)

mud (esp. of animal excreta)

vuka

cross (bridge, sea, river)

sabuni

soap

ku sáaga

zidi/shinda; baki bila kushughulikiwa

pass/surpass; remain unattended, be left over

ku saakarara

chacha, chachuka, wa kali

ferment, go sour

ku saakura

okoa mali kutoka hatarini (moto, mafuriko, n.k.)

save property from catastrophe (fire, flood, etc.)

ku saana

stahili, faa, endana

befit, suit, match

ku saanira

agia, stahili

befit, suit

ku ryomerana e

e

ryoya

saabo

ku saabuka e

saabúuni

167

Runyambo

Kiswahili

English

saano

unga

flour (any type)

ku saarira

wa chungu/kali

become bitter, be sour

ku saaruura

vuna, chuma

reap, harvest

ku saasa

umwa/umia; pata huzuni

feel pain, be injured; suffer, be sorrowful, be ill

ku saasa ibondo

umwa tumbo

have a stomach ache

ku saasira

hurumia/sikitikia mtu

sympathise with

shati

shirt

omba/sali

request, ask, pray

shaba

copper, brass

tangaza/bainisha nia ya kutaka kuchumbia (kwa wazazi wa msichana) ogesha mtoto madawa ombaomba pika kwa maji bila kukaanga mchuzi wa samli na maji sufuria damu

request/announce courtship

ku sagara

sindikiza mwali; kwenda na mtu mahali

to accompany the bride to her husband; give company to a person going some place

ku sagarana ku ságasaga

enda pamoja hangaika, kosa utulivu

accompany be restless in a position, fidget

sahani

plate

e

e

sááti

ku saba e

sába

ku saba irêmbo

ku ku ku e e e

e

sábiicirira sabiiriza sábika sábwe safuria ságama

saháani

bathe baby in medicinal herbs beg importunately cook by boiling in water relish of boiled butter and water metal pot blood

ku saka

tafuta chakula mbali na nyumbani fetch food away from home

ku sakaara

ezeka nyumba

put a roof

ku sáma

vujisha damu kwa kuchanja

bleed by incision

ku sáma ente ku samaara

chanja ng'ombe kodoa (macho)

incise cattle stare/glare

ku samba

piga teke

kick

ku sambana

fanya uasherati, jamiiana

fornicate/commit adultery, copulate

168

Runyambo

Kiswahili

English

ku sambura ku sambura eka ku samburuka

(dog, cat) defecate (mbwa, paka) kunya destroy a house vunja nyumba (kitu kilichofumwa/sukwa) fumuka (weavework) be undone

ku samburura

fumua kitu kilichofumwa/sukwa

undo weavework

ku sâmbya

tafuta mlo/kitoweo cha siku

look for day's meal/relish

ku sándaga

chanja

incise

Jumapili

Sunday

shona ukingo (pindo) wa mkeka

make a mat's rim

e

sánde

ku sándeiga

sanduku

box, suitcase

ku sánduuka

e

changamka

become cheerful

ku sanga

kuta

find/encounter at a place

ku sanga a-katáre kááyaabwire

chelewa kupata kitu

be too late and miss out on something

ku sangaana

kutana mahali

encounter each other

ku sánguurura

funua

uncover

ku sánjaara

enea/tawanyika/tapakaa

be spread out

ku sánjira

funika

cover (up)

ku sányuka

changamka

become cheerful

ku sanzira ku sára ku sára e-nono

tania kata; kwaruza kata kucha

to make a joke, tease cut; be rough cut nails

ku sára isóce

kata nywele

cut hair

ku sarabaga

imarisha kuta/paa kwa matete na kamba

reinforce walls/roof by tying reeds across

ku sarara

fa ganzi; pooza

become numb; paralyze

ku sarasambya ku sárasara

tingisha miguu (hasa watoto waliapo) make kicks (as a dying animal/crying baby)

katakata

chop up

ku sáriirira

tengeneza vizuri ukingo wa sehemu iliyolimwa ili kumaliza kazi ya siku

trim edge of cultivated area to end day's work

sandúuka

169

Runyambo

Kiswahili

English prune banana plant; cut umbilical cord

ku sasura

kata majani ya migomba yasiyotakiwa; kata kitovu cha mtoto aliyezaliwa lipa mshahara/posho/deni

ku sátuka

pasuka

become split

ku sátura

pasua

splinter, slice

ku sébuka

chipua

germinate, (stem/trunk) put on twigs

ku seceerera

cheka mtu, dhihaki

laugh at, mock

ku seceereza

wa na kicheko

laugh a lot, be happy

ku sécera

haribu/ua kabisa

destroy, decimate

ku seega

ugua kwa muda mrefu

be ill for a long time

ku seega

tumikia kasisi (e-mbándwa)

serve priest

ku seemeeka

hema

pant

ku séenya

kata/kusanya kuni

cut/collect fire wood

ku séenya

ache in a particular manner

ku séényagura ku séényagurika ku seera

(sehemu ya mwili) uma kwa aina fulani vunja vipandevipande vunjika vipandevipande

shatter into pieces be shattered into pieces danganya katika bei, punja; kuwa ghali cheat in trade, sell dearly; be expensive

ku seesa

mwaga/tawanya

scatter

ku seesa

cha, kuwa asubuhi

dawn

ku seesa ku seesa o-rúfu

(magugu, upele) toka kwa wingi na (weeds, rash) come out in droves kuonekana end mourning period maliza kipindi cha maombolezo

ku seesaana

tumia kitu ovyo; mwaga hapa na pale use extravagantly; spill all over

ku seesekara ku seesekara ku seetura

overflow jaa hadi kumwagika urinate kojoa watoa ng'ombe nje ya zizi kuelekea let out cattle from their post for pasture malishoni

e

sufuria

ku sárira

sefuria

ku segeza

pay, repay loan

metal pot

vurumisha mnyama anayewindwa smoke out an animal into the traps kutoka mafichoni ili aelekee kwenye mitego 170

