Kemok aatin. Rehebʼ aj kabʼ naʼaj ut aj rox naʼaj. Qʼeqchiʼ. Tercer grado primaria

  • Author / Uploaded
  • coll.

Table of contents :
Portada 3o kemok aatin
Pg iniciales Kemok aatin Libro 3ero
Kemok aatin Libro 3ero

Citation preview

Kemok aatin Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Q’eqchi’

Tercer grado primaria

Catalogación de la fuente Proyecto de Desarrollo Santiago - PRODESSA. Kemok aatin (q’eqchi’) - Tercer grado primaria Programa de lectoescritura eficaz con enfoque de valores. Primera edición. Guatemala, 2012. 144 p. ISBN en trámite. Temas: Comprensión lectora, equidad de género, paz y derechos humanos, bilingüismo e interculturalidad, pensamiento lógico, comunicación y lenguaje.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

1

Autoridades Ministeriales Licenciada Cynthia Carolina del Águila Mendizábal Ministra de Educación Licenciada Evelyn Amado de Segura Viceministra Técnica de Educación Licenciado Alfredo Gustavo García Archila Viceministro Administrativo de Educación Doctor Gutberto Nicolás Leiva Alvarez Viceministro de Educación Bilingüe e Intercultural Licenciado Eligio Sic Ixpancoc Viceministro de Diseño y Verificación de la Calidad Educativa M.Sc. Claudia Ruiz Casasola de Estrada Directora General de Gestión de Calidad Educativa –DIGECADEM.Cs. Oscar René Saquil Bol Director General de Educación Bilingüe Intercultural –DIGEBI-

Federico Roncal Martínez y Edgar García Tax Codirección Proyecto de Desarrollo Santiago -PRODESSA Erwin Salazar De León - Coordinador del Área de Proyectos Educativos Equipo de producción y coordinación

Equipo Técnico de DIGEBI

Federico Roncal Martínez Erwin Salazar De León Coordinación de la producción

Luis Fernando Paredes Pereira Subdirector de desarrollo educativo bilingüe intercultural

Federico Roncal Martínez Asesor Pedagógico Silvia M. Montepeque Peralta Mediadora Pedagógica Claudia González y Daniel Caciá Escritores Celso Natalio Cuc Paau contextualización al Q’eqchi’

Edgar Daniel Morales Héctor de León Alonzo Paula Veliz Ilustración Diana Zepeda Gaitán Gustavo Xoyón Diseño gráfico

Kajb’e Cayetano Rosales Coordinador del departamento de materiales educativos bilingües interculturales Lisbeth Etelvina Son Simón Revisión y adaptación de artes finales

Este libro fue elaborado por PRODESSA con el apoyo financiero de la Generalitat Valenciana, PROYDE y Educación sin Fronteras.

Guatemala, mayo de 2012.

Queridas niñas y queridos niños: Es un gusto para el Ministerio de Educación, poner en sus manos los textos de Comunicación y Lenguaje en diferentes idiomas que se hablan en nuestro país. En los textos podrán encontrar temas sobre la comunicación en la vida familiar, comunitaria y en los pueblos, la forma de comunicarse con el universo, los animales, las plantas y otros seres, que espero despierte su curiosidad, creatividad e interés por investigar. Asimismo puedan entender, interpretar y sobre todo vivenciar todo el conocimiento de las abuelas y los abuelos en las diferentes comunidades e idiomas de los cuatro pueblos de Guatemala. De igual forma, ofrece la oportunidad de conocer y desarrollar diferentes discursos, así como las normas de cortesía, consejos, agradecimiento y otros, como elemento importante en las culturas. Además conocerán otros documentos importantes como el Popol Wuj, el Chilam Balam y otros presentados en forma de historias. Todos los contenidos están presentados para que ustedes niñas y niños puedan comunicarse en sus idiomas y puedan realizar diferentes actividades que ayuden a desarrollar los procesos de la escucha, el habla así como de lectura y escritura, porque estas habilidades formarán parte esencial del aprendizaje. Estoy segura que estos textos les ayudará a desarrollar sus idiomas maternos, ya que comprende temas y contenidos contextualizados según el idioma y la cultura del área al cual va dirigido. Por eso, es importante que le dediquen tiempo e interés para leerlo, que desarrollen las actividades que les sugiere, que compartan con los demás lo que encuentren en él, que lo tengan como el mejor amigo que los acompaña siempre. Con aprecio para ustedes niñas y niños; Mayas, Garífunas, Xinkas y Mestizos.

3

Stxolilal Rajlil Na’leb’

4

Xpaayil

Perelil

1.

Rochochil xk’anjelob’aal linna’

Seeraq’

10

2.

Li xchaq’alil ru wajb’

Seeraq’

14

3.

Li xjosq’inkileb’ rib’ lix Tol ut lix Kat

Seeraq’

20

4.

Eb’ li poyanam ke’xik chi sik’ok ixim

Seeraq’

35

5.

Li winq kixtzol yaab’ak

Se’leb’aal seeraq’

45

6.

Xwinqil li xaml

Se’leb’aal seeraq’

53

7.

Laj uch

Se’leb’aal seeraq’

61

8.

Li xch’a’ajkilal laj Pi’, li aj’aj ru aj xul

Seeraq’

69

9.

Jun chik komon toj x’ok chaq sa’ li tzoleb’aal

Seeraq’

77

10.

El zancudito Pica Pica

Fábula

85

11.

Li xtz’i’ k’iche’ kiwotzok

Seeraq’

95

12.

Me voy por aquí , me voy por allá, el problema resuelto será

Relato

105

13.

El país de los sueños

Cuento

115

14.

Laj Tin sa’ li b’e nake’ xib’enk wi

Xseeraq’inkil k’ulb’il na’leb’

123

Rajlil Na’leb’

Xpaayil

15.

Li mesuul aj moy u

Uutz’u’ujinb’il aatin

16.

Xnimqal ru patz’om…. Sachb’ach’oolejil wi’ tz’aqal rab’inkil xsumenkil

Nawom

17.

El espejo mágico

18.

Li ajleb’aal kutan re li yu’am

19.

20.

Perelil

133

139

Cuento

149

Xseeraq’inkil nawom

159

El mulo y el zanate ladrón

Fábula

169

Juguemos a la matemática

Instructivo

175

21.

El caballito de mar, un papá muy especial

Científica

183

22.

Xjo’ maajo’kil k’a’uxl laj Sen

Seeraq’

193

23.

Castigar con golpes a los niños y las niñas no es bueno

Científica

203

24.

Xk’anjelankil li ajl sa’ li tzoleb’aal

Seeraq’

209

25

Li max nab’ichank, jun b’atz’ aj xoronel

Seeraq’

219

26.

Li b’aalam, saq’e wi’ xb’onol

Nawom

227

27.

El animal que no sabía a qué grupo pertenecía

Seeraq’

237

28.

Francisco el mentiroso

Fábula

247

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

5

Conoce cómo son las lecturas y cómo leerlas Las lecturas han sido escritas de manera especial para que al leerlas aprendas cosas interesantes y además te diviertas. Por lo tanto cada lectura está organizada para que: Antes de leer Realiza dos acciones. 1. Activa tus conocimientos Con la ayuda de tu maestra realiza el ejercicio “Antes de leer” en tu Cuaderno para pensar y resolver. 2. Explora la lectura Esto significa que en cada lectura debes identificar lo siguiente: Tipo de lectura: puede ser cuento, leyenda, relato, poema u otro. Título: léelo y piensa en lo que significa. Autor o autora: conoce el nombre de la persona que escribe. Ilustraciones: obsérvalas, te ayudará a imaginar de qué se trata la lectura.

6

6

Durante la lectura Lee activamente: Esto significa que mientras leas debes poner atención al momento de encontrar lo siguiente: Vocabulario: te explican las palabras difíciles. Monitoreo: son como llamadas de atención. Información: te dan a conocer datos importantes. Preguntas: las debes contestar en tu Cuaderno para pensar y resolver según el número que corresponda. Recuerda que debes cuidar este libro de lectura, no debes escribir en él, ni rayarlo, pues le servirá a otros niños y niñas.

Duda: no

estar seguro de hacer algo.

¿Estás entendiendo la lectura?

Joyabaj es un municipio del departamento de El Quiché.

1 ¿Quién es el narrador de esta lectura?

Después de leer Realiza dos acciones: 1. Resumen mental: imagina lo que acabas de leer y exprésalo con tus propias palabras. 2. Ejercicios para pensar y resolver: los encuentras en tu Cuaderno para pensar y resolver.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

7

Li qaloq’al chi b’onb’il Jo’ nakak’e reetal, li junjunq chi seeraq’ wan sa’ li tasal hu a’in, wan jun li xb’onol nak’utb’esink re. Kaahib’ chi b’on wank, li junjunq wan jun xyaalalil ut jun li na’leb’ naxye. A’in naraj xyeeb’al naq rik’in li junjunq chi seeraq’ tqatzol junjunq li na’leb’ ut b’aanuhom.

Juntaq’eetilal wank, jo’ ixq ut winq: Naqatzol xk’eeb’al xloq’al li ixqa’al ut li teelom, ut xtawb’al xyaalal li xjuntaq’eetilal li k’ulub’ ut li loq’al.

Rajb’al li qaatinob’aal ut li qab’anuhom: Tqataw xyaalal li rajb’al ru, li xloq’al li qaatinob’aal ut li jalanjalanq chi b’aanuheem re toowanq sa’ tuqtuukilal.

Xk’ulub’ li poyanam ut wank sa’ tuqtuukil usilal: Nim xloq’al li xyu’am li junjunq chi kok’al teelom ut ixqa’al. Tento naq tqayal xsahil li qak’ulub’ jo’ poyanam. Naq namuxe’k li k’ulub’ej tento xjitb’al chi ru li chaq’rab’. Ka’aj wi’ chi jo’ka’in toowanq sa’ tuqtuukil usilal. Jorok k’a’uxl ut naleb’: Tqatzol xchamomb’resinkil li qak’a’uxl re xtuqub’ankil sa’ junpaat li qak’anjel.

Naraj xyeeb’al naq sa’ li junjunq chi yaab’asihom ttawmanq junaq ak’ na’leb’ chi rix li juntaq’eetilal wank sa’ komonil, sa’ tuqtuukilal ut k’a’uxlak chi yaal. Li junjunq chi seeraq’ a’in tate’xk’e chi k’a’uxlak. Jo’kan aj wi’ wank hoonal te’xpatz’ laak’a’uxl chi rix li kok’ na’leb’. Taak’e reetal naq jwal aajel ru ut jwal sa’ xb’aanunkileb’.

8

Anajwan qatikib’aq rik’in li xb’een li seeraq’.

Ninte lintasal hu.... Ninte li wu... Ninte linch’ool...

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

9

Seeraq’

Rochochil xk’anjelob’aal linna’ Re qawa’ Mario Enrique Caxaj

Chi qajunilo laa’o li poyanam yal naqatenq’a qib’ chi wank sa’ xb’een a ruuchi ch’och’ a’in rik’ineb’ li qechpoyanamil; jo’kan ut naq li junjunq tento sa’ xb’een xtzolb’al xb’aanunkil junqaq xk’anjel.

Wank jun rochochil xk’anjelob’aal linna’ aran Q’anwinik. Nayiib’ank po’enaq kok’ b’eeleb’aal ch’iich’ ut nimqi kaxon ch’iich’ re b’eelank poyanam. Kixtzol li xiitink po’enaq ch’iich’ rik’in linwa’chin. 10

Tik naqanumsi kutan sa’ rochochil li k’anjelob’aal wechb’een li wanab’. Li wanab’ xMar, nahulak chi ru naq a’anaq aj k’uub’anel po’enaq b’eeleb’aal ch’iich’, k’ama’ linna’, xb’aan naq xiikil naq nahulak chi ru. Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

Wankeb’ li qechkab’al aj Q’anwinik nake’wech’ok re li k’anjel naxb’aanu linna’. Nake’xk’a’uxla naq li k’anjel a’in moko reheb’ ta ixq. Ab’anan, nahulak chi qu li naxb’aanu, xb’aan naq nake’qil chi elk li po’enaq b’eeleb’aal ch’iich’ sa’ li rochochil li xk’anjelob’aal, ak yiib’anb’ileb’ chik ut saheb’ aj wi’ chik rilb’al. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

11

Sa’ jun kutan, ak yooko raj chi xik aran Kob’an wechb’eeneb’ linjunkab’al, sa’ jun nimla kaxon ch’iich’ re b’eelank poyanam. Kipo’e’k chi qub’el aran Sonte’. Ke’ch’inaak xch’ooleb’ chi xjunileb’ li poyanam yookeb’ chi xik chi sa’. Linna’ a’an ink’a’ kich’inaak xch’ool. A’an, kiril li raam li b’eeleb’aal ch’iich’ ut kixyiib’. Ke’saho’k xch’ooleb’ chi xjunileb’. Ke’xpoq’poq’i li ruq’meb’ chi us. Ma kach’in ta naq kisaho’k sa’ qach’ool wechb’een li wanab’ xMar, xb’aan li k’anjel kixb’aanu linna’.

Ke’ch’inaak xch’ooleb’: ke’ok xk’a’uxl chi rix k’a’ ru te’xb’aanu rik’in li ch’a’ajkilal.

12

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

13

Seeraq’

Li xchaq’alil ru wajb’ Re qawa’ Mario Enrique Caxaj

K’uulanb’ileb’ chaq li wajb’aal sa’ jun xraqalil li tz’oleb’aal. Toj ak’ chi us xloq’b’aleb’. Wank jun li xolb’, chirimiiy, moor, tun, kitaar, tusb’ilche’ wajb’ ut li rix kok.

Ak chi q’eq chikan. Na’ok sa’ roke’b’aal saqenk re li tzoleb’aal li xkutum li xxoronik li po. Najulnak chaq jun li ch’ina ch’o aran.

Kixchap jun li xolb’ ut kikoklaak chi rapunkil xsa’. Xiikil xsahil nakateek’ank.

Tururuuturuu… chan ru aawilb’al at ch’ina ch’o, laa’in li xolb’. Pe’ yaal naq sa naxye linyaab’ sa’ xyanqeb’ li k’iila wajb’. 14

A’in jun ch’ina seeb’al ch’o jwal sa naril wajb’ak.

Ab’ihin wan at ch’ina ch’o, chirimiiy nake’xye we. Apu xtz’uumal we ut aran taawab’i naq xiikil wi’ chik xsahil nin’eek’ank laa’in. Q’eeeq’ eeeq’eeeq’ eee… Jalan kach’in na’eek’ank. Nahulak aj wi’ chi wu.

Jun chik li wajb’ ki’eek’ank chaq chi tnimahatq rib’ ut xiikil chi kaqse’enk.

Hahaha’… yal b’an wi’ ink’a’ nakin’eek’ank, maak’a’ nake’ok wi’. Toj rik’in linyaab’ nake’elk chi xjunileb’ li ch’ina’usil b’ich.

Naxnimob’resi rib’: a’an xk’utb’al chi ru junaq chik naq a’an li jwal chaab’il chi ruheb’ chi xjunil. Burlesca: que se dice en tono de burla o desprecio. Kaqse’enk: na’leb’ nayeemank rik’in xch’uch’inkil maraj xtz’eqtaanankil junaq chik.

Laa’in li ch’ina moor. Chap lintenb’al, toch’ lintz’uumal ut aran taawab’i a hoon.

Ut laa’at anihat.

Tenten-tenten…xiwajel ta wi’ naxye aayaab’. Nahulak aj wi’ chi wu.

Naq kirab’i li yook chi k’ulmank, li rix kok, kixye:

Anihex put laa’ex a oxib’ex. K’a’ ut naq xiikil naq teenimahatq eerib’ naq laa’ex li jwal sa nakex’eek’ank sa’ xyanqeb’ li k’iila wajb’ naq teereek’a eerib’. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Xb’aan naq laa’o k’uub’anb’ilo xb’aaneb’ xchaab’il uq’meb’ xtenamiteb’ aj Maay.

15

Jo’kan tana, ab’an laa’in ma’ani kik’uub’ank we. Ut laa’in li wajb’ xiikil naq nake’raj li kok’al sa’ xq’ehil li ralankil. Maajun chik na’eekank kama’ nakin’eek’ank , ut laa’in li jwal chaab’il.

Anaqwan xintaw ru k’a’ ut naq nake’hulak chi ru li kok’al laayaab’. Sa’ naxye ut ch’ina’us.

K’opk’opk’op-k’opk’op…

Sa’ li hoonal a’an ak t-eek’anq chaq li nimla moor:

Ani xyehok eere naq laa’ex li jwal sa naxye eeyaab’. Laa’in li jwal sa’ nakin’eek’ank ut jwal kaw nakinyaab’ak. Laa’in k’uub’anb’ilin xb’aaneb’ laj b’enkil winq.

Kipisk’ok li ch’ina ch’o sa’ xb’een li nimla moor re rab’inkil chi chaab’il li xyaab’. Jwal kaaaw na’eek’ank. Nahulak aj wi’ chi wu.

Pumpum-pum… 16

Ut jo’ka’in ki’aatinak li rinwajb’… Chineekuyaq ab’anan linwaqib’ chi k’aam ut linkaxonil ma k’ajo’ xsahil naxye naq nake’xsume li xb’icheb’ chi ru. Eb’ laj kaxlanwinq, li wankeb’ sa’ releb’ saq’e ut li wankeb’ chi re li palaw sa’atqeb’ li junjunq chi tenamit tik nakine’xk’e cho’q tz’aqal xchaab’il wajb’eb’. Jo’kan naq linyaab’ a’an li jwal ch’ina’us.

Jo’kan aj wi’ li tusb’ilche’ wajb’… Plem-plem

Chininchin-chininchin…

Jo’kan tana ex komon ab’anan maajun junaq na’eek’ank chi k’ajo’ ta xch’ina’usal chi wu laa’in. Linjunxaaqalil k’uub’anb’il rik’in sankil che’. Sa’ chi xjunil li xtenamitul laj Guatemala, eb’ laj Maay, Xink ut kaxlanwinq, xiikil naq nakine’raj. A’ tz’aqal linyaab’ nake’hulak chi ru rab’inkil, a’an li jwal ch’ina’us.

Seeb’al b’ich: xpaayil li b’ich jwal ab’inb’il chi us sa’ eb’ li na’ajej nake’tawlimank sa’ releb’aal saq’e ut rokeb’aal iq’ re li tenamit Guatemala.

Ma’ ta raj chik li tun tkanaaq chi ixb’ej: Jo’kan aj wi’ laa’in kine’xyiib’ rik’in sankil che’ ut ak najter chi us nakinyo’laak sa’ xtenamitul Guatemala. Nawochb’eeni li xajok nake’xb’aanu li xtenamiteb’ Laj Maay. Jo’kan naq maajun ttawo’q xsahil naxye linyaab’.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

17

Li xyaalalil a’an: chi xjunil li yaab’ xwab’i ch’ina’us nake’xye. Sa nake’xye chi xjunileb’ li wajb’ wankeb’ arin …

Meeye eememil. Moko yaal ta. A’ li we sa’ naxye. Ink’a’, a’ linyaab’ li jwal ch’ina’us rab’inkil.

Sa’ jun kutan te’xk’e reetal naq jalanjalnqeb’ ab’anan junqnaqikeb’ xch’ina’usal ut xloq’aleb’.

Yook li choqink chalen naq ki’ok li q’oqyin toj re naq ke’lub’k. Naq kisaqewk, kitehonk li okeb’aal sa’ li tzoleb’aal. Ke’ok chi xjunileb’ li kok’al, aj Maay, Xink, Kaxlanwinq ut eb’ laj Kariip. Jalanjalanq li na’ajej nake’chalk wi’ chaq ut jalanjalanq aj wi’ li xyehomeb’ xb’aanuheemeb’. Li junjunq kixchap li xwajb’aal ak k’utb’il chaq xtoch’b’al chi ru xb’aan li xna’ xyuwa’. 18

Chi rix a’an ke’taqe’k li kok’al sa’ xb’een li xtib’aleb’ roq. Ke’xk’uub’ jun li xnimla ch’uuteb’ aj wajb’ ut ke’xtoch’ chi anchaleb’ xch’ool li xwajb’eb’. Ma kach’in xsahil naxye li b’ich ki’elk chi ruheb’ naq kixk’uli rib’ li xyaab’eb’ li wajb’. Maajun na’eek’ank xjunes, sa b’an rab’inkileb’ chi xjunileb’, kaw nake’eek’ank, ut sa nake’xye.

Chi xjunileb’ li wajb’ ke’xtaw ru naq maajun nim ut maajun kok’ sa’ xyanqeb’. Jo’ka’in aj wi’ qilb’al laa’o li poyanam arin Guatemala: chanchan jun xnimla ch’uuteb’ aj wajb’ naq wanko, b’ar nake’tawmank laj Maay, Xink, Kariip ut eb’ laj Kaxlanwinq, nake’xb’icha li xb’icheb’ ut nake’xtoch’ li xwajb’eb’. Laa’o ralal xk’ajol jun nimla tenamit ut junqnaqik li qaloq’al. Ma tqatzol ta wi’ roxloq’inkil qib’.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

19

Seeraq’

Li xjosq’inkileb’ rib’ lix Tol ut lix Kat Por Mario Enrique Caxaj

Lix Tol ut lix Kat, a’an xchaq’na’eb’ rib’ naq wankeb’, nake’uxmank xtawb’al aran Purul Ha’. Lix Tol nahulak chi ru naq junelik a’an yaalaq re. Maajoq’e naxk’ul ru naq jalan t-uxmanq xk’a’uxlankil chi ru li naxk’a’uxla Sa’ jun kutan, li nachinb’ej, kixye reheb’:

-Ex wi, b’aanumaq usilal we. Anaqwan xq’ehil li okox. Ayuqex chaq sa’ li qana’aj, sik’omaq ut k’amomaq chaq kach’inaq li okox re qatzakahemq. Laa’ex ak nakenaw chikan ru li teek’am chaq.

