Nacrt izmena i dopuna Statuta SKJ

Table of contents :
Front Cover
VIII

Citation preview

JN 9679

A554 N= 1964 UC-NRLF

$B

3

581

352

Proleteri svih zemalja , ujedinite se !

Bavez komunista Jugoslavje

NACRT

IZMENA

I

DOPUNA

STATUTA

SKJ

KOMUNIST 1964. BEOGRAD

BERKELEY LIBRARY UNIVERSITY OF . CALIFORNIA

Lavez komunista Jugaola aya

NACRT

IZMENA

I DOPUNA

STATUTA

SKJ

Uz Nacrt izmena i dopuna Statuta SKJ

Statut Saveza komunista Jugoslavije usvojen na VII kongresu SKJ

FARMINGTON PLAN FOR CO- OPERATIVE BOOK PURCHASES LOAN STACK

Izdaje Novinsko izdavačko preduzeće » Komunist« Stampa Beogradski gra Beograd, Takovska 2/III fički zavod, ― Beograd, Bulevar vojvode Mišića br. 17

JN9679 A5 S4 N3 1964 NAPOMENA

Razgovori o izmenama i dopunama Statuta su za početi u organizacijama i rukovodstvima SK odmah posle VI plenuma CK SKJ , tj . od stvaranja Komisije za izmene i dopune Statuta i trajaće sve do VIII kongresa. Kao što se i očekivalo, diskusije o Statutu će dobiti organizovanije obeležje i veći zamah posle objavljivanja Nacrta koji je Komisija za Statut ovih dana dala na javno razmatranje . Do Kongresa ostaje dovoljno vremena da članstvo, organizacije i ruko vodstva Saveza iznesu svoja mišljenja i predloge za što bolje formulisanje odredaba tog važnog partij skog dokumenta. To i jeste smisao javnog razmatranja Nacrta izmena i dopuna Statuta SKJ.

Da bi članovi Saveza mogli što bolje sagledati pro mene koje se predlažu i da bi mogli uspešno učestvo vati u diskusiji , u ovoj brošuri donosimo Nacrt iz mena i dopuna Statuta SKJ, koji je izradila Komisija, tekst obrazloženja najznačajnijih izmena i dopuna i tekst Statuta koji je kongresu .

usvojen na VII IZDAVAČ

023

UZ NACRT IZMENA I DOPUNA STATUTA SKJ

Nacrt izmena i dopuna Statuta Saveza komunista Jugoslavije, koji Komisija iznosi na diskusiju pred čla nové , organizacije i rukovodstva Saveza , zasniva se na potrebi da se način organizovanja i delovanja komu nista što potpunije saobrazi stepenu društvenog razvitka i da se u Statutu formulišu bogata iskustva organizacija i rukovodstava Saveza, stečena u primeni programskih stavova Saveza komunista Jugoslavije od VII kongresa naovamo. Nastojalo se da sve novo što se u praksi afir misalo nađe svoje mesto u tekstu izmena i dopuna Sta tuta. Radi toga. Komisija je u radu na izmenama i dopu nama Statuta angažovala široki krug komunista , temelj no proučavala sva mišljenja i predloge koji su u vezi sa Statutom iznošeni na sastancima komunista posle Še stog plenuma Centralnog komiteta Saveza komunista Ju goslavije. Komisija je sarađivala sa grupama koje je Central ni komitet organizovao radi priprema Kongresa i ko ristila se analizama koje su pripremali Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije , centralni komiteti Sa veza u republikama i druga rukovodstva Saveza . Predlog izmena i dopuna Statuta Saveza komunista Jugoslavije razmatrao je Izvršni komitet Centralnog ko miteta Saveza komunista Jugoslavije i odlučio da se ovaj tekst, kao Nacrt, izmese na javnu diskusiju . Najkrupnije izmene i dopune Statuta među pred loženima su na liniji jačanja društvene uloge i odgovor

7

nosti komunista i razvijanja demokratizma u radu orga nizacija, rukovodstava i Saveza u celini. Zlog toga je na više mesta u Nacrtu istaknuta po treba što samostalnijeg delovanja i stvaralačkog prila ženja političkim pitanjima komunista i naglašena nji hova društvena odgovornost za ostvarivanje stavova i politike Saveza u organima samoupravljanja, u dru štveno-političkim organizacijama i u političkom životu uopšte . U skladu s novim uslovima delovanja komunista razrađeni su i osnovni kriterijumi za prijem u Savez komunista. Naglašena je samostalnost i odgovornost osnovnih organizacija , posebno organizacija i organa Saveza ko munista u opštini , za razvitak inicijative članstva u razradi i ostvarivanju politike Saveza u uslovima sre dine u kojoj deluju . U tom smislu više su istaknuti uloga i mesto osnovne organizacije i organizacije Saveza komų nista u opštini i proširena izvesna njihova prava u po gledu organizovanja komunista. Poglavlje o organizovanju Saveza komunista u op štini u celini je potpunije razrađeno , da bi se što bolje izrazilo sve ono novo i pozitivno što se razvilo u životu i radu Saveza komunista . Cilj odredbi koje se odnose na opštinsku organizaciju je da podstaknu sve širu ini cijativu i sve samostalnije delovanje organizacija u op štini u razmatranju zajedničkih pitanja i u izgrađivanju stavova na osnovu politike Saveza komunista i odluke viših rukovodstava . Promene koje su nastale u društvu , izmene u orga nizovanju i poslovanju mnogih ustanova razvijanjem samoupravljanja, nametnule su potrebu da se osnovne organizacije Saveza komunista mogu osnivati ne samo u proizvodnim nego, u principu , i u drugim radnim orga nizacijama, pa je u Nacrtu tako i predviđeno . Imajući u vidu da su osnovne organizacije u nase ljima, osobito u velikim gradovima , imale teškoća u radu i okupljanju komunista , smatra se da bi ih trebalo tako organizaciono postaviti da bi mogle delovati na širem području , kao što su mesne zajednice . Jedinstveno delovanje svih komunista koji žive na području mesne zajednice pretpostavlja razvijanje raznih oblika okup ljanja članstva Saveza , kao što su aktivi , savetovanja i slično.

