Nous lisons le kanembou, livre 1.
434 79 3MB
Kanembu Pages 41 Year 2017
Kakadu Kanembu K
Kakadu 1
Ministère de l’Education Nationale et de la Promotion Civique
Kakadu Kanembu K
Kakadu 1
Ministère de l’Education Nationale et de la Promotion Civique
Traduction du titre : Nous lisons le kanembou, livre 1 Langue : Kanembou, parlée dans la Sous-préfecture de Bol, Tchad Genre : Matériel didactique, syllabaire Illustrations : Youssouf Mbodou Wolli
Ce livret est imprimé en 700 exemplaires dans le cadre du Projet d’Urgence de l’Education de Base au Tchad (PUEBT) dans la région du Lac-Tchad
Cinquième édition : 700 exemplaires 2017 SIL Tchad
Avant-Propos Ce syllabaire est destiné aux locuteurs kanembou habitant les environs de Bol et qui désirent apprendre à lire leur propre langue. L’orthographe utilisée a plusieurs similarités au français. Ainsi, ceux qui ont appris à lire en kanembou peuvent aisément transférer leurs connaissances à la lecture du français. En adaptant l’orthographe aux réalités de la langue kanembou, certains symboles sont différents du français. L’accent aigue marque le ton haut du pluriel et non pas la qualité de la voyelle. L’accent circonflexe marque les voyelles +ATR. Le ‹c› kanembou est prononcé ‹tch› en français. Le ‹u› kanembou est comme ‹ou› en français. Le ‹ə› kanembou est comme ‹e muet› en français. Le ‹e› kanembou est comme ‹ê› en français. Ce livre est le premier d’une série de deux qui, ensemble, présentent toutes les lettres et combinaisons de lettres nécessaires pour la lecture du kanembou. Le livre contient également des leçons de révision et des exercices d’écriture. Nous exprimons notre reconnaissance à ceux qui ont contribué des idées pour les histoires et qui ont aidé à tester la première edition dans les classes expérimentales.
3
kə
1
A A
tasa
adda
alam
fada
alla
maas
banana
kakadu
basal
. . . Abakar 4
.
Abakar kasuwma. . . .
Oo Oo ocococ 5
i
kə
I
2
itir
dimi
minti
inji
bini
kiri
njita
liila
ngiri
6
. . . .
1. Fatime kasuw-ro Abakar kasuw-ro Kiri kasuw-ro .
. .
2. Fatime-i itir Fatime-i liila Fatime-i njita
-
. . . .
. -
-
. .
iii îîî
âi âi âi 7
u
kə
3
U
suur
kunjal
sunduw
kâbulu
pus
gursu
ngurtu
kuru
kulusu
Fatime-i suur mâi. Fatime-i kuru cîfi. Fatime-i kâbulu cîfi. Fatime-i sunduw mâi. Abakar-i pus mâi. 8
1. cilâdi câdi
2. kunjal câdi suur câdi gursu câdi
3. kulusu câdi kulusu cilâdi kulusu cîfi
Abakar-i pus mâi. Abakar-i suur kasuw-ro câdi. Fatime kasuw-ro tîdi. Abakar-i suur cilâdi. Fatime-i suur cîfi.
uuu ûûû a u i u 9
ə
kərâi
kə
4
Ə
dəlaw
gə
kəla kəndaw ə ə kərnîy
Abakar-i kakadu kərâi. Fatime-i gəsas câdi. Abakar-i kəndaw cilâdi. Fatime-i kəndaw cîfi. 10
1. Abakar-i kakadu kərâi a? Yəi, Abakar-i kərâi. 2. Fatime kasuw-ro tîdi a? Yəi, kasuw-ro tîdi. 3. Fatime-i kəndaw mâi a? Yəi, kəndaw mâi. 4. Kasuwma-i kəndaw cilâdi a? Yəi, kəndaw cilâdi.
ə ə ə ə
ə 11
ə
ə
kə
5
tasa kunjal itir gəsas suur kəla gursu kəndaw 1. 2. 3. 4.
Fatime-i tasa mâi. Abakar-i gursu mâi. Fatime-i itir cîfi. Abakar-i kəndaw cilâdi.
12
suur suura tasa suura kunjal suura
itir itira
gə
gə
ə ə ə
Kasuwma-i suur cilâdi a? Yəi, kasuwma-i suur cilâdi. Abakar-i kunjal mâi a? Yəi, kunjal suura mâi.
Fatime-i itir cîfi a? Yəi, gəsas itira cîfi.
ə
û ə -i -i 13
o
kə
6
O
komo
jowo
koko
mongolo
ndoko
kokko
sono
kolo
kolokolo
1. 2. 3. 4. 5.