Okox natzakamank: A’aneb’ li q’een jwal numtajenaq xloq’al xb’aan li xk’ihal li kawilal natawmank chi sa’, sa’ xb’een li ruuchi ch’och’. Guatemala a’an jun reheb’ li tenamit b’ar wi’ jwal na’uxmank xtzakankil li okox.

20

Jo’kan ut ke’xb’aanu. Ke’hulak sa’ li na’ajej, xiikil tz’aqal li che’ chi ru. Ma kach’in ta chi yo’laak li okox chi ruhatqeb’ li xxe’ ut li xtoon, jalanjalanq wi’ rilb’aleb’ li okox. Lix Tol, naq kiril li xnimqal li okox ut li xch’ina’usal li xb’onol tikto ki’ok chi xsik’b’al re ut sa’ junpaat kinujak chaq li xchakach. -Tol, moko a’an ta li naxsik’ linnachin naq nak’ulunk rub’el li k’iche’, xatsachk b’i’ naq twil –chan lix Kat. Xb’aan naq tik chi maajun naraj nak’ehok re xna’leb’ lix Tol, tik kichap xjosq’il ut kixsume: -A’an a’in li jwal ch’ina’us ut a’an a’in li tqak’am. -ink’a’ a Tol –chan wi’ chik lix Kat– moko us ta naq tqak’am li okox a’an. -A’an a’in li jwal ch’ina’us ut a’an a’in li tqak’am re linna’chin – chan wi’ chik naq kixka’suti li raatin, ut kixk’am li okox ch’ina’us xb’onol. Chalen chi ru li xq’ajikeb’ sa’ li ochoch, tik ink’a’ kiraatina kach’inaq li xchaq’na’. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

21

Naq ke’hulak, kixye: - Na’chin, xqak’am chaq li tz’aqal xchaq’alil ru okox. Ma k’ajo’ xch’ina’usal xb’onoleb’. Lix Kat xrataw raj naq a’ li yotox na’ilok xqak’am chaq ut jun raj aj wi’ li xb’onol naq xyehatq. Ab’anan laa’in xinye re naq a’in jwal ch’ina’us nake’ilok. - At inraarookil i – chan li na’chinb’ej -, a’ li yotox na’ilok li nink’am chaq rajlal laa’in. Tik xatxb’alaq’i chaq rilb’al li xb’onol ut li xch’ina’usal na’ilok, tik a’ chik li nakamsink xak’am chaq sa’ li qochoch. Wi’ ta raj tqatzaka, tooyajerq raj ut mare anchal nim li rahilal tchalq sa’ li qab’een… - Xinye aj wi’ li na’leb’ a’an re laa’in a na’chin, ab’anan tik maak’a’ xin’ok wi’ re naq xinrab’i. – Chan lix Kat. Lix Tol, sa’ xk’ab’a’ naq kirab’i li xxiwxiwil li rahilal kixk’am raj sa’ xb’een li xjunkab’al, kixk’e reetal li xmajelal rusilal li xna’leb’. Ut aran kixtzol naq ink’a’ pe’ us xk’eeb’al qib’ chi xk’am li xch’ina’usal na’ilok li k’a’aq re ru. Kixtzol aj wi’ naq moko chi xjunil ta pe’ li naxye maraj li naxk’a’uxla a’an junes us ut us pe’ rab’inkil li raatineb’ ut xk’a’uxleb’ li komon.

Okox ink’a’ us xtzakankil: Sa’ xb’een li ruuchi ch’och’, yal junjunq aj wi’ xpaayil li okox naru nake’tzakamank, li k’ihal chik a’an ink’a’ useb’ xtzakankil, xb’aan naq naru nake’xyoob’ xrahilal sa’ej maraj naru nakamsink.

22

Chi rix a’an, lix Tol ki’aatinak rik’in lix Kat. Kixpatz’ xkuyb’al chi ru naq ink’a’ kirab’i li raatin. Ut kixye re naq sa’ li hoonal aj wi’ a’in tinjal link’a’uxl ut linwanjik. Li na’chinb’ej, kixk’e reetal chi xjunil li kik’ulmank, kixb’oqeb’ chi xkab’ichal, kixq’aluheb’ ut kixye reheb’: -Xink’e reetal naq lix Kat xch’olob’ chaq naq ink’a’ us xk’amb’al chaq li okox jalanjalanq xb’onol. Us aj wi’ xk’eeb’al reetal li chaab’il okox. Ab’anan jwal us wi’ chik xk’eeb’al reetal naq joq’e ink’a’ us li qab’aanuheem re naq chi jo’ka’in tqajal ut tchaab’ilo’q li qawanjik rajlal kutan. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

23

Seeraq’

Eb’ li poyanam ke’xik chi sik’ok ixim Xxokb’il chaq xb’aan qawa’ Daniel Caciá yeeb’il xb’aaneb’ aj Ch’orti’ “Kok’al aj tzakanel ixim” UNESCO 1995

Ma k’ajo’ xaq naq nahulak chi ru li wikana’ qana’ Rux, xseeraq’inkil qe li na’leb’ ke’xsseraq’i chaq li qamama’ qixa’an. Chi kama’ a’in naab’al tz’aqal li na’leb’ naqatzol chi rix li qayehom qab’aanuhem. Ab’anan, manakenaw k’a’ ru naxb’aanu qe, naxsik’i tz’aqal xyaalal chan ru naq teetooq chi us li qaxik chi rab’inkil, wan naq nasachk chi xyeeb’al li seeraq’ naq naxb’aanu rib’. Wan naq jalan chik li na’leb’ naxyehatq moko xkomon ta rib’ rik’in li seeraq’. Sa’ xk’ab’a’ ut a’in kixpatz’ qe naq wi’ ani junaq tk’ehoq reetal naq moko a’an ta chik li seeraq’ yook chi xyeeb’al chi xyeehukuuq: Xaqab’ wan aran, ak taawaj anchal qasachb’esinkil. Jo’kan ut naq nakatinb’oq chi tz’aqonk sa’ li b’atz’unk a’in. Yaab’asi sa’ xyaalallil li seeraq’ tjultika sa’ qaxik. Ut… seeb’aq aj wi’ xsa’ leexik chi ab’ink, naq joq’e taawab’i naq moko a’an ta chik naxye maraj taak’e reetal naq xsachk… tento naq taayehuku li aatin ak xinye chaq aawe. Qilaq ma xb’een tana laa’at tatk’eho’q reetal joq’e ink’a’ naxket rib’ li na’leb’, chi qu laa’o. Qab’ihaq b’i’ li wikanna’ qana’ Rux. Chaqi’eel: Naq ink’a’ chik nat’ane’k li loq’laj hab’ chi ru naab’al kutan, chi xjunil li yo’leb’aal maraj roqi ha’ nake’chaqik. Xb’aan ut a’in naq maab’ar chik naru chaq xtawb’al li li ha’ re uk’e’k ut nake’chaqik aj wi’ li loq’laj awimq.

24

“Kiq’ehink junsut jun nimla we’ej ut chaqi’eel, tik chi yal ta k’a’ ta chik nakataw chatzeka. Jwal kinajto’k chi us li we’ej toj re naq ki’oso’k li loq’laj ixim. Jo’kan ut, naq jun li cheekel winq ut junsuumaleb’ chik li cheekal poyanam rochb’eeneb’, jwal neb’a’eb’ chi us, ke’xik chi xsik’b’al toj b’ar ta te’xtaw chaq kach’inaq li xwa ruk’a’eb’. Naab’al xamaan tz’aqal ke’xyal xq’eheb’ chi xsik’b’al li loq’laj ixim ut tik chi maab’ar nake’xtaw. Ka’aj wi’ xaq ru li che’ nake’xtaw rub’el k’iche’ yookeb’ chaq chi xtzakankil chalen, xtzakahemq k’iche’ chankeb’ re”.

“Ma kach’in ta xnajtil ak ke’b’eek chaq, ke’hulak ut sa’ ru’uj jun li nimla tzuul nujenaq chi che’ ru ab’anan tik maab’ar nake’xtaw junaq xyo’leb’aal li nima’, yal kach’inq aj wi’ li ha’ nake’xtaw chi kok’ pumpuuk. Sa’ aj wi’ li na’ajej a’an ke’xtaw jun nimla toon li loq’laj k’al. Sachsookeb’ xch’ool chi rilb’al li loq’laj k’al ke’xpatz’ rib’ chi rib’ileb’ rib’: B’ar ta wi’ wan laj eechal re li k’al a’in. Ut chi rix a’an ke’xpatz’ reheb’ li kar wankeb’ sa’ li nima’.” -Xaqab’ wan aran, ak taawaj anchal qasachb’esinkil -ak chan linlo’y xKat– . Aran ink’a’ naru wanqeb’ li kar. Eb’ li xul a’an nake’wan sa’eb’ li nima’ ut palaw. Ut laa’at ak xaye naq sa’ li nimla tzuul a’an maak’a’ nima’ chi ru. -Jo’kan tz’aqal a ch’ina Kat –chan li wikanna’ qana’ RuxNahulak chi wu naq aj’aj tz’aqal aawu. Qab’ihaq b’i’ wan xkomon li seeraq’. “Ak ch’olch’o xqab’i naq jun toon aj wi’ li k’al ke’xtaw sa’ li tzuul. Jun reheb’ li cheekal winq, li numtajenaq tz’aqal xtz’okajik, kiraj raj relq’ankil jun xk’ux. Ab’anan aka’ kik’ulmankan, naq kirataw xq’olb’al li hal, ke’eek’ank li xtz’utujil li k’al. - Tzojjj, tzojjj, tzojjj – Ke’ok chi jitok chi ru laj eechal re li k’al. A’aneb’ pe’ laj ilol rehan.” Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

25

“Moko ka’aj ta wi’ a’an kixb’aanu, li cheekal winq a’in, xmaak xtz’okajik ki’ok sa’ jun li ch’ina po’lem ochoch wan chi nach’ aran wank wi’ li k’al. Aran kixtaw jun li ch’ina amoch, ut chi maji’ wi’ na’eek’ank kach’inaq naq ak tkamsiki sa’ junpaat. Chi rix a’an, li winq kixtaw jun li ch’ina tamb’or chi t’uyt’uuk ut kikoklaak chi xtoch’b’al rik’in li xch’e’b’al. Sa’ hoonal a’an kimoqk chaq li loq’laj tzuul. Ut k’a’ ut. Xb’aan naq li ch’ina tamb’or re pe’ laj eechal re li tzuul ut li k’al. Ut naq kirab’i li xyaab’, kihulak ut kipatz’ok: - Ani xb’aanunk li rahilal a’in, ut xkamsi li walal ink’ajol, li k’oopopo’. Tik k’ajo’ tz’aqal xrahil nakeb’aanuuu”

26

-Xaqab’ wan aran, ak taawaj anchal qasachb’esinkil -chan linlo’y laj Tuk – . amoch li kixkamsi li cheekel winq moko k’oopopo’ ta. - Ma k’ajo’ xq’esnal xsa’ laaxik chi ab’ink a Ko, tik jo’ li chanchan naq nakak’e reetal chi xjunil li ninye naq nawil – chan li wikanna’. Ut tz’aqal yaal, li kixpatz’ laj eechal re a’an k’a’ ut naq ke’xkamsi li ch’ina amoch. Ut ki’ok chi xyeeb’al xkomon li seeraq’:

“Jo’kan ut naq, laj eechal re li tzuul kirapu sa’ xxik li ch’ina xul ut sa’ junpaat kiyo’laak junsut chik. Chi rix a’an kixye reheb’ naq moko us ta kach’inaq li ke’xb’aanu. Yal xb’aan naq numtajenaq xchaab’ilal, tkuyeb’ xmaak ut tkanab’eb’ chi wank sa’ li tzuul re naq te’xtaw li yookeb’ chi xsik’b’al. Ab’anan xb’een waak, kixk’e junq ch’ina joom li ruq’uneb’ ut kach’inq li riximeb’, xb’aan naq numtajenaqeb’ chaq xtz’okajik. Li ch’ina josq’ aj cheekal winq ki’ok chi xyeeb’al naq tik xiikil chi aj pix laj eechal re li tzuul ut maajoq’e sa sa’ xch’ool. Ut eb’ li jun suumal chik chi cheekal poyanam tik maak’a’ xaq nake’xye. Ke’wa’ak ut ke’uk’ak chi sa sa’ xch’ooleb’ toj re naq kik’ojlaak ru li xsa’eb’. A’ ut, li xch’ina joom li josq’ aj cheekal winq tik sa’ xna’ajil xaq nujenaq xaq chi uq’un ut wank xaq li rixim chi ru. Chi rix a’an kiwa’ak ut ki’uk’ak toj re naq kipuk’ek raj xb’aan xnujenaqil. Chi rix a’an ke’taqlaak chi b’ut’uk xtoon k’al ut chi si’ib’k. B’ut’uk xtoon k’al: Xk’eeb’al li ch’och’ sa’ xtoon li k’al cho’q xkawub’l.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

27

Jo’ xtojb’aleb’ rik’in li k’anjel ke’xb’aanu, ke’k’ehe’k junq toon xk’aleb’ ut ke’yehe’k reheb’: Teek’am, ab’anan meetzaka. k’uub’amaq junqaq rochochil leehal ut kanab’amaq aran.

28

- Ut li cheekal winq li tik chi maajoq’e nak’ojlaak sa’ xch’ool, ink’a’ kixk’ul ru ut kixye: - Hilomaq ut ma k’i taxaq li ok re chi xk’eeb’al qe. k’a’ ru tinb’aanu chi ru li jun chi hal. At inyuwaaa’, chi ru a’in tik maak’a’ tz’aqal tinb’aanuuu.

A’ uteb’ li junsuumal chi cheekal poyanam mak’ajo’ naq kexb’anyoxi chaq. Toj maji’ aj wi’ najt nake’b’eek chaq naq ki’ok chi aalo’k chi us li riiq li josq’ aj cheekal winq. Ki’aalo’k chi us li riiq toj re naq tik ink’a’ chik naxkuy li b’eek chi rub’el li riiq. Kitenq’aak chaq xb’aaneb’ li junsuumal chi cheekal poyanam. Naq ke’hulak sa’ li rochocheb’ li junjunq chi cheekal poyanam kixyiib’ li rochochil li xhal ut ke’xkanab’ li xnimqi q’ooq’eb’ chi sa’” -Xaqab’ wan aran, ak taawaj anchal qasachb’esinkil -chan linlo’y laj Liiw – . Ink’a’ ke’k’ehe’k nimqi q’ooq’ reheb’, ke’k’ehe’k b’an xhaleb’. - Pe’ tik chi maak’a’ raj b’i naxye a laj Liiw chanchan chik li yal sachsook xna’leb’. – Yaal, ke’xyiib’ li xch’ixb’eb’ ut ke’xt’uyuxi li hal ke’k’ehe’k chaq reheb’. Ut ab’imaq wan li xraqik – chan chi sa sa’ xch’ool. “Kama’ li ak xinye chaq, naq ke’hulak sa’ li rochocheb’ ke’xyiib’ li rochochil li xhaleb’, ut aran ke’xkanab’. Naq kisaqewk li kutan jun chik, nake’ril nujenaq chi hal li na’ajej ke’xkanab’ wi’. Ab’an li josq’ aj cheekal winq, tik maak’a’ xaq li xhal.”

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

29

Se’leb’aal seeraq’

Li winq kixtzol yaab’ak Re qawa’ Mario Enrique Caxaj

Sa’ li k’aleb’aal B’alb’aatzuul kiwank jun li kab’al aj Ch’ok. Yookeb’ chi k’anjelak sa’ li rawimqeb’, toj maji’ najt kutan chi us. -Eb’ li winq ink’a’ nake’yaab’ak – chan qawa’ Max, li yuwa’b’ej-. Yal kixk’uy xaq xrahilal laj Tin ut ink’a’ kiyaab’ak.

30

Jun chik kutan, kixik chi k’anjelak qawa’ Max sa’ li rawimq. Kitiqwo’k chi us li saq’e naq kixk’e li wa’leb’. Ut sa’ xhoonalil li wa’ak, kixkuj rib’ sa’ jun li ochoch pek re xkolb’al rib’ chi ru li tiqwal saq’e. Sa’ li ochoch pek a’an kixtaw jun li cheekal ixq ut jun li cheekal winq yookeb’ chi ruk’b’aleb’ ruq’un. -Joq’e eerokik arin- chan naq kixpatz’ reheb’. -Juntaq’eet xoo’ok chaq qechb’eenat, lajeeb’ roxk’aal chihab’ chikan – chankeb’ naq ke’chaq’ok. -A’an moko yaal ta. Laa’in toja’ tin’ok chaq –chan qawa’ Max. -Sa’ li na’ajej a’in, sa’ mutz’ u nanume’k li hoonal –chankeb’ wi’ chik. Maajoq’e kixtaw kach’inaq ru li kiyehe’k re. Ki’elk chaq sa’ li ochoch pek ut kixk’am raanil sa’ li rochoch. Naq kihulak, ak jalan chik rilb’aleb’ li k’a’aq re ru. Numtajenaq chik ochoch ut xiikileb’ chik li poyanam. Kipatz’ok rik’in jun li qana’chin:

Maajun naru nak’ojob’ank xch’ool: Maak’a’ chik xkuyb’al li xyaab’ ut maajun chik naru nayehok re ma tyaab’ak.

-Ma nakanaw b’ar ke’wank injunkab’al. -Kamenaqeb’ chikan xb’aan xrahileb’ sa’ xch’ool – chan li qana’chin naq kichaq’ok. Maajoq’e naxpaab’. Ak k’utb’il chi ru naq eb’ li winq ink’a’ nake’yaab’ak, ab’anan tik ink’a’ chik kixkuy rib’, ki’ok chi yaab’ak chi maajun chik naru chi k’ojob’ank xch’ool. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

31

Kisutq’iik wi’ chik li qawa’ Max sa’ li ochoch pek. Kixtz’aama chaq reheb’ li cheekal ixq ut li cheekal winq naq ttenq’aaq chi xsutq’isinkil li xhoonal sa’ xna’aj. Jo’kan ut naq kiyehe’k re: -Naru nab’aanumank ab’anan wi’ taawuk’ li ha’ re li yu’am natawmank rik’in laj saqi seel xul. Li xul a’in natawlimank sa’ li po. Ki’elk chaq chi junpaat sa’ li ochoch pek. Kiril jun li saqi k’uch. Kixchunub’ rib’ sa’ xb’een ut kixik toj b’ar wan li po. Aran kixtaw laj saqi seel xul. Kixseeraq’i re li kixk’ul ut chi rix a’an kixpatz’ li ha’ re. Kik’ame’k toj sa’ ru’uj jun li nimla tzuul sa’ li po ut kiyehe’k wi’ chik re: -Ilon toj taq’a. Chi rub’eetal, laatenamit a’an chaq jun ch’ina k’aleb’aal. Moko jo’ ta anaqwan, a’an chik jun xnimal ru tenamit, xnimqaleb’ chik ru li b’e chi sa’. Ma tz’aqal yaal aawe naq taawaj wi’ chik sutq’iik sa’ li hoonal junxil. Li qawa’ Max, tik ink’a’ kixk’a’uxla ka’sut oxsutaq: -Sa’ li ch’ina na’ajej a’an ke’wank chaq linjunkab’al. Ka’aj wi’ nink’a’uxla sutq’iik rik’ineb’ ut tsaho’q sa’ linch’ool.

32

Kik’ehe’k li ha’ re xb’aan laj seel xul ut kiruk’. Ut sa’ mutz’ u ak wank wi’ chik sa’ li xk’aleb’aal. K’amk’o’k raanil naq kixik sa’ li rochoch, kixq’aluheb’ ut kirutz’ ruheb’ chi junqaleb’, li rixaqil ut li ralal xk’ajol. Maak’a chik xkuyb’al naq kixchap yaab’ak xb’aan xsahil xch’ool rik’in li xsutq’ijik. -Wa’, eb’ li winq ink’a’ nake’yaab’ak –chan laj Tin. -Tin, at walal, xintzol chikan naq laa’o li winq naru aj wi’ nakooyaab’ak. Jo’ winq ut ixq wan qak’ulub’ re yaab’ak ut raho’k naq joq’e naraj li qaam. A’an ink’a’ naraj naxye naq maawa’aqat ta chik winq. Tatxtenq’a b’an chi wank jo’ jun chaab’il poyanam.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

33

Se’leb’aal seeraq’

Xwinqil li xaml Re qawa’ Mario Enrique Caxaj

Sa’ xna’ajeb’ laj xokol xkik’el che’, li natawlimank sa’ xyi xk’iche’il li Peten, xiikil tz’aqal li xk’anjeleb’ chi ru li q’oqyin a’an. Kitiwe’k jun reheb’ laj xokol xkik’el che’, xb’aan k’anti’. Aj xokol xkik’el che’: Poyanam naxokok chaq re xya’al maraj xkik’el li che’ nake’yeemank re uul maraj chiikl.

Linlo’y ut laa’in, kiqak’e tz’aqal qach’ool chi rilb’al naq ink’a’ tchupq li xaml chi ru li q’oqyin.

34

Kiqab’ut’ chik’che’ ut li xchaqihal ru li sipres chi rub’el, re naq k’a’naq xaq ru.