8

Predloženim promenama u organizovanju sreskih, pokrajinskih i centralnih komiteta, smatra se da bi nji hov rad bio više usklađen s potrebama idejne i političke delatnosti organizacija Saveza komunista. Centralnom komitetu Saveza komunista Jugosla vije i centralnim komitetima Saveza komunista u repub likama data je mogućnost da , kada se za to ukaže po treba, pored drugih oblika mogu sazivati i konferenciju Saveza komunista. Promenjen je i položaj kontrolnih komisija u struk turi Saveza . One u Nacrtu imaju status organa konfe rencije , odnosno kongresa. I odredba da se kontrolne komisije biraju i u opštinskim organizacijama, jače ističe značaj njihovih zadataka za rad i razvitak Saveza komunista. U Nacrtu se pobliže ne govori o pomoćnim organi ma komiteta, jer ih oni obrazuju u skladu sa svojim potrebama. Ali komiteti su dužni da donesu pravilnike o njihovom radu . U odredbe koje se tiču izbora rukovodstava Saveza i delegata za konferencije, odnosno kongrese, uneta je dopuna o širokom konsultovanju članstva . To je i dosad bila praksa u radu Saveza komunista, naročito u opštinskim organizacijama , pa se Nacrtom samo pred viđa njeno razvijanje . Na osnovu dosadašnjih iskustava, u Nacrt je unet i princip sistematskog obnavljanja rukovodstava Saveza . Predviđa se da se prilikom izbora Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije i centralnih komiteta Sa veza komunista u republikama obavezno menja najma nje četvrtina njihovih članova . Centralni komitet Sa veza komunista Jugoslavije i centralni komiteti Saveza u republikama obavezuju se Nacrtom da obnavljaju sa stav svojih izvršnih komiteta. Neophodnost svestrane razmene mišljenja i isku stava u Savezu iziskivala je da se u Nacrt unese oba veza rukovodstava i organizacija da se međusobno oba veštavaju o radu . Osobito je isktanuta obaveza ruko vodstava da obaveštavaju organizacije o svojim stavo vima. Predvideno je i to da organizacije ističu probleme koje treba da razmatraju viša rukovodstva . U Nacrtu je posebno istaknut i princip javnosti rada u Savezu komunista, s obzirom na to koliki je nje gov značaj u današnjoj fazi našeg društvenog razvitka.

9

Sve što je u vezi sa prijemom i prestankom član stva u Savezu komunista - u Nacrtu je obrađeno u jednom članu. Izostavljena je i odredba da je članstvo u Savezu komunista nespojivo sa ispovedanjem religije . Imalo se u vidu da je to sasvim jasno izraženo u Programu Sa veza komunista i celom sadržinom Statuta, a praksa organizacija Saveza komunista je takva da nema po trebe da se to i u Statutu posebno ističe . Razvijanju demokratskih odnosa u Savezu komu nista treba da doprinesu i odredbe u Nacrtu kojima se reguliše pravo članova da kritikuju svakog člana, funk çionera i rukovodstvo Saveza, da o svakom predloženom kandidatu za rukovodstva i organe Saveza iznose svoje mišljenje, da postavljaju pitanja i daju predloge svim rukovodstvima i organima Saveza komunista i pravo svakog člana da lično učestvuje u raspravljanju o svom radu i postupcima i u donošenju odluka koje se njega tiču . Sve je to sadržano i u sadašnjem Statutu , ali je Komisija smatrala da ovo treba još više naglasiti . I u poglavlju o disciplinskim merama su učinjene nekę izmene . Pre svega, naglašen je njihov vaspitni značaj i obaveza osnovnih organizacija da pomažu čla novima u otklanjanju grešaka i slabosti . Uvodi se i nova disciplinska mera -- smenjivanje sa funkcija u Savezu komunista . S obzirom na neujednačenu praksu i na po trebu redovnog razmatranja vaspitnog uticaja disciplin skih mera , Nacrt predlaže da osnovne organizacije naj manje jednom godišnje razmotre dejstvo izrečenih kazni i odluče o njihovom ukidanju ili zadržavanju. Konačno, Nacrt se razlikuje od sadašnjeg Statuta i po redosledu građe . Da bi se ujednačio način izlaganja i precizirao smisao odredaba ne samo onih delova Statuta u kojima su izvršene krupnije izmene i dopune nego i inače www.comm tekst Nacrtą je u odnosu na sadašnji Sta tut gotovo u celini prestilizovan. Iznoseći Nacrt izmena i dopuna Statuta Saveza ko munista Jugoslavije na javno razmatranje, Komisija očekuje da će organizacije i rukovodstva Saveza raz viti svestranu diskusiju, u kojoj će učestvovati celo kupno članstvo , i da će ono svojim predlozima i suge stijama doprineti da se iznađu najbolja rešenja. U tu svrhu Komisija predlaže da se razgovori o Nacrtu iz

10

mena i dopuna Statuta vode i na sastancima organiza cija i rukovodstava, i u aktivima, na savetovanjima i drugim sličnim skupovima komunista. Osnovne organizacije, rukovodstva i članovi Saveza komunista trebalo bi blagovremeno da prouče Nacrt i da svoje primedbe i predloge upute Komisiji , kako bi se oni do Kongresa mogli pažljivo razmotriti. Preporučuje se članovima, organizacijama i ruko vodstvima Saveza da svoje predloge iznose i u štampi i putem drugih sredstava javnog informisanja . Komisija će sve predloge i sugestije svestrano raz motriti i o njima, bez obzira na to hoće li ih usvojiti ili ne, obavestiti kongres.

