Arheološka istraživanja u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju : znanstveni skup, Slavonski Brod, 18.-20. listopada 1988

Citation preview

UDK 902+904

ISSN 0351-8g84

. HRVATSKO ARHEOLOŠKO DRUŠTVO

ARHEOL OŠKA ISTRAŽIVANJA U SLAVON SKOM BRODU I BRODSK OM POSAVLJU ---------------------~~~----~----~~

Izdanja Hrvatskog arheološkog društva Izdanja HAD-.t

Sv 16. Vol.

God. Year

1991.

s.

P. 1-201,

Zagreb J 993.

..

..

Tiskanje OPo~a sPeska "Izdanja I hvatskog ar/u.:olo.l:kog dmštwr" pomogli su Ministars/Po znanosti Republike l lrwrtske i Gmdskn poglawrrslPO grada SlaPollskogn Broda i Muzej Brodskoga J>osaPlja. Zalrvnljujemo Mi11istnrsll'll zna/losti a uz zahl'alu IJrodanimn čestitamo im 750. obljetnicu ptToga spomena Slal'onskoga Broda (1244.-1994.) i 60. obljetnicu postoja11ja Muzeja Brodskoga l'osal'lja (1934.-1994.).

MUZEJ BRODSKOG POSAVLJA

1934-1994

CROATIAN ARCHAEOLOG I CAL SOCIETY

ARCHAEOLOGICAL RESEARCH IN SLAVO NSKI BROD AND THE BRODSKO POSAVLJE REGION

CON'fERENC'E SLAVONSKI BROD, IR-20. OCT. 19R8

ZAGR EB, 1993

HRVATSKO .. ARHEOLOŠKO DRUŠTVO

ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U SLAVONSKOM BRODU I BRODSKOM POSAVLJU

ZNANSTVENI SKUP SLAVONSKI BROD, 18. - 20. USTOPADA 1988.

ZAGREB. 1993.

ISSN 0351-8884 UDK 902+904

Izdanja Hrvatskog arheološkog društva Izdanja HAD-a

Sv 16. V o.l

God. Year

1991.1 S. 1-201

P.

'

Zagreb 1993.

IZDANJA HRVATSKOG ARHEOLOSKOG DRUSTVA SVEZAK 16. CROATIAN ARCHAEOLOGICAL SOCIETY EDITIONS VOLUMEN 16.

Izdavački savjet: Editorial Committee:

Nives Majnarić-Pandžić (Zagreb), Željko Rapanić (Split), Ante Rendić-Miočević (Zagreb), Mate Suić (Zagreb), Ivan Sarić (Zagreb), Ksenija Vinski-Gasparini (Zagreb), Marin Zaninović (Zagreb)

Odgovorni urednik: Editor:

Bo,.idar Čcčuk (Zagreb)

Uredništvo: Editorial Board:

Božidar Čcčuk (Zagreb), Željko Rapanić (Split), Željko Tomičić (Zagreb)

Nakladnik: Publisher:

Hrvatsko arheološko društvo, JIR 41000 Zagreb -Hrvatska, Ulica književnika Ante Kovačića 5; tel. 041!449-093, 440-124, 449-374; fax 041/449-378

Tiskara: Printed by:

PRINT

Kocijančić,

41211

Zaprešić-

Hrvatska, Nova ulica 41; tel. 041n02-094

"Izdanja Hrvatskog arheološkog društva" tiskaju se jedanput godišnje. Naklada: 550

SADRŽ.N -CONTENTS

Predgovor - Prcfacc

7

Ohiljt'i:wunj., t 100. obljf'lniee natpisa kntza Branimira (888.·1988.)