Ak ok raj we chi xxokb’al jun xchaqi uq’m li che’, naq kiwab’i jun xyaab’ kuxej kiyehok we: -A wa’ran ink’aaa’ – wan jun aj xook’ chi ru. Sa’ junpaat kinkoq’, ut kin’ok chi xsik’b’al ani yook chi aatinank we.

-B’ar wankat. Ink’a’ nakatwil. -Arin wankiiin. Nach’ rik’in li xaml – chan jun xyaab’ kuxej. Toj re naq kinsik’ chi us ut kiwil jun ch’ina winq, wank xmach ut lanlook xjolom, chunchuuk sa’ xb’een jun xtoonal li che’.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Xaml: Xaml na’uxmank xk’uub’ankil re naq tiqwaq xaq ru. Nak’anjelak re q’ixiil, xtiqwankil li tzakahemq maraj k’a’aq chik re ru.

35

-Anihat – chankin re. -Laa’in xwinqil li xaml, nakootawlimank sa’ xyi k’iche’ wechb’een eb’ li was ut li wiitz’in. Naab’alo ut li junjunq ak xk’anjel xk’anjel naxb’aanu. Wanko nakook’anjelak re rilb’aleb’ li kok’al jo’ laa’at, wankeb’ ut chik nake’k’anjelak re xk’eeb’aleb’ chi yalb’ek li uutz’u’uj re naq ch’inqi us li ru te’xk’e chanchanaqeb’ rilb’al xb’onol li kaq’laaq’. Wankeb’ nake’k’anjelak re xmolb’al li k’iila b’an re xk’irtasinkileb’ li yaj, wanko junes awk naqab’aajun chi ru li chaab’il ch’och’. -Ma yaaal – chankin tz’aqal re naq kiwab’i. Maajunsut ink’a’uxlahom naq ak wankeb’ ta chaq kok’ winq re xb’aanunkil li usilal a’in xb’aan li choxaal ch’och’. Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

36

-Jo’ yookat chi xk’eeb’al reetal, chi xjunil naru xb’aanunkil, wi’ tqatenq’a qib’ chi qib’il qib’ sa’ komonil – chan li ch’ina winq. -Ut xb’aan naq laa’at tz’aqal inlo’y, tink’e kiib’ oxib’aq aaq’een. Chiq ut k’e chi ruk’ li yaj, tz’aqal us cho’q re xb’anol xtiwom k’anti’. -Ut toj yook aj wi’ chi xyeeb’al a’in, naq ak maak’a’ chik naq kiwil. Kink’e chi ruk’ li yaj ut kik’iraak. Chalen ut aran junelik chik “aj ilonel” nake’xye we.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

37

Se’leb’aal seeraq’

Laj uch Re qawa’ Mario Enrique Caxaj

Sa’ jun li nimla tzuul, nujenaq chi chaj, oqob’ ut ji, kiwank len jun laj uch li xiikil naq nasaho’k sa’ xch’ool rik’in yalaq k’a’ re ru. Naxyuhi ru chi xjunil ut naxka’ya li k’a’aq re ru chalen sa’ xjolom toj chi roq maraj chalen sa’ ru’uj toj sa’ xtoon. Maajoq’e nak’ojlaak xch’ool, xiikil raj li naraj xnawb’al. Maajoq’e nak’ojlaak xch’ool: Maajoq’e nak’ojlaak xch’ool: Ink’a’ natz’aqlok re li naril. Toj xiikil raj naraj rilb’al ut xnawb’al.

38

Sa’ jun kutan kixtaw jun li tusb’il che’ wajb’. Kihulak chi ru ut ki’ok chi wajb’anki son chi ru. Tik junpaat tz’aqal kixtaw li wajb’ak. Naxnumsi kutan ut q’oqyin chi xchaab’ilob’resinkil li wajb’ak ut ink’a’ nalub’k. Xb’aan naq ajb’il chi us xb’aaneb’ li xlo’y tik nake’xkuy rab’inkil chi anchaleb’ xch’ool.

Ab’anan kihulak xq’ehil li q’olok. Ut aajel ru naq chi xjunileb’ laj uch te’tenq’anq sa’ li k’anjel a’in. -Yo’o, kanab’ wan li wajb’ak ut k’anjelan chaq sa’ qayanq; xhulak xq’ehil li q’olok. Chi rix a’an maab’ar chik taataw aawa – chankeb’ len li rechi uchil. Ab’anan, laj uch tik maajoq’e kiraj chi rab’i ut yalyo’k xaq xq’e chi wajb’ak. Yook chi xyalb’al xq’e re usaak ut chi seeb’o’k li ruq’m chi wajb’ak.

Naraj naxye naq a’an li xb’een tento xb’aanunkil.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

39

Kiraqe’k li q’olok ut laj uch li sa naril wajb’ak tik kikanaak chi yal ta k’a’ xwa. Toj re naq kixchap xb’e re xtz’aamankil kach’inaq re chi rehatqeb’ li kab’al. Jwal ajb’il chi us xb’aaneb’ li rechi kab’al. Chi xjunileb’ li rechk’aleb’aalil laj uch nake’xtaw ru naq tz’aqal naxk’ul ru li toch’ok tusb’il che’ wajb’. Nake’xk’e aj wi’ reetal naq ma ka’jo’ ta naq nake’saho’k xch’ooleb’ chi rab’inkil li xson. Jo’kan ut naq ke’xk’e li jo’k’ihaal traj re xnumsinkil li xtz’okajik.

Xnumsinkil li xtz’okajik: A’an xsachb’al li xrahil li tz’okaak sa’ li sa’ej.

40

Chalen sa’ li hoonal a’an rajlal chik naxik chi wajb’ak chi re kab’lal, ma’ ta chik naq nahulak xq’ehil li awk maraj ut li q’olok, ut chi jo’ka’in oxloq’ naq ilb’il li xk’anjel xb’aaneb’ li xk’aleb’aal laj uch. Nahulak aj wi’ chaq chi wajb’ak sa’atqeb’ li sahil ch’oolejil chi re kab’lal naq nab’oqe’k. K’ajo’ xsahil naxye nawajb’ak. Ma k’ajo’ xsahil naq oxloq’ ilb’ilo xb’aaneb’ li poyanam, ab’an jwal ch’ina’us raj wi’ chik naq t-uxq xk’ulb’aleb’ rik’in roxloq’inkileb’ chi xjunileb’ li nake’oxloq’ink. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Oxloq’: A’an xk’eeb’al sa’ uhej li junjunq chi poyanam, ut xb’aanunkil junelik li us ut li chaab’ilal.

41

Seeraq’

Li xch’a’ajkilal laj Pi’, li aj’aj ru aj xul Re qawa’ Daniel Caciá

Sa’ xk’aleb’aaleb’ li xul wan jun li ch’ina’usil tzoleb’aal, tik maak’a’ taajuntaq’eeta wi’. Aran wan jun laj k’utunel tik jwal kach’in, chanchan chik li jun t’orol chi o. A’an laj Pi’, li seeb’il pich’. A’an aj k’utunel reheb’ aj rox na’aj.

Maak’a’ taajuntaq’eeta wi’: maab’ar chik taataw junaq kama’an.

Aniheb’ put li xtzolom. Ab’i chawab’i, aran wan li ch’ina q’eqi mes; laj ch’ina Xep, li ch’ina tzo’ kaxlan; ut laj B’aloon, li ch’ina wakax; laj kaqi oq, li ch’ina muukuy; laj Suyu’, li ch’ina tz’i’; ut laj Tz’ajn, a’ li ch’ina aaq. Seeb’ tz’aqal chi us li xk’a’uxleb’ chi xjunileb’.

-Ab’ihomaq, ab’ihomaq – chan laj k’utunel, laj Pi’. Maji’ aj wi’ nasaqeno’k nake’rab’i, naq ak chunchuukeb’ chi xjunileb’ li kok’ xul sa’ li xna’ajeb’. -Anaqwan took’anjelaq rik’ineb’ li ajl – chan naq kixk’e jun k’opok chi anchal xch’ool laj k’utunel.

42

Ut sa’ junpaat, naaw, naaw, naaw; ch’iw, ch’iw, ch’iw, ch’iw; muuu’, muuu’, muuu’; wuq’, wuq’, wuq’; how, how how; qu’r, qu’r, qu’r… chankeb’ chi junxikik xyaab’ xkuxeb’. Reetalil pe’ naq tik chi xiikil naq nake’hulak chi ru k’anjelank ajl.

-Yaab’asimaq li tz’iib’anb’il chi ru li perel hu a’in – chan laj k’utunel. Yookin chi xk’a’uxlankil kiib’ li ajl. wi’ tinjunaji ru, t-elq oxlaju xka’k’aal. Wi’ tinjeb’, jun aj chik tkanaaq. K’a’ ruheb’ chi ajalil chi jo’kanan. -Ch’iw, ch’iw, ch’iw, ch’iw – chan laj ch’ina Xep chi xpatz’b’al xhoonal re aatinak. Jwal ch’ina’us li ch’a’ajkilal a’in ut sa’ junpaat tintuqub’ ru laa’in – chan. -Qu’r, qu’r, qu’r – chan laj Tz’ajn – li kok’ ch’a’ajkilal a’in tik sa naxb’alq’usi rib’ sa’ injolom – chan. -How, how how – chan laj ch’ina Suyu’ – eb’ li kok’ ch’a’ajkilal a’in ka’aj wi’ inwotz’okinkil nake’xb’aanu – chan wi’ chik a’an. Ut jo’kaneb’ chi xjunileb’ li kok’ xul xiikileb’ tz’aqal xsahileb’ sa’ xch’ool ut ke’koklaak chi xsik’b’al xyaalal li ch’a’ajkilal. Xb’aan naq jwal nake’hulak chi ru xtenq’ankileb’ rib’, ke’xk’e rib’ sa’ ka’kab’il ut wankeb’ chik ke’xk’e rib’ sa’ ox’oxil. Li k’a’uxl a’an naq junajeb’ ut sa’ komonil te’xtenq’a rib’ chi xsik’b’al li xsumenkil li ch’a’ajkilal. Li qawa’ k’utunel, laj Pi’, narupupnakje’ wi’ sa’ xb’eeneb’ chi xiikil xsahil sa’ xch’ool ut nak’oplokje’ wi’ chi k’ob’ok che’ yalaq b’ar. Naxtoch’koheb’ chaq sa’ xyaalal rik’in li xxik’ li xjunjunq chi tzolom. Yookeb’ aj wi’ tz’aqal chi xyalb’al xq’eheb’ chi k’anjelak ut ink’a’ nake’raj nake’sache’k kach’inaq. Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

43

-Muuu’, muuu’, muuu’,… Li kiib’ chi ajl a’aneb’ li junmay ut li oxlaju – chan laj B’aloon, a’ li ch’ina wakax. Xqak’anjela wechb’eeneb’ laj Suyu’ ut laj ch’ina Xep. -Qilaq, qilaq – chan naq kixk’e junk’opok laj k’utunel –. Ut kixtz’iib’a sa’ junpaat chi ru pere’ tz’iib’leb’, chi jo’ka’in: +

20 13 33

Yaal tz’aqal, naq x’uxmank xjunajinkil ru li junmay rik’in li oxlaju naxk’e oxlaju xka’k’aal. Ab’anan li ch’a’ajkilal naxye naq wi’ tjeb’manq chi rib’il rib’ li ajl a’in tento tkanaaq jun aj chik. Numen chaq laa’at a Suyu’ re naq taayal, chan. 20 13 7 How, how how; xoosachk – chan laj Suyu’ – ab’anan jo’ li nach’ tz’aqal wanko rik’in naq tweek’a, chan wi’ chik. Chanchan b’i’ naq eb’ li ajl a’in tento naq kok’aqeb’ ru. -Wuq’, wuq’, wuq’ – ak chan naq ki’ab’imank li ch’ina muukuy-. Xqak’a’uxla wechb’een li ch’ina mes naq chanchan b’i’ naq a’an li ajl lajeeb’ xka’k’aal rechb’een li oxib’. Ut ke’nume’k chi xb’aanunkil li k’anjel a’in chi ru li pere’ tz’iib’leb’: +

44

30 3 33

-

30 3 27

-Naaw, naaw, naaw: jo’ li xiikil anchal xnajtil wanko rik’in ex komon – chan li ch’ina mes. -IQu’r, qu’r, qu’r: Ak chan laj tz’ajn naq ki’ab’imank-. B’anyox reheb’ li komon ut eb’ li qalo’y xinruhank chi xtawb’al li xsumenkil li ch’a’ajkilal ut chi moko xintawasi ta b’a’ayaq wib’ –chan. Ut k’amk’o’k wi’ raanil naq kikoklaak chi xk’anjelankil chi ru li pere’ tz’iib’leb’, chi jo’ka’in. 17 + 16 33

-

17 16 1

Anaqwan us chik, tz’aqal chanchan li naxye li ch’a’ajkilal, wi’ taajunajiheb’ ru li ajl naxk’e oxlaju xka’k’aal ut wi’ taajeb’ jun aj chik nakanaak. Tzere’b’ak, woob’ak, yaab’ak ut chi xjunil xk’iila yaab’ li xul ki’ab’imank sa’ li tzoleb’aal. Jo’ reetalil naq saheb’ sa’ xch’ool xb’aan naq sa’ komonil ke’ruhank chi xtawb’al xsumenkil li ch’a’ajkilal. -Sahil ch’oolejil cho’q eere xb’aan naq xetaw xsumenkil ut xtuqub’ankil ru li ch’a’ajkilal – chan naq kikoklaak k’opk’otq li qawa’ k’utunel-. Xqak’e reetal naq moko junelik ta yal jun taqak’e re xtuqub’ankil junaq li ch’a’ajkilal. Ut jultikaq eere naq li k’anjelak rik’in li ajl a’an aajel ru xb’aanunkil sa’ xyaalal ut hoonal aj wi’ naraj.

Fin Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

45

Seeraq’

Jun chik komon toj x’ok chaq sa’ li tzoleb’aal

Xokb’il chaq xb’aan qawa’ Mario Enrique Caxaj jun seeraq’ ink’a’ nanawman ani kitz’iib’ank re.

Xxik’al nake’xchoqi li kok’al sa’ li tzoleb’aal ewer. -K’a’ ru teek’ul –chan naq kipatz’ok li qana’ k’utunel. -Qana’ k’utunel, jun chik qakomon toj x’ok chaq sa’ li tzoleb’aal –chankeb’ chi xjunileb’ li kok’al. -B’ar wank –chan wi’ chik li qana’ k’utunel. Toja’ narab’i naqaamil sa’ xxik xyaab’ jun li ch’ina mis, nawww, nawww, nawww. -Chi neeroyb’eniiq wan –chan li qana’ k’utunel-. Yookin chi xk’a’uxlankil, naq li komon toj x’ok chaq sa’ li tzoleb’aal, a’an isb’i rix, ut kaahib’ roq… -Ani ta wi’ xk’ulunk chi kanab’ank re sa’ li tzoleb’aal, a’in naraj junaq aj ilol re- chan laj Lu’.

46

-Nink’a’uxla naq yal xsachk li xna’ chi ru –chan wi’ chik lix B’iin. -Ut anaqwan b’ar tqak’e –chan laj Xiwan.

-Wanq sa’ qayanq sa’ li tzoleb’aal ut qak’iiiresihaq sa’ komonilchan lix Rux naq ki’aatinak. -Yaalaaaq, tz’aqal us a’an –chankeb’ chi xjunileb’ li kok’al, jun xikikeb’ xyaab’ xkux naq ke’chaq’ok. -Maak’a’ naxye, naru nakanaak li ch’ina xul eerik’in, wi’ teeye leeraatin naq teek’iiresi chi anchal eech’ool. A’in naraj naxye naq li ch’ina mis saab’esinb’ilaq chi junelik ut k’eeb’ilaq li xtzakahemq –chan li qana’ k’utunel.

Unxikik xyaab’: Aatinak maraj eek’ank chi jun xikik.

Xiikil raj tz’aqal xsahileb’ sa’ xch’ool chi xjunileb’ li kok’al. Ab’anan k’a’ ta chik na’ok wi’ li sahil ch’oolejil naq kichalk xjosq’ileb’. -Aj Tup tqak’e cho’q xk’ab’a’ –chan laj B’ex. -Ink’a’, ma ink’a’ nakeril naq tzuktzuuk li rismal, aj Tzuk tqaye re –chan lix Rux. -Ak xinye chikan li xk’ab’a’ laa’in –chan naq kikawuuk raatin laj B’ex. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

47

-Maak’a’ reek’ a’an. Wank aj wi’ ink’ulub’ laa’in re xyeeb’al li nink’a’uxla –chan lix Rux. -Moko yaal ta a’an –chan wi’ chik laj B’ex-. Chi xjunileb’ li ixqa’al tento nake’xk’ulub’an li naqaye laa’o li teelom. Xb’aan naq junelik li winq nak’ulub’ank ut nataqlank yalaq b’ar. -A’an, moko jo’kan ta –chan naq ki’aatinak li qana’ k’utunel-, xb’aan naq chejunilex wank eek’ulub’ re xyeeb’al leek’a’uxl ut xk’ulub’ankil li k’a’ ru us cho’q eere. Eb’ li teelom ut eb’ li ixqa’al wankeb’ xk’ulub’ re okenk ut tz’aqonk sa’ xk’ulub’ankil li us cho’q reheb’ li xjunkab’al, tzoleb’aal ut li xk’aleb’aal. Eb’ li kok’al, teelom ut ixqa’al nake’xtaw ru chi rib’ileb’ rib’ rik’in li k’ehok ib’ sa’ aatin ut maawa’ xminb’aleb’ li na’leb’ chi ruheb’ chi rib’ileb’ rib’.

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

48

-Q’anq’an tz’aqal li rismal ut nalemtz’unk wi’ – chan laj Kalich. -Wi’ nalemtz’unk, k’a’ raj reek’ naq tqak’e cho’q Aj Saq’e –chan lix Kari’. -K’ajo’ rusilal –chankeb’ chi xjunileb’. -Ma xeril, ex teelom ut ixqa’al, moko ch’a’ajk ta ut tz’aqal us k’ehok ib’ sa’ aatin rik’ineb’ xk’a’uxleb’ li ixq ut eb’ li winq chi maak’a’ li tz’eqtaanank –chan li qana’ k’utunel. Chi ru li kutan jun chik, ke’xk’am li ch’ina mis sa’ li b’anleb’aal re naq tk’ehe’q chaq xb’an ut k’ajo rusil li ke’xb’aanu, xb’aan naq... -Ex kok’al –chan laj b’anonel-, moko truuq ta naq Aj Saq’e teeye re. Tento b’an naq xPo teek’e cho’q xk’ab’a’, xb’aan naq moko teelom ta, ch’ina ixqi mis b’an.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

49

Fábula

El zancudito Pica Pica Por Mario Enrique Caxaj

Es época de lluvia. Se han formado muchos charcos en los caminos y en los patios de las casas. En un charco ha nacido Zancudito Pica Pica. Revolotea estrenando sus alas junto a otros zancudos recién nacidos. Afilan su pico para picar a las personas. Están con muchas ganas de chupar sangre fresquita y caliente. Festín: Es lo mismo que una fiesta donde se come lo suficiente y se divierte.

50

La luminosa ventana de una casa los atrae durante la noche. Zancudito Pica Pica y sus compañeros se meten y empiezan a picar a la familia habitante. Los palmazos de las manos humanas no pudieron espantar a los zancuditos. Después del festín y con la barriga llena, Zancudito Pica Pica, sus amigos y amigas se pusieron a descansar y a platicar:

—Me gustaría recorrer el mundo y probar sangre humana de otros sabores —decía zancudito. —Nuestros abuelos y abuelas dicen que todas las personas tienen sangre del mismo color y sabor —decían sus amigas y amigos.

—Eso no es cierto —insistía zancudito—,

he escuchado a unas personas decir que son mejores que otras. Que su sangre es diferente. Por ejemplo dicen… “Mi sangre es más pura, porque el color de mi piel es más bonito”. “Mi sangre es mejor, porque el idioma que hablo es superior”. “Mi sangre no es igual que la tuya porque yo soy de otra raza”. “Mi sangre es más fina porque tengo un buen apellido” “Mis costumbres son mejores porque el estilo se lleva en la sangre”. “Yo vengo de una familia de sangre fina”.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

¿Sabes porqué los reyes, reinas, príncipes y princesas, decían que eran de sangre azul? Estas personas no realizaban tareas en el campo. Como no se asoleaban, su piel se ponía muy pálida y blanca. Las venas a través de su blanquísima piel parecían llevar sangre azul. Hasta que alguien se cortaba o se pinchaba por accidente se daban cuenta de que su sangre era roja.

51

Los amigos y amigas de Zancudito Pica Pica decían una y otra vez que lo mejor era creerles a los abuelos y abuelas. Pero él estaba dispuesto a tener aventuras para probar algo diferente. Y así lo hizo. Se despidió y se fue a otras regiones del mundo. Llegó hasta la orilla del mar. Encontró un lugar llamado Livingston donde vive el pueblo garífuna. Probó la sangre de muchas personas. Se dio cuenta que tenía el mismo color y sabor que ya había probado. Otra vez inició el vuelo. Llegó a las montañas de los Cuchumatanes. Allí viven muchos pueblos mayas: kanjobal, chuj, mam, poptí, aguacateco y algunas comunidades ladinas. Esquivando las palmas de las manos que lo querían aniquilar, logró probar la sangre de muchas personas. Toda probadita era igual y del mismo color. Para él, todas eran rojas y sabrosas.

Esquivando: Moviéndose para evitar algo o a alguien.

52

¿Sabes que la sangre de las personas es tan parecida que puede mezclarse? Si una persona está enferma y necesita sangre, otra persona que tenga su mismo tipo y esté sana puede donar un poco. No importa que esta persona sea rica, pobre, del norte o del sur, ladina o indígena, de piel clara u oscura. Así puede salvarle la vida.