Komisija za izmene i dopune Statuta SKJ

11

h

NACRT IZMENA I DOPUNA STATUTA SKJ

Savez komunista Jugoslavije je organizovana idejna i poli tička snaga radničke klase i svih radnih ljudi Jugoslavije. Polazeći od vodeće društvene uloge radničke klase i izraža vajući njene istorijske težnje, Savez komunista se bori za za

BELEŠ KA

jedničke interese radnih ljudi Jugoslavije, za razvitak socija lizma i socijalističkih društve nih odnosa. Krajnji društveni cilj Saveza je ostvarenje komunizma. Savez komunista se u svojoj delatnosti rukovodi teorijom mark naučnog socijalizma sizmom-lenjinizmom - koja se

stalno razvija i obogaćuje sa vremenom društvenom praksom i novim naučnim saznanjima. Program Saveza komunista Ju goslavije je osnova društveno -političke akcije i idejne borbe svakog njegovog člana. U Savezu komunista se orga nizuju najaktivniji i najsvesniji borci za socijalizam. Savez ko munista pokreće i usmerava ak cije radnih ljudi ; u borbi za da ljnji razvoj socijalističke revo lucije, za razvitak proizvodnih snaga društva i stvaranje ma terijalnih uslova za svestran

15

BELEŠ KA

razvitak zajednice i pojedinca, za razvitak socijalističkih dru štvenih odnosa, za stvaranje što slobodnijih i humanijih oblika društvenog života, za jačanje solidarnosti radnih ljudi , za o čuvanje i razvijanje ravnoprav nosti , bratstva i jedinstva naro da Jugoslavije, za prevazilaže nje svih ostataka klasnog dru štva i ostvarenje komunizma. Ta borba, i njeni rezultati , čine Savez komunista vodećom idej nom i političkom snagom rad nog naroda Jugoslavije i naše socijalističke zajednice. U sistemu neposredne socija lističke demokratije, u kojem radni ljudi neposredno odluču ju o uslovima svoga rada i ži vota, o svojim uzajamnim dru štveno-ekonomskim odnosima, Savez komunista predstavlja organizovanu snagu koja se idejnim i političkim sredstvima i aktivnošću svojih članova bori za rešenja koja su u skladu sa principima i ciljevima socijalis tičkog razvitka. U toj aktivno sti, zajedno sa ostalim radnim ljudima, komunisti se osposob ljavaju za svoju društvenu funkciju i utiču na razvijanje društvene inicijative i podiza nje socijalističke svesti . Takva delatnost čini celoku pan rad Saveza komunista jav nim, omogućuje i podstiče ak tivno učešće kako njegovih čla nova tako i svih radnih ljudi , organizovanih u Socijalističkom savezu i drugim društveno-poli tičkim organizacijama , u iz građivanju i ostvarivanju poli

16

tike koja odgovara interesima i potrebama radnih ljudi ; jača društvenu odgovornost komu nista, organizacija i rukovod stava i doprinosi daljnjem de mokratizmu u radu i razvitku Saveza komunista. U Savez komunista prima se onaj građanin Socijalističke Fe derativne Republike Jugoslavi je koji je svojom svešću , poli tičkom aktivnošću , moralnim vrednostima i ličnim osobinama stekao društveno poverenje i politički ugled, a koji je dobro voljno izrazio želju da postane član Saveza i spreman je da se u društvenoj praksi i životu bori za ostvarenje načela i sta vova Programa, odredaba Sta tuta i politike Saveza komuni sta Jugoslavije . Članstvo u Savezu komunista ne povlači nikakve društvene privilegije. Savez komunista je jedin stvena organizacija komunista , zasnovana na principu demo kratskog centralizma. Sve odluke u Savezu komu nista donose se na osnovu sve

BELES KA

strane razmene i borbe mišlje nja, kritike i samokritike i naj šireg učešća članstva i organi zacija, na čemu se zasniva idej no i akciono jedinstvo i svesna disciplina u Savezu komunista. Savez komunista Jugoslavije se u međunarodnim odnosima rukovodi načelima socijalistič kog internacionalizma . Uveren da je solidarnost svih naprednih snaga sveta bitan uslov uspešne borbe za mir, socijalizam i dru 17

BELEŠ KA

štveni progres, Savez komuni sta Jugoslavije uspostavlja i ra zvija na osnovu principa ravno pravnosti i samostalnosti sa radnju sa komunističkim, rad ničkim i drugim antiimperijali stičkim , naprednim i demokrat skim partijama i pokretima u svetu. Savez komunista pruža aktivnu podršku svim socijali stičkim i naprednim pokretima i stremljenjima u svetu.

I. ČLANOVI SAVEZA KOMUNISTA, NJIHOVE DUŽNOSTI I PRAVA

1. Član Saveza komunista je onaj ko usvaja Program i Sta tut Saveza, dosledno se bori za njihovo ostvarivanje i sprovo đenje u život politike Saveza; ko sa punom moralnom i poli tičkom odgovornošću izvršava zadatke i doprinosi ugledu Sa veza komunista, pripada jednoj od njegovih organizacija i pla ća članarinu. O prijemu u članstvo Saveza komunista odlučuje osnovna or ganizacija na ličnu želju, na predlog članova i organa Save za, aktiva komunista i društve no-političkih organizacija. Izu zetno, u članstvo mogu prima ti i rukovodstva Saveza. Prijem u članstvo je javan i obavlja se pojedinačno , po pravilu sa 18

navršenom osamnaestom godi nom . Staž u Savezu komunista Ju goslavije računa se od dana do nošenja odluke o prijemu u članstvo . Članstvo u Savezu komunista prestaje isključenjem iz Save za, ili napuštanjem Saveza po svojoj volji. 2. Član Saveza komunista je dužan:

BELEŠKA

da prati i poznaje politiku Saveza, praksu i iskustva soci jalističke izgradnje ; da ovlada va teorijom naučnog socijaliz ma i osposobljava se za što sa mostalnije društveno -političko delovanje ; da aktivno učestvuje u iz građivanju i objašnjavanju po litike Saveza komunista , da se sa punom ličnom odgovornošću bori za ostvarivanje te politike , da izvršava zajednički usvojene stavove organizacija i rukovod stava ;

da je aktivan u organizaciji Saveza kojoj pripada ; da politički deluje u svojoj sredini, u društveno - političkim organizacijama i organima sa moupravljanja, da se u njima, zajedno sa ostalim članovima kolektiva i organizacija, bori za ostvarivanje i donošenje od luka koje odgovaraju interesi ma radnih ljudi i društvene za jednice ; da stalno radi na ja čanju demokratskih odnosa u njima, na sprečavanju i otkla njanju nesocijalističkih pojava i tendencija; da se dosledno bo

19 .