Runyambo

Kiswahili

English

@ séija

-a kiume/dume

male

ku seima

(ng'ombe) kunya

(cattle) defecate

ku seimuura

nyunyizia maji; kunguta

sprinkle/shake off water

ku seka

cheka/chekelea

laugh

ku sékura

ponda/twanga

crush by pounding, pulverize

ku semba

fungasha kifurushi; sindikiza

wrap up e.g. a present; accompany

ku sémbeera

panga kwenye nyumba ya mtu

lodge with

ku sémbera

shiriki ibada ya Komunio

have Holy Communion

ku sémbuka

walk slowly due to illness

ku semburuka

tembea taratibu kwa sababu ya ugonjwa kifurushi funguka

ku semburura

fungua kifurushi kilichofungwa

unwrap

ku sémera

pendeza

be pleasant/beautiful/nice

ku sémererwa

furahi

feel pleased

ku sémereza

furahisha/ridhisha

please/satisfy

ku sémeza

pendezesha

make pleasant

ku sémeza

fanya upasuaji

operate on (surgically)

ku sémeza

pata mlo

have a meal

ku sémezibwa

fanyiwa upasuaji

be operated on

ku sênda

nyima ukarimu

be mean to a guest, be a bad host, deny hospitality

ku sênda

(king) fire/drive away a headman

ku sênda o-mukázi

(mfalme) fukuza kazi mkuu wa kata (o-mukungu) acha mke, taliki

ku séndecereza

sindikiza

see off

ku senja

(mbwa) pata mimba

(dog) be pregnant

ku sénjeera

buy beer (esp. for a guest)

ku sénsera

nunua pombe (hasa kwa ajili ya mgeni) ingia katika nafasi finyu

ku senya

pata kutu

rust

ku sera

leta mkosi/maafa kwa mwenendo bring/signal misfortune by improper conduct mbovu 171

become unwrapped

desert/divorce wife

enter, penetrate, permeate

Runyambo

Kiswahili

English

ku seregenya

toa sauti katika kichaka/maficho

cause sound to come out of the bushes in a hiding place

ku sereka

ficha

hide

ku serekurura

toa mafichoni

unhide

ku sérera

chumbia/posa

court (for marriage)

ku serura

fichua; mwezi kutoka baada ya muda wa giza usiku

reveal, uncover; (moon) appear after hours of darkness at night

ku sésemura

chefua

cause nausea

ku seza e-bijere

rusha miguu katika maumivu (k.v. kick about in pain (e.g. crying child, dying animal) mtoto anayelia, mnyama katika hali ya kukata roho) lock up, imprison funga (k.v. mlango, mfungwa)

ku siba ku sibika

fasten, tether

ku sibura

funga (mnyama) kwa kamba kwenye mti fungua (mnyama)

ku siciira

wa zito

be heavy

ku siciirira

lemea

rest heavily on/be burdensome

ku sícimba

lia ndani kwa ndani

sob

ku síga

acha nyuma

leave behind, outrun/walk

ku síga aha-kaahi

mama kufariki akamwacha mtoto mchanga

mother dying and leaving behind an infant

ku sígara

baki/salia

remain/stay behind

ku sigásiga

shawishi/bembeleza

persuade, entreat

ku sígaza

bakiza

save, have something left over/unfinished

ku sigeigana ku sígura

bishana/tegeana juu ya wajibu wa pass the buck, shirk responsibility kufanya jambo steal someone's wife iba mke wa mtu

ku sígura

pa udhuru/kisingizio kutotimiza wajibu provide excuse for shirking duty

ku siiba

shinda mahali

pass/spend the day at

ku siibákwo

shinda njaa

pass the day without eating

ku siibáyo

chelewa mahali

delay at

ku siibura

aga

say farewell

172

unfasten

Runyambo

Kiswahili

English

ku sííciriza

kinga

be in the way

ku siiga

pamba mtu; paka (mafuta, n.k.)

groom; smear (oil, etc.)

ku siiga o-mubázi

paka dawa

smear/apply medicine

ku siihana ku siija

fanya uasherati (ng'ombe dume) panda jike

fornicate/commit adultery (bull of cattle) copulate

ku siijwa

(ng'ombe jike) pandwa

(cow) copulate

ku síika

kaanga

fry

ku sííkuura

make partitions in a house

ku siima

tengeneza vyumba ndani ya nyumba shukuru; sifu

ku siimuka

toka usingizini

wake up

ku siimura

amsha mtu kutoka usingizini

rouse from sleep

ku siira ku siisa

pa rafiki zawadi hasa ya nyama haribu

give a present to a friend esp. meat destroy/spoil

ku síisa

(ulezi) anza kutoa suke

(sorghum) start putting out ears of grain

wa eusi sana

be very black

ku siisikara

haribika

go bad

ku siisiriza

sugua taratibu

rub gently, massage

ku siisoora

chafuachafua, haribu mpangilio

put into terrible disorder

ku siita

sigina

crush (e.g. with foot, finger)

ku síítara

jikwaa

stumble

ku siitiira

sigina kwa nguvu

crush completely, tread underfoot

ku síjirira

ondoka kabla shughuli haijaisha

leave before end of activity

ku síjisa

koroga

stir

ku síjisa o-busera

pika uji

cook porridge

ku sika

vuta

pull

ku sika

rithi

inherit

ku sikana

gombana/pigana

wrangle

ku sikankura

vuta kwa nguvu

pull violently

ku síkina

pata kwikwi

hiccough

siisiisi (kwiragura…)

173

thank; praise

Runyambo

Kiswahili

English

ku síkina

sigina, saga kwa jiwe (e-nkúrungo )

grind

ku sikuka

tenguka

be dislodged

ku sikura

tengua kwa kuvuta

dislodge by pulling

ku sima (a-káara)

konyeza (hasa kwa kidole)

give covert signal (esp. with finger)

ku simba

panda (mbegu, k.v. mti, mgomba), simika simba

plant (e.g. tree), stick into the ground

ku simba e-cibúga (o-kwêzi)

(mwezi) onekana nusu

(half moon) appear

ku simbura

ondoka, enda

go away, set in motion

ku sînda

lewa

become drunk/intoxicated

ku sînda

nguruma (simba)

roar (lion)

ku sînda

(mwanamke) epa kusema jina la (hasa) baba mkwe

(woman) avoid saying father-in-law's name

sindano

needle, injection

ku síndajira

shindilia

press in/down

ku síndama

angauka kama kitu kizito

fall heavily

ku síndicira ku síndika

sukuma mtoto azaliwe sukuma

push baby to be born push

ku síndira

nyonyesha ndama aliyefiwa na mama kwa ng'ombe mwingine

give calf who lost mother to another cow

e

e

e

sîmba

sindáano

lion

ulevi

drunkenness

ku sínduka

ng'oka

be uprooted

ku síndura

ng'oa

uproot

ku sínduuka

ulevi ondoka

become sober

ku sínduura

ondolea ulevi

make sober after drunkenness

ku singa

sugua

rub, scrub

ku sînga

faulu/fuzu/shinda

suceed, overcome, win, defeat

ku singa a-méino

piga mswaki

brush teeth

takataka zitokazo na majani makuukuu kwenye sakafu ya nyumba

broken pieces of grass carpet on house floor

e

sîndo

singo

174

Runyambo

Kiswahili

English

ku sîngwa

shindwa/kosa kufaulu/feli

fail

ku sinika a-méino

kenua

show the teeth

ku sinjeera

sugua mwili, chua (hasa wapenzi)