Con el empeño de siempre, nuevamente alzó sus alas. Llegó a un lugar llamado Jumaytepeque, en Santa Rosa. Allí viven personas del pueblo xinca. ¡Ahora sí probaré sangre diferente! Se decía así mismo. Pero nuevamente la sintió igual. Visitó las grandes ciudades como Guatemala, Xela, Chiquimula y otras. Pero todo era lo mismo. Ningún color ni sabor era nuevo. A zancudito Pica Pica ¡todas le gustaban! Zancudito Pica Pica comprendió entonces que todas las personas tenían la misma calidad de sangre. Ninguna era más fina ni mejor. Todas tenían el mismo sabor y el mismo color. Se dio cuenta que no había razón para que alguna persona se considerara superior a la otra. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

53

¿Estás entendiendo la lectura?

Lo que sí descubrió y le pareció divertido es que las personas eran diferentes en el idioma que hablan, sus costumbres, su religión, el color de la piel, su apellidos, sus nombres, las comidas que les gustan y otras cosas más. Por eso su aventura no fue aburrida. Zancudito Pica Pica pensó también que las personas que dicen que son mejores que otras y discriminan, están totalmente equivocadas.

54

Pero nuestro amigo aventurero se sentía solo. Por eso decidió regresar a su tierra para disfrutar de la amistad y los juegos con sus amigos y amigas. Los zancuditos y las zancuditas también disfrutaron de los relatos sobre las maravillosas e interesantes culturas de los pueblos visitados por Zancudito Pica Pica.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

¡Tu sangre le puede salvar la vida a otra persona! Aproximadamente 1 de cada 5 personas que están internadas en un hospital, necesitará una transfusión o inyección de sangre. Tres es el número de vidas que se salvan con cada donación de sangre.

55

Seeraq’

Li xtz’i’ k’iche’ kiwotzok Re qawa’ Mario Enrique Caxaj

Sa’atqeb’ li kok’ k’iche’ ut eb’ li xnimqal ru k’iche’, na’uxmank xtawb’aleb’ li k’ant’i, li tz’uqtz’un, laj paqmaal, li kaqkoj, li xtz’i’ k’iche’, li warom, li kuk, li kej, li b’atz’, laj ow ut wankeb’ chik xkomon li xul. Ki’uxmank xnumsinkil jun li chihab’, b’ar wi’ tik maajaruj kit’ane’k li loq’laj hab’. Kichaqik chi xjunil li k’a’aq re ru. Ke’chaqik je’ aj wi’ li roqeb’ li loq’laj ha’. Chi xjunil ke’chaqik re ut ke’xyal xq’e chi xsik’b’al xha’eb’.

Ka’aj wi’ li xtz’i’ k’iche’ jwal us ki’elk sa’ xyanqeb’. Kixtaw jun li ch’ina’usil kaqnaab’ rax teneto’k wi’ ru. Ab’anan tik maajun kixseeraq’i wi’ li sahil eechej kixtaw. -Li ha’ a’in a’an yal we injunes – chan sa’ xch’ool.

Kichaqik chi xjunil li k’a’aq re ru: Naru nachaqik chi xjunil li k’a’aq re ru wi’ tmajelo’q li loq’laj ha’.

56

Uy ta ak xnume’k chik naab’al kutan, ab’anan yal ki’ab’imank aj wi’ resil li ha’ sa’ chi xjunil li k’iche’ -B’aanu junaq usilal qe at xloq’laj tz’i’ k’iche’, xajek’ ta xaq kach’inaq qaha’ re xkotzb’al kach’inaq li qachaqi’eel –chan laj paqmaal. - Aka’ ta xkun ka’kab’ maraj ox’ox yob’olaq. Ma tik xiikilat ta wi’ chi pix – chan li warom. -Tookamq wi’ tik ink’a’ tqayal junq yob’olaq li ha’ – chankeb’ naq yookeb’ chi relajinkil ru li xtz’i’ k’iche’. -Ink’a’, ink’a’ ka’aj wi’ naq ink’a’. laa’in xintawok re li kaqnaab’ ut we injunes. – chan naq kichaq’ok li xtz’i’ k’iche’ – elenqex arin, elenqex chankin eere.

Yob’olaq: Yal jun nuq’uk aj wi’ chi ha’.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

57

Jaljo’k wi’ chi nimank li xrahilaleb’ li xul. Sa’ xyalb’al xq’e li kaqkoj tik kixk’a’uxla yalok rik’in li xtz’i’ k’iche’. Ab’anan tik numtajenaq naq lub’luuk li roq ruq’m xb’aan xmajelal li ha’. Tik a’an chik kikete’k xb’aan li xtz’i’ k’iche’, xb’aan naq li xul a’in kaw rib’. Kexyal aj wi’ ru chi yalok li b’atz’, li kej ut laj ow. Ab’anan tik maajun kiruhank chi ketok re li xtz’i’ k’iche’, xb’aan naq a’an moko tchaqiq ta kach’inaq re. -Wan raj jun ink’a’uxl – chan laj paqmaal –. Qatz’aamahaq junaq usilal chi ru li mo’ xtk’utaq chi qu xb’ichankil junaq reheb’ li xch’ina’usil b’ich ut tqab’icha chi ru li xtz’i’ k’iche’. -Chaab’il tz’aqal li k’a’uxl a’an – chan naq kichaq’ok li tz’uqtz’un –. Wi’ tqatenq’ qib’ rik’in xyaab’ li qakux naru nahulak chi ru li xtz’i’ k’iche’ re naq t-elq kach’inaq li xkaqal xch’ool sa’ qab’een.

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

58

Kama’an ke’xb’aanu. Li mo’ kixtikib’ jun li b’ich. Kixk’ut chi ruheb’ chi xjunil li wankeb’ aran. Sa’ jun chik kutan ke’xik rik’in li xtz’i’ k’iche’ ut ke’xb’icha chi jo’ka’in: “Xtz’i’ k’iche’, at qas, Li ha’ a’an chanchan li iq’, li saq’e ut li ruuchi ch’och’. A’an re li nim ut re li ch’in. Moko jun ta, ut chi moko kiib’ ta aj eere. Qe b’an chi qajunilo Li xch’ool li ruuchi ch’och’ Ut li xch’ool li choxaal Kixk’e chaq qe li loq’laj ha’. Jo’kan naq chajunaji ru laab’ich, rik’in li qab’ich¨.

Ma k’ajo’ ta xchaq’alil ru naq ke’b’ichank ut tz’aqal naxjultika li xyaalalil, xmaak rab’inkil xch’ina’usal li b’ich, tik kikanaak chi leelook re li xtz’i’ k’iche’. Ki’ok chi xjultikankil li xyaab’ li k’iila k’a’aq re ru na’eek’ank rub’el k’iche’. Ink’a’ chik rab’ihomeb’ xb’aan li wank sa’ junesal. Kixjunaji li xb’ich rik’ineb’ li re li xk’iiresihom li Qaawa’. -Kimqeeex, kimqeeex– chan chi numtajenaq xsahil sa’ xch’ool li xtz’i’ k’iche’.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

59

Chi xjunileb’ li xul ke’uk’ak ut ke’uk’ak chi anchaleb’ xch’ool toj re naq kik’ojlaak xch’ooleb’. Eb’ li lo’y ut eb’ li maawa’eb’ lo’y te’xq’alb’e wi’ rib’eb’ xb’aan xsahileb’ sa’ xch’ool. -Xookole’k tz’aqaaal – chan chi japjo’k re li kuk. -Anaqwan wan qaha’ – chankeb’ aj wi’ li k’anti’ ut laj ow chi japjo’keb’ re chi kaw xyaab’ xkuxeb’. Kik’ojlaak xch’ooleb’: ki’elk li xchaqi’eeleb’. Te’xq’alb’e wi’ rib’eb’: Xchapb’aleb’ rib’ chi ruq’meb’ chi kaw ut chi anchalil xch’ooleb’.

Ab’anan li b’ich ke’xb’icha sa’ komonil kihulak junpak’al xnajtil xteram li choql ut kixq’ax xchamal naxik wi’ xxe’eb’ li che’. Kisaho’k xch’ool li ruuchi ch’och’ ut li choxaal. Ke’xk’e reetal li xjunajil ut li xtenq’ankileb’ rib’ li ralal xk’ajol re xq’axb’al ru li kaqalink ut li numtaak. Kit’ane’k chaq kawil hab’ chi ru li choxaal ut chi ruhatqeb’ li tzuul sa’ li ruuchi ch’och’ ma kach’in ta li nima’ ke’yo’laak. Chalen ut sa’ li kutan a’an toj anaqwan yalaq b’ar natawmank li loq’laj ha’ re chi xjunil li ralal xk’ajol li ruuchi ch’och’. Kixk’e reetal li xkaqal xch’ool li xtz’i’ k’iche’ ut kixpatz’ xkuyb’al xmaak chi anchal xch’ool.

60

Li tenq’aj ib’ naxb’aanu chaab’il k’anjel ut na najto’k xyu’am li rusilal. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

61

Relato

¡Me voy por aquí, me voy por allá…, el problema resuelto será! Por Daniel Caciá

Mi abuelo se llama Nicolás y mi abuela Concepción. Ellos viven en la cabecera de Huehuetenango. Mi abuelo es comerciante y mi abuela tiene una tienda. Cuando tenemos vacaciones, las primas y los primos vamos a pasar unos días al terreno de ellos. La pasamos muy bien jugando, caminando en la montaña, bañándonos en el río y… reuniéndonos para escuchar sus historias. A mi abuela y a mi abuelo les gusta compartir con nosotros sus nietas y nietos. Nos narran cuentos, leyendas y muchas historias. También nos dan consejos para que seamos buenas personas.

62

Pero, ¿saben algo? ¡Disfrutan diciéndonos problemas para que los resolvamos! Dicen que es para ejercitar nuestra mente y acostumbrarnos a buscarle solución a todo.

Un día nos presentaron el siguiente problema: A una reunión del Comité de Mejoramiento de la comunidad llegan siete personas. Cada uno se saluda con otra persona dándole un apretón de manos. Si no hay repeticiones, ¿cuántos saludos ocurren en la reunión?

—¡Puchis! —gritó mi primo César—. ¡Ese no es problema!

Ya tengo la respuesta en la cabeza pero se la diré sólo a mi abuelo.

—¡Momento zancudo que la noche es larga! —le dijo mi

abuelo. Recordate que es peligroso contestar sin pensar despacio. No es bueno hacer eso porque podemos equivocarnos al no darnos suficiente tiempo para pensar. Todos tómense su tiempo y dentro de tres días nos reunimos para saber cómo lo resolvieron y dar la respuesta.

Y así lo hicimos. Ese día nos fuimos platicando y adelantando respuestas. Hasta que llegó el día de estar con mi abuela y mi abuelo. ¿Estás entendiendo la lectura?

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

63

—A ver, a ver, ¿cómo trabajaron estos ayotes?, dijo la abuela tocando la cabeza de cada uno y una. Y es que ese nombre daba a nuestras cabezas. Decía que lo hacía con cariño. Nos acostumbramos tanto, que a veces decíamos: ¡No me da el ayote!

le

Y uno por uno, pareja por pareja o trío por trío pasamos a contar lo que hicimos.

—Bueno abuela y abuelo —dijo César.

Desde que nos dijo el problema, tenía la respuesta en mi cabeza. Como eran siete personas y cada uno saludó, sólo multipliqué siete por siete y… ¡la respuesta es cuarenta y nueve!

—Quiero escuchar a los demás —dijo el abuelo—. César

parece que no se complicó la vida. A él ya me lo conozco porque todo lo quiere rápido y como saben: Hazte fama y échate a dormir.

—Cierto —dijeron al mismo tiempo Carla y Hugo—.

Nosotros trabajamos en pareja porque como usted dice; “A dos puyas no hay buey que aguante”. Y entonces nos mostraron dibujos para explicar lo que habían hecho.

64

Imaginen que estas son las siete personas, dijeron. 1 2 3 4 5 6 7

Si la primera saluda a las otras, pasaría algo como lo siguiente: 2

3

4

5

6

7

1

Como ven, aquí se cuentan seis saludos. ¡Y así era porque todos lo pudimos comprobar con los dibujos! Bueno, continuaron. Quitamos al “uno” porque los saludos ya no se repiten. Miren: 3 4 5 6 7

2

¿Cuántos saludos hace el dos? Nos preguntaron.

—¡Pan comido!— gritó César. Pues fueron cinco. —¿Y cuántos llevábamos contados?— Volvieron a preguntar. —Seis saludos que hizo el uno más cinco que hizo el dos, ya llevamos once saludos.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

65

—Así es —dijo Carla. Pues sigamos con los dibujos y

contemos para llegar a la solución. Y entonces vimos todo esto: 1

Seis saludos que hace el uno.

3 Cuatro saludos que hace el tres.

5 Dos saludos que hace el cinco.

2 Cinco saludos que hace el dos.

4 Tres saludos que hace el cuatro.

6 Y un saludo del seis.

—¿Cómo les quedó el ojo? —dijeron Carla y Hugo. ¿Cuántos saludos hubo?

—¡Pues tengo el ojo morado! —dijo César—. Parece que hubo sólo veintiún saludos.

—¡Iguanas ranas! —dijeron por allí mis primos Andrés, Lucía y Felipe.

—Nosotros también llegamos a veintiuno pero lo hicimos con piedrecitas y …¡zaz! que nos muestran lo siguiente:

66

Movieron la primera piedra y la hicieron chocar con cada una de las siguientes para mostrar como que se saludaban. Algo así como esto:

¿Estás entendiendo la lectura?

Después de utilizar una piedra la iban sacando porque decían a cada rato: Los saludos no se repiten. Y ¡cabal que también llegaron a veintiún saludos!

—¡El que busca encuentra!— dijeron Renata y José—.

También nosotros llegamos a ese número pero le pedimos a otros amigos o amigas que nos ayudaran dramatizando el problema.

—¡Qué fácil! -dije—. ¡Así quién no! —¿Qué les parece si lo dramatizamos? —respondió Renata. En un dos por tres ya estábamos siete primos y primas al frente. Hicimos los saludos sin repetir y… ¡adivinen!... ¡pues volvió a dar veintiuno! La abuela y el abuelo nos felicitaron a todas y todos. Y nos dijeron:

—Al final hemos aprendido mucho. Lo importante es

recordar que hay muchas formas de resolver un problema y, con paciencia, todos tienen solución.

—¡Adelante mis ayotios! Y sigan trabajando ese cerebro porque “Camarón que se duerme, se lo lleva la corriente”.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

67

Cuento

El país de los sueños Por Claudia González

Los niños y niñas de esta lectura están “soñando despiertos” o sea que están imaginando algo que desearían que sucediera.

68

Muy lejos, en el cielo, entre las nubes, se encuentra el país de los sueños. En este lugar brilla el sol todos los días. Los colores del arcoíris adornan las flores. Los campos son verdes y están llenos de vida. Los árboles siempre están cargados de flores y frutos. Es un lugar maravilloso. En el país de los sueños todo es posible. Podemos visitarlo cada vez que imaginamos. La imaginación no tiene límites. Todo lo que ustedes quieran puede pasar.

Al país de los sueños llegan muchas niñas y niños. Un día llegó Jacinto, un niño muy simpático. Él se había quedado soñando bajo un árbol. Jacinto soñaba con ser cocinero. Cuando llegó al país de los sueños vio muchos platos de comida. Conforme caminaba encontraba muchas frutas y verduras. Había ollas que cantaban y sartenes que bailaban. La cocina era una fiesta. Lo mejor de todo era que nadie le decía que él no podía cocinar, por ser un niño. Mientras soñaba, Jacinto cocinó todo lo que se le ocurrió.

¿Estás entendiendo la lectura?

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

69

Muy cerca de la cocina de Jacinto, estaba una gran construcción. Los blocks, el cemento y el piedrín se combinaban solos. Ellos seguían las instrucciones de Manuela, una niña que soñaba ser arquitecta. Ella estaba construyendo una casa muy grande. Manuela quería hacerla muy alta. Tan alta que tocara el cielo. Lo que más disfrutaba era ayudar a hacer la mezcla, no había nadie que le dijera que no se ensuciara. Nadie le dijo: ¡esas cosas son de niños! 70

Como estos dos niños, había muchos más. Viviendo sus sueños en un mundo lleno de felicidad. Cuando es de noche en la Tierra, en el país de los sueños es de día. Es el tiempo para crear y recrear nuevas ideas. Nuevas formas de ser y hacer. Lo importante es no dejar de soñar. Porque algún día, tu sueño dejará de estar en el país de los sueños y se convertirá en una hermosa realidad.

Fin Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

71

Xseeraq’inkil k’ulb’il na’leb’

Qawa’ Daniel Caciá

Eb’ linna’chin ut linyuwa’chin, rajalal naq nakooraqe’k chi wa’ak re ewu toj nake’seeraq’ik qik’in laa’o li ri xmameb’. Wan naq nake’xk’e qachaab’il na’leb’, wan naq resil junaq xib’enk ut ma’ ta chik resil li k’ulb’il na’leb’. Nake’xye qe naq li k’ulb’il na’leb’ a’an tz’aqal yaal, li naraj naxye naq relik chi yaal naq k’ulb’il. Us, anaqwan nawaj xseeraq’inkil aawe jun li kik’ehok qe chi se’ek chi us ut jo’kan aj wi’ kooxk’e chi k’a’uxlak. Yaab’asi b’iii ut qilaq ma tk’ul tana aawu kama’ laa’o. Il b’i’, chankeb’ naq toj kok’aqeb’ chaq linna’chin ut linyuwa’chin, nake’seeraq’iik chaq reheb’ resil jun li b’e b’ar nake’xib’enk. Nake’xye naq wan naq naxk’utrib’ jun li poyanam jutjuuk sa’ jun nimla saqi t’ikr chanchan li nab’eek chi ru ch’och’. Wan naq nake’rab’i chanchan naq ani naxjap chaq re: aaay, aaay, aaay ab’anan maajun natawok re b’ar wan.

72

Wankeb’ aj wi’ li poyanam nake’ilok re chi nume’k xmu jun li junkab’al. Sa’ xhoonalil naq li loq’laj iq’ naxk’e jun li yaab’ chanchan a’in: huuuuuuu….huuuuu……huuuuuu, li xyaalalil a’an xiikileb’ len li poyanam nake’aatinak chi rix li b’e a’in li nake’xk’ab’a’in chi jo’ka’in “Li b’e nake’xib’enk wi’.

Ab’an wankeb’ aj wi’ li poyanam ink’a’ nake’paab’ank re ut nake’xye naq yal ta junsutaq rilomeb’ k’a’aq re ru aran. Naab’al xyaalal wan chankeb’: li poyanam jutjuuk sa’ nimla saqi t’ikr a’an xmu li qana’ Po. Ut li natz’uynak chi xjapb’al re a’an jun li echkab’al wank chi re li b’e jwal sa naril ch’uch’ib’k ut sa’ junpaat naxmuq rib’. Yal ak re naq li loq’laj iq’ na’eek’ank naq naxket rib’ chi ruheb’ li xxaq li che’. Ut jo’ka’in raj yooqin xyeeb’al aawe, ab’an li xyaalalil a’an wankeb’ jun ch’uut ink’a’ nake’paab’ank re naq wan k’a’ ru naxib’enk. “A’yaal k’a’ ru traj rilb’al ut rab’inkil li junjunq”, chankeb’. Yal b’an sa’ li na’ajej a’an kiwank len jun li ch’ina’al jwal seeb’, nach’uch’ib’k, ab’anan aj xiw aj wi’. Li xk’ab’a’ a’an aj Tin. Laj Tin narab’i li nayeeliik chi rix li b’e ab’anan wan naq naraj raj xpaab’ankil ut wan naq ink’a’ raj naraj xpaab’ankil. Naq joq’e rochb’eeneb’ li xlo’y nanume’k chi sa sa’ xch’ool ut wan naq na’ok chi ch’uch’ib’k na’eek’anje’k chi yib’ ru yal re xxib’enkileb’. Ab’an il wan naq xjunes, tz’aqal xiwajel b’i naq na’ok chenchotqan. Toj aran b’i’ nanume’k chi k’amk’o’k raanilan, yal ta k’a’ ta b’i’ naraj chi rilan. Naxq’ax b’i raanil junaq li kej naq naxikan.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

73

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

Ak’ab’: naraj naxye q’oqyin xsa’ ut xiwxiw li ok. Tatk’a’uxlaq chi ok chi sa’, pe’ tatkamq chaq chi sa’ naq taayehatq.

Jun reheb’ li kutan a’an, xiikil tz’aqal li kawil iq’, hab’ ut kaaq. Ak xaye b’i’an li k’iila yaab’ ma kach’in ta naxye huuuuuuu….huuuuu……huuuuuu. Nat’uuyanje’k li ruq’meb’ li che’. Li xrepok li kaaq jo’ toj le’ ta wi’ li xyaab’ uy ta najt na’eek’ank chaq. Us… kama’ yookat chi xk’a’uxlankil… chi xjunil a’in naxtam rib’ re naq “Li b’e nake’xib’enk wi’” tik xiwajel wi’ chik xnumsinkil. Li xyib’al ru a’an naq sa’ li hoonal a’an tento txik sa’ tzoleb’aal laj Tin. Usaq b’i’, laj Tin a’an seeb’aq, xulaq, aj ch’uch’inel, aj xiw ut chi xjunil li k’a’ ru taawaj, ab’anan maajunsut tkol ta hulak sa’ li tzoleb’aal. Ak xtaw chik ru naq aajel ru li xik chi tzolok. Jun chik anchal wan jun xqana’ k’utunel “jwal chaab’il”, chan a’an. Ut kixkawub’resi xch’ool re nume’k sa’ “Li b’e nake’xib’enk wi’” uy ta xiikil li iq’ ut hab’. Li juuuuub’ naq kixk’e raanil. Wa’ran b’i’ laj Tin chanchan li tpuriq. Yalaq k’a’ ru narab’i, yalaq k’a’ ru yook chi rilinkil, nachalje’k ke chi rix. Maak’a’ sa’ xch’ool naq kireek’a naq tchaapuuq chi rix xkux li raq’, tojaq’ narab’il li huuuuuuu…. huuuuu…… huuuuuu, toq’ob’ ru laj Tin numtajenaq naq kichalk xxiw ut tik kilub’k.