Željko Rapanić

Hrvatska u daha knera Branimira (izvorni znanstveni rad) .............. . La Croalie ()/'epoque du due Branimir (Original scientific paper)

13

Arheološka islražival\ia u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju Josip Lozuk

Kornelija Minichrciter

Marin

Zaninović

Ivo Bojanovski

Jcscnka Miškiv

Silvija

Silvija

Salajić

Salajić

Arheološka topogralija Brodskog Posavlja (izlaganje na znanstvenom skupu) ................................................... .. . . 1he archaeologicallopogmphy of !he Brodsko Posm•lje (Conference paper)

31

Starčevačka kultura na području Brodskog Posavlja (izlaganje na znanstvenom skupu) ..................................................... . Tire SlarČe\'0 Cu/IUre in tire Region of Brodsko Posm•lje (Conference paper)

39

Classis Flavia Pannonica (izlaganje na znanstvenom skupu) .............. . C/assis Flmia Pannonica (Conference paper) Neki problemi prometne infrastrukture Brodskog Posavlja i Slavonije u antici (izlaganje na znanstvenom skupu) ................................. . Probleme der Jnfraslmktur des antik en Flussverkehrs in der Brodsko Posm•lje und in Slawonien (Conference paper)

53

59

Rimska paradna potkoljenica iz Slavonskog Broda (izlaganje na znanstvenom skupu) .................................•.................... Eine romisd1e l'aradebeinsclriene aus S/m•onski Brod (Conference paper)

71

Pokusna zaštitna arheološka iskopavanja na rimskim nalazištima u Brodskom Posavlju (izlaganje na znanstvenom skupu) ......................... . l11e rescue excal'fllions of Roman sites in the Brodsko Posa•·/je (Conference paper)

83

Zbirka arheologa amatera Vjekoslava Dukića (izlaganje na z nanstvenom skupu) ..................................................... . Samml!mg des Amaleur-Arcluiologen Vjekosfm• Dukić (Conference paper)

89

Naselja i stambena a1·hitektura od prelhistorije do srednjeg Yijatska u doba kneza Rrauimir.l

tj. papi, potrebna je zaštita uglednog zemaljskoga vladara, jake svjetovne sile, vladara Zapada. Stoga obojica lako postižu konscnsus. Mutatis mutandis, slično je i s priznanjem Branimirove vlasti: papi ne treba Branimir kao knez, njemu treba Branimirova zemlja koja će mu hiti sklona. U takvu svjetlu valja gledati i onu oporbu mnogih germanskih prvaka, npr. Saksonaca koji sc suprotstavljaju Karlovim misionarima što šire kršćan­ stvo, pa i slične postupke:! avarskih kagana ili moravskih knezova. Te su mnogoljudne države - taj pojam, dakako, upotrebljavamo u onodobnome smislu imale snage da samostalno postoje i da se jelino vrijeme učinkovito i vojnički opiru. Nasuprot tome u tadašnjoj Hrvatskoj, pa i u ostalim Porfirogenetovim sklavinijama, takvih oporbi nije bilo. Radilo se prije svega u toj prilici o kojoj piše car, o neveliku području i očito maloljudnim entitetima . Trebalo bi zato potanje proučiti brojnost hrvatskog stanovništva što je obitavalo ona klasična područja llrvatske i jedanput konačno odustati od onih hipertrofiranih Porfirogenetovih brojeva kojima označuje snagu hrvatskoga pješaštva, konjice i mornarice. Ta, kad bismo mu vjerovali, za samo potkivanjc konja trebalo bi šezdesetak tona željeza u jednoj sezoni! Tko bi, pak, toliko konja mthranio i konjanika opremio, nije nimalo lako dokučiti. Stogn takve podatke valja zauvijek izbaciti iz ozbiljna znnnstvcna raspravljanja. Da je, s druge strane, stanovnika bilo mnio, dokazuju podaci iz kasnijih stoljeća, sve do onih iz mletačkoga doba, pa čak i oni sasvim nam suvremeni. Dalmatinsko zalede ne može prihvatiti niti prehraniti nikakvo mnoštvo. l takvim bi se, dakle, procjenama o brojnosti hrvatskoga pučanstva, koje se, na žalost, čitaju u ozbiljnim znanstvenim radovima, trebalo vrlo odlučno suprotstaviti. Upravo se zato, zbog malobrojna stanovništva u tim dalmatinsko-hrvatskim krajevima i on>lili igitur Sclnvoniam ingressi 11111ltn dispendia itineris passi sunt, maxime propter hyemen· quae tunc erat. Sclavonia etenim est teflus deserta eL .ttvia et montousa ubi nec feras nec vofucres per tres hebdomndas vidim us. lncofae region is adeo aggresles el mdes Sllllt, ut nec commercium nobis nec ducatum praebere l'oluerint, sed fugientes de vicis el casteflis suis debi/es Willi/S et papueres injirmos qui a longe prae injirmitate sua sequebnntur exercitum nostrum, ac si mu/tum IIOCIIissent ut pecora tmcidabant. Nec faci/e nostris 1 ·ifitibus amwtis erat latrones incrmes locomm sciente.\ ·1er abmpta monlium et con d ensa silva mm persequi; . •d assidue eos sustinebant nec pugnare vafe11tes nec sin~: '111[?110 esse poterant.« U prijevodu: »Kad su, dakle, ušli 11 Sklavoniju, pretrpjeli su na putu mnogo nevolja, ponajviše zbog zime koja je tada bila. Sklavonija je, naime, zemlja pusta, besputa i brdovita, guje tijekom tri nedjelje nismo vidjeli ni zvjeradi niti ptica. Stanovnici toga kraja tako su divlji i surovi, da s nama nisu htjeli ni trgovati niti nam biti vodiči, nego su, nnpuštajući svoja sela i kaštclc, nejake godinama i nepokretne siromahe, koji su zbog nemoći išli daleko za našom vojskom, ubijali kao ovcu kao da su im upravo oni nanijeli mnogo štete. Nije bilo lako ni našim vojnicima pod oružjem po strmim brdima i gustim šumama progoniti nenaoružane razbojnike koji su poznavali kraj, pa su ih stalno suzbijati ne mogavši se boriti, ali ni bez borbe biti«. Vilim Tirski piše vrlo slično (Rački, Doc., 229, str. 462): »Est autem Da/matia longe patens regio inter I/ungariam et Adriaticum mare sita, quatour lwbens metropoles: Jazaram et Sa/onam quae alio nomine dicilur Spalatum, Antibarim el Ragusam; popu(o ferocissimo, rapinis el caedibus assuelo inltabitata; montibus et :.ylvii>~ magnis quoque fluminibus, pascuis eliam longe lateque diffusis occupata penitus ita ut raram lwbeat agronun cu/turam, /ocomm inco/is in gregibus el armenlis on111em vivendi habentib11s jiduciam; exceptis paucis qui in oris maritimis habiumt qui ab