Kasuwma-i kokko cilâdi. Fatime-i komo mâi. Abakar-i sono mâi. Fatime-i jowo câdi. Fatime-i kolo mâi. 14
câdi cado
1. 2. 3. 4.
cîfi cufo
tîdi tudo
cilâdi ciladu cilado
Kasuwma-i suur cilâdi. Kasuwma-i suur nga cilâdi. Fatime-i jowo cilâdi. Fatime-i jowo nga cilâdi.
5. Abakar-i mongolo cilâdi boo. 6. Abakar-i koko cilâdi boo. Fatime kasuw-ro tudo. Fatime-i jowo cado. Fatime-i jowo nga cilado a? Yəi, jowo nga ciladu, komo cufo. Abakar-i jowo cîfi boo. Abakar-i komo cîfi boo.
ô ô
ə 15
e
kə
7
E
teme
jeni
keke
penge
leke
jinene
neri
lemun
kineri
soset
1. Kasuwma-i kasuw-ro teme cado. 2. Fatime-i kasuw-ro lemun cado. 3. Abakar-i kasuw-ro leke cado. 4. Kasuwma-i soset cilado. 5. Kasuwma-i soset nga cilado. 16
tîdi tide
cilâdi lade
mâi mane
Fatime 1. 2. 3. 4.
cîfi yife
kete nga
Fatime-i wûlji: «Kasuw-ro tide!» Fatime-i wûlji: «Teme mane!» Fatime-i wûlji: «Leke lade!» Fatime-i wûlji: «Teme yife!»
Fatime-i kete nga-ro wûlji: «Kasuw-ro tide! Leke lade, teme mane!» Kete nga-i kasuw-ro tudu, leke cilado. Leke ciladu, teme cufo.
e e ê ê o e i e a e 17
n
kə
8
N
nenet
jana
kantana
banana
bini
kineri
konnu
sono
kindin
1. Abakar-i nenet mâi. 2. Abakar-i kasuwma-ro «nenet mane!» no. 3. Fatime-i bini cilâdi. 4. Fatime-i Abakar-ro wûlji: «bini yife!»
5. Fatime-i nana cilâdi. nana na n 18
naa
ni
âi no?
nî
nuuno
nana
nanana
nânno tîdi tudu-nu
nanne
banana nî banana nî a
cîfi cufu-nu
1. Fatime-n Abakar-n 2. Fatime-n kete nga-n 3. Abakar-i nenet-n sono-n cilâdi. 4. Fatime-i nanana ciladu-nu. 5. Kete nga kasuw-ro tudu-nu. 6. Abakari-i neri cufu-nu.
Fatime-i nana-n banana-n cilâdi. Fatime-i Abakar-ro «banana nî a yife!» no. Abakar-i banana cufo. Abakar-i nana cufu-nu.
n nana nuuno ni nî 19
y
kə
9
Y
yolow kida-ye
yalo
yam yaku
yal
lêyei
yâmu yindi
yange
dêyei
1. 2. 3. 4.
ə
y
Yolow kida-ye mane! Yange Abakar-ye mane! Yalo Fatime-ye mane! Yal Abakar-ye mane! 5. Fatime-i yolow kida-ye cufo. yolow yo y 20
ya
ye
yaya
yî
yə
ye nî
yîi
yo
yə
yiina
yiino
nônei
yuuno
nônoi nôyei
yange Abakar-ye yange Abakar-ya Fatime-ye yaya nga nônoi a? Yəi, nônei. Yaya Fatime-ya-i kasuw-n yolow kida-ye cufo.
Abakar-ye âyə nga nônoi a? Yəi, nônei. Âyə Abakar-ya-i kasuw-n yalo cufo.
y yə
yə nôyei 21
kə
I U Əə Oo Ee Nn Yy
a i u ə o e n y
10
Abakar nana mâi. Fatime-i itir cîfi. Kasuwma-i suur nga ciladu-nu. Fatime-i gəsas kəndawa kəla-n cado. Abakar-i koko cilâdi boo. Fatime-ye kete nga-i teme mâi. Abakar-i nenet-n sono-n cilâdi. Yaya Fatime-ye yî.
II
UU 22
ƏƏə
tîdi tudu-nu tidina tudo tide!
cîfi cufu-nu cifina cufo yife!
yaya nga yaya ngu
cilâdi ciladu-nu ciladina cilado cilade!
câdi cadu-nu cadina cado yade!
kete nga
fada
gə
kete ngaá
fadaá
gə
Fatime-ye kete ngaá nônoi a?