rub, massage

ku sínjisiriza

onea kwa kunyima ushindi

unfairly deny victory to

ku sinooza

kera, fanya rabsha/fujo

cause disturbance, irritate

ku sinsina

lia ndani kwa ndani

sob

ku sinyagura

simanga mtu mwenye shida

jeer, reproach

ku sînza

levya

intoxicate

ku siraamura

tahiri; wa Mwisilamu

circumcise; become a Muslim

e sírabo ku síriba

aina ya funo siriba

type of duiker daub

ku síriicirira

potea katika umbali (kutoka machoni, masikioni)

vanish at a distance from sight/hearing

ku síriira

ungua jivi

reduce to ashes (burn till ashes)

ku sírika

protect against evil by charm, kinga dhidi ya janga, kaga, zuia kwa uchawi kitu kisitokee (mvua, immunize, innoculate; prevent occurrence of an event by magic ugonjwa, vita n.k.)

ku sisa

fanana na

resemble, look like

ku sisana

fanana

resemble each other

ku sisiimuka

wa macho, toka usingizini

be awake

ku sisiimura

amsha kutoka usingizini

rouse from sleep

ku sita

weka nyama kwenye mti wa kuchomea shetani

put meat onto a roasting stick

kaa, baki

sit, stay, remain

baba yako

your (sg) father

ku soba

enda mrama, haribika

go wrong

ku sobera

hangaisha/kanganya

puzzle/embarrass/baffle

ku sobeza

hangaisha/kanganya

puzzle/embarrass/disappoint

ku soboocerwa

elewa/fahamu

understand

ku sobooka

eleweka, wa wazi

be clear/understandable

sitáani ku sítama so yaawe

175

devil

Runyambo

Kiswahili

English

ku sobooroka

rekebika

be set right

ku soboorora

eleza/fafanua; sahihisha kosa

explain, clarify; set right

ku sobora

weza kitu/jambo; mudu

cope with, be able

ku sobya

kosea/fanya makosa

make mistake, err

ku sógoya

balehe

reach puberty

ku soha

give gift to a person for good dancing

ku sohoorora

pa zawadi kwa kucheza ngoma vizuri chomoka kutoka kwenye fungu (lenye urefu) chomoa

ku sohora

toka

go out/go away

ku sohoza

toa nje

drive/put/take out

ku sohooroka

e soje e sókisi

fall out of a bundle (lengthwise) pull out

aina ya mboga za majani chungu sana type of bitter green vegetables

soksi

socks

ku sókoza

chana nywele

comb

ku sokweinora

chokonoa

hollow out, poke, prod

ku soma

soma

read

ku soma

nywa mchuzi

drink soup (with spoon, from bowl)

ku sômba

somba

fetch in several trips

ku sómbera

sinzia

dose

ku sómberera

somba kwa wingi

fetch repeatedly

ku sombooka

come together from all over kusanyika kutoka sehemu mbalimbali hamisha vitu vyote kutoka mahali; move things from a house; steal (almost everything) iba

ku somboora ku someereza

tumia kinywaji wakati wa chakula have a drink during a meal

ku somerera

laani kwa kutumia msahafu

curse by reading from a holy book

ku somesa

fundisha/hubiri

teach/preach

ku sona

shona

sew

ku sónahara

ona aibu kwa kosa fulani

feel ashamed on account of a wrong

ku sonda

donoa (kama ndege)

peck (of birds) 176

Runyambo

Kiswahili

English

ku sónekara

aibika/ona aibu

feel shameful

ku sónesa

letea aibu

bring shame to

ku songora

chonga kama mambo

cut to shape/sharpen to a point

ku sonjoora

kata matawi

cut off branches

ku sónyerwa

onea huruma, samehe

pardon, forgive

ku sooka e sóoka ku soomora

angamia kwa mmea/ukoo wote shoka fanya kazi ya useremala

be annihilated (a whole plant/clan) axe do wood-work

ku soomora

lainisha (kwa randa, msasa)

make smooth

ku soora

tukana kwa kutoa aina ya sauti ya kufyonza

insult with a type of click/hissing sound

ku soora e sóosi

annihilate a whole plant/clan calf/kid dung

ku soosoreza

angamiza mmea/ukoo wote mavi ya mtoto wa mnyama (k.v. ndama, mtoto wa mbuzi) chochea hisia

ku sora ku sora ku soreza

kuvuna karanga/njugumawe lipa kodi vuta kamasi

harvest groundnuts pay tax sniffle

ku soroma

chuma/vuna/angua (hasa matunda) gather (flowers/fruit)

ku soroora

tenga kwa aina; nyanyasa na kunyima haki

sort, distinguish, separate (animals, things); discriminate against

ku sótera

nyemelea/nyatia

stalk, make stealthy steps

sotoka

rinderpest

nyemelea; tembea taratibu kwa shida babamkwe wako

tip-toe; walk slowly with difficulty

sótoka ku sótooka sózaara

stir up feelings

your (sg) father-in-law

ku súbamu

rudia maneno; sahihisha kazi iliyokosewa repeat words; redo poor work

ku súbira

rudia (hasa kosa)

repeat (esp. a mistake)

sufuria

metal pot

ku suka

mimina

pour

ku suka isóce

suka nywele

plait/braid hair

sukari

sugar

e

e

sufuria

sukáari

177

Runyambo

Kiswahili

English

unga kwa kamba, funga fundo

join by tying, tie a knot

sumu

poison

ku súna

finya

pinch

ku súna a-mabéere

ota matiti

(girl's breasts) become big/grow

ku sunga

sifia/pendelea kwa mzaha

flatter, lionize

ku sûnga

ona mtu kama anatia aibu, dharau regard person as shameful

ku súngamiriza

chuchumaa

crouch, squat

ku súra

wa ishara ya baraka au mkosi

herald, be an omen

ku súmika e

e

sumu

suruári

suruali

trousers

ku susana

fanana

become like, resemble

ku susuubura

chuna ngozi (kwa kuivuta); ondoa skin; remove covering from maize cob maganda (k.v. ya mahindi)