IJ.donja llAD-11, 16.'1993, "'· l).ll!.

1- llapanić, Hnr.alska u dd,. a.-~

aliis et moribus el lingua di.\~1·imi/es, lati1111111 ltabctl! idioma, reliquis sclaFollico sermone utentibus et habitu barbaromma>- KJ.";t""' . Kras i uiić~ OrlJave u ~avu. X Ono, ac. Ra/inc kana l. 9. Oriovac- kbr 77 i 79. JO Oriovac- sdu Ill. prugu. ll OriO\·ac · lhć kanal 12 Hrod,ko ~rupnok. \!r"ortj>ko lug. 13 Brmhki Stupnik ·l!'radona Ka>o,·ac. 14 Oul'>oćac -kroto Sa-.·. 15 Banr. 9: 16 lkhrina- Glog dolina. 17 Stupničko Kuri· nbnjak. 18 Stari Slatnik . Jl'ias polje. 19 l.tw(i( ·grad ma. 20 l.ovcoć · cr~·a >V. :>.!artina. ~l Zhijcg. 22 Zbojeg ·korito Save: 23 Ka noža. 2~ Gornji Andrij(•vco · Andrijte. 69 Zdenci· Kozjak. 70 Zd~nci · cr~·a $\'.Petra. 71 Gornji Slatnik ·šljivik. 72 Dubovik- CupriJa. ~Ilako-·ik- Ranoj. 75 Kindrovo· Budinac. 76 Kono.lrm·o • Dt•kkovka. 77 Kindro-.·o - Gradac. 78 Kindrovo· Kula. 79 Kindrovo· LuCine. XO Oriovcić · cr~a sv. B.lala - Brdo ll. ~~~ Malko-.·ic Mala - Brdo l. 83 :vlatković Mala ·Strana. !!4 Gornja Vrba • Ill. rub ceste na kraju sela. 85 Gornja \'rha. Vrilo. 86 Ru50:~~:a -kanal l'otkućnoca. 87 Rusćica - kanal Leskovnjaćc- Sclii.tnJa Vrha -Giovnc. 91 Dnja Vrba. khr. 7~. 9~ Bukovlje· !!',rač. 95 Vranovci- Gajevi. 96 Vranovco - Gomilice. 97 Vranovci· nJiva iza kuće l. Drčelića, 98 Šušnjevci. 99 Kordu>e-vci · Babin,· nJivi~c. JIKI Korduk,.,i · llatva. 101 Korduševci. tO~ Kordušcvci • Duhoki dol. 103 Kordukvci · Prpošcvci. 10·1 Gornja Bebrina · Topolice. 105 Gornja Bebrina - Okukalj. 106 Gornja Hebrona • tlidthlog Po>avlja. • •