74

Eb’ li xkomon chi tzolok, ut sa’ xyanqeb’ wank chaq linna’chin, ma kach’in ta naq ke’chalk xk’a’uxleb’ naq ke’ril naq yal ta nahulak laj Tin sa’ li tzoleb’aal. A’an tz’aqal xhoonalil naxk’e ut ak xnume’k chik lajeeb’ k’asal. Ke’ril chi jo’ka’in ke’xpatz’ xhoonaleb’ re li qana’ k’utunel re xik chi xsik’b’al. Ut maajun kixkanab’ rib’ ut ke’xik chi xjunileb’. Toj re naq ke’hulak sa’ “Li b’e nake’xib’enk wi’” chi xjunileb’ ke’eelelik chi maak’a’ chik raameb’ rik’in. Li xyaalalil a’an naq ke’xtaw jun li ch’ina’al t’ilt’ook chaq sa’ ruq’m li che’, ut chanchan wi’ li kamenaq tik sachb’a ch’oolejil wi’ rilb’al ut ke’xk’a’uxla naq a’an jun k’a’ re ru re xib’enk. Ma’ ta chik naq sa’ li kutan a’an laj Tin kixk’am jun li xsaqi wex ut xsaqi aq’ chi rix. Jo’kan… yaaal. Li ch’ina’al t’ilt’ook chaq sa’ li ruq’m li che’ a’an laj Tin. Lub’luuk. Naq ke’jultiko’k re li xkomon, ke’xk’e reetal naq a’an li xlo’yeb’. Chi jo’kan ke’risi chaq ut ke’xk’aak’ale toj re naq ki’ajk ru. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

75

K’a’ ru yookin chi ru choxaal chan sa’ xb’een ratin laj Tin naq kijultiko’k re. Ma kach’in ta naq kise’eek xb’aaneb’ li xlo’y, toj re naq ke’xk’ojob’ xch’ool chi xse’enkil. Ke’xpatz’ re k’a’ ru kixk’ul. Naq kixch’olob’ li xxiw ut li raanil laj Tin toj aran ke’xtaw ru chi xjunil: tz’aqal sa’ hoonal chik a’an naq yook chi eek’asiik jun li ruq’m li che’ xb’aan li iq’, ut tz’aqal kikeeluuk laj Tin. Toq’ob’ ru kixk’a’uxla naq a’an li naxib’enk kichapok re. Ut xmaak li xxiw tik kilub’k. Us, chi rix a’in chi xjunileb’ ke’k’ojlaak xch’ooleb’ ut ke’xtenq’a laj Tin chi xik sa’ li tzoleb’aal. Ke’xseeraq’i chi xjunil re li qana’ k’utunel ut a’an kixk’eheb’ xsahil sa’ xch’ool rik’in xtenq’ankil laj Tin. Chi rix a’an kixpatz’ reheb’ junjunq li na’leb’ ke’xtzol sa’ li hoonal a’an. Kixtaqsi li ruq’m laj Tin ut kixye: laa’in xintzol naq li junjunq naril ut nareek’a li k’a’ ru traj. Laa’in xink’a’uxla naq li k’a’ ru naxib’enk xchapok we ut chi rix a’an xinlub’k. Wi’ ta raj ink’a’ xinxib’e wib’, xink’e raj reetal naq a’an pe’ ruq’m li che’. Tenq’ank: Okenk sa’ xb’aanunkil junaq k’anjel. Tenq’ank sa’ li komonil k’anjel re li k’aleb’aal. Tenq’ank re xq’axb’al ru junaq majelal.

76

Li qana’ k’utunel kixraq li aatinak rik’in jun li aatin li tik maajoq’e nasachk sa’ xch’ooleb’ linna’chin ut linwa’chin: tento tqataw ru naq eb’ li poyanam naru nake’ril maraj nake’reek’a li k’a’aq re ru chi yalaq chan re ru. Ut a’an li aajel ru naq tqanaw ut tqoxloq’i uy ta moko jo’kan cho’qi qe. Jultikaq b’an aj wi’ qe naq li aajel ru a’an rab’inkil maraj xch’olob’ankil k’a’ ut naq jalan cho’q qe li k’a’aq re ru. -“Ut ink’amaq b’i linch’ina champa re xsik’b’al chaq junaq chik k’ulb’il na’leb’” chan linwa’chin naq kiraqe’k, ma re ink’a’ taapaab’ aj Tin aj wi’ xk’ab’a’. Ma raj maak’a’ reek’ cho’q aawe naq aj Tin aj wi’ xk’ab’a’. ka’aj wi’ nawaj xyeeb’al aawe naq linna’chin kixye: tik laa’at a Tin, moko us ta naq nakach’ot chi ru li seeraq’. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

77

Uutz’u’ujinb’il aatin

Li mesuul aj moy u Wi’ ta raj wank junaq inmesuul aj moy u, Jok’ihaal raj tinmesu chi ru… Li xb’een, li tz’aqal xb’een, b’een, Tinmesu raj li neb’a’il, Re naq chi qajunilo wanq qatzakahemq.

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

Por Mario Enrique Caxaj

Li xkab’ tinmesu, A’an raj li k’iila rahob’tesink, Re naq laa’o li kok’al ink’a’ chik rahob’tesinb’ilaqo. Li rox Tinmesu raj sa’ chi xjunil li ruuchich’och’ Li xk’iila jalanil ru rilb’al li wank ut li rahob’tesink. Re naq winq ut ixq Ilb’ilaqeb’ chi junqnaqik xloq’aleb’.

78

Wi’ ta raj wank junaq inmesuul aj moy u, Tinmesu sa’ lintenamit Chi xjunil li ink’a’ nak’ehok chi wank sa’ tuqtuukilal: Jo’ qayehaq li tz’eqtaanank ut li majewank poyanam, Li tz’okaak ut li kaqalik. Saq raj ru tkanaaq chi xjunil Junes sa’ tuqtuukilal raj chik t-uxq li wank. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Majewank poyanam: Xtz’eqtaanankil ut ink’a’ rajb’al junaq li poyanam yal xb’aan xb’onol li xtib’el, rismal, xt’orolal xse’ ru ut maraj wan chik xkomon. 79

Nawom

Xnimqal ru patz’om…. Sachb’ach’oolejil wi’ tz’aqal rab’inkil xsumenkil Re qawa’ Armstrong A.J. Xxokb’il chaq xb’aan qawa’ Dianiel Caciá

K’a’ ru junaq chi yo’yookil k’a’aq re ru naxkuy xpisk’onkil lajeeb’ xwuqk’aal sut xnatil li xteram. Yalaq k’am xk’a’uxlankil naq nakakuy xpisk’onkil jun nimla tzuul lajeeb’ xwuqk’aal meetr xnatil li xteram. Cho’q re li poyanam a’an tik chi maajoq’e b’i truuqan, ab’anan wi’ ta raj numtajenaq qaseeb’al kama’ xseeb’al junaq li k’aq, tik chi xiikil raj b’i ta xsahilan. Li k’aq, tik chi numtajenaq xseeb’al, naxkuy xpisk’onkil a’yaal jo’ najtil, wi’ taajuntaq’eeta raj rik’in li xch’ina nimal, li xul a’in naxkuy xpisk’onkil junmay sentiim… naraj naxye lajeeb’ xwuqk’aal sut chi jo’ xnatil li xch’ina teram maraj oxk’aal sut chi jo’ li xnimal roq li ch’ina xul a’in. K’a’ ru reek’ naq taawab’i. Ma taawaj raj xsutq’isinkil aawib’ jo’ ch’ina k’aq. K’a’ ru junaq chi yo’yookil k’a’aq re ru nak’iik kach’in chik ma junq meetr rajlal kutan. Yalaq chap xk’a’uxlankil naq yook raj chi k’iik junq meetr laateram rajlal kutan. Jarub’ meetr raj put wanq aawe chi ru jun xamaan.

80

Wi’ ta raj laa’at li simb’ tz’aqal yaal raj b’i’an naq tatk’iiq jo’ xqab’i chaq. Wankeb’ jun paay li simb’ tik junlaju ro’k’aal sentiim nak’iik chi ru li jun kutan. Maji’ wi’ oxib’ po ak xhulak lajeeb’ xka’k’aal meetr xnajtil xteram. K’a’ ru nakaye. Ma tik taasutq’isi aawib’ jo’ simb’. K’a’ raj ru rusilal ut k’a’ raj ru ink’a’ rusilal li k’iik sa’ junpaat.

B’ar re xcha’alil li xjunxaaqalil li poyanam jwal kaw nak’iik. Junli nimla yalok u nake’xb’aanu chi rib’ileb’ rib’ li ismal ut li ixi’ij. Q’ehi ani na’elk chi uub’ej. Wi’ ta raj tk’eemanq reetal chi us naru raj nayeemank naq moko juntaq’eeteb’ ta xkawilaleb’ rib’. Xb’aan naq li ismal a’an li na’elk chi uub’ej. Li rismal li jolom nak’iik, kach’in chik ma kab’laju sentiim chi ru li junq hab’. A’ ut li ixi’ij yal oxib’ sentiim aj wi’ nak’iik chi ru li jun hab’. K’a’ ru nakaye chi rix li na’leb’ a’in. Ma taawaj raj xyalb’al rix.

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

Jarub’ sut ta wi’ naxpumya rib’ li qaam chi ru jun hab’. Junaq k’uula’al naxpumya rib’ li raam mare kaak’al maraj ut o’k’aal sut chi ru jun k’asal. A’in naraj naxye naq kab’laju roxk’aal miyon sut naxpumya rib’ chi ru jun hab’. Li raam junaq nimla poyanam naxpumya rib’ oxk’aal maraj ut kaak’aal sut chi ru jun minuut. A’in naraj naxye naq ka’k’aal miyon sut naxpumya rib’ chi ru jun hab’.

Pumyank: A’an naq na’eek’ank maraj naq naxt’oryarib’ li aamej.

K’a’ ru nakaye chi rix a’in. Ma tik chi naab’al sut maraj ink’a’. K’a’ ut naq naab’al sut naxpumya rib’ li raam li poyanam.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

81

K’a’ ru chi xulil naruuk chi xb’alq’usinkil chi junajwa li xjolom. Ka’jeb’ wi’ li warom nake’ruhank chi b’aanunk re li na’leb’ a’in. Eb’ li warom q’axal q’es nake’ilok ut ink’a’ jwal na’eek’ank sa’ rix ruheb’. Re xtenq’ankileb’ rib’ chi ru ch’a’ajkilal a’in, rik’in li ilok, tik nake’xb’alq’usi li xjolomeb’, re naq sa nake’ril li k’a’ re ru wank chaq chi rixeb’. K’a’ raj ru tk’ulmanq wi’ ta raj tatruhanq chi xb’alq’usinkil laajolom jo’ kama’ naxb’aanu li warom. Ma tk’ul raj aawu. K’a’ ut. K’a’ ru junaq k’a’aq re ru jwal kaw xyaab’ naq kimoqk sa’ xb’een li ruuchi ch’och’. Li jwal kaw ki’eek’ank a’an li moqk kixb’aanu li k’u Krakatoo. Li k’u a’in wanjenaq sa’ xyi jun retel li ch’och’ sa’ xyi ha’ aran Intonees. Sa’ xk’ab’a’ naq tik numtajenaq wi’ chik xkawil naq kimoqk tik kixjach sa’ xyi li ch’ina pumpuukil ha’. Kixwaklesi jun nimla choql naq kimoqk, numenaq ta o’laju roxk’aal kiloom xteram chi ru choxaal naq kiwakliik, aka’ kixb’aanuhan tikkixtz’ap tz’aqal xsa’ ru qawa’ Saq’e ut o’laju k’aal kiloom ta xsutam ke’kanaak sa’ q’oqyin.

Kanaak sa’ q’oqyin: Naru na’uxk kanaak sa’ ak’ab’a sa’ xk’ab’a’ xmajelal li saqenk, sa’ xk’ab’a’ xk’ihal li poqs maraj wank chik xkomon.

82

Moko ka’aj ta a’in li kik’ulmank, kixhetetle b’an aj wi’ ru li palaw ut xb’aan a’an kixb’ololi chaq rib’ ru li ha’ ut kitaqe’k numenaq ta lajeeb’ xka’k’aal meetr xteram chi ru choxaal, ma kach’in ta xnajtil koxrepoq xb’aan li xmetz’ew, toj re kixsach ru chi xjunil li kixtaw sa’ li xb’e. Sa’ xk’ab’a’ xkawil raanil li ha’, kixsach waqxaqib’ k’aal chi tenamit ut kixkamsi numenaq ta waqlaju xka’k’aal mil chi poyanam. Ki’ab’iik li xyaab’ li nimla moqk a’in xb’aaneb’ chi xjunil li poyanam nake’tawmank toj sa’ oob’ mil kiloom rik’in li na’ajej a’an. Aawilomaq ta xnimal li rahilal kik’ulmank.

B’eek: Nume’k naxb’aanu junaq li k’a’aq re ru nareek’asi rib’.

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

K’a’ ru chi x’amil jwal nim chi ru li ruq’m li poyanam. Li xxiwankil ru li x’am a’an jwal na’ab’imank chi us sa’ li qayanqil. Ab’anan mare us raj aj wi’ xnawb’al kach’inaq chik na’leb’ chi rixeb’ li xul a’in. Tinseeraq’i kach’inaq aawe naq li x’am jwal nim xchapomeb’ a’an aj Kolyaat nake’xye re ut junes kok’ tz’ik naxchapeb’ cho’q xwa. Wuqub’ xka’k’aal sentiim xnimal rix, ut lajeeb’ sentiim tz’aqal xnimal roq. Yalaq chap xk’a’uxlankil a’in. K’a’ raj ru reek’ naq taajuntaq’eeta raj rik’in xnimal laawuq’m. Ma tz’aqal raj taamoch’o. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

83

K’a’ ru junaq chi yo’yookil k’a’aq re ru kach’in chik ma kiib’ sut chi xnimal junaq b’olotz xsa’ li ru. K’a’uxla junaq xnaq’ uhej kama’ tz’aqal a’in xnimal. Li xnaq’ uhej yooko chi xyeeb’al taawil raj chi kiib’ sut chi xnimal junaq li b’olotz. Ab’an mare tik maajoq’e taapaab’, li xnaq’ ru li xtz’i’ ha’ tz’aqal chanchan chik xb’iisul li yooko chi xyeeb’al arin. Nink’a’uxla naq ink’a’ nachalk aaxiw chi rab’inkil naq ma kach’in ta xnimal li xnaq’ uhej a’in. K’a’ ru nakaye. K’a’uxla naq yal juuun naq naxchap xka’yankil xsa’ laawu li xul a’in. K’a’ ru chi che’il jwal najt xteram nak’iik, sa’ ruuchi ch’och’. Li nanawmank ru toj anaqwan a’an jun li che’ nayeemank re Ab’eet natawlimank sa’ xteepal jun retel li ch’och’ sa’ xyi ha’ aran Kanara. kixtaw waqxaqib’ xwuqk’aal meetr xteram. Chi q’eq’ook raj… tq’ax b’i’ ta xnimal roq junaq nimla b’atz’unleb’aal b’olotz oq. Jarub’ sut raj t-ok li xnimal aawoq sa’ chi xjunil li xnimal roq li che’ a’in. Jo’ nimal ta wi’ tz’aqal xnimal roq li che’ jwal najt xteram nak’iik sa’ laak’aleb’aal. Jo’ k’ihaal ta wi’ chik ma naxtaw kama’ xnimal roq li che’ yooko chi xseeraq’inkil aawe. 84

Chan ru li xb’een b’eeleb’aal ch’iich’ ke’xk’uub’ sa’ li ruuchi ch’och’. Eb’ li xb’een b’eeleb’aal ch’iich’ ke’k’uub’aak chaq a’an li eek’asinb’ileb’ yal rik’in woqxha’. Li xb’een b’eeleb’aal ch’iich’ a’in kik’uub’aak chaq xb’aan jun li poyanam aj Prans. Li xnajtil naxkuy raanilankil li ch’iich’ a’in… a’an oob’ kiloom aj wi’ chi ru jun hoonal. Li yaal a’an, naq li xtiklajik chaq li k’uub’ank b’eeleb’aal ch’iich’ kiwank chaq chi ru li hab’ 1885, naq qawa’ karl B’ens kiruhank chi xk’uub’ankil jun li raam li b’eeleb’aal ch’iich’ nak’atok kasoliin. Sa’ xtiklajik chaq tik chi chanchan li yal napisk’ok naq taawil ut tik chi yal nasalsotje’k wi’ naq naxik, toj re naq kixtiikob’resi li xb’e ut sa’ xyaalal aj wi’ chik ki’ok chi b’eek. Eb’ li k’iila puktasib’aal esil chi tz’iib’anb’il ke’ok chaq chi xyeeb’al “tik maajun chik junaq xtenq’ank ut anaqwan xb’eek li b’eeleb’aal ch’iich’ ut naxik chik chi ru; kixtawatq li q’oot sa’ li xb’e, kixtawatqeb’ poyanam. Kitaaqiik xb’aaneb’ jun tuub’ chi saaj poyanam, k’amk’o’keb’ raanil chi rix ut chi yal nake’xeeyank aj chik naq koxe’raqe’q”. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

K’uub’anki ch’iich’: Xk’ulinkil rib’ chi rib’il rib’ li xcha’alil. B’ehek chi oqej: B’ehek naxb’aanu li poyanam chi roq. 85

Cuento

El espejo mágico

Por Claudia González

Encantado: que tiene un poder especial.

Joyabaj es un municipio del departamento de El Quiché. Su nombre deriva de la palabra Xol abaj, que en idioma K’iche’ significa “entre piedras”.

86

Había una vez un espejo encantado. El espejo tenía la cualidad de mostrar solamente la verdad. Muchas personas que lo habían tenido en su poder habían descubierto en él un gran tesoro. El espejo pasó por muchas manos. Un día llegó a las manos de Huracán, un niño que vivía en la comunidad de Santa María Joyabaj. Huracán pensaba que él no era lo suficientemente listo para hacer muchas cosas. No estaba contento con su nombre, porque en la escuela le hacían bromas. Cuando él se acercaba, decían: —¡Cuidado, porque viene el Huracán!... Los huracanes sólo sirven para destruir... Jajaja. Huracán sólo los escuchaba. Agachaba su cabeza y se iba por otro lado. Se sentía triste.

Un día que estaba jugando con su hermano, lanzaron lejos la pelota. Huracán fue a buscarla y encontró el espejo mágico. El espejo estaba sucio, pero tenía un marco de madera que lo hacía ver muy bonito. Lo guardó y se lo llevó en su morral. En su casa lo limpió muy bien y lo colocó en su cuarto. Al día siguiente, se levantó temprano para ayudar en la casa. Se alistó para ir a la escuela. Al peinarse se acercó al espejo y vio algo muy curioso.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

87

Vio a un niño fuerte que se parecía a él. Era como ver una película. Tenía muchos amigos y amigas y lo respetaban. Le decían que su nombre era muy especial y que les hubiera gustado llamarse así. Huracán se restregó los ojos y pensó que todavía estaba soñando. Su mamá le dijo que se apurara. Volvió a ver el espejo y parecía muy normal. En la escuela no dejaba de pensar en lo que había visto en el espejo. Se preguntaba si estaría soñando o de verdad lo había visto. 88

Volvió a casa con esa curiosidad. Al entrar al cuarto lo primero que hizo fue ver el espejo. Al acercarse empezó a notar que volvía a ver al niño fuerte. Su cara se parecía a él, pero algo en él era diferente. El niño estaba contento y parecía que tenía mucha confianza en sí mismo. Vio que el niño estaba ayudando a otros niños y niñas a resolver problemas de matemática. En un pizarrón les hacía dibujos y les explicaba.

¿Estoy entendiendo lo que leo?

Nuevamente se frotó los ojos para estar seguro de lo que veía. Al abrirlos notó que seguía viendo al niño fuerte. El niño caminaba recto, con sus hombros derechos. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

89

—No puedo ser yo —se dijo—. Le voy a contar a mi mamá. Así lo hizo. Ella llegó al cuarto y observó el espejo de cerca, se vio reflejada sonrió y le dijo a su hijo: —No veo nada raro. —Espera —dijo Huracán—. Quédate y verás lo que yo veo. Su mamá se quedó a su lado. Al acercarse Huracán se vio como un niño fuerte. —Ves mamá, me veo fuerte. Su mamá le dijo: —Yo siempre te he visto como un patojo fuerte. En el espejo solamente veo lo que veo al verte a los ojos.

90

—Pero mamá, en el espejo vi que mi nombre era especial. Su mamá le respondió: —Tu nombre es especial. Huracán en idioma K’iche’ significa El Corazón del Cielo. Te lo pusimos porque desde que naciste siempre supimos que ibas a ser una gran persona. Su mamá salió del cuarto y él se quedó sentado en su cama. Pensaba en lo que había visto y en lo que su mamá le había dicho. Luego agarró el espejo y lo empezó a revisar. Pensó que tendría algún truco. Al darle vuelta leyó lo siguiente:

verás o j e p s e En este almente lo que re i miras algo S eres tú. es porque diferente scubierto e no has d que llevas el tesoro dentro.