ku sútura

beba/inua; oa kwa kumbeba msichana bila ridhaa yake

pick up/carry; marry by taking a girl without her prior consent

ku suubira

tarajia

hope

ku suubura ku suubuza

chuna ngozi (kwa kuivuta), ondoa skin; remove covering from maize cob maganda (e.g. ya mahindi) trade chuuza

ku suuma

telemka/shuka

climb down (from mountain/hill), descend

súuna ku suura

ugonjwa wa midomo na miguu amkia/salimu/sabahi

foot and mouth disease greet

ku suura

tabiri/piga ramli/piga bao/agua

forecast/divine

skuli/shule

school

ku suuriza

e

angalia/chungulia kuona kama mambo ni sawa

check on someone/thing to make sure they are okay

ku súúsura omusúusa

andaa majani ya maboga kwa ajili ya kupika

prepare pumpkin leaves for cooking

ku swara

pata aibu

be ashamed

ku sweka

funika; toa zawadi kwa bibi harusi cover (up); give gifts to bride

súure

swénkázi

sister of father

shangazi

178

Runyambo

Kiswahili

English

swenkuru

babu

grandfather

swénkuruza

baba ya babu

great grand father

swênto

baba mkubwa, baba mdogo

paternal uncle

swênto

mume wa mama mdogo

husband of maternal aunt

ku swêra

jamii, oa

(man) copulate, marry

ku swêrwa

olewa

marry/get married (for woman)

e swîga ku swijima @ sya

aina ya mboga za majani angalia/kagua kwa umakini -pya

type of green vegetables look at/examine closely new

kú sya

ungua; iva; pevuka

burn (intr. v), become cooked, ripen

ku syánjirira

koroga unga kwenye maji baridi na dissolve flour in cold water and mix with hot water kuchanganya na maji ya moto

ku syâra ku syata

kufanya matembezi ponda (kwa gari)

take a walk/visit run over

ku syôra ku syosyoreza

noa chochea hisia/ugomvi

sharpen foment feelings/fight

@ ta

vipi?

how?

kú ta

weka/tia

put

kú ta a-ha ngoma

tawaza kwenye kiti cha ufalme

enthrone

kú ta o-mukanwa

ingiza kinywani

put (sth) into one's mouth

kú ta o-murubaju

weka sambamba

put side by side

tumbaku

tobacco

e

táábe

ku tááguka

omba msaada/huruma katika hali plead in desperation; groan ya kuishiwa uwezo na kukaribia kukata tamaa; piga kite become torn chanika

ku táágura

chana

tear

ku táágurikana

cha, wa alfajiri

(day) break, dawn

ku tááguza

fanya lolote kwa kuishiwa na uwezo, tapatapa

clutch at anything for help, try unlikely remedies in despair

ku tááguza

tembea uchi

walk naked

ku taaha

ingia; enda nyumbani

come (or go) in; go home

ku táaga

179

Runyambo

Kiswahili

English

ku taaha o-rúfu

enda kuweka matanga

go to take part in a funeral

ku taahámu

ingia ndani

enter

ku taahira

(nyuki) ingia mzingani

(bee swarm) enter/colonize a hive

ku taahirana

be alternates(e.g. keys); have good relations (people; lit. be able to enter into each other's house)

ku taahirira

wa mbadala, weza kubadilishana nafasi (k.v. funguo); wa na uhusiano wa karibu kuweza kutembeleana (watu) penya; ingilia/shambulia

ku táájiriza

bembeleza

entreat

ku taamira

nuka

smell (intr. v)

ku taamirana

nuka

smell bad

ku táámura o-mwênda

chana nguo

tear clothes

ku táana

achana/tengana/gawanyika

separate/leave each other/branch off (for a road); divorce each other

ku táana e-mbu

fanya kwa zamu

do in turns

ku táana ihânda

pishana bila kuonana njiani

miss each other while going in opposite directions

e

penetrate; intrude upon/attack

taa

lamp

ku taasura

lipa gharama za mganga aliyetoa tiba

pay requisite fees for medicine person after cure has been effected

ku taasya

oa (kuingiza mke nyumbani)

marry/get married (for a man)

ku taasya

rudisha wanyama zizini kutoka malishoni (mfalme) fariki ingiza ndani

bring back animals from pasture

baba yangu

my father

ku tááyaaya ku taba

fanya matembezi; zurura chafua; fanya jitihada ya kutoka katika shida

take a walk/visit; loiter soil, make dirty; struggle to get out of trouble

ku tábaanura

weka maji katika majani yaliyotumika kukamua ndizi ili kupata entabáne

add water to the grass that was used in crushing bananas in order to obtain a third grade juice (e-ntabáne)

taara

ku taasya ku taasyámu táata

180

(king) die let/put in

Runyambo ku tabaara

ku tabaara ku tabaaruka

Kiswahili

English

go to pay homage at chief's palace kwenda toa ushuru na heshima kwenye makazi ya mtawala (omukáma) attack; embark on dangerous journey shambulia; enda safari ya hatari jifungua; rudi salama kutoka safari ya kutoa heshima kwenye makazi ya o-mukama chafuachafua; fanya jitihada kutoka katika hali ya shida

deliver baby; return safely from journey to chief's palace

ku tabira

zika/fukia

bury , cover a hole in ground

ku tabuka

(baby) be very active/playful

ku tabuka

mtoto kuwa mtundu/mwenye shughuli nyingi (jambo) zuka

ku tabura

chemka

boil (intras.); stir and cause solid particles to rise from bottom of liquid container

ku tabura

paraganya mambo, haribu

disarrange, mix up, spoil

kibatari

small oil lamp

ku tabataba

e

tádooba

ku tágarara

put into terrible disorder; make effort to get out of state of jeopardy (like one stuck in mud)