preirLSI;(I.J Ncviudunum). a Andtwlunw takutkr od jlll

llcr~ula lt

jednoj od njegovih pustolovina. - Ahb. S. Derail des l'aradeheinsclliene aus Sl. Brod rechrs, mil Darsrellung eines der Abellleuer des Herkules

Na dnu knemidc u dva jednaka polja nalaze sc prikazi: lijevo je izrazito sna7.an i mišićav muškarac u borbenom položaju (sl. 14; sl. 15), a desno sličan prikaz, samo što je na tom mjestu kncmida slabo očuvana (sl. 16). Ti crteži najvjerojatnije predstavljaju TJerku la, koji sc osim svojih poznntih junačkih djela prikazuje i kao čovjek divovske snage, u borbenim i nestašnim scenama, kao bratlat čovjek, mladić ili dijete. Na ostaloj površini kncmidc, u poljima i medupoljima, prikazani su razni biljni i ornamcntalni motivi: točkasti čctverolisti, krugovi i kružići u retlu složeni, nizovi vjt.mčića (ljuskasti motiv), ornament s motivom vinove loze i lovorov vjeučić (sl. 4; sl. 10; sl. 15). Koliko je poznato, hrodska je knemilla zasad jedini nalaz takve vrste u nas. U katalogu izložbe o rimskoj paradnoj opremi3 nalazi se ukupno 2S knemida, od kojih su tri očuvane u sitnijim odlomcima pa ne mogu poslužiti za usporedbu. Osim knemida i zaštita za koljeno, paradnoj opremi prir-adaju još i šljemovi, šljemovi s maskom za lice, prsni oklopi, medaljoni (okrugla ukrasna izbočenja na sredini štitova), zaštita za konjsku glavu, vojničke zastave i slični

Sl. 10. Detalj potkoljcnice iz Sl. Uroda s prikazom bradate glave. ispod ornament vj en čića.- Abb. 10. Derail der Paradebeinsclriene aus Sl. Brod mil Darstellung eine.r biir/igen Kopfes, und darwrler ein kran::.artiges Omamenl

75

Izdanja BAD·a. 1611993, str. 7!-81.

1. M'lflcnom skupu Conference paper Primljeno:

Dr. Kornelija Minicnreitcr Hk-41000 Zagreb - Hrvatsla !rllotitut za arheologiju u ZagJebu.

Avenija Vukovar 68

Rcocivcd: 27. X. 1992.

Arheološka istraživanja velikih površina na prapovijesnom lokalitetu kod Zaduhravlja (17 km istočno od SL Hwda na trasi auto-ceste Zagreb- Slavonski Brod - Lipovac) omogućila su nove spoznaje o arhitekturi starčevačkih naselja, ne samo u sjevernoj Hrvatskoj nego i na cjelokupnom balkanskom prostoru. U Zadubravlju je otkrivena nascohinska cjelina sa svim pratećim objektima neophodnim u životu jedne neolitičkc zajednice. Svaki dio naselja ima odredenu namjenu: stambeni, kultni, za pripremanje hrane, izradu tkanina, lončarskih proizvoda i kamenog oružja i oruđa. lznimno značajan nalaz unutar arhitekture je pet lončarskih peći (cilindrične, potkovičaste i kao »cigara«) i dvije kalotastc za pečenje kruha. Za neke ohjekte -samostojeći drveni niz kolaca i ograđeni kružni prostor u središtu naselja - još uvijek nije moguće odrediti njihovu namjenu . Arhitektura naselja u Zađuhravlju pokawla je visok stupanj praktične organizacije naselja i omogućila rekonstrukciju života stanovnika starčevačke kulture u njezinim najranijim fazama razvitka (stupanj linear A).