Entonces entendió que lo que veía en el espejo era lo que realmente era: fuerte y listo. Tenía un nombre con un significado muy especial. Pero no se había dado cuenta de todas sus cualidades. Abrazó el espejo y dijo: —¡Gracias! De ahora en adelante seré como soy. No tomare en cuenta lo que los y las demás digan de mí.

Fin

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

91

Xseeraq’inkil nawom

Li ajleb’aal kutan re li yu’am

Re qawa’ Daniel Caciá

l kutan

Ajleb’aa

Ajleb’aal kutan reheb’ aj Kaxlanwinq: A’an li ajleb’aal kutan yook roksinkil yalaq ta b’ar, re rajlankileb’ li kutan, xamaan, po ut li chihab’.

92

Jo’ k’ahinaqin chi xb’aanunkil, rajlal ninch’inachunub’ wib’ chi re xaml. Nahulak chi wu rutz’b’al xb’ook li kok’ poch, li q’eqi kenq’, li risk’i’iji pur ut li kape. Ab’anan, manakenaw k’a’ ut. Li xyaalalil a’an naq rajlal na’aatinak linna’chin qik’in re xch’olob’ankil chi chaab’il li qayehom qab’aanuheem laa’o Laj Maay. Jun kutan kixpatz’ we: -Xal, k’a’ ru kutankil wanko anaqwan. -Luuns – chankin naq kinchaq’ok. -Wi’ yookat xk’a’uxlankil li rajleb’aaleb’ kutan laj kaxlanwinq – yaal b’i’an. Ab’anan nawaj xyeeb’al aawe naq laa’o Laj Maay jalan wi’ li ajleb’aal kutan naqoksi. -Ma yaal, ma a’an li ajleb’aal kutan t’uyt’uuk chi ru li ka’cham. Ab’an toj maji ninnaw ru chi us – chankin naq kinsume.

-Ab’anan xhulak xhoonalil naq li wi inmam –chan wi’ chik linna’chin. Ut kixchap li ajleb’aal kutan Maay toj re naq kixch’olob’ chi us chi wu. A’an a’in li ajleb’aal kutan Maay “Ch’olq’ij” nayeemank re sa’ li aatinob’aal k’iche’. Nayeemank aj wi’ re oxloq’il ajleb’aal kutan. A’an jun ajleb’aal kutan jwal jalan chi ru li nake’roksi laj kaxlanwinq.

l kutan

a Ajleb’a

Na’uxmank xraqb’al ru sa’ oxlaju numik ut junqmay kutan ru li junq numik. Chanchan ta raj wi’ naq na’uxmank xtusub’ankil chi oxlaju po ut junqmay kutan raj ru li junq po, ab’anan ch’olch’ook chi qu naq moko raqb’il ta chi po chi junq numik b’an, sa’ xk’ab’a’ a’in nayeemank re junq winaq. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

93

Li ajleb’aal kutan maay, na’oksimank re xsumenkileb’ li patzom chi rix: anihin. K’a’ ru lintaqlankil sa’ xb’een a ruuchi ch’och’ a’in. Naraj naxye naq maawa’ a’an junaq ajleb’aal kutan yal re ta xnawb’al xb’e li po. Nim b’an chi us xk’anjel. A’an jun aj tenq’anel re xtawb’al xb’ehil li yu’am. Li kutan junjunq k’utb’esinb’il rik’in jun li eetalil, ut wank xyaalalil li junjuq.

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

94

Jo’ qayehaq, anaqwan wanko chi ru li kutan Oxib’ Iq’, naxk’utb’esi li loq’laj Iq’ nasaab’esink re li ochoch ut li junxaaqalil. A’an jun chaab’il kutan re k’a’uxlak chi rix li rusilal li xsaqob’resinkil ru li qak’a’uxl ut k’a’uxlak chi rix li chaab’il b’aanuheem li ttenq’anq qe maraj li ttenq’anq reheb’ li komon chi wank sa’ xyaalal.

Ajleb’aal kutan

Eb’ li poyanam nake’yo’laak chi ru li kutan Iq’, a’an chaab’ileb’, q’uneb’ xch’ool ut jwal nake’xtenq’a li ras riitz’in. Wi’ tz’aqal ch’olob’anb’il chi ruheb’ li xb’e li xyu’ameb’ naru naq jwal chaab’ilaqeb’ re li yakok, re b’anok maraj xjolominkileb’ li poyanam, maraj xjolominkil junaq molam. Wi’ ut ink’a’ us naq nach’olob’amank chi ruheb’ li xyaalalil li xyu’ameb’, sa nake’t’ane’k sa’ li ink’a’ us, nake’kawuuk raatin sa’ xb’eeneb’ li komon maraj nake’xkutb’e raatineb’ ut yal sachokeb’ li xtumineb’. Jo’ chan ru li kutan Iq’, jo’kaneb’ li xkomon b’eelelaju chik, ak wankeb’ xyaalalil li junjunq. Naq nayo’laak junaq li k’uula’al, toj na’uxmank rilb’al li ajleb’aal kutan re naq na’uxk k’a’uxlak chi rix chan ru t-uxmanq xtenq’ankil ut xch’olb’al xb’ehel li xyu’am sa’ li chaab’ilal ut xyeeb’al aj wi’ re k’a’ ru li ink’a’ tb’aanu. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

95

Ch’ina’us tz’aqal xnawb’al chi xjunil li kixch’olob’ chi wu linna’chin naq twab’i. Toja’ b’i’ naq kinpatz’ rehan: -Ut k’a’ ru xyaalalil li xkutankil inyo’lajik. Toj aran ut kixch’olob’ chi wu naq, sa’ li ajleb’aal kutan maay, kinyo’laak chi ru li kutan Kiib’ AjPu.

Li kutan a’in na’uxmank xchapb’al rik’in Qawa’ Saq’e. Naq nahulak li kutan a’in sa’ li ajleb’aal kutan tento xpatz’b’al li na’leb’ re laj eechal re li choxaal ch’och’ re naq tooruuq chi xtawb’al ru li xnawomeb’ li qamama’ qixa’an. Jun chik anchal, chaab’il li kutan a’in re xtikib’ankil junaq chaab’il k’a’uxl, xkawub’resinkil li qach’ool, xnujob’resinkil qib’ chi metz’ew re naq sa’ tqaq’ax ru li k’iila ch’a’ajkilal. 96

Eb’ li poyanam nake’yo’laak chi ru li kutan Ajpu naru xtenq’ankileb’ re naq a’anaqeb’ aj tz’iib’ maraj aj aatinanel chi ruheb’ li k’iila poyanam. Naru naq a’anaqeb’ aj peech’, aj tenol ch’iich’, aj pak’onel. -Na’chin –chankin wi’ chik re-. Jo’kan pe’ naq naxk’e li kok’ perel tz’alamche’ we linwa’chinan, re pe’ naq tinyiib’ kok’ k’a’aq re ru chi ruhan. Ut jo’kan chalen naq yooko chi aatinak chi rix li junjunq chi kutan. Aran ut kintaw ru naq chaab’ileb’ chi xjunileb’ li kutan. Jo’kan aj wi’ li junjunq tento naq tnaw li xkawilal ut li xmajelal re naq ttenq’a rib’ chi ru li xyu’am ut xyalb’al xq’e re xk’eeb’al chi k’anjelak chi ruheb’ li xkomonil li xmaatan k’eeb’il chaq re.

Ajleb’aal kutan

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

97

Fábula

El mulo y el zanate ladrón En la rama de un árbol, Muy contento, estaba el señor zanate.

Original de “El Mulo y el ladrón” de María Antonia Lacape. Adaptado por Mario Enrique Caxaj

Atado a un tronco, y con una carga de quesos de Taxisco, sobre su lomo, permanecía un mulo.

Atado: Estar amarrado a algo. Disimulo: hacer para que los demás no se den cuenta.

98

Al verle, el zanate pensó: —Me llevaré un poco de ese queso. Y acercándose con disimulo de aquella carga cogió.

El mulo asustado le dio tales patadas, que lo mandó a parar al hospital.

¿Estás entendiendo la lectura?

El mulo le dijo: —Señor zanate, no olvide que del ladrón ésta es la suerte: O se encuentra con un golpe fuerte o termina en la prisión.

Moraleja: “Al que roba siempre le va mal.” Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

99

Instructivo

Juguemos a la Matemática Por Daniel Caciá

Organízate y realiza cada uno de los siguientes juegos. Lee despacio las instrucciones y prepara lo que se necesita para jugar.

El juego de los trece objetos ¿Qué materiales necesitas para jugar? Trece tapitas u otros objetos pequeños (piedras, botones, etc.) ¿Cuántos juegan? Dos personas. ¿Cómo se juega? 1. Coloquen trece tapitas en una mesa.

2. Por turnos, cada quien quita una, dos o tres tapitas.

100

3. En cada turno, cada quien puede variar lo que quita. A veces puede ser una, otras veces dos y otras tres tapitas. 4. No se puede dejar de quitar en cada turno ni se pueden quitar más de tres. 5. Gana quien quite la última o las últimas tapitas (una, dos o tres tapitas).

Sumar a la meta ¿Qué materiales necesitas para jugar? Veinticinco piedrecitas u otros objetos pequeños (botones, tapitas, etc.) y hoja “Sumar a la meta” (está en la siguiente página). ¿Cuántos juegan? Dos a cuatro personas. ¿Cómo se juega? 1. El grupo escoge un número entre 20 y 60. Ese será el “número meta” y debe ser el mismo para todo el grupo. 2. Por turnos, cada quien coloca una piedrecita en uno de los números de la hoja “Sumar a la meta”. 3. En cada turno se suman los números que se van ocupando. 4. Gana quien llegue primero al “número meta”.

¿Estás entendiendo la lectura?

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

101

Hoja “Sumar a la meta”

102

5

5

5

5

5

4

4

4

4

4

3

3

3

3

3

2

2

2

2

2

1

1

1

1

1

Atrapados ¿Qué materiales necesitas para jugar? Cuatro objetos pequeños de un color y cuatro de otro color (tapitas, semillas, botones), cuadriculado en hoja de papel. ¿Cuántos juegan? Dos personas. ¿Cómo se juega? 1. Cada quien escoge un color de objetos y los coloca en los cuadritos que están en uno de los lados del cuadriculado. Deben quedar en lados opuestos.

2. Por turnos, cada quien mueve uno de sus objetos hacia adelante o hacia atrás. Toma en cuenta que sus movimientos no pueden ser a la izquierda ni a la derecha.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

103

3. El movimiento puede ser de cualquier número de cuadritos siempre que sea hacia adelante o hacia atrás.

4. Ningún objeto puede saltar sobre otro. 5. Pierde quien se quede sin poder mover sus objetos. Es decir que sus objetos quedan…. ¡atrapados!

104

Basta numérico ¿Qué materiales necesitas para jugar? Hojas de papel y lápiz. ¿Cuántos juegan? Dos a cuatro personas. ¿Cómo se juega? 1. Cada quien copia y escribe lo siguiente: Número

x 4

x 2 x 8

x 9

x 7

Correctas

2. Por turnos, alguien dice un número entre dos y nueve. Los demás lo copian en la primera fila e inmediatamente comienzan a multiplicarlo por cada número de las columnas.

¡Juguemos con siete!

3. Quien termine primero de multiplicar dice: ¡Basta! Todas y todos se detienen en ese momento. 4. Con participación del grupo comienzan a revisar las respuestas. En la columna “Correctas” cada quien anota el número de respuestas acertadas. 5. Después de llenar la hoja, sacan el punteo total. Gana quien tenga más puntos. Ejemplo: Marcos Número 7

x 4

x 2 x 8

x 9

x 7

28

14

x 4

x 2 x 8

x 9

x 7

28

14

64

49

52

Correctas 2

Lucía Número 7

56

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Correctas 4 105

Científica

El caballito de mar, un papá muy especial Por Yessenia Juárez Schaad

Son las 12:30 del medio día. Suena la campana de la escuela y Marcela sale corriendo. En la puerta se encuentra un grupo de mamás y algunos papás esperando a sus hijos e hijas. Dentro de ellos sobresale don Jacinto el papá de Marcela. Todos los días don Jacinto va a traer a Marcela a la escuela. A veces va en bicicleta pero generalmente va a pie. La toma de la mano, la ayuda con su morral y la escucha con atención y entusiasmo. Cuando llegan a la casa, ponen la mesa y se sientan para almorzar.

106

Un día Marcela le dijo: —Papá hoy pensé en usted todo el día. Bueno, todos los días pienso en usted. ¡Pero hoy fue mejor! —¿Por qué Marcela? —pregunta el padre. —Es que hoy, la maestra nos leyó la vida de un animalito que se parece a usted.

—¡Yo me parezco a un animal! —exclama el padre asombrado—. ¿Pero por qué? ¿Acaso no te cuido con cariño? —¡Pues por eso papá! ¡Por eso usted se parece al caballito de mar! Marcela sacó la lectura que le dió la maestra. Se sentó junto a su padre y entre los dos leyeron:

¿Estás entendiendo la lectura?

El caballito de mar, un papá muy especial El caballito de mar es un pequeño pez marino muy especial. Es diferente a la mayoría de los demás peces. Recibe su nombre porque su cabeza se parece a la de los caballos terrestres. Las diferencias entre los caballitos de mar y los demás peces son las siguientes: Tienen la cabeza en ángulo recto con el cuerpo, es decir, como una escuadra. Su cola es prensil. Esto quiere decir que se pueden enroscar en torno a los tallos marinos para sujetarse. Nadan muy lentamente. Se deslizan hacia adelante con su aleta trasera o dorsal porque al moverse produce vibraciones.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

En torno: alrededor de algo.

107

Los caballitos de mar nadan muy despacio. Se calcula que un caballito tardaría dos días y medio en recorrer un kilómetro. Sus ojos se mueven independientemente uno del otro. Se alimentan de pequeños organismos que succionan con sus largos hocicos. También comen algunas crías de peces, como los guppies, platys y otros. Los caballitos de mar viven entre las plantas marinas y algas de los mares templados y tropicales del lejano oriente y la costa del pacífico.

Succionar: absorber algún líquido por la boca.

108

—Pará Marcela, no sigás leyendo —dijo el padre—. Pero, ¿en qué me parezco al caballito de mar? ¿Tengo cabeza de caballo, o cola prensil?

Marcela soltó una carcajada y dijo: No papá, ahorita voy a leer la parte en la que usted se parece al caballito de mar. Entonces Marcela con mucho entusiasmo continuó:

Reproducción de los caballitos de mar Entre los caballitos de mar ocurre algo muy especial. La hembra no realiza ninguna de las tareas maternas como otras especies. Ella coloca los huevos en la bolsa incubatriz del macho para que él los cuide, hasta que nazcan las crías. Hembra

Macho

Aleta dorsal Bolsa incubatriz

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

109

Quien tiene y cuida a los bebés es el macho. Tiene contracciones. Su parto puede durar hasta dos días. Esto hace que el padre se canse mucho. Nacen aproximadamente 400 diminutos caballitos de mar. Contracciones: movimientos involuntarios del vientre necesarios para hacer que una cría nazca. Generalmente producen mucho dolor a la mamá y en este caso al papá.

¿Estás entendiendo la lectura?

110

Otra de las curiosidades de los caballitos de mar es que durante toda su vida solo tienen una pareja. Si un miembro de la pareja muere, puede ser que el que sobrevivió nunca más busque un nuevo compañero o compañera.

Cuando Marcela terminó, le dijo a su padre: —¿Entendió papá, por qué usted se parece al caballito de mar?

El padre muy emocionado contestó: —Sí, Marcela, sí lo entendí. En que yo te cuido y te protejo igual que el caballito de mar hace con sus crías.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

111

Seeraq’

Xjo’ maajo’kil k’a’uxl laj Sen Tz’aqal xk’a’uxl: Pedro Pablo Sacristán Xokb’il xb’aan: Brenda Oliva

Ab’enaak: xtaqlankil junaq li k’a’aq re ru chi rix junaq li poyanam. Mare tasal hu, tzakahemq ut wank chik xkomon. Arin Guatemala na’uxmank li xb’aanunkil li ab’enak chi rixeb’ li b’eeleb’aal ch’iich’.

112

Laj Sen a’an laj q’asxtesinel re li k’a’aq re ru naxk’am chaq li b’eeleb’aal ch’iich’ chi ab’en ut naxkanab’ naq nanume’k sa’ xb’een li tzuul. Ma kach’in naq kixriila rix li chaab’il k’anjel a’in xb’aan naq ki’elk chaq sa’ jalanil na’ajej. Sa’ xch’ool a’an, kik’ehek li k’anjel a’in re sa’ xk’ab’a’ naq naxnaw q’ehib’k. Sa’ xb’een li xkutan chi k’anjelak, kixk’ul li k’a’aq re ru ab’enanb’il: jun xji’b’al ixi’ij, jun soq’soq’il ru warib’aal, lem re ilok sa’ saq’e ut jun li nimla tasal hu. Naq kiril li k’a’aq re ru sa’ junpaat kixye: Pe’ jo’kan, ak xinnaw chikan ani chalkeb’ re chi xokok re a’in.

Sa’ li hoonal a’an ak te’hulaq chi re li okeb’aal laj b’itonk’ot, li qana’ x’am, eb’ li saajil xb’aqel kamenaq ut li chili’. Laj sen, tik ink’a’ kixk’eheb’ kach’inaq chi aatinak. Sa’ junpaat kixye reheb’:

-Meeye wan we, meeye wan – chan naq kixseeb’aka rib’ chi aatinak laj Sen. Ak xinq’ehi chikan k’a’ ru eerajom. Chi rix a’an kirisiheb’ chaq li tasal hu, li ru warib’aal, li ji’leb’ ixi’ij ut li lem re ilok sa’ saq’e. Ut kixye xkomon li raatin: -Li ji’leb’ ixi’ij a’an re qana’ x’am. Xb’aan naq najter na’ok lochochnaq ut tento naq tsaab’esi kach’inaq li rixi’ij. Li ru warib’aal, ink’a’ kixk’a’uxla ka’sut oxsutaq naq kixq’axtesi re li chili’, xb’aan naq tento tk’aaytesi rib’ chi pisk’ok chi kaw. Jun chik anchal aajel ru naq wanq junaq xsoq’soq’il ruhil na’ajej re pisk’ok. Li lem a’an re laj b’itonk’ot, xb’aan naq aajel ru junaq li xlem re xkolb’al xsa’ li ru chi ru li xkutum li saq’e. Ut anaqwan li nimla tasal hu, nink’a’uxla naq a’an jun santil hu’; a’an tento naq tinq’axtesi re li saajil xb’aqel sib’yaan xb’aan naq a’an aj tij, ut nintz’aama chi ru naq chi tijo’q ta chi wix rajlal. Jo’ nakek’e reetal tz’aqal chaab’ilin chi q’ehib’k.

Soq’soq’: Junaq k’a’aq re ru potzpotz maraj q’un xsa’ ut nasob’e’k naq taayab’ chi kaw.

Nawe’k naraj Xb’aqel sib’yaan, xb’aqel kamenaq maraj xooton aamaak. Jo’ka’in nayeemank re jun li xul chanchan rilb’al li chili’, sa’xk’ab’a’ li naxb’aanu, chanchan chik li natijok, jo’kan naq nayeemank re xooton aamaak. Ab’anan, li tz’aqal yaal chi rix li naxb’aanu, a’an naq re xk’aak’alenkil li xtzak.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

113

aj b’itonk’ot ut eb’ li rechb’een, tik ink’a’ ke’xkanab’ chi xraqb’al li raatin. Li yookat chi xyeeb’al chi rix laj xooton aamaak, ak nawb’il chikan sa’ li tzuultaq’a, a’an ink’a’ chik naraj tyehe’q re naq a’an aj tij. Maapatz’ chikan. -Hahahahaha’ -chankeb’ naq ke’xjap re chi se’ek… -Pe’ tik xnimalat chik ru aj q’e naq taayehatq aawib’. – chan li chili’-. Qilaq ut, li xb’een tqaye aaw, a’an naq li x’am xchalk chi xxokb’al li nimla tasal hu, a’an wank sa’ xyaalal, ut toj maajun raj aj wi’ naxjoch. Li soq’soq’il ru warib’aal a’an re laj b’itonk’ot, xb’aan naq sa naril xtolob’ankil rib’ chi war chi ru xkutum qawa Saq’e chi reheb’ li pumpuukil ha’ ut yal junelik pak’pook chi wark… li qalo’y xb’aqel sib’yaan, traj li ji’leb’ ixi’ij ut li xaye chaq laa’at naq a’an aj tij, a’an moko yaal ta xb’aan naq tik ink’a’ xpatz’om kach’inaq tijok ut moko jo’ ta li x’am. Ut li lem re ilok sa’ saq’e a’an we laa’in, xb’aan naq ink’a’ chik saqen nakin’ilok tik xiikil naq ninteni wib’ sa’atqeb’ li xiik’ naq nakinpisk’ok sa’ li pim. -Tz’aqalaq xaye, chan laj Sen naq kixtoq chi ru li raatin, ak yook aj wi’ kach’inaq chi elk li xxutaan -naraj naxye naq laa’at yaal naq nakatpisk’ok. 114

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

115

-Laa’in, yaal tz’aqal, chan li chili’-, ab’anan jo’ yookat chi xk’eeb’al reetal, naq nakak’a’uxlaka li jo’ maajo’ re xq’ehinkil li traj li junjunq tik naxsachb’esi ru li k’a’uxl… -Ink’a’ nintaw ru li nakaye –chan laj Sen-. K’a’ ru li xk’a’uxlankil li jo’ maajo’, maraj li xq’ehinkil li traj li junjunq jo’ nakaye

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

116

Yook chi xkujb’al xlem li chili’ naq kixsume: -A’an naraj naxye naq xayeeb’eke laak’a’uxl chi qix chi toj maji’ wi’ nakanaw qu. Ut xatsachk rik’in li xyeeb’al k’a’ ru xchalk chi xxokb’al li junjunq. Naraj naxye naq , rik’in xseeb’ankil aawib’ chi xk’a’uxlankil li tqaj tik xatsachk. Yaal pe’ tz’aqal li kiyehe’k rehan. Ak kiib’ oxib’aq kutan ta chik chi rix xnawb’aleb’ ru li xul, laj Sen, yal naxjap aj chik re chi xse’enkil rib’ naq naxseeraq’i li q’ehib’k naxb’aanu. Ut kixtaw ru naq li xk’a’uxlankil maraj li xyeeb’al chi jo’ maajo’ junaq na’leb’ chi rix junaq chi maji’ natz’ilmank rix chi us, a’an memil.