(issue) arise/emerge

ku tagasa

be awkward and in unmanageable wa katika hali ya position with protruding parts/limbs kutoshikika/kutobebeka vizuri kwa sababu ya sehemu mbalimbali kuchomoza warm up pasha moto

ku tagata

pata moto; changamka

become hot/warm; warm up to something, be excited

ku táha

chota

scoop

ku táha a-meizi

teka maji

draw water

ku táha a-máárwa

chota pombe iliyo tayari na kuipakia tayari kwa kunywewa

take out beer from brewery container ready for use

ku táhata

beba kwa mkono

carry by hand

ku tahirira

ingilia

intrude, enter by force

ku tahura

chukua moto kutoka nyumba jirani fetch fire

181

Runyambo

Kiswahili

English

ku táma

chukiza, wa baya

disgust, displease

ku tâmba

practise medicine, treat, cure

ku támbika

fanya uganga, toa madawa/matibabu shambulia (hasa nyumbani kwa mtu) tupa/rusha

ku támbuka

tembea

walk, stride

ku támbura

tembea

walk, stride

ku támbuuka

walk over something/someone

ku tamiira

ruka kitu/mtu (hasa kwa hatua pana) lewa

ku tamiiza

levya

intoxicate

ku támika

weka kitu kinywani mwa mtu

feed, put into someone's mouth

ku támisa

fanya mtu achukie kitu; kasirisha

cause to dislike; make angry

pofu

eland

kú tamu

tia ndani

put in

ku támwa

kasirika/hamaki/chukizwa/sikia huzuni

become angry, feel displeased, take offence, dislike, detest, hate

ku tana

fester

ku tánaka

jeraha kuoza kwa ingiliwa na vijidudu tapika

ku tandama

jitanua/jipenua/panua miguu

open one's legs, straddle

ku tándika

anza

start/begin

ku tânga

zuia/zingia/ziba

prevent, forbid, hamper, obstruct, restrain

ku tânga

wa wa kwanza; fika kabla ya

be first, do before someone

ku tangaara

shangaa

be surprised

ku tánganwa

kutana/kusanyika

assemble

tangawizi

ginger

ku tánjirira

amkia mtu anayekupita umri

greet someone older

ku tantamuka

panuka mno

become very wide/big

ku tantamura

panua mno

make very wide/big

ku tambaara

e

e

tamu

tangawîzi

182

invade for a fight throw

get drunk

vomit

Runyambo

Kiswahili

English

tanúru

tanuru

furnace splash, pop out (intrans.)

ku táragaza

kitu toka mahali hasa palipofungwa na kuruka nje/ngambo kausha kwa joto dogo

ku táratara

pepesuka

walk unsteadily

ku táriiciriza

kausha kwa joto dogo

dry in mild heat

ku tárika

weka kitu juani/motoni ili kikauke set up to dry

ku tása

peleleza alipo mnyama awindwaye spy on prey

e

ku taraaka

dry in mild heat

tatázaara

baba wa mke/mume

father of wife/husband

tatênto

baba mdogo, baba mkubwa

paternal uncle

ku tátira

onya

warn

ku teba

konda

become thin

ku tebeka

piga mweleka

trip (trans.)

ku tebereza

tia chumvi katika hadithi

exaggerate (in story details)

ku tebeza

toa gumzo

chat, tell a story

ku tebya

piga gumzo/soga

chat, converse, tell a story

ku teeba

lenga kwa mshale/mkuki

aim by arrow/spear

ku téecerera

kaza nia; wa makini

concentrate, focus mind on

ku téecerera

kandamiza; panga vitu juu kwa juu oppress; stack

ku téecereza

fikiri

ku teega

appeal to spirits/gods/witchcraft to taka msaada wa mizimu/miungu/uchawi kulipizia avenge an unfair/bad deed; send a spell kisasi; peleka laana

ku teegura

toa kafara za kuondoa laana (o-muteego)

make offering to undo magic spell against self

ku teejerera

pelekea mtu laana ya mizimu/uchawi pika

send magic spell against someone

ku téeka

think, consider

cook

183

Runyambo

Kiswahili

English

ku téeka a-hamahéga

teleka chungu (mekoni)

put a pot on the fire

ku téeka a-hansi

kalisha mtoto rasmi na kumpa jina seat an infant & give it a name

ku téékaana

tulia

be quiet/calm/clear

ku téékaho

teleka chungu (mekoni)

put a pot on the fire

ku téékama

chutama

perch

ku téékama

kosa heshima kwa watu wengine hasa wazee, wa mtukutu

be disrespectful esp. to elders, be naughty

ku téékanira e-náku

vumilia shida

endure/bear hardship

ku téékateeka

panga/andaa

arrange, plan, make ready

@ teekeine

-tulivu; kimya

quiet, calm

ku téékurura

pangua vitu vilivyopangwa kimoja unstack juu ya kingine strike/knock gonga/piga

ku téera ku téera

kuwa wa pili kumchoma mkuki mnyama mawindoni

be second to spear the animal during hunting

ku téera o-musitáari

panga mstari; chora mstari

line up; draw a line

ku téera a-máju

piga magoti

kneel

ku téera a-mapápa

papasa mbawa

flap wings

ku téera a-masíme

weka matuta

terrace

ku téera a-masînde

tifua ardhi na kuondoa taka kabla ya kupanda

loosen soil and clean up ready for planting

ku téera e-cibúga

fagia uwanja

sweep yard

ku téera e-cinkóóhi piga mbinja

whistle with one's fingers

ku téera e-mba

sinzia

doze

ku téera e-mpaka

fanya mdahalo

debate

ku téera e-mpundu

piga kigelegele

ululate

ku téera e-ndúúru

piga kelele

cry out, shout

ku téera e-nganja

piga makofi

clap hands

ku téera e-ngaro

piga makofi

clap hands 184

Runyambo

Kiswahili

English

ku téera e-ngoma

piga ngoma

beat drum

ku téera e-nsoro (e-binyôbwa, e-bitakuri)

vuna (njugu, karaanga, viazi vitamu) kwa kuchimbua

harvest peanuts/potatoes by digging up

ku téera e-nyîmba

(mganga) piga ramli

divine

ku téera e-páasi ku téera itaka

piga pasi ondoa udongo juu ya ndizi zilizovundikwa ardhini

iron remove soil from above bananas that have been set in the ground to ripen

ku téera kaamukûnga

pinduka kichwangomba

somersault

ku téera o-butára

tengeneza aina ya kitanda cha kukaushia nyama juu ya moto

make a bed-like structure for roasting meat over a fire

ku téera o-muriro

zima moto nyikani/shambani

existinguish wild/field fire

ku téera o-rúhi

piga kofi

slap

ku téera o-rureeba

prepare site for holding banana juice in beer brewing

ku téérana

kuandaa mahali pa kukamulia ndizi kwa kutumia magome ya mgomba chonganisha/piganisha

ku téérana

kusanyika

be assembled/gathered

ku téérangana

pigana/gombana

fight

ku teeranika

kutana/kusanyika

assemble

ku tééranisa

kusanya watu

invite, assemble (people)

ku tééranisa

jumlisha/changanya

add up, put together, mix

ku téérera

kata majani ya migomba yasiyotakiwa julikana kwa tabia mbaya jikwaa (hasa kwenye kisiki au jiwe njiani) kata nywele kwa kuacha mabaka ya urembo; rembesha kibuyu kwa moto weka alama kwenye sehemu ya mkono kama urembo nyoa nywele

prune banana plant

ku téérereza ku téerwa e-nsíbo ku téga e-bihára

ku téga e-ngondo ku téga isóce

185

incite a fight

be infamous stumble shave hair by making stripes; make stripes on a calabash by means of fire make tatoos on upper arm shave hair