Starčevačko nase lje kod Zadubravlja otkriveno je tijekom trogodišnjih zaštitnih arheoloških radova na trasi auto-ceste Zagreb - Slavonski Brod - Lipovac.1 Godine 1989. i 1990. istraženo je 6.200 m2 na zemljištu »Dužine« kod Zadubravlja, koje je udaljeno oko 17 km istočno od Slavonskog Broda. Na toj lokaciji otkriveno je veliko prapovijesno naselje koje pripada ranim - pretklasičnom fazama starčevačkc kulture - linear A (MINICHREITER 1992: 29-36, sl. 26). Lokalitet je smješten u zaleđu Save na valovitoj ravnici uz nekadašnji potok llrezine. U istočnom dijelu starčevačkog naselja (sl. l) otkriveni su nadzemni objekti lagane konstrukcije, koji su vjerojatno služili kao spremište za hranu (MlNICHRE ITER 1992: sl. 12). Ispred njih nađeno je ognjište a u neposrednoj blizini nekoliko jama za odlaganje pepela. U tom dijelu naselja nađena je radionica za izradu kamenog oruđa i oružja. U središnjem dijelu bile su izgrađene dvije stambene zemunice s ograđenim dvorištima, a izmedu njih ograđeni kružni prostor. Sa sjeverozapadne strane nađena je još jedna zemunica - lončarska radionica s dvije lončarske i dvije krušne peći, a južno od nje bunar. U zapadnom dijelu naselja bila je još jedna zemunica s dvije lončarske peći i jedna peć na otvorenom. Uz nju su otkrivene jame za vađenje, obradu i

pripremu gline za izradu posuda. Jama 1 (sl. l), sonda C-D/2, istočni dio naselja, na dubini od 0,87 do 1,47 m, dimenzija 2 x 2 m, u vodomvnoj projekciji nepravilna elipsasta oblika, koritasta prcsjeka, bila je ispunjena pepelom i nešto tamnijom zemljom na svojim rubovima. Keramike nije bilo, stoga možemo tvrdi ti da je ta otpadna jama bila samo za pepeo. Jama 2 (sl. l), sonda C-D/4-5, istočni dio naselja, na dubini od 0,87-1,64 m, dimenzija 2 x 4 m, u vodoravnoj projekciji izdužena elipsasta oblika, koritasta presjeka. Jama je bila ispunjena pepelom (bez ulomaka keramike) pa je ta otpadna jama bila takoder jedno od sabirališta za pepeo. Ognjište (sL l), sonda E-F/4-5, istočni dio naselja, na dubini od 1,00 m, dimenzija 2,70 (SZ-JI) i 1,90 m (Sl-JZ), u vodoravnoj projekciji nepravilna elipsasta oblika s malo uduhljenim dnom. Na površini su bile naslage pepela i gara. Ognjište je bilo u dužoj uporabi na što upućuju izgorene stijenke dna. Oblikovano je na jednostavan način ukopam u običnu glinu i ispeče­ no od prve vatre. Nadzemni objekti na kolcima (sl. 2), vjerojatno spremišta za hranu, otkriveni su u istočnom dijelu naselja (MINICIIREITER 1992: sl. 26). U sondama A do F l 5-8, na dubini od oko 1 m (razina prapovijesnog naselja), otkriveni su mnogobrojni tragovi 97

)

8

e

o

E

F

G

H

Zadubravlje

•tr.