BELEŠ KA

ri za stvaranje i primenu soci jalističkih društvenih normi ; da doprinosi ostvarenju de mokratskih principa i kriteri juma u kadrovskoj politici ka ko u Savezu komunista tako i u društveno-političkim organi zacijama, predstavničkim i sa moupravnim organima. Saveza komunista 3. Član ima pravo : da aktivno učestvuje i iznosi svoje mišljenje u procesu stva ranja politike Saveza i izgradi vanja stavova i odluka svoje organizacije ;

da svoj stav i poglede na sva pitanja društvenog razvitka slo bodno izlaže i brani u organi zacijama Saveza ; da na sastan cima organizacija i u štampi učestvuje u raspravljanju po litike Saveza i donošenju nje govih odluka; da u toku ostvarivanja usvo jenih stavova i odluka, a na os novu iskustava iz prakse, daje svoje primedbe i predloge na njih organizaciji i rukovodstvi ma Saveza ; da na sastancima organizaci ja Saveza kritikuje rad i pos tupke svakog člana, funkcione ra ili rukovodstva Saveza ; da bira i da bude biran u or gane Saveza; da prilikom bira nja organa Saveza predlaže kandidate i da o svakom pred loženom kandidatu daje svoje mišljenje konferenciji, odnosno kongresu ; da lično učestvuje kada se raspravlja i odlučuje o njego

20

vom radu i postupcima i kada se donose druge odluke koje se njega tiču ;

BELES KA

da postavlja pitanja i daje predloge ma kojem rukovod stvu ili organu Saveza, uključu jući Centralni komitet i kon gres Saveza komunista Jugo slavije.

1. ORGANIZACIONI PRINCIPI I ORGANIZACIONA STRUKTURA SAVEZA KOMUNISTA

4. Savez komunista je orga nizovan na principu demokrat skog centralizma. Svi organi i rukovodstva Sa veza su izborni i za svoj rad odgovaraju organizacijama koje su ih izabrale. Organizacije , organi i ruko vodstva Saveza rade samostal no i odgovorni su za ostvariva nje Programa, Statuta i politi ke Saveza . Organi i rukovodstva Saveza rade kolektivno , a za politiku koju vode, stavove i odluke ko je donose njihovi članovi snose i kolektivnu i pojedinačnu od govornost. Organizacije, organi i ruko vodstva Saveza izgrađuju svo je stavove, zaključke i odluke 21

BELEŠKA

svestranom razmenom mišljenja njihovih članova ; manjina je obavezna da , kao i svi članovi , ostvaruje odluke većine . Organizacije, organi i ruko vodstva Saveza su obavezni da

izvršavaju odluke viših organa i rukovodstava. Rukovodstva i organizacije se međusobno obaveštavaju o ra du. Rukovodstva i organizacije su dužni da upoznaju viša ru kovodstva i organe sa problemi ma na koje nailaze u svojoj de latnosti. Rukovodstva Saveza podstiču inicijativu članova i organizacija į dužna su da pra te i razmatraju njihova kritička zapažanja, predloge i rezultate rada. 5. Savez komunista je , po pravilu, organizovan na proiz vodno-radnom i teritorijalnom principu. 6. Organizaciona struktura Saveza je sledeća: a) osnovna organizacija Save za komunista; u radnim organizacijama i mesnim zajednicama sa više os novnih organizacija : konferen cija i komitet Saveza komuni sta; b) u opštini : opštinska kon ferencija, opštinski komitet, op štinska kontrolna komisija i op štinska reviziona komisija; c) u srezu: sreska konferenci ja, sreski komitet, sreska kon trolna komisija i sreska revizi ona komisija; d) u pokrajini: pokrajinska konferencija, pokrajinski komi 22

tet, pokrajinska kontrolna ko misija i pokrajinska reviziona komisija;

BELEŠKA

e) u socijalističkoj republici : kongres, centralni komitet , kon trolna komisija i revizioną ko misija Saveza komunista soci jalističke republike . f) u Socijalističkoj Federa Jugoslaviji : Republici tivnoj kongres , komitet, Centralni

Kontrolna komisija i Reviziona komisija Saveza komunista Ju goslavije. 7. Za razmatranje pojedinih aktuelnih pitanja komiteti or ganizuju savetovanja, prošire ne sednice i druge oblike kon sultovanja. O naročito značajnim pitanji ma Centralni komitet SKJ i centralni komiteti Saveza komu nista republika mogu sazvati i konferenciju Saveza komunista. Za konferenciju se biraju dele gati u organizacijama Radi izučavanja pojedinih pi tanja i ostvarivanja tekućih za dataka rukovodstva Saveza ob razuju odgovarajuća pomoćna tela i donose pravilnike o nji hovom radu. 8. Izbori u Savezu komunistą obavljaju se tajnim glasanjem i pojedinačno za svakog kandi data. Prilikom izbora komiteta i njihovih izvršnih organa njihov sastav se obavezno obnavlja. 9. U rukovodstva i organe Saveza komunista članovi se mogu kooptirati samo izuzetno i pojedinačno . 23

BELEŠ KA

III OSNOVNA ORGANIZACIJA SAVEZA KOMUNISTA

10. Organizacionu osnovu Saveza komunista sačinjavaju osnovne organizacije . Svaki član Saveza pripada jednoj od osnovnih organizacija. Komitet može svoje pojedine članove osloboditi prisustvovanja sas tancima osnovne organizacije ; o ovoj odluci i razlozima oslo bađanja obaveštava se osnovna organizacija.

11. Osnovne organizacije se obrazuju u proizvodnim i dru gim radnim i samoupravnim or ganizacijama, mesnim zajedni cama, selima, jedinicama i us tanovama Jugoslovenske narod ne armije, kao drugde gde se za to ukaže potreba . Osnovna organizacija bira se kretara i njegovog zamenika . Ako brojnost članova i uslovi rada zahtevaju, osnovna orga nizacija može, radi obavljanja tekućih poslova, izabrati sekre tarijat. Osnovne organizacije, kada to zahtevaju posebni uslovi , mogu obrazovati odeljenja i na njih preneti neka svoja prava. Odeljenja biraju sekretara i zamenika; u izuzetnim slučaje vima odeljenja mogu birati i sekretarijat . Sekretar i zamenik, odnosno sekretarijat biraju se svake go dine.

24

Sva važnija pitanja osnovna organizacija razmatra na svo jim sastancima koji se održava ju prema potrebi , a razvija i druge oblike okupljanja komu nista.