Runyambo

Kiswahili

English

ku téga o-mutégo

tega mtego

set a trap

ku tégura

ondoa vitu ili mahali pawe safi

clear away

ku téguura

panga

put in order

ku téguurura

nasua mtego

disengage a trap type of weed that is drought resistant

ku téisura ku téjeka

aina ya magugu yenye kustahimili ukame zuia/kataza/kanya shindwa kulenga shabaha ponyoka kutoka mkononi au kiliposhikizwa achia kitu, ruhusu panga mpango, tawala

ku téjera

zingia mtu njiani

forestall, ambush

ku téjereza

subiri/tazamia

wait for, expect

ku téma

kata

cut

ku téma e-bicóori

vuna mahindi

harvest maize

ku téma e-citéme

fyeka kichaka mara ya kwanza

clear a forest/bush for first time

ku téma e-ngáhe

piga kasia

paddle

ku téma e-nsanani

chonga meno kuweka mwanya

sharpen teeth to create an opening

ku téma o-butéme

fyeka majani mara ya kwanza

clear grass for first time

ku téma o-múze

chanja dhidi ya ndui

vaccinate against smallpox

ku tématema

katakata

chop up

ku temba

enda juu/panda

go up

e téija ku téisa ku téisa ku téisuka

forbid, rebuke fail to hit target slip off let go, allow plan, manage, rule

ku temba e-bitânda saa ya kwenda kulala (saa 5)

bedtime (11pm)

ku temba o-rusózi

panda mlima

climb mountain

ku tembeceranisa

panga kitu kimoja juu ya kingine

stack/pile up

ku tembuura

fungua shamba jipya katika ardhi mpya pandisha mzigo mlimani

open a new farm on new land

ku tembuura ku témerera ku témuurura

carry something uphill

fyeka barabara kuzunguka shamba make a clearing to keep fire from farm ili kuzuia moto make clearing fyeka msitu/kichaka 186

Runyambo

Kiswahili

English

ku tenda

sifia, pamba

praise

ku téndeka

weka katika hali ya kutukuka; pa daraja la embandwa/upadiri

put in exhalted position; ordain to priesthood

ku tenga

tenga kutoka katika jumuiya

ostracise

ku tenga

sifia mno

praise too much

ku tengwa

tengwa

be socially boycotted

ku tenja

tikisa

shake (trans)

ku tenjeesa

tikisa

shake (trans.)

ku tenjeeta

tikisika

shake (intr. v)

ku tênsa ku téra

plan via conversation, discuss panga kwa maongezi, jadiliana clear previously broken ground ready lima kwa kusawazisha na kuondoa taka tayari kwa kupanda for planting

ku térama

chelewa kwenda kulala katika mazungumzo kosa uaminifu, kosa kutegemewa ondoka ghafla/haraka aghalabu bila kugundulika ondoa ghafla/haraka aghalabu bila kugundulika tambika, toa kafara

stay up late

be level, equal, quiet/calm

ku téreeza

wa katika hali ya uwiano, usawa, utulivu sawazisha

ku téreka

wapa watu pombe

give beer to people

ku terera

teleza

slip; become slippery

ku téruka

fall off a balancing position

ku térura

kitu anguka kutoka kilikoegemezwa toa chungu mekoni

ku tésa

dekeza

spoil (a child)

ku téta

deka

be spoiled (in character)

ku tetema

tetemeka

tremble/shake

ku tétera

(kuku) tetea

cackle

ku térateruka ku térebuka ku térebura ku téreecerera ku téreera

be unreliable/inconsistent slip off, go away quickly/briefly slip off, take away quickly/briefly make offerings to the spirits

flatten, smoothen; put right

take (food/pot) off the fire

187

Runyambo

Kiswahili

English

@ ti

hivi; kwamba

like this; that

ku tibika

tumbukiza chombo ili kuchota maji draw water etc. by dipping a container into the water n.k.

ku tiga

toboa ganda

pierce bark

ku tíganda

tafuta miti ya kujengea

collect building materials (wood)

ku tíina

ogopa

fear type of weed that shrinks on contact

ku tíínisa

aina ya magugu yanayojikunyata kwa kuguswa ogopesha/tisha

ku tiitiriza

chochea ili kupambanisha

provoke, incite, arouse

ku tiiza

azima

borrow/lend

ku tiiza

alika kwa tafrija

invite to a function

ku tijiza

tolea ishara ya kificho

hint, wink

ku timba

chimba

dig

ku tinda

bridge; set up a sleeping place; mulch

ku tindicira

tengeneza daraja; andaa malalo; tandaza nyasi shambani vaa nguo nyingi kwa pamoja

ku tinga

jamii/tomba

have sex with a woman

ku tiriga

treat hair with oil/banana juice

ku titira

lainisha nywele kwa mafuta/juisi ya ndizi wa na baridi

@ to

-dogo wa umri, tindi, isiyokomaa

unripe/half grown/young

ku tobera

zama

sink

ku toga

weka alama sikioni

notch ear

ku togoogora ku togosa

tayarisha vipande vya majani kwa make strips of twine/reed for basketry ajili ya kutengeneza vikapu boil, cook chemsha

ku togota

chemka/tutuma

ku tójera

harvest first ears of mature sorghum chuma suke za kwanza zilizokomaa katika shamba la ulezi

ku toka

(ardhi) lowa/furika

tiinábako

frighten, threaten

put on many garments

be cold

boil up, simmer

(soil) be soaked/flooded

188

Runyambo

Kiswahili

English

ku tókoora

kitu/taka kuingia jichoni au katika have particle in eye or drink; remove such particle in eye/drink kinywaji; ondoa kitu kilichoingia jichoni au katika kinywaji

ku tomera

gonga (k.v. kwa gari)

ku tóna

toa habari nzuri kwa mara ya kwanza announce a pleasant surprise

ku tonda

umba

create

ku tonda

bagua

discriminate against

ku tondoora ku tóndora

changanua ukoo wa mtu menya; ondoa ganda la harage, njegere, karanga, chungwa nk.