Arin xraqe’k Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

117

Científica

Castigar con golpes a los niños y a las niñas no es bueno

Adaptada por Mario Enrique Caxaj

Estados Unidos es un país del norte de América, al que viajan muchos guatemaltecos y guatemaltecas. La mayoría viaja por necesidad. Buscan un trabajo para mejorar la vida de sus familias.

En Estados Unidos hicieron una investigación muy interesante. Unas mujeres científicas querían saber qué les pasaba a los niños y las niñas que eran castigados con golpes por sus padres o madres. Para hacer la investigación, seleccionaron a 705 niños y niñas de diferentes edades: cinco, seis, siete, ocho y nueve años. Durante cuatro años observaron a los niños y niñas. Con mucha paciencia e interés, se dieron cuenta de quiénes eran castigados con golpes y quiénes eran corregidos de otra manera. 118

¿Estás entendiendo la lectura?

Después, las científicas pusieron a los niños y las niñas a resolver unas tareas. Luego compararon las calificaciones de los niños y niñas que eran corregidos con golpes, con las calificaciones de los niños y niñas que eran corregidos de otra manera. Con esto, descubrieron que los niños y niñas que sufrieron castigos con golpes obtuvieron menores calificaciones que los niños y las niñas que no los sufrieron. Las científicas que hicieron ese gran descubrimiento, recomiendan a los padres y madres no castigar con golpes a sus hijos e hijas. Si tu padre y tu madre evitan los golpes y te corrigen de otra manera, ayudarán a que seas más inteligente y rindas mejor en los estudios. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

119

Seeraq’

Xk’anjelankil li ajl sa’ li tzoleb’aal Xxokb’il chaq xb’aan qawa’ Daniel Caciá

Sa’ jun len ch’ina’usil tzoleb’aal taawab’i. Xiikil len xsahil sa’ xch’ooleb’ chi xjunil li kok’al aj rox na’aj naq nake’tzolok chi rix ajl. K’a’ ut ta wi’ naq taaye. Il ut wan, hoon nakataw xyaalal a hoon. Yal re xtikib’ankil, qana’ Rux, laj k’utunel sa’ li tzoleb’aal, ma k’ajo’ naq naxk’e xch’ool chi k’utuk. Chi xjunileb’ li kok’al toj re naq nake’xtuqub’ ru li yalaq k’a’ ru chi cha’ajkilalil. Ut li tzoleb’aal mak’ajo naq saab’esinb’il ru ut chi xjunil natusb’ak wi’ li rilb’al, yaalaq b’i’an, pe’ tik xiikil raj xsahil xb’aanunkil naab’alaq li k’anjel naq taawil.

120

Yal b’an naq li qana’ Rux tik sa naril xyalb’al qix chi rix xtuqub’ankil yalaq k’a’ chi ch’a’ajkilalil ut… maak’a’ tz’aqal sa’ qach’ool naq ak ttz’iib’aka jun li ch’a’ajkilal, kama’ a’in:

Laj Ton a’an najt xteram chi ru laj Kax, ab’an kach’in xteram chi ru lix Suyu’. Lix Suyu’ najt xteram chi us chi ru laj Ton ut kach’in xteram chi ru laj Lix. Ani put li kach’in xteram chi jo’kanan. Yalyo’k wi’ qaq’e naq koo’ok chi xyalb’enkil qaq’e re xsik’b’al xsumenkil. -Oyb’enimaq wan ex inkok’al – ak chan li qana’ K’utunel naq kiqab’il. K’a’ ru aajel ru teeb’anu xb’een wa. -Xyaab’asinkil ut xtawb’al ru – chankeb’ chi xjunil li komon. Ak too’ookinq chi xyaab’asinkil sa’ xyaalal, chi qajunilo.-Ma xetaw ru – chan li qana’ k’utunel-. B’ar wan li ch’a’ajkilal.-Li ch’a’ajkilal a’an chi rixeb’ li kok’al jalanjalanqeb’ xteram –chan naq kichaq’ok lix Pet. -Jo’kan tz’aqal a Pet. Rik’in a’in xatenq’aheb’ chikan chi us laakomon – chan chi sa sa’ xch’ool li qana’ k’utunel. Ut naq ak xqanaw chikan a’in, k’a’ chik ru tqab’aanu chi rix, chan wi’ chik naq kipatz’ok.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

121

-Xtusub’ankil ru li na’leb’ –chanchan ta wi’ k’a’ ru txib’enq chaq re naq ki’aatinak chaq laj Yok’. -Ut naq tik tqak’utb’esi chi eetalil chan linlo’y lix Yaan. -Xq’emal tz’aqal li k’a’uxl, naru naqab’aanu – kixk’e wi’ chik xsahil qach’ool li qana’ k’utunel. Chi jo’kan, sa’ ka’kab’il maraj chi ox’oxil texk’anjelaq, chan.

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

Ut chi xiikil xsahil sa’ qach’ool kookoklaak chi xsik’b’al li xsumenkil. Li junjunq chi ch’uut nachoqink wi’ chi xyalb’al xtawb’al lixsumenkil. Li qana’ k’utunel yook aj wi’ chi qilb’al ut chi xk’eeb’al xkawil qach’ool re naq tqataw li xsumenkil. Naq kooraqe’k chi qajunilo, kiqawotz li qana’leb’ re naq chi jo’ka’in tqatzol qe rik’ineb’ li komon.

Ma taawaj raj qochb’eeninkil re rilb’al chan ru naq kiqataw li xsumenkil li ch’a’ajkilal. 122

Yalb’an, nawaj aj wi’ xyeeb’al aawe naq li xsumenkil kiqataw sa’ komonil xb’aan naq li qana’ k’utunel yook chi xyeeb’al qe: Maajun chi kanaaq chi rixeb’ li komon. Naxch’olob’ chi qu naq naraj xyeeb’al naq toj chi qatawaq ru chi qajunilo ut chi qatenq’ahaq qib’, naq ani junaq ink’a’ natawok ru li na’leb’ toj napatz’ok. Koo’ok chi xyiib’ankil li eetalil chi ru ch’och’. Il chawil: Chi rix li xyaab’asinil li xb’een raqal li ch’a’ajkilal: Laj Ton a’an najt xteram chi ru laj Kax, …

Ton

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Kax

123

Kiqatiq roq li qak’anjel: Laj Ton a’an najt xteram chi ru laj Kax, ab’an kach’in xteram chi ru lix Suyu’.… Kiqayiib’ wi’ chik reetalil lix Suyu’ chi najt xteram chi ru laj Ton. Ma us yooko naq taaye, yaab’asi chi junsutaq li na’leb’ ut taayal rix. Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

Suyu’

Ton

Kax

Naxye naq: Laj Ton a’an najt xteram chi ru laj Kax, ab’an kach’in xteram chi ru lix Suyu’. Lix Suyu’ najt xteram chi us chi ru laj Ton… naraj naxyeee, us yooko chi xik. Ut toj sa’ roso’jik kiqak’uub’ reetalil laj Lix, jo’ chan ru naxye li ch’a’ajkilal:

124

Laj Ton a’an najt xteram chi ru laj Kax, ab’an kach’in xteram chi ru lix Suyu’. Lix Suyu’ najt xteram chi us chi ru laj Ton ut kach’in xteram chi ru laj Lix.

Kiqak’uub’ li reetalil laj Lix chi najt xteram chi ru lix Suyu’.

Lix

Suyu’

Ton

Kax

Wa’ran b’i’ li xsumenkilan, li kach’in xteram a’an laj Kax. -Junsut wi’ chik xineek’e sa’ k’as, chi xjunilex xextawok re li xsumenkil – chan li qana’ k’utunel. Ab’anan ma ka’aj ta wi’ li xsumenkil xqataw, k’a’ chik ru junaq na’leb’ xqatzol. -Naq chi rub’eetal xsumenkil tento tqataw ru – chan naq kichaq’ok laj Neet. -Ut q’axal us xtusub’ankil ru li na’leb’ – chan wi’ chik junsut chik laj Yok’. Ut chi jo’ka’in toj arin kiraq’ek li loq’laj k’anjel a’in. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

125

Se’leb’ seeraq’

Li max nab’ichank, jun b’atz’ aj xoronel Sa’ xk’ab’a’ qawa’ Mario Enrique Caxaj

Tuqtuukilal: Wank sa’ xyaalal rik’ineb’ chi xjunil li komon.

Aran sa’ li xk’aleb’aaleb’ li batz’, chanchan chik li xiikil xsahil li wank ut chanchan chik li wankeb’ sa’ tuqtuukilal. Ab’anan wan jun li ch’a’ajkilal. Eb’ li teelom b’atz’ k’a’aj wi’ li k’alek nake’xb’aanu. Eb’ li ixqi b’atz’ nake’b’aanunk re chi xjunil li k’anjel sa’ li ochoch: li mesunk, ch’ajok sek’ ut xsaab’esinkileb’ li kok’al. Jo’kan aj wi’ tento sa’ xb’eeneb’ li k’uub’ank ut li xxorb’al li xwaheb’.

Eb’ li b’atz’ nake’uxmank xtawb’aleb’ sa’ li xk’iche’il li Peten. Nake’wank chi suumalil maraj sa’ oob’ roxk’aalil chi xul. Jwal sa rab’inkileb’, chi ru li rilb’aleb’, xb’aan naq najt tz’aqal na’ab’imank xyaab’eb’ xkux, chanchan naq nake’xjap chaq reheb’. Naru rab’inkileb’ sa’ naab’al hiil xnajtil.

126

Sa’ li k’aleb’aal a’an kiwank jun li max nab’ichank. Naxtenq’a li xyuwa’ chi rawb’al li k’al. Jo’kan aj wi’ nahulak chi ru tzolok ut xtenq’ankil li xna’ chi re li xaml. Junpaat kixtaw li k’uub’ank tz’akahemq ut li xorok, tz’aqal us na’elk chi ru chanchan chik naxorok li xna’ naq naxk’e. Rajlal naq yook chi xorok yook aj wi’ chi b’ichank. Naq na’ile’k chi xorok xb’aaneb’ li xlo’y ixq ut winq, ma kach’in naq nase’eek. Nake’xye naq li k’anjel naxb’aanu, a’an moko reheb’ ta li teelom max. Wank ut aj wi’ naq naraho’k sa’ xch’ool. Ab’anan jwal nahulak chi ru li xorok jo’kan naq maak’a’ naraj re naq nase’eek xb’aaneb’ li xlo’y.

Kinume’k li hab’ junjunq ut kinimank li max nab’ichank. Kisumlaak ut kixtikib’ xjunkab’al. Rajlal naq nasutq’iik chaq chi k’anjelak sa’ li pim, na’ok chi xxorb’al xwa. Jo’ k’ahinaq chi xb’aanunkil, nab’ichank chi sa sa’ xch’ool naq naxpotz’le li ruq’m chi xorok. Eb’ li rechmaxil tik maajoq’e nake’xkanab’ xse’enkil ut xhob’al. Li na’leb’ a’in tik maajoq’e nake’xk’ul ruheb’ li ixqi max. Nake’xye chi rib’ileb’ rib’: - Ma kach’in naq nake’xse’e li max nab’ichank, eb’ li k’iila teelom max, yal sa’ xk’ab’a’ naq naxorok ut naxb’aanu li k’anjel na’uxk sa’ li ochoch. A’in naxmux li xloq’al li qak’anjel laa’o li ixq. Jun chik anchal tik maajoq’e nakohe’xkanab’ chi k’anjelak sa’ pim. A’in mako us ta. Sa’ jun kutan ke’xkawresi xch’ooleb’ chi eelelik ut ke’xik sa’ jalan chik na’ajej. Ak lub’jenaqeb’ aj wi’ chi us. Tik maajoq’e us cho’q reheb’ naq xjuneseb’ nake’xb’aanu li k’anjel sa’ li ochoch ut li xk’iiresinkileb’ li kok’al. Toja’ naq nake’se’eek wi’ chik xb’aaneb’ li teelom. Toj nahik’ik’nak chi us, naq ke’eelelik. Wankeb’ ke’xk’am li xk’uula’aleb’. Wankeb’ ut aj wi’ ke’kanaak re naq te’k’iiresiiq xb’aaneb’ li yuwa’b’ej.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

127

Naq ke’xnaw li na’leb’ a’in li teelom, ke’raho’k sa’ xch’ooleb’ ut ke’chalk xk’a’uxleb’. Ink’a’ chik nake’xtaw k’a’ ru te’xb’aanu. -Ani put tb’aanunq re li k’anjel sa’ li ochoch, ani te’iloq re li kok’al –chankatqeb’ naq ke’xpatz’i rib’eb’. Li max nab’ichank, kixb’oqeb’ chi xjunileb’ sa’ jun ch’utam re aatinak chi rix li kik’ulmank. Kixk’e xkawilaleb’ xch’ool. Jo’kan ut naq ke’xsume xik chi xsik’b’aleb’. Yookeb’ tz’aqal xk’a’uxleb’ chi rix naq mare k’a’ ru te’xib’enq reheb’ li ixq. Kixb’oqeb’: b’oqok sa’ ch’utam Xkawilaleb’: ki’aatinak rik’ineb’ re naq ink’a’ te’ch’inaaq xch’ooleb’. Xb’eenikeb’: b’eek Tk’uub’anq: Yiib’anki wa chi rub’eetal maraj sa’ xhoonalil.

Eb’ li b’atz’ a’aneb’ k’iche’il xul, nake’wank sa’atqeb’ li k’iche’. Kaw rib’ chi us li xyeheb’ ut sa nab’ak’ok. Nake’roksi jo’ jun chik ruq’meb’ re naq sa nake’pisk’ok sa’atqeb’ li ruq’m li che’.

128

Li ch’a’ajkilal a’an naq najt chi us li b’e ut aajel ru naq wanq xwaheb’ re li xb’eenikeb’. K’uulanb’ileb’ raj wi’ riximeb’, ab’anan ani ta wi’ tk’uub’anq re ut ani ta wi’ txoro’q re chi wahil. Jun aj wi’ nanawok xorok sa’ xyanqeb’, ka’aj wi’ li max nab’ichank. Jo’kan ut naq junsut wi’ chik kixk’e xkawilal xch’ooleb’ li xkomon li max naxorok. Kixye reheb’ naq ink’a’ te’k’a’uxlaq chi rix li xtzakahemqeb’. A’an tk’uub’anq xwaheb’ re li xb’eheb’. Ke’saho’k sa’ xch’ooleb’ chi xjunileb’. Li junjunq kiriiqa junq nimqi t’orol li q’em sa’ li xchampaheb’ ut ke’xtikib’ li xxikikeb’. Nake’rumluk sa’ ruq’meb’ li junjunq chi che’, ke’xq’axatq naab’al li tzuultaq’a ut nima’. Ink’a’ kimajelo’k li xwaheb’. Li max nab’ichank, naxorok ut nab’ichank chi sa sa’ xch’ool re xkawub’resinkil xch’ooleb’ chi xjunileb’.

Ak naab’alaq kutan chik chi rix naq ke’xtaw li na’ajej b’ar koxe’okaq li ixqi max. Ke’sachk xch’ooleb’ chi rilb’al naq tik xiikil tz’aqal xsahil wankeb’. Ak ke’xtzol chik rawb’al li ixim kama’ nake’xb’aanu li xwinqilaleb’, ilb’il chi us li xna’ajeb’ aq’inb’il ru ut ilb’il chi us li rawimqeb’, ut nake’ril aj wi’ li xk’uula’aleb’. Eb’ li saaj max, teelomeb’, nake’xb’aanu chi xjunil li k’anjel nake’xb’aanu li xna’eb’ maraj li ranab’eb’. Maajun nake’xse’e rib’ chi rib’ileb’ rib’. Eb’ li teelom max, ke’xk’e reetal li xmajelaleb’ xna’leb’. Re xk’utb’al chi ruheb’ li ixqi max naq raheb’ sa’ xch’ool rik’in li ke’xk’ul ke’xb’icha jun li b’ich sa’ komonil k’amb’il xb’eheb’ xb’aan li max nab’ichank. Ke’sutq’iik chaq chi xjunileb’ chi numtajenaq chaq xsahileb’ sa’ xch’ool chi rub’el li chamal k’iche’. Ke’xpatz’ xkuyb’al xmaakeb’ li teelom max chi ru li max nab’ichank. Ab’anan ke’xye raatineb’ chi anchalil xch’ooleb’, re xwotzb’al li k’anjel rechb’eeneb’ li ixq.

Anchalil: xk’utb’al sahil ch’oolej ut rajb’al xb’aanunkil li taqlankil.

“Maak’a’ junaq li k’anjel nanimob’resink maraj nakach’inob’resink re junaq li winq maraj junaq li ixq, sa’ xyanqil li poyanam”.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

129

Nawom

Li b’aalam, saq’e wi’ xb’onol Xokb’il xb’aan qawa’ Mario Enrique Caxaj

Mis: Xkomoneb’ li xul nake’tu’k ut nake’ketok tib’ Nake’yeemank mis reheb’ xb’aan naq chanchaneb’ aj wi’ rilb’aleb’ li mis nake’wank sa’ ochoch ut chanchaneb’ aj wi’ rilb’al li kaqkoj. Q’unq’un: moko q’es ta ru ut jay.

Ma nakanaw ru Li b’aalam a’an jun xul natawlimank chi us sa’ xteepal Ameerk. Q’anq’an rix, ut kotox kok’ q’eq chi sa’ chanchan chik xt’oroxil ru ixim.

Junaq b’aalam jwal nak’iik chi us naru naxtaw lajeeb’ xb’ele k’aal sentiim roq ut kaak’aal sentiim xteram chalen sa’ xb’een xtelb’ toj chi ru ch’och’. Wi’ tz’aqal nimqeb’ chi us naru nake’hulak junlajuk’aal liwr li raalaleb’. Junmay chihab’ naru nake’yo’yook sa’ xb’een li ruuchi ch’och’.

130

Sa’ xk’ab’a’ li xnimal, natawmank sa’ rox na’aj li mis a’in chi ruheb’ chi xjunil li xpaayil li xul sut rub’el choxaal, ak a’an chik chi rix li hix ut li kaqkoj. A’an jwal nim chi ruheb’ chi xjunil li mis tzimim rixeb’. Waqxaqk’aal sentiim tz’aqal xnimal xq’e’am, chalen toj sa’ xjolom toj chi ru’uj xye. Ka’aj wi’ li xye wan naq kab’laju roxk’aal maraj kaahib’ xkaak’aal sentiim xnimal roq, ut kaak’aal sentiim tz’aqal xnajtil xteram. Jun nimla t’orol tz’aqal li xjolom li b’aalam. Kok’ kotko’k li xxik. Kok’ roq li rismal ut q’unq’un ru. Q’eq xb’onol li ru’uj xye. Kaw tz’aqal re xmaqab’, ut xiwajel tz’aqal xkawil rib’ li xtelb’ junjunq. Oob’ meetr ta xsutam li na’ajej naxsuti wi’ rib’.

Li rixqilal li xul a’in, ka’kab’ li xk’uula’al nawan rajlal. Wank ut naq nake’wank oxib’ maraj kaahib’. Moko k’i ta li poyanam nanawok naq eb’ li xul a’in wankeb’ tik jun tiikaj chi q’eq maraj jun tiikaj chi saq li xb’onleb’ rix. Jun chik anchal wan naq sa’ li jun puuk chi xul nayo’laak wanq junaq tik q’eq, saq ut tzimim rix.

Ma nakanaw chan ru xyu’am. Li ixqi xul, nahulak chi ru li wank sa’ li rochoch ut xk’iiresinkileb’ li xk’uula’al. Li teelom xul, a’an yal nab’eeb’otk ut wan naq tik naxkanab’ li rochoch naq joq’e naxik chi yalok re xkolb’al rix li xna’aj. Jo’ nanawmank resil, wankeb’ li B’aalam jwal sa nake’ril xik chi najt. Ab’anan naq nake’reek’a xsahil xch’ooleb’ maraj naq nake’reek’a naq nake’xk’ul rix li na’ajej tik nake’na’ajunk aran. Aj’ook ru naxnumsi q’oqyin li b’aalam. Saqenk naril sa’ li ak’ab’. Junes wark naxb’aanu chi kutan, muqmuuq chaq sa’ xyanqeb’ li nimqi pek sa’ chamal k’iche’. Naq nayohob’k toj naxk’aak’ale chi us li xtzak. Naxmuq rib’ chi re li raqb’e maraj b’ar nake’uk’ak wi’ li xtib’. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Nake’na’ajunk: Naraj naxye tik aran nake’wank chalen. Nake’k’aak’alenk: Xk’eeb’al reetal chi us, maraj xtaaqenkil junaq k’a’aq re ru chi maak’a’ eek’ank. Raqb’e: B’e yal natikib’amank sa’ rajb’al ru.