BELEŠ KA

12. U većim radnim organi zacijama i mesnim zajednicama može se obrazovati više osnov nih organizacija Zajednička pi tanja ovih organizacija razma traiu se na konferenciji . Konferencija bira komitet. Komitet se bira svake godine. 13. Osnovni zadaci organiza cije Saveza komunista u radnoj organizaciji i mesnoj zajednici , odnosno u selu jesu: da je stalno u toku društve nih zbivanja svoje sredine , da celokupnom delatnošću osigu rava ostvarenje principa , cilje va i zadataka u materijalnoj iz gradnji i razvitku društvenih odnosa i doprinosi osposoblja vanju svog članstva za idejnu borbu i društveno -političku ak ciju u organima samoupravlja nja i društveno -političkim or ganizacijama, da razvija među svojim članovima osećanje lič ne i društvene odgovornosti na radnom mestu i društvenoj fun kciji; da stalno jača Savez komuni sta primanjem novih članova iz redova radnika, seljaka i inte ligencije ; da pretresa izveštaje o radu opštinskog i drugih rukovodsta va Saveza, da daje inicijativu za razmatranje 1 rešavanje po jedinih pitanja u opštini i ši

25

BELES KA

roj društveno - političkoj zajed nici; da raspravlja o kandidatima za članove komiteta i delegate za konferencije. 14. Na određenim područjima društvene delatnosti , a radi us meravanja članstva i izgrađiva nja zajedničkog stava o osnov nim pitanjima stvaraju se, pre ma potrebi, aktivi komunista. Odluku o stvaranju aktiva do nose komiteti Saveza komuni sta.

IV ORGANIZACIJA U OPŠTINI

15. Najviši organ Saveza ko munista Jugoslavije u opštini je opštinska konferencija . Opštinska konfe encija se o država svake druge godine , a saziva je opštinski komitet. Konferencija razmatra izveštaj opštinskog komiteta, kontrolne i revizione komisije, aktuelne ideine, političke i društvene probleme u opštini i određuje zadatke za daljnji rad komuni sta i organizacija . Konferencija bira opštinski komitet, kontrolnu i revizionu komisiju . Prema potrebi može se saz vati i vanredna konferencija . Konferenciju saziva komitet, po svojoj odluci ili na zahtev jed

26

ne trećine članova ili jedne tre ćine organizacija. Rok za sazi vanje vanredne konferencije na zahtev članova, odnosno organi zacija je tri meseca.

BELES KA

Konferencija rešava ponovaž no ako joj prisustvuju delega ti koji predstavljaju najmanjë dve trećine ukupnog broja čla nova Saveza u opštini . Odluke se donose dvotrećinskom veći nom glasova. Opštinska konferencija ili, po njenom ovlašćenju, opštinski komitet odlučuje u kojim se radnim organizacijama i mes nim zajednicama, odnosno seli ma obrazuju osnovne organiza cije Saveza komunista, kao i o drugim oblicima organizovanja komunista u opštini. Delegate za izbor viših orga na Saveza komunista bira, po pravilu, opštinska konferencija . Na osnovu iskustva iz rada organizacija , opštinska konfe rencija daje inicijativu i pred loge za određivanje politike Sa veza u višim organima i ruko vodstvima Saveza komunista Jugoslavije .

16. Broj članova komiteta, kontrolne i revizione komisije i kriterijume za njihov izbor utvrđuje konferencija na osno vu predloga delegata, kao i mi šljenja koja su izražena u pri premama konferencije . Organi zacijom Saveza komunista u op štini između dve konferencije rukovodi opštinski komitet . Op štinski komitet rad kolektivno , a odluke donosi dvotrećinskom

27

BELEŠ KA

većinom glasova . Komitet bira političkog sekretara, a prema potrebi i sekretariat .

Opštinski komitet saobražava politiku Saveza sa prilikama u opštini i na osnovu svog iskus tva daje predloge višim ruko vodstvima i organima Saveza komunista ; priprema opštinsku konferenciju i radi na ostvari vanju njenih zaklučaka ; orga nizuje i usmerava rad članstva na razmatranje celine društve no-ekonomskih i idejno-politič kih odnosa u opštini.

V. ORGANIZACIJA U SREZU

17. Najviši orga Saveza ko munista u srezu (gradu) je sre ska (gradska) konferencija. Konferencija se održava sva ke druge godine i saziva je sre ski komitet.

Konferencija bira sreski ko mitet, kontrolnu i revizionu komisiju . Prema ukazanoj potrebi mo že se sazvati i vanredna kon ferencija. Konferenciju saziva komitet, po svojoj odluci ili na zahtev jedne trećine članova ili jedne trećine organizacija. Rok za sazivanje vanredne konferen cije na zahtev jedne trećine članova, odnosno organizacija je tri meseca. 28

Konferencija rešava punovaž no ako joj prisustvuju delegati koji predstavljaju najmanje dve trećine ukupnog broja čla nova Saveza u srezu . Odluke se donose dvotrećinskom većinom glasova.

BELEŠ KA

Konferencija razmatra : idej ne, političke i druge aktuelne društvene probleme , kao i pi tanja razvitka Saveza u srezu ; izveštaj komiteta, kontrolne i revizione komisije ; ocenjuje rezultate postignute u ostvari vanju politike Saveza ; donosi zaključke za daljnji rad orga nizacija Saveza komunista u srezu . 18. Broj članova komiteta, kontrolne i revizione komisije i kriterijume za njihov izbor ut vrđuje konferencija na osnovu predloga delegata , kao i mišlje nja koja su izražena u pripre mama konferencije .

Sreski komitet bira političkog sekretara, potreban broj sekre tara za određene poslove i se kretarijat. Komitet može obrazovati , pre ma potrebi, pomoćna tela, o či jem radu donosi pravilnik. Sreski komitet radi kolektiv no. Odluke se donose dvotre ćinskom većinom glasova. Bliže zadatke sreskih komite ta utvrđuje sreska konferencija prema prilikama na svom pod ručju, a u skladu sa stavovima i zaključcima kongresa i cen tralnog komiteta Saveza komu nista socijalističke republike. 29

BELES KA

VI ORGANIZACIJA U POKRAJINI

19. Najviši organ Saveza ko munista u pokrajini je pokra jinska konferencija. Konferencija se održava sva ke treće godine , a saziva je po krajinski komitet. Konferencija bira pokrajinski komitet, kontrolnu i revizionu komisiju . Prema ukazanoj potrebi , odr žava se vanredna konferencija . Vanrednu konferenciju saziva komitet, po svojoj odluci ili na zahtev jedne trećine članova ili jedne trećine organizacija u po krajini . Rok za sazivanje van redne konferencije na zahtev jedne trećine članova odnosno organizacija Saveza je tri me seca.