trace someone's lineage remove pod of bean, pea, orange, banana, etc., peel

ku tóneka

tonesha

hurt afresh (a sore) (trans.)

ku tónekara

pata maumivu kwa kutoneshwa

be hurt afresh

ku tónera

(nyuki) uma

sting

ku tônga

dai

claim/demand payment

ku tóngana

nung'unika/lalamika/gomba

quarrel, complain, argue

ku tónganira

tetea mtu

plead for someone

ku tónganisa

laumu/gombeza

blame; engage in a quarrel, attack verbally

ku tônja

omboleza/nungunika (hasa kwa majonzi yaliyo nje ya uwezo wa mtu) sema maneno ya kuombea kitu kwa miungu

wail/complain esp. about problems beyond one's abilities

ku tónjesereza

dai deni bila subira

be an impatient creditor

ku tóoha

pungua

diminish/grow less

ku tóoka

chipua

(tree) produce buds after having been trimmed/cut

ku tóonya

toka kidogo kidogo kwa matone

ooze, drip

ku tóonyerera

nyesha kidogokidogo

drizzle

ku tóonyeza

andika vizuri

write elegantly

ku tóonyororoka

mvua isha taratibu

stop drizziling

ku tóora

chukua/pokea

take, receive

ku tónjerera

run into and knock down

189

direct ritual incantations to the spirits

Runyambo

Kiswahili

English

ku tóora

(njia) shika kwa matumizi

(path) come into common use

ku tóórana

select, pick up; find something lost

ku tóoreza

okota/chambua; pata kitu kilichopotea iga/igiza

ku tóoza

chagua

choose

ku tóroboza ku tóroka

vuna kabla zao halijakomaa toroka

pick non-mature crop escape

ku torooga

(hasa mnyama) zaa mimba changa (esp. animals) miscarry

ku tórora

torosha

cause to escape; kidnap

ku tota

lowa sana

be very wet

ku tubura

kunja ngozi ya mbele ya mboo

roll back/cut foreskin. (threatening: because considered a form of mutilation)

ku tukunkuza ku tukura

cheka sana wa ekundu

laugh intensely become red

ku tukura tukutuku wa nyekundu ya giza

imitate, mimick

be dark-red

(kiigizi ) enkundu hasa

(ideophone) really red

ku túma

tuma

send

ku tumba

umuka; wa -ingi

froth over; increase (intrans.)

ku túmbajira

wa usiku sana

be late in the night

ku tumbiciriza

stretch self to reach a very high place. jinyosha hasa kwa kusimamia vidole vya miguu ili uweze kufika mahali palipo juu sana, chuchumia

ku tumbika ku túmiiriza

loweka ili kulainisha wa na tabia ya kutumatuma kufanyiwa kazi

soak in order to make soft be fond of getting other people to do things for self

ku tunda

chuuza

trade

ku tundura

tumbua

empty fish's intestines

ku tunduura

chuuza

vend, hawk, retail

ku tûnga

pata mali, tajirika; pa mtu mali

prosper, become rich; give wealth to

tukutuku (tukura …)

190

Runyambo

Kiswahili

English

ku tûnga

tunza/fuga

keep/look after

ku tûnga

weka kitu kwenye mti au kamba kwa kukitoboa

put something on a stick by piercing it

ku tûnga e-nkwânzi

weka shanga kwenye uzi

arrange beads onto a piece of string

ku tûnga e-bigúnju fuga wanyama

keep animals

ku tûnga o-rukúmu onesha kwa kidole

point

ku túnjeeza

kojoa kwa kurusha mkoja mbali

ku túnjicira

panga kitu kimoja juu ya kingine

put sth on sth

ku túnjiciranisa

panganya

stack/pile up

ku tunkuza

fanya utapeli, iba kwa ulaghai

defraud, cheat

ku tunsa

rusha ndege/mnyama

cause to fly

ku tunta

(ndege/mnyama) ruka

(planes/animals) fly

ku tunta o-mwika

fuka moshi

give out smoke

ku tuntumuka

flee/run away; fly away

ku tuntumura

kimbia/ondoka kwa shari; ruka (mnyama) fukuza/ondoa kwa nguvu

ku túntuza

bughudhi/sumbua

bother, mistreat, harass

ku tunyura

koboa/toa maganda

husk

ku túra

fanyia ubaya kwa sababu ya

harm on account of

ku túra

(wanyama) toka kwenda malishoni (animals) go out to graze

ku túra iguru (o-kwêzi)

(mwezi) andama

(new moon) come out

ku túra o-mubya

cheua/piga mbweu

belch/burp

ku túra o-rwôya

toa mvuke

release vapour

ku túraanira

changanyika

become mixed

ku túraaniza

changanya

mix/put together

ku túrira

ambukiza

infect

ku túrira

tia asali katika pombe ya ndizi

put honey in banana beer

o túro

usingizi

sleep

191

drive away/out (esp. forcefully)

Runyambo

Kiswahili

English

ku turutuma

jawa na hofu hasa katika kuhojiwa be terrified esp. under interrogation

ku tuuhiza

papa/hema

palpitate, pant

ku tuuhuuka

ibuka kutoka chini ya maji

emerge from under water

ku tuuma

lundikana; lundika

pile up; heap up

ku tuumuuka

umuka, fuka (moshi); ruka kama mpira

froth over, come up like smoke; bounce like ball

ku túura

kaa, ishi; jambo kuwapo kwa muda dwell, live, stay; last long, linger, delay mrefu, dumu, chelewa

ku túura

tua mzigo

put down ( a load)

ku túura e-mba

sinzia

doze

ku tuuta

vimba

swell

ku tuuya

ku túza

do something without requisite skill fanya kazi kwa pupa bila umakini/ujuzi vimba au pata ganzi kwa sababu ya (body) swell/be numb uchovu au maradhi (child) fall asleep (mtoto) pata usingizi

ku twânga

ponda/twanga

crush by pounding, pulverize

ku twâra

tawala

rule, lead

ku twâra

chukua, twaa

carry away

ku twâra e-nda

pata mimba

become pregnant

ku twâra e-nsînjo

pata mimba bila kuolewa

become pregnant before marriage

ku twâra o-mukázi

oa mke

marry wife

ku twárira

pelekea binti aliyeolewa zawadi katika makao yake mapya

take presents from parents to bride's new home

ku twárirana

pata mimba mfululizo katika vipindi vifupi

become pregnant very often (in short spans)

ku twáririrwa

anza kupata usingizi

start getting sleep

ku twâza

fanya shaghalabaghala

be rough in manners

ku twécera

weka mpini (jembe, shoka, n.k.)