Jzdlmja HAD-a, 1(>11993, 97-111. K. Minlchreiter, Arhitektura statteva~og nas·:: ::,: --~-,~.;..:.~ ,":... ;;:. ~ : -':d~:::~+'=~:.:~ ~~+~s..=~-~~~-·~ ·- -~~:~.~i;~~~~,m~FA=+~~;~/g~~~~

...

~~~~;-~>~~!1f~l~~~~!~i6:J'j~:~~i;~~}~;:'. --- --- ---..

adice

136

Takve figurice nalazimo u sjeveroistočnoj Slavoniji i jugozapadnoj Bačkof3, na nalazištima daljsko-bjclobrdskc grupe. Nedavno sc jedan primjerak pojavio i u Baranji, na lokalitetu Utrina nedaleko mjesta Lug, inače velikog nalazišta te grupe.39 Statuete su u Slavoniji skoncentrirane na lokalitete oko Dalja i Klise (Ekonomija), odakle ih potječe još pet.40 Primjerci s Klise najzapadniji su dosad poznati nalazi toga tipa antropomor(nih statueta brončanog doba. Nalaz iz Luga zapravo i nije veliko iznenađenje, jer, s obzirom na postojanje znatnog broja nalazišta te grupe u Baranji (Vardarac, Darda, Lug, Beli Manastir, Kozarac, Batina, Grabovac itd.), realno je očeki­ vati i buduće slične nalaze. Zanimljivo bi i potrebno bilo istražiti spomenute baranjske lokalitete. Tamo se, naime, pojavljuju i kultura panonske inkrustirane keramike južne Transdanubije i Szeremle grupa, s kojom je daljsko-bjelobrdska genetski povezana. Prema svemu sudeći, upravo je baranjsko područje ključno za nastanak daljsko-bjclobrdske grupe, koja se u kratkom vremenu proširila u krajeve niz Dravu i Dunav. Uočljivo je malen broj kovinskih predmeta srednjega brončanog doba na području jugoistočne Slavonije. Osim već poznatih nalaza starijega datuma, zasad nemamo ništa drugo. To je skeletni grob sa Starog ili l'ratrovog brda kraj Erduta, s parom srpastih igala i parom narukvica, datiranima u Br B, po analogijama s grobnim nalazima istočne Karpatske kotline. 41 Tu je i nekropola u Bijelom Brdu sa svojim brončanim i zlatnim prilozima i, već pomalo izvan područja o kojemu govorimo, bodež s trapezoidnom pločicom za dršku, iz Bizovca, datiran u Br BJ stupanj.42 I ako uzmemo u obzir činjenicu da je malo istraživanih lokaliteta srednjega brončanog doba u sjeveroistočnoj Slavoniji, naročito u novije vrijeme, ipak je neobičan ovaj očiti nedostatak kovinskih predmeta. Naime, to je područje tada ipak bilo relativno gusto nastanjeno, a niti jedna od ovdje prisutnih kultura nije bila, koliko nam je poznato prema primjerima iz susjednih područja, izrazito siromašna u kovinskim izradevinama. Kasno brončano doba sjeveroistočne Slavonije obilježava najprije daljnji razvitak bclegiške kulture iz njezina temeljnog supstrata: slavonsko-srijemske vatinskc kulture. Kako je rečeno, ona se počela oblikovati tijekom srednjega brončanog doba, u stupnjevima Br B2 i Cl, a od Br C2 pa do kraja Ila Al, ovdje egzistira razvijena bclegiška kultura, tj. Bclegiš 11.43 Belcgiš IL nalazimo na približno istom prostoru koji je prije zauzimala slavonsko-srijemska vatinska kultura, na lokalitetima uz Dravu, Dunav i Bosut. Zasad je sjeverna granica desna obala Drave, jer u Baranji niti na jednom lokalitetu nije ustanovljen be-

l

Izdanja IIAD-a, 16(1993, m. 127-1411. J. Simit, Kontinuitet nOJtOIIjivanja tljdtan brmcanos dot. u sjeveroj Slavmiji

2

3

SJ. 12. Sarvaš- Gradac l; Dalj - Uvadice 2, J. - Abb. 12. Sarvaš- Gradac l; Dalj- Livadice 2, 3

139

Izdanja HAD-o. lli/1993, str. 177-148. I. Šimit, K