Yəi, nônei. Fatime kasuw-ro tîdi-an, kete ngaá-ro fada-n nânno no.
Abakar-i yaya nga mâi a? A, a, yaya nga mâi boo. Kete nga mâi.
OOo EEe NNn YYy 23
á
r
kə
11
R
armor
reta
rop
gursu
letər rûwi
kuru
masar
fur
bir
1. Yaya Fatime-ye-i masar cilâdi. 2. Yaya Fatime-ye-i gursu mâi. 3. Yaya Fatime-ye-i fur nga cilado. 4. Abakar-i furá cîfi. 5. Fatime-i rop nga armor-n mâi. rop r
24
ro ru
rêi
reyo
reino
reyeno
rene
reno
yîrei
yîroi
1. rûwi
2.
ruwne rûwne 4.
3. ya yâye
5. cilâdi cilado ciladurno
nanne nânne 6.
mâi maino mayurno
wûlji wuljuno wuljurno
Fatime kasuw-ro tudu, rop cîfi. Fatime-i kasuw-n rop mâi. Abakar-i Fatime-ro wûlji: «rop adi yife!» Abakar-i Fatime-ro rop ciladurno. Abakar-i Fatime-ro gursu nga mayurno.
r R ru reino yîrei 25
l
1. 2. 3. 4.
kə
12
L
liira
letrik
liila
lemun
wale
yolow
laima
cakal
mampal
Fatime-i kete nga-ro wûlji: «liila mâne.» Abakar-i Ali-ro «yolow kida-ye mâne» no. Fatime-i âyə ngu-ro «wale mâne» no. Abakar-i âyə ngu-ro «laima mâne» no. 5. Abakar-i liira mâi.
liira lii l 26
la
lâi yal
alla naa lan
liila laino
loori liino
lane
lene
lâi
lânoi
lêyei
lâne
lêne
lêi
lênoi
lîyei
ə ə ə
lâi lânei lânoi
mâi mânei mânoi
Abakar-i kasuw-ro yolow la cadu cilâdi. Abakar kasuw-ro tîdi-an, yal nga-ro «âi mânoi?» no. Yal nga-i «wale mânei» no. Abakar-i yolow nga ciladina-an, liira ye cifi, liila ye cifi, wale ye yal nga-ro cufo.
IL yal loori lâi lêi 27
d
kə
13
D
dowul
dimi
dotor
fada
ngudo
du
1. Yaya ngu Abakar-ye yal nga-ro «âi mânoi?» no. 2. Yal nga-i «dowul mânei» no. 3. Yal nga-i «ngudo mânei» no. 4. Yal nga-i «dimi mânei» no. 5. Dowul diina mâi. diina dii d
28
di
dondi
də
dînar
de
doro
əɾ
dâi
dîye daino
dal
alla
dane !
dina
daal
adda
dune !
diina
1. Fatime-i nana cilâdi do, yadi cilâdi boo. 2. Abakar-i yadi cilâdi do, nana cilâdi boo. 3. Fatime-i yadi cîfi do, nana cîfi boo.
Dimi-n dowul-n doro-n lêyei,
diina mâyei, do ngudo kəla diina yan dîye, diina mâi. Dâi, ngudo-i dowul-ro «âi mânoi?» no. Dowul-i «diina mânei» no do, ngudo-i «diina boo» no.
D
ə
y 29
k
kə
14
kalii
kayim
kâdi
kulo
K
kûsini araku
kale kamai
1. Kulo Abakar yan, kayim dîye. 2. Kulo Abakar yan, kale kamai dîye. 3. Kulo Abakar yan, kâdi dîye. 4. Kulo Abakar yan, kûsini boo. 5. Kulo Abakar yan, kalii dîye.
kulo ku k
ku
kairi
kura
kiya
Kalle
Kakani 30
kuren ə
!
kakadu ə
y
no
kune
konno
ə
kâdi
ko
kunne
konnu
ə
kadii
mâi mâniki
lêi lêniki
tîdi tîki
cilâdi lâdiki
1. Kalle-i yolow kulo-ye te do kusini te-nu. 2. Fatime-i konno te do teme te-nu. 3. Kakani-i kolo te do korîi te-nu.
Ku kairi, Kalle-i «kulo-ro tîki» no do,
kûsini te-nu. Loku Kakani kulo-n yina-an, Kalle-ro wûlji: «Kərne! Kulo-n kâdi kura dîye.» Kalle-i, dâi, kasuw-ro tudu, kûsini ngu ye cifi, kiya ngu ye cufo.