Konferencija rešava punovaž no ako joj prisustvuju delega ti koji predstavljaiu najmanje dve trećine ukupnog broja čla nova Saveza u pokrajini . Od luke se donose dvotrećinskom većinom glasova. Konferencija razmatra : idej ne, političke i druge aktuelne društvene probleme, kao i pi tanja razvitka Saveza u pokra jini ; izveštaje komiteta, kon trolne i revizione komisije ; oce njuje rezultate postignute u ostvarivanju politike Saveza; donosi zaključke za daljnji rad organizacija Saveza komunista u pokrajini.

30

"

Kan

20. Broj članova komiteta, kontrolne i revizione komisije i kriterijume za njihov izbor u tvrđuje konferencija na osnovu predloga delegata, kao i mišlje nja koja su izražena u pripre mama konferencije. Pokrajinski komitet bira po litičkog sekretara, potreban broj sekretara za određene po slove i sekretarijat. Komitet može obrazovati, prema potrebi, pomoćna tela , o čijem radu donosi pravilnik. Pokrajinski kom.tet radi ko lektivno. Odluke se donose dvo trećinskom većinom glasova.

BELEŠKA

VII SAVEZ KOMUNISTA U SOCIJALISTIČKOJ REPUBLICI

21. Članovi i organizacije Sa veza komunista Jugoslavije u socijalističkoj republici sačinja vaju Savez komunista socijali stičke republike . 22. Najviši organ Saveza ko munista socijalističke republi ke je kongres . Kongres se o država jednom u četiri godine, a saziva ga centralni komitet Saveza komunista socijalistič ke republike . Broj delegata za kongres i način njihova izbora određuje centralni komitet Saveza komu nista socijalističke republike . 31

BELEŠ KA

Vanredni kongres se saziva na inicijativu centralnog komi teta, na zahtev jedne trećine članova Saveza ili jedne treći ne opštinskih organizacija. Rok za sazivanje vanrednog kongre sa na zahtev članstva, odnosno opštinskih organizacija je tri meseca. Odluka o sazivanju kongresa, dnevni red i teze o pitanjima koja će se razmatrati objavlju ju se najmanje dva meseca una pred. Kongres rešava punovažno ako prisutni delegati predstav ljaju najmanje dve trećine u kupnog broja članova. Odluke se donose dvotrećinskom veći

nom glasova. 23. Odluke kongresa i Cen tralnog komiteta Saveza komu nista Jugoslavije obavezne su za organizacije Saveza komuni sta socijalističkih republika. Članovi Saveza i organizaci je u socijalističkoj republici dužni su da izvršavaju odluke najviših organa i rukovodstva Saveza komunista Jugoslavije , kao i odluke kongresa i cen tralnog komiteta Saveza komu nista socijalističke republike. 24. Kongres Saveza komuni sta socijalističke republike : razmatra izveštaj centralnog komiteta, kontrolne i revizione komisije i odlučuje o njima ; određuje, na osnovu politike Saveza komunista Jugoslavije , zadatke Saveza komunista soci jalističke republike; daje ini cijativu za razmatranje poje 32

dinih naročito aktuelnih pitanja kongresu Saveza komunista Ju goslavije i Centralnom komitetu Saveza komunista Jugoslavije; bira centralni komitet, kon trolnu i revizionu komisiju; rešava o žalbama i molbama članova i organizacija .

BELEŠ KA

25. Broj članova centralnog komiteta, kontrolne i revizione komisije i kriterijume za nji hov izbor utvrđuje kongres na osnovu predloga delegata i mi šljenja koja su izražena u pri premama kongresa. 26. Kandidat za člana cen tralnog komiteta, ako dobije manje od dve trećine glasova, nije izabran u centralni komi tet. U tom slučaju vrši se po novni izbor. Kada se glasa za više kandidata nego što je broj članova centralnog komiteta, izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova. 27. Članovi centralnog komi teta imaju sva prava kao i de legati na kongresu, izuzev gla sanja o izveštaju centralnog komiteta i davanju razrešnice centralnom komitetu

28. Prilikom izbora, iz sasta va centralnog komiteta menja se najmanje jedna četvrtina članova . 29. Savezom komunista soci jalističke republike između dva kongresa rukovodi centralni ko mitet. Centralni komitet razmatra društveno-ekonomska kretanja u republici ; razrađuje smerni ce , zaključke i odluke kongresa ;

332

BELES KA

34

društveno-politička, proučava ekonomska i druga aktuelna pi tanja u republici ; razmatra raz voj organizacija Saveza komu nista, predloge rukovodstava, organizacija i članova; utvrđu je politiku i stavove Saveza ko munista. Centralni komitet radi kolek tivno. Odluke se donose dvotre ćinskom većinom glasova. Inicijativu za sastanak cen tralnog komiteta daju: izvršni komitet, članovi centralnog ko miteta, niži organi, rukovod stva i organizacije Saveza ko munista. Centralni komitet održava sednice najmanje tri puta go dišnje. Centralni komitet, radi pri premanja svojih sastanaka, vo đenja tekućih poslova i organi zovanja rada na ostvarivanju zaključaka, bira izvršni komi tet, političkog sekretara i po treban broj sekretara za odre đene poslove. Broj članova izvršnog komi teta određuje centralni komi tet. Centralni komitet je dužan da obnavlja sastav izvršnog ko miteta . Izvršni komitet podnosi o svom radu izveštaj na sednica ma centralnog komiteta. Za pripremanje sednica i obavljanje tekućih poslova iz vršni komitet imenuje sekre tarijat. Centralni komitet, prema po trebi, obrazuje pomoćna tela i o njihovom radu donosi pravil nik.