put handle into hoe, axe, etc.

e twéigo ku twéija

masika (Machi - Aprili) shitaki; toa zawadi kwa mfalme

period of long heavy rains (March-April)

ku tuya

192

press charges; give presents to king

Runyambo

Kiswahili

English

ku twéijera

shitaki, peleka barazani

accuse, press charges against someone, take to court

ku twêka

peleka/tuma

send (by post), despatch on an errand

ku twêka

washa moto (hasa nyikani)

set grassland on fire

ku twêka enda

tia mimba (hasa nje ya ndoa)

make pregnant (esp. out of wedlock)

ku twera

pa mchango

make a contribution

ku tyâza

noa

sharpen

@ tyo

hivyo

like that

ku vúga

endesha

drive (a car)

ku vûmba

enda kunywa pombe (kwa jirani)

go to drink beer at a neighbour's house

ku wa amasiko

ishiwa matumaini, kata tamaa

lose all hope, despair

ku waho

isha

cease, be reduced to nothing, be finished

wasiibáje

[salamu:kiitikio kwa salamu ya mtoto] (greeting: reponse to child's greeting) good day/afternoon habari za kutwa

wasiiboota

[salamu ] habari za kutwa

[greeting] good day/afternoon

wáya

waya

wire

wéihuka

hongera

congratulations!

weihukayo

karibu tena; hongera kurejea salama

welcome back; congratulations on safe return

wénéné

yeye

he/she

ku wííwiita

letea aina ya maumivu/muwasho hasa kinywani

cause a type of sharp sensation esp. in the mouth

ku yéima

jinyima

abstain type soft grass for interior spreading

ku yoora

aina ya majani laini yatumikayo kutandaza ndani ya nyumba chota (kwa kijiko au viganja)

ku yuga

legea (k.v. furushi)

become loose e.g. tight pack

ku yungurura

chekecha

sift grain by shaking

ku zaaha

potelea nchi za mbali

get lost in other lands away from home

e

e

yoojo

193

scoop up

Runyambo

Kiswahili

English

ku zaahuuka

rudi kutoka mbali

come back from afar

ku zaahuura

rudisha kutoka mbali

bring back from afar

ku záájira

(ng'ombe) pumzika chini ya kivuli (cattle) rest under shade at midday saa za adhuhuri opoa; saidia kutoka kwenye shida take (sth out of water); bring out of bad conditions

ku zaamuura ku zaana

dance/sing/play

imba/cheza

ku zaana o-mupíira cheza mpira

play ball

ku zaana o-muzíici

piga muziki

play music

ku zaanisa

chezesha; fanya mzaha/utani

cause to play; kid, tease

ku záara

zaa

bear (child)

ku záaririza

tengeneza faida katika biashara

create profit in trade

ku záaza

zalisha

be midwife at a birth

ku zánjirana

fumania/zingira

come on suddenly/take in the act/surround

ku zeeha

zeeka

get old

ku zeehesa

fanya mtu awe mzee

make someone aged/old

ku zééreera

zurura

wander about, loiter

ku zénjerera

ku zibira

wa na kizunguzungu; enda mahali feel dizzy; go to a place many times (because of mission unaccomplished) mara nyingi bila kufanikisha shughuli prevent, deny permission, disallow zuia

ku zibuurura

zibua

take out the stopper

ku zígaziga

zingira; fanya mtu achelewe

entangle, cause to delay

ku ziha

ogelea

swim

ku ziika

zika

bury (the dead)

ku ziikuura

fukua

dig up/dig out/disinter

ku ziimuura

(mfalme) angalia mtu kwa jicho baya (king) cast an angry look at an offender

ku zíjirira

ng'ang'ania kitu/mtu

be persistent on a person/thing

ng'ombe mkubwa wa umri

mature cow

ku zîmba

ota nundu; vimba

get a bump, swell

ku zímburuka

uvimbe potea

(swelling) disappear

e

zijíza

194

Runyambo

Kiswahili

English

ku zimura

rudisha mahari baada ya ndoa kuvunjika return dowry after break up of marriage

ku zína

cheza ngoma

dance, sing

ku zinda

funga/kaba; wa mwisho

close off, choke; be last

ku zinduka

tembelea mtu (na zawadi)

visit a person (usually taking presents)

ku zînga

kunja/pinda

wind up /coil up/fold/roll

ku zînga

zuia kwa uchawi kitu kisitendeke

obstruct occurrence by magic

ku zînga o-muceeka

kunja mkeka

roll mat

ku zînga e-cijere

(mtoto) fikia hatua ya kutaka kutambaa (infant) reach stage just before crawling

ku zînga e-nyerére

tengeneza waya wa shaba kutoka kwenye bangili

ku zíngama

shindikana kukua kawaida; pooza fail to grow normally; be paralysed

ku zingatira

zingira wanyama

surround animals

ku zíngazinga

kunjakunja; sababisha kupooza

crumple; paralyse (trans.)

ku zíngooka

zinga

go round/turn round

ku zíngurura

kunjua

unfold

ku zínirira

chezacheza kwa furaha

dance about (esp. as a sign of joy)

ku zínjirira

zungushia

wind round

ku zira

wa mwiko, zila

become/observe taboo

ku zirigita

tekenya

tickle

ku ziriijirira

pikicha (jicho)

rub (itching eye)

ku ziriirira

zilia mtu kitu

refuse to accept something from someone

ku zirura

ku zítira

pa mtu zawadi (aghalabu fedha) ili remove taboo by giving a present kutoa ruhusa ya kufanya jambo k.v. kula chakula fence in zingira kwa uzio

ku zônga

yumba; fuata njia ndefu

sway; take a long way to a place

ku zóngooza

punga kitu kwa kuzungusha

swing sth.round and round

ku zóóbajirirwa

pata shida

be in distress/trouble

195

make ornamental copper wire from copper bangles

Runyambo ku zooka ku zoora ku zoora a-méiso ku zúma

Kiswahili

English

onekana (baada ya kupotea/kufichika) pata (kitu kilichopotea); mwezi kamili kutoka kodoa macho; wa macho hasa kwa ujanja/utukutu tukana

become visible (after disappearance)

196

find (lost item); (full moon) appear stare; be mischievous insult