ə
-ye 31
kə
r l d k n y ə
RLD
15
NYƏIE
Fatime-i rop araku armor-n te. Abakar-i liira-n liila-n alla-n cilâdi. Dowul-n dimi-n doro-n diina mâyei. Kulo Kakani yan, kalîi kadaa dîye. Kakani-i konno te-nu. Kalle-ye yaya nga-i yolow kulo-ye te. Naa adi-n kəra kərânei.
1. Nondi alla rûnoi a? 2. Yə , û .
3. Naa adi-n nânnei a? 4. Yə , naa adi-n nânnei. 5. ə ə 6. Yə , ə
? ə
. 32
1. Loku Fatime kasuw-ro tidina-an, Abakar-i rop ciladurno. 2. Loku Kakani kulo-n yina-an, Kalle-i yalo mayurno. 3. Naa adi, ə 4. Naa adi-n nânniki, lîiki boo. 5. Kida adi dîki, dûniki boo.
.
Kalle kasuw-ro tudo. Abakar-i kasuw-n yolow ngu cilâdi. Kalle-i naa Abakar yan kûsini cufo. Kalle-i Abakar-ro wûlji: «Kakani-i kulo-n kâdi kûrro dîye no». Abakar-i Kalle-ro wûlji: «Dâi, fada-ro tide na kiya-n kaa-n mane na, kulo-ro yade.»
Adda Kalle-ya riki. 33
j
kə
16
J
jeni
jundu
jowo
doro-ro jûciri
jûwi
kwolji jəgəri
1. Kakani-i jeni te. 3. Kalle-i jundu te.
2. Abakar-i kwolji jəgəri. 4. Kalle doro-ro jûciri.
5. Kalle kulo jinene-ye-ro tudo. jinene ji j
jêe
jê
jinene
inji
nânji
jana
jodo
jundu
lânji
rônji
34
yîi
dune
jene
juru
jii
june
jeni
jire
1. kwolji kayenuku njîki 2. kwolji kayei njê 3. kwolji kayeye njêdi
Kalle kulo jinene-ye-ro tîdi-an, kiri nga cado. Kalle kulo-n kida jîdi-an, inji maino. Dâi, Kalle-i jundu mâi-an, kâdi jêe jundu yan dîye. Kiri nga-i kadii kâdi-ya jeino. Kalle-i, dâi, adda-n kəla kâdi-ya kanjuno.
j J jinene inji jîdi 35
t
kə
17
T
tafuna
tada tâni
kwolji-ye
tangu
botu
karta
wotir
1. Tada-i karta te. 2. Fatime-i tangu te. 3. Kalle-i botu te. 4. Botu-i wotir te-nu.
5. Tada Abakar-ya lekol-ro tudo. tada ta t
ta
tiiye
te
tile
tûlji jîneti 36
tande
tullo
kinnetu
kartu
ti
dui
jîdi
jutu
tîi
tui
tîdi
jurtu
1. Ti-i, kete nî a daan duino. 2. Tândi-i, kette nî a daan duyono. 3. Ti- , ə 4. Tândi- , ə
-ye-ro nanjurno. -ye-ro nanjorno.
5. Ti-i kwolji maino. 6. Tândi-i kwolji mayono. Kurtu-i tafuna kwolji-ye te. Fatime-i kwolji tafuna adi-ro cadu jîneti. Kurtu kwolji kinnetu-ro kartu do, kəna ti dondi. Fatime-i ayeljina do, Kurtu-i ti-ro wûlji: «dane do, tada nî a yî a, ni-ro jînetu njê.»
t T
Tada-i karta te. 37
m
kə
18
M
masar
mongolo
masom
kayima
bambar
karam
1. Mongolo kude! 2. Kayima kude! 3. Masar kude!
4. Bambar kude!
5. Fatime-i masar mâi. masar ma m
Mai
armor
miru
mero
Mariam taman 38
mânimi kime
marta
maraa
komo
tama
nana
maara
kâmu
tamma
mana
1. Mongolo ndow tamo?
2. Masar koro ndow lâdimi? 3. Masar koro ndow mânimi? Adam-i kasuw-n masar cilâdi. Ku kasuw-n
masar-ye taman nga konnu kime. Mariam-i kasuw-ro tudu, yolow kâlu-ye mâi. Adam-i Mariam-ro wûlji: «âi mânimi?» Mariam-i «masar koro yindi mâniki; koro nga ndow?» no. Adam-i wûlji: «ku taman nga konnu kime.» «A, ndow do?» «Koro yindi, yeri yindi.» «Yəi, jire num. Koro yindi nî a kude.» Dâi, Mariam-i masar ye cifi, yolow ngu kâlu-ye ye cufu meino.
mM Maraa mero mâi. 39