VIII NAJVIŠI ORGANI

BELEŠ KA

SAVEZA KOMUNISTA JUGOSLAVIJE

30. Najviši organ Saveza ko munista Jugoslavije je kon gres. Kongres se održava jedan put u pet godina, a saziva ga Centralni komitet Saveza ko munista Jugoslavije . saziva kongres Vanredni Centralni komitet kada odluči da celo članstvo učestvuje u utvrđivanju politike o nekom izuzetno važnom pitanju , kada se o nekom značajnom pitanju ne postigne saglasnost u Cen tralnom komitetu , kada jedna trećina članstva ili savezi ko munista dveju dveju socijalističkih republika smatraju da izvesna pitanja treba razmatrati na kongresu Saveza komunista Ju goslavije . Rok za sazivanje van rednog kongresa na zahtev jed ne trećine članova Saveza , ili na zahtev Saveza komunista dveju socijalističkih republika , je tri meseca . U slučaju da Centralni komi tet ne sazove vanredni kongres u roku predviđenom ovim Sta tutom, organizacije koje su za htevale sazivanje vanrednog kongresa imaju pravo da obra . zuju organizacioni komitet za pripremu i saziv vanrednog kongresa. Odluka o sazivanju kongre sa, dnevni red i teze o pitanji ma koja će se raspravljati ob javljuju se najmanje dva me

35

BELES KA

seca unapred. Centralni komi tet je dužan da predlog izme na u Statutu i Programu Save za komunista Jugoslavije obja vi takođe dva meseca unapred . Kongres resava punovažno ako prisutni delegati predstav ljaju najmanje dve trećine u kupnog broja članova . Odluke se donose dvotrećinskom veći nom glasova . Broj delegata za kongres Sa veza komunista Jugoslavije i način njihova zbora određuje Centralni komitet. 31. Kongres Saveza komuni sta Jugoslavije : razmatra izveštaj Centralnog komiteta, Kontrolne i Revizione komisije i odlučuje o njima ; donosi Program i Statut Sa veza i vrši izmene u njima ; određuje politiku Saveza ; bira Centralni komitet, Kon trolnu i Revizionu komisiju ; rešava o žalbama i molbama članova i organizacija . 32. Broj članova Centralnog komiteta, Kontrolne i Revizione komisije i kriterijume o njiho vom sastavu utvrđuje kongres . 33. Članovi Centralnog komi teta imaju sva prava kao i de izuzev legati na kongresu , glasanja o izveštaju Centralnog komiteta i davanju razrešnice Centralnom komitetu . 34. Kandidat za člana Cen tralnog komiteta, ako ne dobije dve trećine glasova delegata, nije izabran u Centralni komi tet. U tom slučaju vrši se po

36

novni izbor. Kada se glasa za više kandidata nego što se bira u Centralni komitet, izabrani su oni članovi koji su dobili najviše glasova. 35. Prilikom izbora, iz sastava Centralnog komiteta menja se najmanje jedna četvrtina čla nova.

BELES KA

36. Između dva kongresa Sa vezom komunista Jugoslavije rukovodi Centralni komitet. Centralni komitet radi kolek tivno, odluke donosi dvotrećin skom većinom glasova i za svoj rad odgovara kongresu; pred stavlja Savez u zemlji i u od nosima sa inostranim partijama i organizacijama, radi na ostva rivanju zaključaka kongresa ; razmatra za Savez komunista sva značajna idejna, politička , društveno-ekonomska i druga pitanja, daje i podstiče inicija tivu za njihovo rešavanje ; raz matra predloge rukovodstava, organizacija i članova Saveza komunista Jugoslavije . 37. Centralni komitet bira Izvršni komitet , generalnog se kretara Saveza komunista Ju goslavije i potreban broj sekre tara Centralnog komiteta. Centralni komitet je dužan da obnavlja sastav Izvršnog ko miteta. 38. Centralni komitet održava svoje sednice na inicijativu Iz vršnog komiteta ili članova Centralnog komiteta . Organiza cije i rukovodstva Saveza mogu da predlažu održavanje sednica Saveza komiteta Centralnog

37

BELEŠKA

komunista Jugoslavije. Sednice se održavaju prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje. 39. Politički sekretar central nog komiteta Saveza komunista socijalističke republike, ako nije član Izvršnog komiteta, prisu stvuje njegovim sednicama.

40. Izvršni komitet priprema sednice Centralnog komiteta, organizuje rad na ostvarivanju zaključaka donetih na sednica ma Centralnog komiteta. Za svoj rad odgovoran je Central nom komitetu i redovno mu podnosi izveštaj . Centralni ko mitet potvrđuje odluke Izvršnog komiteta. 41. Za pripremanje sednica i vođenje tekućih poslova Iz vršni komitet imenuje sekreta rijat. 42. Za praćenje i proučavanje političkih i idejnih problema i za rad na tekućim poslovima Centralni komitet obrazuje po moćne organe iz svojih redova i redova drugih članova Saveza komunista, i o njihovom radu donosi pravilnik . 43. Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije donosi bliža uputstva : o izdavanju članskih knjižica, vođenju evi dencije članstva, o prelazu čla nova iz jedne organizacije u drugu; o primanju stranih dr žavljana u Savez komunista; o priznavanju staža članovima drugih komunističkih partija; o primeni disciplinskih mera, kao i o drugim sličnim pitanjima. 38

IX ORGANIZACIJA

BELEŠ KA

SAVEZA KOMUNISTA U JUGOSLOVENSKOJ NARODNOJ ARMIJI

44. Organizacijom Saveza ko munista u Jugoslovenskoj na rodnoj armiji rukovodi Opuno moćstvo Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije za Jugoslovensku narodnu ar miju. Opunomoćstva Centralnog komiteta Saveza komunista Ju goslavije za Jugoslovensku na rodnu armiju , za armijske ob lasti , Ratno vazduhoplovstvo i granične jedinice imenuje Cen tralni komitet Saveza komunista Jugoslavije . Opunomoćstva imenuju na dve godine ,

se

Opunomoćstvo Centralnog komiteta Saveza komunista Ju

goslavije za Jugoslovensku na rodnu armiju podnosi izveštaj Centralnom komitetu Saveza komunista Jugoslavije o celo • kupnom radu organizacije Sa veza komunista u Jugosloven skoj narodnoj armiji. 45. Kontrolna komisija Save za komunista Jugoslavije ime nuje kontrolne komisije za or ganizaciju Saveza komunista u Jugoslovenskoj narodnoj armiji, za organizacije u armijskim oblastima, Ratnom vazduho plovstvu i graničnim jedini cama. 46 . Str organ uktu izac komun ru Savez Jugosije ista u a lo 39

BELEŠ KA

venskoj narodnoj armiji, kao i oblike saradnje sa drugim or ganizacijama Saveza, utvrđuje Centralni komitet Saveza komu nista Jugoslavije na osnovu Statuta Saveza komunista Ju goslavije.