131

Xjunes naraj wank li b’aalam. Natawlimank sa’ xnimqaleb’ ru k’iche, b’ar wankeb’ chaq xkux li ha’. Wankeb’ nake’seeraq’ink re naq joq’e naxtaw xna’aj roq junaq li rechteelomil b’aalam sa’ li na’ajej ramb’il xb’aan, tik na’ok len chi xb’isb’al, wi’ nimq chi ru li re, tik na’eelelik chi junajwa. Ab’anan, wi’ kok’ chi ru li re, naxsik’ ut nayalok rik’in toj re naq naxkamsi maraj narisi sa’ li xna’aj. Eb’ li xnimqal ru mis a’in nake’roksi li xchu’eb’ re xk’eeb’al reetalil naq wan aj eechal re li na’ajej, tz’aqal juntaq’eet nake’xb’aanu rik’ineb’ li mis nake’wank sa’ ochoch. Kaw xyaab’: najt nahulak xyaab’, sa naxye, ch’ina’us rab’inkil, tsachq aach’ool chi rab’inkil.

132

Naq joq’e na’eek’ank chi kaw xyaab’ xkux sa’ chamal k’iche’, tik nake’xkanab’ eek’ank li kok’ tz’ik ut chi xjunileb’ li k’iila xul nake’xmuq rib’. Jo’kan naq ka’aj chik na’ab’imank xyaab’ li roq li nimla xul re Ameerk, namuch’uch’nak chi nume’k sa’ xb’een xk’iila chaqi xaq li che’k’aam. Naxsik’ li xxul sa’ xyaalal, sa’ xyanq li che’k’aam, re tk’ux chi ru li xtz’okajik.

Cherilaq li b’aalaaam Chi ruheb’ li kutan anaqwan, yookeb’ chi lajk chi us li b’aalam. A’in naraj naxye naq moko k’iheb’ ta chik ut naru nake’oso’k chi junajwa li xyu’am sa’ xb’een a ruuchi ch’och’ a’in. Jo’kan naq wank xtz’alamil rix li xyoob’aleb’, xchapb’aleb’ chi yo’yook, xk’amb’aleb’ chi najt, xk’iiresinkil cho’q re junkab’al maraj re xyakb’aleb’. Sa’ xnimqaleb’ xchamal li k’iche’ re li q’ixnal ch’och’, ka’ajeb’ wi’ li mis a’in nake’sachok ruheb’ li xteepaleb’ li xxulel k’iche’ kok’ chak’cho’keb’, jo’ li kej, li yuk, k’iche’aaq, ut laj ow. A’aneb’ nake’b’aanunk ruuchil li xtz’i’ k’iche’ maraj k’a’ chik ru xulil nake’tawlimank sa’ jalan chik tenamit. A’in naraj naxye naq li b’aalam nayohob’k re naq ink’a’ te’k’ihanq li xul rub’el k’iche’. Wi’ ink’a’, moko ttz’aqlo’q ta chik li xtzakahemqeb’ ut te’kamq chi xjunileb’.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

Aj Sachonel: Yalaq k’a’ ru chi xulil nayohob’k ut naxkamsi xtzak. Na’okenk re naq tz’aqalaq ru li wank sa’ xb’een li ruuchi ch’och’.

133

Li b’aalam sa’ xyehomeb’ xb’aanuheemeb’ laj Maay. Sa’ li xyehomeb’ xb’aanuhemeb’ laj Maay, li b’aalam, naxk’utb’esi li q’oqyin ut li xwankilal li ak’ab’. Naq maji’aq nake’k’ulunk laj junpak’al palaw, li b’aalam, a’an chaq li xnawaleb’ chi xjunileb’ li awab’ej. Wankeb’ ut aj wi’ laj Maay Aj B’aalam xk’ab’a’eb’.

Jo’ chan ru naxye li Poopol Hu, li xloq’laj huheb’ laj K’iche’, sa’ xyanqeb’ chaq li kaahib’ chi xb’een winq. Wankeb’ oxib’ nake’k’amok re li k’ab’a’ej b’aalam: B’aalam K’iche’, B’aalam Ak’ab’ ut B’aalam Iq’. Ma yookat chi xtawb’al ru li yookat chi xyaab’asinkil.

134

Li b’aalam naxk’utb’esi li kawil ch’oolejil ut li seeb’alil. Xiikil tz’aqal xloq’al li xtz’uumal li rix. Ka’ajeb’ wi’ li saaj al nake’xk’ut xseeb’aleb’ nake’k’ehe’k chi oksink re. Eb’ li xtenamital aj Maay, nake’xyo li b’aalam ka’aj wi’ naq joq’e tz’aqal aajel ru maraj naq wank xk’anjel chi ruheb’, yaal aj wi’ naq moko ch’a’ajk ta chaq xtawb’aleb’ xb’aan naq toj kiheb’ chaq chi us li xul a’in. A’an aj wi’ a’in li chaab’il na’leb’ nake’xk’ut chi ruheb’ li ralal xk’ajoleb’, xb’aan naq oxloq’ li choxaal ch’och’ cho’q reheb’. Chi ruheb’ chik li kutan a’in, naq na’ok li q’oqyin, na’ab’imank li xyaab’ xkux li b’aalam. Eb’ laj xokol xkik’el che’, eb’ laj jachol che’ ut chi xjunileb’ chik li poyanam nake’xnumsi chaq li junq xamaan maraj li junq po sa’ li k’iche’, tik sa’ junpaat wi’ nake’xtz’ab’leke xxamleb’. Nake’xtus rib’ chi xsutam re xk’eeb’aleb’ xkawilal xch’ooleb’. Eb’ laj yohonel ink’a’ nake’xuwak. A’aneb’ tik sa nake’ril reetz’unkil xyaab’ xkux li b’aalam re xb’alaq’inkil ut re naq sa nake’xkamsi.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

Tz’ab’lekenk: tz’ab’ok xaml chi junpaat, maraj sa’ rajb’al ru.

135

Se’leb’aal seeraq’

Resilal jun li xul ink’a’ naxnaw b’ar wan li xch’uutalil

Junxil chaq kutan, kiwank len jun xnimla ch’utameb’ li xul. Sa’ len a nimla ch’utam a’an ki’uxmank xk’eeb’aleb’ xk’ab’a’ li junjunq chi ch’uut ke’tz’aqonk.

136

Ma xak’am ta wi’ xk’a’uxlankil rix chan ru ke’xb’aanu. K’e ut reetal chi us, ke’xpatz’ len re li junq ch’uut chi xul naq che’xk’utaq li nake’ruhank chi xb’aanunkil ut che’xch’olob’ahaq chan ru nake’ilok. Hilan wan jun k’amokaaq, k’a’uxla li yookat chi xyaab’asinkil ut us raj tattz’aqonq jo’ aj raqol aatin re xk’eeb’al xk’ab’a’eb’ li junjunq chi ch’uut.

Kinume’k li xb’een ch’uut... -Ilomaq naq nakoorupupik ut ab’ihomaq li qab’ich – chan len li ch’ina k’ook’ob’, tik te’xrumb’e len wi’ rib’ chi ru iq’ li xlo’yeb’, xchaq’alil ta wi’ ru rilb’al naq yookeb’ ut ma kach’in ta xsahil ru li xyaab’ xkuxeb’ naq yookeb’ chi b’ichank. Tik maajun chik nab’aanunk re li naxb’aanu linch’uutal. Ut ma nakenaw k’a’ ut – chan naq kipatz’ok.

K’ook’ob’: A’an jun li tz’ik jwal sa naxye nayaab’ak sa’ xkutankil li awk. Wank chi ru iq’: Rupupik nake’xb’aanu li tz’ik chi ru iq’ chi tik yal helookeb’ li xxik’.

-Wi’ teek’e reetal wank qaxik’ ut cham chi us li qismal re naq sa nakoowank chi ru iq’ – chan naq kitz’aqonk li Q’uq’. Jun chik anchal, tik seeb’ ru li qab’aqel xb’aan naq moko jwal nimq ta. -Ma sachk sa’ aach’ool xyeeb’al naq chi re qamaqab’ wank aj wi’ li kawil b’aq li natenq’ank qe reek’asinkil chi xiikil xsahil li qaxik’. Chank chi numtajenaq xsahil xch’ool li xaalaw. Jun chik ut, laa’o tz’aqal naqab’atz’unle qib’ sa’ li iq’. -Ut chan ru a’an – chan naq kipatz’ok li ch’ina tz’oq. -Us b’iii, laa’o ak kawresinb’ilo chaq re naq chi ru iq’ toowanq ut maak’a’ naxye ma q’unil iq’ maraj kawil iq’ – chan naq kichaq’ok li ch’iwan. B’aanumaq usilal ex k’uch k’eehukumaq chaq chik junaq eeq’oot toj le’. Ut sa’ li hoonal a’an ak te’k’utunq chaq kab’laju chik li k’uch yookeb’ chaq chi chalk sa’ xyaalal ut jalanjalanq wi’ li rilb’al li nake’xb’aanu chaq chi ru iq’. Mak’ajo’ xsahil ru rilb’aleb’. -Ab’anan ch’olch’ooq aj wi’ naq moko ka’aj ta wi’ li rupupik naqab’aanu naqak’e b’an aj wi’ li qamolb’, jutz’ li xtz’uumal qe ut kiib’ aj wi’ li qoq - chank naq kichaq’ok li kaxlan. Rik’in li qamolb’ nake’yo’laak li qalal qak’ajol, chi ru xjutz’al li qe naqaxok li qatzakahemq ut nakoob’eek chi ru li qoq naq tik lub’luuko chi rupupik maraj naq joq’e naqaj hilank. -Qaraqaq xkun arin xb’aan naq wi’ ink’a’ hoon nakextitz’k chi qab’inkil – chan naq kixraq li aatin li tz’unun. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

137

Ma kach’in ta naq ke’xpoq’poq’i li ruq’meb’ li xkomoneb’ li k’iila xul. Ke’xkanab’ aj wi’ xhoonaleb’ laj raqol aatin re naq te’xk’e xk’ab’a’eb’ li ch’uut. Xb’aan naq laa’at aj wi’ jun aj raqol aatin, k’a’ raj ru taak’e cho’q xk’ab’a’eb’ li xch’uutal li xul a’in. Yaal tz’aqaaal. Juntaq’eet li k’a’uxl, tento xyeeb’aleb’ re “tz’ik”. Ab’an nawaj raj xyeeb’al aawe naq wan jun chik xul ink’a’ kihulak sa’ li ch’utam a’an, ut a’an jun xxulel li ha’, chanchan aj wi’ rilb’aleb’ li tz’ik xb’aan naq wank xxik’, mare ink’a’ raj xhulak chi ru li xe’xye li rechi xulil. Xb’aan naq ink’a’ nake’rupupik kama’ li xk’ihaleb’ li tz’ik ab’anan li xul a’in tik chanchan tz’aqal li tz’ik. Us b’i’, qilaqeb’ wan li xkab’ ch’uut. - Ilomaq xkawil qametz’ew – chan jun li t’ilitz, yookeb’ chaq li xlo’y chi xk’amb’al jun li iiq numtajenaq raalal. - Chi qajunil li wanko sa’ li ch’uut a’in, junes kaw qametz’ew. - Ut li rusilal li qawanjik a’an naq sa’ qasa’ nake’k’iik chaq li qalal qak’ajol – chank jun li imul wank sa’ yu’am. Chi kama’in sa’ nake’qak’iiresi. - Nahulak tz’aqal chi qu xtu’resinkileb’ li qak’iiresihom xb’aan naq chi kama’in nake’qak’e chaab’il tz’akahemq reheb’ – chan jun li aaq naq kinach’ok chaq chi kelkotq hoob’ li ral yookeb’ chi tu’uk rub’el xsa’.

138

-Li xkawresinkil li qak’uula’al sa’ li qasa’ ut li xtu’resinkileb’, a’an li najalano’k wi’ li qawanjik ut li qilb’al chi ruheb’ li jun ch’ol chik chi ch’uutil – chan li yak. -Ut ismal tz’aqal ru li qatib’el – chan jun li max. Rik’in li ismal a’in naqakol qib’ chi ru li ke. Wankeb’ ut aj wi’ li qalo’y moko k’i ta li ismal chi ru li xtib’eleb’, jo’ qayehaq li raaq palaw, ab’anan qakomon sa’ li ch’uutal a’in. -Chi qajunilo laa’o kaaka li qoq. Yalaq ilomaqeb’ li t’ilitz; wakax, imul, tz’i’, mes, tz’uum aj xul, hix, kaqkoj ut wankeb’ chik li komon. A’wachik laa’in – chan li poyanam, li wank aj wi’ chaq chi tz’aqonk sa’ li ch’utam a’an – wankeb’ kiib’ li woq ut kiib’ li wuq’m, wi’ teek’e reetal yal nahulak aj wi’ sa’ kaahib’ ut moko woq ta ninye reheb’ chi xjunil. -Toj arin tqaraq chi xjunil xb’aan naq xik qeee – chan sa’ xch’uch’iil aatin li mes. Ke’xpoq’poq’i wi’ chik li ruq’meb’ xkomon li k’iila xul naq ke’xnaw chi us li xwanjikeb’ li ch’uut a’in. Ut ak te’xkanab’ wi’ chik xhoonaleb’ laj raqol aatin re naq te’xk’e li xk’ab’a’eb’. Xit, xit… ma wan sa’ aach’ool naq laa’at jun reheb’ laj raqol aatin. K’a’ ru taak’e cho’q xk’ab’a’ li ch’uut a’in. Jo’kan b’i’aaan… qayehaq naq a’aneb’ aj “tu’resinel”. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

139

Ut jo’kan chalen naq ke’nume’k chi xjunil li jalanjalanq chi ch’uut. Ma kach’in ta xsahileb’ sa’ xch’ool li k’iila tenamit chi xul. Ab’anan wank aj wi’ chaq sa’ xyanqeb’ jun li xul ink’a’ jwal k’ojk’ook xch’ool. Ke’ril ut naq tik ink’a’ natz’aqonk, kekoklaak chi xb’ichankil sa’ komonil li xk’ab’a’. Aatinaq laj tz’uuum, aatinaq laj tz’uuum, aatinaq laj tz’uuum. Chankeb’ tz’aqal, naab’al sut ke’xye. Ilomaq ut – xkawub’resi xch’ool laj tz’uum. Injunes xaaq, xb’aan naq eb’ linlo’y ut eb’ li wech’alal ink’a’ xe’raj chalk. Nake’reek’a naq tz’eqtaananb’ilo eeb’aan, chi moko xch’uutal li tz’ik chi moko eb’ li xch’uutal laj tu’resinel nake’k’uluk qe sa’ xyanqeb’. –Ye la, ma txuwak, ye chi xjunil at inrarookil tz’uum – chan jun li ch’o. –Ilomaqin b’i chi us – ka’yamaqin b’i’ – chan naq ak xchap chik xsahil raatin. Wank inxik’ ut nakinrupupik. Naraj naxye laa’in xkomonileb’ li tz’ik. –A’an yaaal – chankeb’ chi kaw xyaab’ xkuxeb’ li tz’ik. –Ab’anan… - chank wi’ chik laj tz’uum. Ink’a’ ninmolb’ek ut eb’ li qak’iiresihom naqakawresiheb’ chaq sa’ li qasa’. Jun chik anchal eb’ li k’uula’al tz’uum nake’tu’uk. Naraj naxye laa’in xkomonileb’ laj tu’resinel. Mem ke’kanaak li tenamit ut sa’ junpaat ke’xb’alq’usi li rilob’aal wankeb’ wi’ laj raqol aatin. K’a’ ru chi ch’uutal ke’xkanab’ wi’ laj tz’uum naq taaye. Sa’ xch’uutaleb’ li tz’ik maraj sa’ xch’uutaleb’ laj tu’resinel.

140

Ak xyali aj wi’ xsahil xch’uch’inkil, laj rinja’aj, li kitz’aqonk jo’ aj raqol aatin, kixye: -Eb’ laj tz’uum xkomoneb’ laj tu’resinel. Xch’olob’ chi us xyaalalil qawa’ yak naq li k’iiresink sa’ xsa’eb’ ut li tu’resink a’an tz’aqal li xjalanil chi ruheb’ jalan chik ch’uutalil. Ma kach’in wi’ naq ke’xpoq’poq’i li ruq’meb’ laj tu’resinel. Sa qach’ool chak’ulb’al sa’ li qamolam at aj tz’uuum. Chankeb’ chi junxikik xyaab’ xkuxeb’. -K’amk’o’q wi’ ta waanil naq xik we chi xyeeb’al li esil a’in reheb’ linkomon – chan chi numtajenaq xsahil sa’ xch’ool laj tz’uum. Anaqwan naq ak xinnaw chik naq laa’o pe’ xkomoneb’ li xch’uutalil laj tu’resinel xul, a’in ch’olch’ooq chik chi qu. Maajoq’e tz’aqal tineepaab’ ma kach’in ta xsahil naq ch’olch’ooq chawu b’ar wank laach’uutalil, chan naq kixraq li raatin. -Ma kach’in ta li na’leb’ xqatzol sa’ li komonil a’in, chan li warom. Ab’an li jwal aajel ru a’an naq xqataw ru sa’ komonil naq chi xjunil li k’a’ re ru wank sa’ xb’een li ruuchi ch’och’ wank xk’ulub’ naq twanq xch’uutalil ut sahaq xch’ool rik’in. Chalen ut aran, ink’a’ nake’xyoob’ xjosq’ileb’ chi rib’ileb’ rib’ li xul ut junelik nake’xk’a’uxla naq aajel ru naq maajun te’xtz’eqtaana. Jun chik anchal, nake’xye naq moko toj aajel ta ru rilb’al li na’leb’ nak’utb’esink re li ch’uutalil, naq tqeek’a qib’ naq a’an li qach’uutalil. Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

141

Fábula

Francisco el mentiroso Por Agapito Cortéz Peneleu

En una familia vivía un muchacho llamado Francisco. Era muy bromista pero mentiroso. Le gustaba exagerar y engañar a otros. Hasta que una vez le ocurrió algo. Francisco comió de prisa y antes de la hora de almuerzo. Cuando se sentaron sus demás familiares para comer, él ya había terminado. Tranquilamente tomaban sus alimentos, cuando de repente Francisco empezó a gritar en el patio de la casa: —¡Ayúdenme, ayúdenme por favor¡ Una piedra me cayó encima y me lastimé. Creo que me rompí un hueso… ¡Ay de mí! Sus familiares rápidamente se levantaron y dejaron de comer, hubo quienes hasta derramaron su comida y se asustaron mucho. Cuando llegaron a donde Francisco estaba gritando, él se empezó a reír. —¡Ja, ja, ja, ja, los engañe! —decía Francisco agarrándose el estomago y riéndose a carcajadas. 142

Esta broma y mentira la repitió una y otra vez. Un día, después que terminó de comer y mientras sus familiares apenas comenzaban, empezó a gritar otra vez y a pedir ayuda. ¡Ayúdenme, ayúdenme por favor ¡ Una piedra me cayó encima y me lastimé. Creo que me rompí un hueso… ¡Ay de mí! ¿Estoy entendiendo lo que leo?

El abuelo dijo que nadie se levantara porque Francisco siempre los había engañado, y esta vez no se reiría, ni se burlaría de nadie. Cuando terminaron de comer y se levantaron vieron que Francisco estaba desmayado debajo de una gran piedra. Esta vez sí se había lastimado y fracturado en varias partes del cuerpo. Moraleja: “La mentira hará que las personas no crean en nosotros”.

Kemok aatin - Reheb’ aj kab’ na’aj ut aj rox na’aj

143

Bibliografía 1. Armstrong A.J; Extracto de libro “Preguntas sorprendentes, respuestas increíbles”, Editorial Rial Junior, 1991, España. 2. Baldizón de Castroconde, Norma. La Isla de Flores. Guatemala, 1974. 3. Cintas que Vuelan. Museo Ixchel del Traje Indígena. Guatemala 2007 4. Colección de 3 tomos. Aprendiendo a ser ciudadano, Tomo II. España. 2008 5. Cruz Roja y juventud. La Diversidad Nuestra Mejor Opción. Ministerio de Educación de España, Unión Europea. España, 2002. 6. En los Colores del Trazo. Seminario-Taller de ilustración de libros InfantoJuveniles. Brasil-Guatemala. 2005 7. González Torres, Yolotl Animales y plantas en la cosmovisión Mesoamericana; INAH, México. 8. Grochembake, Jorge A. Tierramérica, ambiente y desarrollo; UNDP, BANCO MUNDIAL. 2002 9. Lecturas para la paz. Unión Europea. 2001 10. Morales Pellecer, Sergio. Diccionario de Guatemaltequismos. Artemis y Edinter, 4ta. Edición, Guatemala 2007. 11. Murray Straus y Mallie Paschall. Instituto Pacífico para la Investigación y Evaluación. California, Estados Unidos. 12. UGT FETE Enseñanza, Unión Europea, Aula Intercultural. Ministerio de Educación de España, Ministerio de Trabajo e inmigración. 2003-2007 13. Teología Maya, Fuente de Vida de los Sabios Profetas. Comisión para la definición de los Lugares Sagrados. Guatemala. 2007. 14. Roncal, Federico. “Desarrollo Cognoscitivo”, Diplomado en Innovaciones Educativas y Aprendizaje.

144