X KONTROLNE KOMISIJE SAVEZA KOMUNISTA

47. Kontrolne komisije daju inicijativu za razmatranje pre kršaja Statuta koje su učinili članovi, organizacije i rukovod Saveza, rešavaju žalbe članova Saveza komunista na disciplinske mere i sva pitanja o priznavanju staža u Savezu komunista Jugoslavije . 48. Broj članova kontrolne komisije u opštini , srezu i po krajini utvrđuje konferencija, a u republici i Savezu komu nista Jugoslavije kongres. Kon trolne komisije iz svojih redova biraju predsednika i sekretara . Kontrolne komisije rade kolek tivno i svoje odluke donose dvotrećinskom većinom glasova. 49. Predsednici kontrolnih komisija mogu da prisustvuju sednicama komiteta i njihovih izvršnih organa . Kontrolne komisije redovno obaveštavaju komitet o značaj nim problemima iz svoje de latnosti .

40

Komitet je dužan da razma tra probleme koje ističe kon trolna komisija. Kontrolne komisije podnose izveštaj konferenciji , odnosno kongresu o svome radu i o pi tanjima iz delokruga svoga rada.

BELEŠ KA

XI REVIZIONE KOMISIJE SAVEZA KOMUNISTA 50. Revizione komisije kon trolišu materijalno i finansij sko poslovanje rukovodstava Saveza. Revizione komisije rade kolektivno. Revizione komisije biraju predsednika i sekretara. 51. Komiteti Saveza komuni sta dužni su da omoguće revi zionim komisijama uvid u svoje materijalno i finansijsko poslo vanje. Revizione komisije vrše pre gled poslovanja najmanje je danput godišnje . O nalazima obaveštavaju komitete. Komi teti su dužni da razmatraju

predloge revizionih komisija.

XII DISCIPLINSKE MERE U SAVEZU KOMUNISTA 52. Prema članovima Saveza koji u svom radu i životu krše odredbe Statuta, organizacije Saveza preduzimaju disciplin ske i druge vaspitne mere . Organizacije i rukovodstva su dužni da članovima Saveza ko 41

BELEŠ KA

munista blagovremeno ukazuju na njihove postupke koji nisu u skladu sa obavezama i duž nostima člana Saveza komu nista. Organizacije i rukovodstva primenjuju disciplinske mere prema članovima koji krše Sta tut Saveza komunista Jugosla vije. Svaki prekršaj se prethod no savesno i brižljivo ispituje . 53. Disciplinske mere su: opomena, ukor, strogi ukor , poslednja opomena, smenjiva nje sa rukovodećih dužnosti u Savezu komunista i isklju čenje iz Saveza komunista Ju goslavije . Odluku o disciplinskoj meri donosi osnovna organizacija u prisustvu člana na koga se od nosi. Izuzetno, komitet može pri mere menjivati disciplinske prema svojim članovima .

54. Kada se osnovna organi zacija u svojoj delatnosti ne pridržava Statuta Saveza komu nista Jugoslavije, opštinski ko mitet, uz saglasnost centralnog komiteta Saveza komunista so cijalističke republike, može je raspustiti . Posle toga utvrđuje se odgovornost pojedinačna svakog člana te organizacije i donosi se odluka o potvrđiva nju članstva u Savezu. Odluku o raspuštanju nižeg rukovodstva donosi centralni komitet Saveza komunista soci jalističke republike i saziva konferenciju za izbor novog rukovodstva. 42

55. Organizacije su dužne da povremeno, a najmanje jedan put godišnje, razmatraju vas pitni uticaj disciplinskih mera i odlučuju o njihovom ukidanju. Disciplinska mera se može uki nuti na ličnu molbu člana ili na

BELEŠ KA

inicijativu drugih članova , or ganizacije, kontrolne komisije i rukovodstva Saveza. Svaki član ima pravo da se žali na kaznu rukovodstvima i komunista Saveza organima Jugoslavije. Žalba se podnosi opštinskoj kontrolnoj komisiji, i to u roku od dva meseca posle saopštenja odluke. Odluka o žalbi donosi se najkasnije tri meseca od njenog podnošenja. Žalbu na odluku opštinske kon trolne komisije svaki član ima pravo da podnese ma kojoj vi šoj kontrolnoj komisiji. O svakoj kazni i žalbi donosi se pismena odluka. 56. Uputstvo o regulisanju staža u Savezu komunista Ju goslavije u slučaju prekida članstva donosi Centralni komi tet Saveza komunista Jugosla vije.

XIII MATERIJALNA SREDSTVA SAVEZA KOMUNISTA

57. Sredstva kojima raspola žu organizacije Saveza komu nista Jugoslavije potiču od čla narine i ostalih prihoda. O visini i raspodeli članarine odlučuje Centralni komitet Sa 43

BELEŠKA

Jugoslavije komunista veza sporazumno sa centralnim ko mitetima Saveza komunista so cijalističkih republika. 58. Osnovno uputstvo o nači nu upotrebe sredstava, o obra zovanju fondova, o donošenju i izvršenju finansijskog plana, o donošenju završnog računa i o drugim pitanjima koja se tiču sredstava i načina finan sijskog poslovanja organizacija i komiteta donosi Centralni ko mitet Saveza komunista Jugo slavije. 59. Godišnji predračun priho da i rashoda komiteti utvrđuju na svojim sednicama, a izveštaj o poslovanju podnose kongresu, odnosno konferenciji.

XIV AMBLEM I ZASTAVA SAVEZA KOMUNISTA JUGOSLAVIJE 60. Amblem Saveza komuni sta Jugoslavije je crvena peto kraka zvezda sa srpom i čeki ćem u sredini , srp i čekić i ivice zvezde su zlatne boje. Ispod zvezde , između njena dva kraka, nalaze se početna slova Saveza komunista Jugoslavije SKJ. 61. Zastava Saveza komunista Jugoslavije je crvena, odnos dužine prema širini je 2 : 1; u gornjem levom uglu stoji am blem Saveza komunista Jugo slavije sa natpisom iznad zve zde : >> Proleteri svih zemalja, ujedinite se!